INDUSTRIJSKA EKONOMIKA I POLITIKA - efos.unios.hr€¦ · INDUSTRIJSKA EKONOMIKA I POLITIKA...

Ak. 2019./2020. g.

Ekonomski fakultet u Osijeku

Izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar i Ivana Unukić, mag. oec.

[INDUSTRIJSKA EKONOMIKA I POLITIKA] Osnovne informacije o načinu izvođenja kolegija i polaganju ispita

INDUSTRIJSKA EKONOMIKA I POLITIKA Ekonomski fakultet u Osijeku zimski semestar, ak. 2019./2020.

1. Osnovne informacije o kolegiju

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar

(natasa.drvenkar@efos.hr)

Asistentica Ivana Unukić, mag. oec. (ivana.unukic@efos.hr)

Demonstrator Filip Ördög

(gospodarstvo@efos.hr)

e-kolegij Slobodan pristup svim materijalima na službenoj web

stranici kolegija; mail adresa kolegija: gospodarstvo@efos.hr

Predavanja Četvrtak:

11:00 – 13:45h, dv.9

Seminari Četvrtak:

14:00 14:45h, dv.9

Konzultacije

Izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar, Kabinet br. 63:

ponedjeljkom od 16:00 do 17:00

utorkom od 10:00 do 11:00

Ivana Unukić, mag. oec., Kabinet br. 101:

ponedjeljkom od 8:00 do 9:00

poslijepodnevni termin:

nakon nastave i/ili uz prethodan dogovor e-mailom

2. Sadržaj kolegija

1. Industrijska ekonomika i politika u globalnoj perspektivi.

Natječu li se zemlje? - Teorija apsolutnih prednosti, Teorija komparativnih prednosti, Teorija konkurentskih prednosti; Od „stare“ industrijske politike prema „novoj“ industrijskoj politici;

2. Instrumenti industrijske politike.

Industrijska politika – kreiranje „učećeg društva“ i ekonomski rast i razvoj; Položaj industrijske politike u nacionalnoj ekonomskoj politici; Instrumenti industrijske politike; Horizontalna i vertikalna industrijska politika; Načela dizajna industrijske politike; Deindustrijalizacija;

3. Konkurencija i regulacija.

Institucije; Konkurencija i regulacija; Konkurentnost i inovativnost; Liberalizacija i regulacija; Politika koncentracije; Koncentracija; Regionalna dimenzija industrijske politike i prostorni inovacijski sustavi. Klasteri.

4. Znanstveno-tehnološki razvoj, inovativnost i industrijska politika.

Znanost i industrija – reindustrijalizacija; Suvremene perspektive industrijskog razvoja; Industrijska strategija; Konkretnost industrije u međunarodnom okruženju;

3. Cilj kolegija

„Industrijski razvoj nije jedini mogući put kojim razvijene zemlje

postižu svoj životni standard, ali je dokazani put“

(Ured za socijalne i ekonomske djelatnosti pri UNIDO-u).

Gradivo koje je obuhvaćeno ovim predmetom rezultat je sinergije teorijskih i praktičnih znanja kako

bi studenti dobili cjelovitu sliku pitanja industrijskog razvoja pod utjecajem aktualnih svjetskih

trendova i globalizacije proizvodnje. Polaganjem predmeta Industrijska ekonomika i politika studenti

će biti osposobljeni za:

1) razumijevanje temeljnih pojmova, principa i pojava u planiranju i formuliranju industrijske

politike,

2) kritičku analizu i razumijevanje dinamičkih razvojnih procesa i performansi hrvatskog

gospodarstva i položaja industrijske politike u nacionalnom, europskom i svjetskom

strateškom pristupu u kreiranju ekonomske politike,

3) primjenu usvojenih temeljnih znanja i vještina u daljnjem akademskom, ali i poslovnom

razvoju.

