Kemijski elementi motivacijske kartice

FB grupa Kako motivirati učenike

Kaycie D. je dizajnerica, animatorica i ilustratorica. Jedan od zanimljivih projekata na kojima je radila u posljednje tri godine je i projekt dizajniranja animiranih likova za 112 kemijska elementa. Ilustracije podsjećaju na Pokemone.

Kaycie D. animirala je samo onu značajku kemijskog elementa koja je na neki način najpovezanija sa svakodnevnim životom. To najčešće nije najvažnija značajka, ali obično jest najzanimljivija onima koji se s kemijskim elementima prvi put susreću i treba ih motivirati da požele nešto o njima naučiti.

Link sa stranicom na kojoj su Kyciene ilustracije podijeljen je na stranicama FB grupe Kako motivirati učenike i u hipu se rodila ideja da kartice prevedemo, prilagodimo i ponudimo učenicima da istraže pojedini element i poleđini njegove kartice dopišu sve što smatraju da je još potrebno o njemu znati. Prevođenja i prilagodbe kartica prihvatile su se tri naše članice: Sandra, Lana i Ana.

Atom vodika je najlakši i najraspro- stranjeniji element u svemiru.

Helij je inertan; njegov je atom najlakši od svih plemenitih plinova.

Helij je nereaktvni plin, najlakši od svih plemenitih plivnova.

Metal litija tako je mekan da ga možemo rezati nožem.

Berilij se nalazi u sastavu dragog kamenja smaragda i akvamarina.

Ugljik može biti u obliku ugljena, grafita i dijamanta.

Bor gori jarkim zelenim plamenom.

Čisti kisik dolazi u obliku dvoatomnih molekula O2.

Neki oblici dušika su otrovni, a neki izazivaju laganu ošamućenost.

Neon blješti narančasto kad kroz njega prolazi struja.

Fluor je tako reaktivan da zapali sve što ga dotakne.

Jedino što može ugasiti zapaljeni magnezij je pijesak.

Elementarni natrij burno reagira s vodom, no u obliku spojeva javlja se u oceanima.

Silicij se koristi za kompjutorske mikročipove i ostalu elektroniku.

Aluminij je vrlo lagani metal od kojeg se prave limenke za sokove.

Sumpor je eksplozivan element u bombama i barutu. Ima neugodan miris.

Od crvenog se fosfora prave zapaljive glave na žigicama.

Riječ “argon” znači neaktivan (inertan). Tim su plinom napunjene žarulje.

Udisanje plinovitog klora izaziva peckanje u očima i sinusima.

Kalij je vrlo reaktivan element koji gori ljubičastim plamenom.

Kalcij iz mlijeka pomaže da nam kosti budu čvršće.

Titanij ne izaziva alergijeske reakcije pa se od njega prave igle za piersing.

Kažu da bejzbolske palice u kojima ima skandija imaju čvršći udarac.

Vanadij se dodaje u čelik kako bi postao čvršći.

Auti iz 50-ih i 60-ih godina često su bili prekriveni slojem kroma.

Manganizam je trovanje manganom popraćeno halucinacijama.

Željezo lako hrđa pa mu se dodaju primjese kako bi se dobio čelik.

Kobalt se nalazi u sastavu jednog od najjačih magneta na svijetu.

Ime nikla znači “vražji bakar”. Staklu daje zeleno obojenje.

Bakar je crveni metal koji je dobar vodič električne struje.

Budući da brzo hrđa, cink se dodaje čeliku radi povećanja dugovječnosti.

Žlica od galija će se rastaliti ako se njom promiješa vrući napitak.

Germanij je poluvodič koje se koristi u mobitelima i drugoj elektronici.

Arsen je vrlo toksičan element; ima ga u sredstvu za trovanje štakora.

Ako krave pojedu selenij, počnu posrtati i izgleda kao da su slijepe.

Brom je jedan od dva elementa koji su pri sobnoj temperaturi tekućine.

Plemeniti plin kripton poznat je po svojoj ulozi u stripovima o Supermanu.

Rubidij znači “crven”. U dodiru s vodom dolazi do eksplozije.

Stroncij (po škotskom selu Strontian) vatrometu daje crvenu boju.

Itrij navodno ima neuobičajena i mistična sojstva.

Cirkonij je element koji se koristi kao imitacija dijamanata i kao zubni nakit.

Niobij je ime dobio po grčkoj božici kažnjenoj zbog svoje taštine.

Molibden je teški metal koji se često nalazi u električnim alatima .

Tehnicij se koristi pri rentgenskom otkrivanju raka kostiju.

Rutenij je rijetki metal kojim se oblaže nakit kako bi postao tamniji.

Metal rodija jedan je od elemenata najvećeg sjaja.

Paladij je katalizator pri razgradnji nekih opasnih kemikalija.

Srebro je najbolji vodič struje među metalima.

Kadmij se može pronaći u nekim pigmentima.

Kad ga se brzo savije, indij proizvodi glasan pištavi zvuk.

Kositar je prethodio aluminiju u proizvodnji limenki.

Antimon je krti, otrovni metal koji se dodaje olovu u proizvodnji metaka.

Neki spojevi telurija smrde po povarenom češnjaku.

Jod je ljubičast u plinovitom stanju. Koristi se za dezinfekciju rana.