Industrijski val koji je zahvatio gotovo čitav svijet promijenio je principe ljudskog rada, djelovanja i

općenito življenja. Osim prijelaza s poljoprivredne na industrijsku proizvodnju, dogodile su se brojne

strukturne promjene koje su potaknule niz društvenih promjena, do tada nezamislivih. Industrija

postaje glavna pokretačka snaga danas visoko razvijenih zemalja svijeta. O značaju tih promjena i

utjecaju industrije na ključne gospodarske i društvene promjene govori i činjenica kako su ta razdoblja

promjena nazvana industrijskom revolucijom. Spajanje mašte znanstvenika, tehničara i inovatora s

logikom kapitala postali su temelj industrijskog razvoja danas visoko razvijenih zemalja svijeta. Rame

uz rame s industrijalizacijom, slijedile su urbanizacija i modernizacija koje su samo multiplicirale efekte

pokrenute industrijalizacije i doprinijele proširivanju započetih procesa na

opće društvene segmente. Istraživački duh postao je sve važniji u proizvodnji

pa se primjena znanstveno-istraživačkog rada postavila, kao i u suvremeno

doba, ključnim resursom za napredak. Upravo kroz taj napredak, industrija je

„evoluirala“ na način da je stvorila preduvjete za nezamisliv gospodarski

napredak zemalja na globalnoj razini i omogućila postindustrijski razvoj onih

najsposobnijih.

4. Vrednovanje znanja

Postoje dva načina vrednovanja znanja:

1. Klasičan sustav: Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Završni ispit = pismeni + usmeni (za studente koji nisu položili ispit putem nastavnih aktivnosti, ali su sudjelovali u minimalno 50% nastavnih aktivnosti):

a. Teorijski pisani ispit: bodovni kriterij: min. 10, max. 20 bodova: 10-12,5 dovoljan (2) – zadovoljava minimalne kriterije, 13-15 dobar (3) - prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima, 15,5-17,5 vrlo dobar (4) – iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom, 18-20 izvrstan (5) – izniman uspjeh;

b. Teorijski usmeni ispit: nakon objave rezultat pisanog dijela ispita, studenti pristupaju usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena ovisi o rezultatu pisanog ispita i znanju na usmenom ispitu.

2. Polaganje ispita kroz „aktivnosti nastavnog procesa“: studenti mogu polagati ispit

tijekom semestra kroz 2 kolokvija i ostale aktivnosti koje će se odvijati u sklopu nastavnog

procesa. Studenti su obvezni, uz ostale aktivnosti, napisati i timski rad. Studenti mogu, ali

i ne moraju izlagati timski rad pomoću MsOffice –PowerPoint alata (ili drugog

prezentacijskog alata koji podržava MS Windows operativni sustav).

Izvanredni studenti: izvanredni studenti mogu pristupiti polaganju ispita putem kolokvija s redovnim

studentima bez obveze dolaženja na nastavu s redovnim studentima. U slučaju da se studenti odluče

za polaganje ispita preko nastavnih aktivnosti poput redovnih studenata, onda se takvi studenti

smatraju „redovnima“ i njihov se rad vrednuje prema kriterijima „redovnih“ studenata. U slučaju da

ispit polažu isključivo putem kolokvija, ocjena se formira kao srednja vrijednost dva kolokvija i

završnog individualnog zadatka.

Studenti koji su zadovoljni predloženom ocjenom ne moraju pristupati nastavku ispita, već će prijaviti

ispit preko Studomata za prvi raspoloživi rok u veljači kada će se evidentirati ocjena u Studomatu.

Redoviti studenti koji nisu dolazili na nastavu (predavanja i seminarska nastava) te nisu sudjelovali u

nastavnom procesu u skladu s minimalnih 50% aktivnosti neće moći prijaviti ispit u tekućoj akademskoj

godinom – stavit će im se blokada mogućnosti prijave ispita i izlaska na ispit te će isti morati ponovno

upisati iduće akademske godine.

5. Ispitni rokovi Kalendar ispitnih rokova i ispitnih termina:

Mjesec Redovni Izvanredni

Listopad 2019. - -

Studeni 2019. (Izvanredni rok)

11.11.2019. 16:00, d7

Prosinac 2019. - -

Siječanj 2020. - -

Veljača 2020. Zimski rok (I. termin)

04.02.2020. 10:00, d2

Veljača 2020. Zimski rok (II. termin)

18.02.2020. 10:00, d2

Ožujak 2020. - -

Travanj 2020. - -

Svibanj 2020. (Izvanredni rok)

11.05.2020. 16:00, d7

Lipanj 2020. Ljetni rok (I. termin)

16.06.2020. 10:00, d1

Srpanj 2020. Ljetni rok (II. termin)

07.07.2020. 10:00, d1

Kolovoz 2020. - -

Rujan 2020. Jesenski rok (I. termin)

01.09.2020. 10:00, d2

Rujan 2020. Jesenski rok (II. termin)

15.09.2020. 10:00, d2

6. Ispitna literatura 1. Bianchi, P., Labory, S. (2008). International Handbook on Industrial Policy, Edward Elgar

Publishing Limited, Northampton, ISBN: 9781848441798 (izabrana poglavlja) 2. Rodrik, D. (2012.). Industrijska politika za 21. stoljeće: globalizacija, institucije i gospodarski rast

(One Economics, Many Recipes: Globalization, Institutions, and Economic Growth), Princenton University Press, 2009., hrvatsko izdanje: Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, 2012., ISBN: 9789537622367 (engl. ISBN: 9780691141176)

3. Izabrani znanstveno-stručni izvori i bilješke s predavanja

Dodatna literatura 1. Cimoli, M., Dosi, G., Stiglitz, J.E. (2009.). Industrial Policy and Development, Oxford University

Press, New York, ISBN: 978019923527 (izabrana poglavlja) 2. Crkvenac, M. (1993.). Ekonomika industrije i gospodarski razvoj Hrvatske, Informator, Zagreb 3. Foray, D. (2015). Smart Specialisation. Opportunities and Challenges for Regional Innovation

Policy, Routledge, Abingdon (UK) & New York (izabrana poglavlja) 4. O'Connor, D., Kjöllerström, M. (2008). Industrial policy for the 21st Century, ZED

Books/Palgrave Macmillan, UN, ISBN: 9781848130272 (izabrana poglavlja) 5. Odabrani aktualni znanstveni članci i publikacije 6. Bilješke s predavanja

Službene publikacije: A vision of the European industry until 2030, Final report of the Industry 2030 high level industrial roundable, dostupno ovdje Heymann, E., Vetter, S., (2013). Europe’s re-industrialisation, The gulf between aspiration and reality, EU Monitor, Deutsche Bank, dostupno ovdje ovdje For a European Industrial Renaissance (Za europsku industrijsku renesansu), Europska komisija, 2014., dostupno ovdje (prijevod na hrvatskom) i aktivnosti i ciljevi dostupno na službenoj web stranici Actions for Industrial Renaissance The cost competitiveness of European industry in globalisation era– Empirical evidence on the basis of relative unit labour cost (ULC) at sectoral level, 2012., dostupno ovdje Study on the relation between industry and services in terms of productivity and value creation, ECSIP, 2014., dostupno ovdje EU businesses go digital: Opportunities, outcomes and uptake, Digital Transformation Scoreboard 2018, European Commission, dostupno ovdje. Industry 4.0 Dodaci literaturi: Adžić, S., Drvenkar, N. (2017), Geo-economics and reindustrialization - challenges for Croatia and Serbia, Interdisciplinary Management Research XIII, Bacher, U., Barković, D., at al., J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Economics in Osijek, Croatia, Hochschule Pforzheim University, Germany, 19th-21th May, Opatija, ISSN: 1847-0408, str. 1021-1044 Dhéret, C. (2016). Supporting Europe’s new phase of re-industrialisation. Ekonomiaz No. 89,1, dostupno ovdje Drvenkar, N. (2016), Reshaping regional economic development – time for reindustrialization?, Interdisciplinary Management Research XII, Barković, D., Runzheimer, B., et al, J. J. Strossmayer