Ksenon je rijetki plemeniti plin čije ime zvuči pomalo svemirski.

Cezij je jedan od najreaktivnjih ele-menata; eksplodira u dodiru s vodom.

Barij je reaktivni metal, lako zapaljiv na zraku.

Lantan je prvi u nizu elemenata koje nazivamo “rijetke zemlje”.

Cerij se često ugrađuje u pećnice jer sprečava stvaranje naslaga.

Oksid praseodimija zelene je boje, a ime mu znači “zeleni blizanac”.

Neodimij znači “novi blizanac”. Oksidi neodimija su boje ruže.

Samarij se može naći u žicama električnih gitara.

Ime je dobio po grčkom bogu Prometeju koji je bogovima ukrao vatru.

Legure gadolinija koriste se pri izradi CDa.

Nazvan je po Europi, a zaslužan je za crvenu boju na ekranu računala i TV-a.

Služi za dobivanje zelene boje pomoću fosfora, na ekranima TVa i računala.

Ime mu dolazi od grč.dysprositos što znači teško se dobiva.

Oksidi erbija daju ružičastu boju nakitu.

Jedan od nekoliko elemenata otkrivenih u Stockholmu (Švedska).

Iterbij ime duguje Ytterbyju, selu u Švedskoj.

Tulij je rijedak i skup element što pojašnjava njegovu rijetku uporabu.

Hafnij je po svojim kemijskim svojstvima jako sličan cirkoniju.

Lutecij je prvotno trebao biti imenovan po sazviježđu Cassiopeia.

Volfram se koristi pri izradi alata za rezanje.

Imenovan po junaku grčke mitologije Tantalu zbog teškog načina dobivanja.

Jedna od najvažnijih uporaba osmija jest u tintama za nalivpera.

Renij služi u proizvodnji dijelova zrakoplova i mlaznih motora.

Platina je jedan od najdragocijenijih i najcjenjenijijih metala na svijetu.

U mnogim asteroidima koji su sletjeli na Zemlju možemo naći iridij.

Živa je tekući metal opasan po život. Uzrokuje oštećenja živčanog sustava.

Zlato, mekan i lijep metal, cijenjen je tisućama godina.

U srednjem vijeku ljudi su pili iz olovnog posuđa ne znajući da je otrovno.

Površina talija stalno korodira tj. gubi gornji sloj kao da zmija izlazi iz svoje kože.

Bizmut je važan sastojak lijekova koji pomažu kod želučanih bolova i smetnji.

Polonij je jako radioaktivan i jedan je od najsmrtonosnijih elemenata.

Uzrokuje rak pluća. Ima ga u granitnim kamenim blokovima.

Vrijeme poluraspada ovog iznimno rijetkog elementa je 8,3 sata.

Radij se često koristio sve dok nije otkrivena njegova radioaktivnost.

Zbog svoje iznimno velike radioaktivnosti uništava sam sebe.

Prije otkrića njegove radiokativnosti često se koristio u zubnim pastama.

Zbog velike radioaktivnosti njegov sjajni odsjaj možemo vidjeti golim okom.

Vrlo je rijedak i samo je u malim količinama dostupan za testiranje.

Korišten je pri izradi nuklearnih bombi u Drugom svjetskom ratu.

Svi elementi iza Uranija umjetno su stvoreni. Neptunij je prvi takav element.

Glavni sastojak nuklearne bombe bačene na Nagasaki.

Nazvan po Americi, može se pronaći u kućnim detektorima za dim.

Imenovan po Marie Curie koja je otkrila radij i polonij.

Nazvan po Kalifornijskom Sveučilištu Berkeley gdje je stvoren.

Nazvan, kao što mu i ime kaže, po američkoj državi Kaliforniji.

Ime je dobio ime poznatom fizičaru Albertu Einsteinu.

Imenovan po fizičaru Enricu Fermiju koji je razvio nuklearni reaktor.

Nazvan po Dimitriju Mendeljejevu, tvorcu periodnog sustava.

Nazvan po Alfredu Nobelu, čije ime nosi i Nobelova nagrada.

Dobio je ime po Ernestu O. Lawrencu, izumitelju ciklotrona.

Nazvan po Ernestu Rutherfordu koji je otkrio da elementi imaju jezgru.

Nazvan po Dubni, ruskom institutu za nuklearna istraživanja.

Nazvan po Glennu T. Seaborgu koji je pomogao pri otkrivanju mnogih elemenata.

Nazvan po Nielsu Bohru koji je napravio revolucionarno istraživanje o atomu.

Dobio ime po Hessenu, njemačkoj pokrajini u kojoj je stvoren.

Nazvan po Lisi Meitner, koja je pomogla pri otkrivanju nuklearne fuzije.

Dobio je ime po njemačkoj pokrajini Darmstadt u kojoj je stvoren.

Nazvan po Wihelmu Röntgenu, izumitelju elektromagnetskog zračenja (rendgena).

Nazvan po velikom poljskom astronomu Nikoli Koperniku.

Za prevođenje i prilagodbu kartica zahvaljujem: SANDRI ČIČIĆ LANI ŠARIĆ i ANI ŽNIDAREC ČUČKOVIĆ

Originale ovih kartica možete pronaći na http://kcd-elements.tumblr.com/

FB grupa Kako motivirati učenike