University of Osijek, Faculty of Economics in Osijek, Croatia, Hochschule Pforzheim University, Germany, Opatija, 20th – 22th May, Opatija, ISSN: 1847-0408, str. 1094-1111, dostupno ovdje Drvenkar, N., Marošević, K. (2014), The Green Industry and The Regional Competitiveness, Proceedings of the 7th International Conference: An Enterprise Odyssey: Leadership, Innovation and Development for Responsible Economy, Galetić, L., Spremić, M., Šimurina, J., eds., University of Zagreb, Faculty of Economics & Business, 4th-7th June, Zadar, ISBN: 978-953-6025-92-3, str. 125-144 Drvenkar, N. (2012). Reindustrijalizacija kao osnova strategije razvoja Panonske Hrvatske. Doktorska disertacija. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Ekonomski fakultet u Osijeku Heymann, E., Vetter, S., (2013). Europe’s re-industrialisation, The gulf between aspiration and reality, EU Monitor, Deutsche Bank, dostupno ovdje ovdje Obadić, A. (2001). Industrijska politika kao dio ekonomske politike. Ekonomski pregled, 52(5-6), 645-666 Pellegrin, Giorgetti, Jansen and Bolognini, 2015, EU Industrial Policy: Assessment of Recent Developments and Recommendations for Future Policies, Study for the ITRE Committee, Policy Department – Economic and Scientific Policy, dostupno ovdje

Rodrik, D. (2008). Industrial Policy: Don’t Ask Why, Ask How, dostupno ovdje Stojcic, N., Aralica, Z. (2018). Creativity, innovations and firm performance in an emerging transition economy. Ekonomski pregled 69(3):203-228 Stojcic, N., Aralica, Z. (2017). Choosing Right from Wrong: Industrial Policy and (De)industrialization in Central and Eastern Europe. Radni materijali EIZ-a, No. 3

Stojcic, N., Bačić, K., Aralica, Z. (2016). Is Creative Economy in Croatia a Myth or Reality? Some Evidence on the Impact of Creativity on Regional Economic Growth. Croatian Economic Survey, Vol. 18 No. 2

Stojcic, N., Benić, Đ., Karanikic, P. (2014). Regional Determinants of Export Competitiveness in Croatian Manufacturing Industry, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, časopis za ekonomsku teoriju i praksu - Proceedings of Rijeka Faculty of Economics, Journal of Economics and Business, Vol. 32, No. 2, 2014, pp. 193-212

7. Očekivani ishodi učenja Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Usporediti ekonomske strukture društva kroz različita razdoblja povijesnog razvoja te opisati ulogu i značenje liberalizacije na suvremenu industrijsku politiku.

2. Opisati ulogu države u definiranju industrijske politike, definirati

ciljeve, instrumente i mjere industrijske politike.

3. Utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na gospodarski rast i

razvoj, protumačiti ih i analizirati različite pretpostavke industrijske

politike.

4. Analizirati tijekove međunarodne razmjene, integracijskih procesa i djelovanje međunarodnih organizacija i djelovanje Europske unije na nacionalnu industrijsku politiku.

5. Opisati ulogu znanstveno-tehnološkog razvoja i inovativnosti za konkurentnost nacionalnog gospodarstva.

6. Samostalno i/ili kao član tima društveno odgovorno primjenjivati temeljne pojmove u kritičkom promišljanju suvremenih ekonomskih zbivanja i osmišljavanju odgovarajućih rješenja ekonomskih problema.

7. Razviti sposobnosti kritičkog i analitičkog pristupa literaturi, interpretirati prikupljene podatke, organizirati prikupljene podatke u skladu sa zadanim zadacima i upotrijebiti prikupljene podatke za daljnja istraživanja i/ili diskutiranja.

8. Dinamika nastavnog procesa1 za redovite studente

Tjedan Termin Nastavna cjelina

Tjedan 1 3.10.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Uvodno predavanje

Tjedan 2 10.10.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Industrijska politika u globalnoj perspektivi

Tjedan 3 17.10.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Od „stare“ industrijske politike prema „novoj“ industrijskoj politici. Industrijska

politika – kreiranje „učećeg društva“ i ekonomski rast i razvoj.

Tjedan 4 24.10.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Položaj industrijske politike u nacionalnoj ekonomskoj politici. Industrijska politika –

kreiranje „učećeg društva“ i ekonomski rast i razvoj.

Tjedan 5 31.10.2019.,

11:00 - 13:45, d9

Instrumenti industrijske politike. Horizontalna i vertikalna industrijska politika. Načela dizajna industrijske politike.

Deindustrijalizacija.

Tjedan 6 7.11.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Kolokvij I

Tjedan 7

14.11.2019., 11:00 - 13:45, d9

Konkurencija i regulacija. Institucije. Konkurencija i regulacija. Konkurentnost i inovativnost. Liberalizacija i regulacija.

Tjedan 8 21.11.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Politika koncentracije. Koncentracija.

Tjedan 9 28.11.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Znanstveno-tehnološki razvoj, inovativnost i industrijska politika. Industrijska

strategija.

Tjedan 10 5.12.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Suvremene perspektive industrijskog razvoja. Industrijska politika EU.

Tjedan 11 12.12.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Znanost i industrija - reindustrijalizacija

Tjedan 12 19.12.2019.,

11:00 - 13:45, d9 Regionalna dimenzija industrijske politike i prostorni inovacijski sustavi. Klaster

Tjedan 13 9.1.2020.,

11:00 - 13:45, d9 Konkurentnost industrije u međunarodnom okruženju

Nadoknada 13.01.2020.,

18:30-20:30, d9

Tjedan 14 16.1.2020.,

11:00 - 13:45, d9 Sektorska analiza.. Suvremeni pristupi izučavanju industrijske politike.

Tjedan 15 23.1.2020.,

11:00 - 13:45, d9 Kolokvij II

Eventualna nadoknada/ponavljački kolokvij: 30.1.2020., 11.00 - 13.45, d9

Prvi ispitni rok: 04.02.2020. 10:00, d2

1 Ovisno o dinamici nastavnog procesa, kao i zbog aktualizacije samog kolegija, može doći do izmjene nastavnih aktivnosti

9. Bodovni kriterij2 za redovite studente

NASTAVNE AKTIVNOSTI Bodovi

min-max

1. KOLOKVIJ – individualno (min. 50% bodova) 12,5 - 25

2. KOLOKVIJ – individualno (min. 50% bodova) 12,5 - 25

Ostale nastavne aktivnosti

Nazočnost na nastavi - individualno 1,25 - 2,5

Aktivnost na nastavi – individualno/timski Pisani sažeci/ključne točke rasprave na nastavnom satu

5 - 10

1. Timski zadatak – timski (2 člana u timu) Pisani esej sa zadanim ciljem; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; prijedlozi za rješenje problema; citiranost

2,5 - 5

2. Timski zadatak - timski (2 člana u timu) Pisani esej sa zadanim ciljem; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; prijedlozi za rješenje problema; citiranost

2,5 - 5

3. Timski zadatak - timski (2 člana u timu) Pisani (seminarski) rad sa zadanim ciljem; logička konstrukcija teme; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; analiza problema; prijedlozi za rješenje problema; citiranost

10 – 20

3.1. Timski zadatak - individualno/timski (2 člana u timu) Usmeno izlaganje pisanog (seminarskog) rada sa zadanim ciljem; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; analiza problema i prijedlozi za rješenje problema; jasnoća u izričaju; prezentacijske vještine

2,5 – 5

UKUPNO 100

2 Ovisno o dinamici nastavnog procesa, kao i zbog aktualizacije samog kolegija, može doći do izmjene nastavnih aktivnosti, ali će se, sukladno tome, bodovni kriterij i uskladiti.

KRITERIJ ZA FORMIRANJE KONAČNE OCJENE

89-100 izvrstan (5) 76-88 vrlo dobar (4) 63-75 dobar (3) 50-62 dovoljan (2) <50 nedovoljan – cjelokupni ispit

10. Treći timski zadatak OBJAŠNJENJE ZADATKA Redovni studenti: timski (2 studenta u timu); izvanredni studenti: individualno ako izlaze na kolokvij

1) Studenti sa svojim timom trebaju napisati timski zadatak (seminarski rad) na neku od sljedećih (orijentacijskih) tema:

1. Industrijska politika nakon washingtonskog konsenzusa 2. Intra i inter industrijska razmjena zemalja članica EU 3. Deindustrijalizacija: pojam, uzroci i iskustva 4. Reindustrijalizacija: pojam, uzroci i iskustva 5. Od prošlosti prema budućnosti: analiza hrvatske prerađivačke industrije 6. Od prošlosti prema budućnosti: analiza prerađivačke industrije odabrane

zemlje 7. Industrijska politika kao nositelj pozitivnih promjena: analiza kineske

prerađivačke industrije 8. Suvremeni izazovi industrijske politike i institucija: industrija 4.0 9. Suvremeni izazovi industrijske politike i institucija: „gaming“ industrija 10. Suvremeni izazovi industrijske politike i institucija: globalizacija

proizvodnje 11. Regionalna dimenzija industrijske politike: što pametne specijalizacije

imaju s time?

2) Studenti u timu trebaju napisati teorijski osvrt na svoju temu. Pri tome, studenti se moraju referirati na minimalno 5 znanstvenih članaka u zemlji, 5 znanstvenih članaka u inozemstvu– hrcak.srce.hr/google znalac i minimalno 5 službenih publikacija na svjetskoj/europskoj razini (WTO, EU, OECD i sl.). U radu je potrebno prikazati i usporediti dostupne ključne industrijske pokazatelje (tablice/grafički prikazi, vlastite analize).

3) Svakako proučiti različite pokazatelje koji se odražavaju na Vašu temu/industriju (porezna politika ili sl. indikatori – instrumenti) – potražiti najnovija izdanja.

4) STRUKTURA RADA Rad treba pisati u obliku stručnog članka ili u obliku klasičnog seminarskog rada. Tehničko uređenje: prored 1,15, font Calibri/Arial/Times New Roman, veličina fonta 12, dvostruko poravnanje stranice, standardne margine; maksimalno 15

stranica. Rad mora biti rezultat samostalnog timskog organiziranja vremena i aktivnosti oko istraživanja i prikupljanja literature, diskusije članova tima oko tematskih područja, razrada teme i donošenja ključnih zaključaka oko predmeta istraživanja. Prilikom bodovanja vodit će se računa o: podudaranju teme sa zadanim ciljem, logičkoj konstrukciji teme, analizi problema, razumijevanju problematike i konstruktivnoj raspravi nakon koje trebaju uslijediti ključni zaključci i/ili prijedlozi. Vodit će se računa i o opusu konzultirane literature te citiranosti (rad prolazi provjeru izvornosti). Rad mora sadržavati sljedeće elemente:

Naslovnica: imena i prezimena s JMBAG-om, naslov rada; naziv kolegija, naziv Fakulteta i Sveučilišta, mjesec i godina;

Sažetak: do 500 riječi, do 5 ključnih riječi;

1. Uvod: voditi računa da uvod nije sažetak (i ne ponavljati rečenice)

2. Numerirana poglavlja s potpoglavljima : ključni dio rada u kojoj razrađujete predmet istraživanja;

3. Zaključak / Zaključni osvrt/ Umjesto zaključka: savjet: izdvojiti nekoliko zanimljivosti/izazova i formulirati zaključak koji će biti jasan i argumentiran;

4. Literatura (navesti svu korištenu literaturu, abecedno, potpune izvore s nazivima, datumom preuzimanja i linkom i sl…) – savjet: provjeriti kako se navodi literatura u znanstvenim člancima na hrcak.srce.hr;

5) ROK PREDAJE RADA Rok za predaju: 20.12.2019. godine na: gospodarstvo@efos.hr (naslov poruke: Naslov, tekst poruke: imena i prezimena s JMBAG-om).

6) IZLAGANJE TIMSKOG ZADATKA Studenti moraju prirediti izlaganje (predstavljanje teme) od maksimalno 20 minuta koristeći se pri tome MS Office Power Point alatom ili drugim alatom kojega podržava standardni MS operativni sustav. Elementi koje prezentacija mora sadržavati su sljedeći:

Naslovnica, sadržaj, razrada prema odabranim tematskim područjima, zaključak, pitanja za raspravu (do 5 pitanja).

Dizajn: proizvoljno vodeći računa kako će finalni izvještaj biti detaljan, a prezentiranje je "predstavljanje" kojim se ukazuje na najzanimljivije podatke, suvremene izazove i trendove, problematična područja i daje se finalni zaključak o predmetu istraživanja.

Izlaganje nije čitanje :)

Prezentaciju je potrebno poslati na mail gospodarstvo@efos.hr minimalno 1 radni dan prije izlaganja.

11. Pitanja za ponavljanje gradiva i diskusiju (orijentacijska, a tijekom nastavnog procesa će se nadopunjavati)

1. Objasnite „pravila dobrog ponašanja“ shodno tzv.“washingtonskom konsenzusu“ i „kinesko rješenje“.

2. Navedite u kojim je slučajevima i zašto liberalizacija trgovine dobra za ekonomska postignuća.

3. Navedite 4 pristupa u kojima je državna uloga aktivnija ili pasivnija za poticanje industrijskog i općeg ekonomskog razvoja.

4. Argumentirano objasnite zašto je prerađivačka industrija „nezamjenjiva“ za dugoročno održiv gospodarski rast i razvoj?

5. Definirajte industrijsku politiku, objasnite koji su ciljevi industrijske politike. 6. Objasnite što podrazumijeva industrijska strategija (strategija industrijalizacije) te navedite

ključne elemente strategije pametne specijalizacije. 7. Objasnite položaj i ulogu industrijske politike u ekonomskoj teoriji i politici. 3 8. Objasnite ulogu i značenje industrije za gospodarski razvoj, a potom objasnite horizontalnu i

vertikalnu industrijsku politiku. 9. Objasnite, a potom „suprotstavite“ horizontalnu i vertikalnu industrijsku politiku. 10. Prema Crkvencu (1993.), industrijalizacija se pokazala kao neophodna pretpostavka za

gospodarski razvoj gotovo svake zemlje – objasnite zašto. 11. Objasnite, temeljem minimalno 4 argumenta, zašto je kolijevka industrijske revolucije bila

upravo Velika Britanija. 12. Ukupni rast godina koje se procjenjuju za početak industrijske revolucije nije bio brz i upravo

se zato vode brojne polemike oko godine početka Prve industrijske revolucije – objasnite zašto.

13. Definirajte deindustrijalizaciju i ograničenja tumačenja deindustrijalizacije ovisno o stupnju razvoja društva.4Pri tome, što su utvrdili Rowthorn i Ramaswamy (1997.)?

14. Definirajte reindustrijalizaciju i argumentirano objasnite pretpostavke koji omogućavaju njezin proces. Što predstavlja vertikalna fragmentacija proizvodnje?

15. Definirajte pojam „zelena industrija“. Na kojim se mehanizmima zasniva? Objasnite okvir djelovanja, strategiju i moguće aktivnosti/instrumente zelene industrijske politike.

16. Osnovni mehanizam povezanosti industrijske strukture i ekonomskog rasta govori da unutar strukture gospodarstva sektorske razlike u dohodovnoj elastičnosti potražnje utječu na

3 Obadić, A. (2001.), Industrijska politika kao dio ekonomske politike, Ekonomski pregled 52(5-6), str. 645-666, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/28743 4 Družić, I., Penava, M., Raguž, I., (2002.), Strukturni učinci deindustrijalizacije, dostupno na: http://web.efzg.hr/RePEc/chapters/chapter12-02.pdf

promjene udjela pojedinih industrija u stvaranju dodane vrijednosti gospodarstva. Objasnite.5

17. Produktivnost, profitabilnost i konkurentnost – navedite na minimalno 3 primjera važnosti industrijske politike u gospodarstvu.6

18. Prema Adžić (2009.), globalizacija ima izuzetan utjecaj na strukturne promjene u industriji i šire. Objasnite obilježja prema kojima se očituje taj utjecaj.

19. Navedite i objasnite 4 osnovna tipa tehnoloških promjena prema Freeman-u i Perez-u

(1988.).

20. Objasnite što predstavlja i kako se računa PRODY indeks. Objasnite P-soph i „zamke“ ovog

indeksa. Koje prerađivačke industrije pripadaju skupini visoke i srednje visoke tehnološke

intenzivnosti? Objasnite omjer izvoza i uvoza za takve industrije. Objasnite dodanu vrijednost

industrijskih proizvoda.

21. Definirajte produktivnost i objasnite mjerenje produktivnosti na mikro i makro razini.

Objasnite mjeru produktivnosti rada i njezin značaj za industriju.

22. Objasnite kako se mjeri i na što ukazuje RCA – revealed comparative advantage (izražena

komparativna prednost).

23. Objasnite kako se mjeri i na što ukazuje Gini-Hirschmanov koeficijent (regionalna industrijska

specijalizacija).

24. Objasnite kako se mjeri i na što ukazuje Gruber-LIoyd indeks (GL) (inter-i-intra industrijska

razmjena).

25. Objasnite kako se mjeri i na što ukazuje dodana vrijednost industrije.

26. Objasnite kako se mjeri i na što ukazuje Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI) (koncentracija

industrije).

27. Što predstavlja inovacijska mreža za industriju?7 Objasnite ključne razvojne tehnologije (eng.

KET). Što predstavlja RCA?

28. Objasnite „novi ekonomski model Hrvatske“ prema Radoševiću (2013.) i, temeljem modernih teorije iz ekonomike razvoja, osnovni strateški okvir za novu razvojnu strategiju Hrvatske.8

29. Koje prerađivačke industrije pripadaju skupini visoke i srednje visoke tehnološke

intenzivnosti? Objasnite omjer izvoza i uvoza za takve industrije. Objasnite dodanu vrijednost

5 Jurčić, Lj., Aralica, Z. (2009.), Značenje tehnologije u stvaranju dodane vrijednosti u Hrvatskoj, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 7(2), str. 141-159, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/44435 6 Jurčić, Lj. (2011), Hrvatska industrijalizacija: Kad instrumenti postanu ciljevi, Perspektive 1(2), dostupno na: http://www.inicijativa.com.hr/files/Perspektive-broj-2.pdf i http://www.inicijativa.com.hr/izdvojeno/kad-instrumenti-postanu-ciljevi 7 Strategija pametne specijalizacije RH, NN br.32, 2016., dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/439965.pdf 8 Radošević, D. (2013.), Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014.-2020., Ekonomski pregled, 64(3), str. 187-201, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154728

industrijskih proizvoda. Navedite industrije za koje su analize u strategiji pametne

specijalizacije pokazale snažne komparativne prednosti.

30. Što predstavljaju i koja područja obuhvaćaju industrije 4.0? Objasnite predviđanja njihovog

utjecaja na europsko gospodarstvo.

31. Argumentirano prikažite i objasnite značenje industrije za gospodarski razvoj EU. Objasnite

pokazatelje prema Global Manufacturing Competitiveness Indeks-u.

32. Strategija pametne specijalizacije EU i KET – objasnite njihovu ulogu u industrijskoj politici

33. Objasnite razvojne etape hrvatske industrije i karakteristike hrvatske ekonomske

(gospodarske) svake etape (možete se pozvati na zaključke istraživanja Aralice i Stojčića).

34. Objasnite pojam tzv. „smart competitiveness pact“ prema Hausmannu i Rodiku.

35. Objasnite razlike u vrstama poduzeća prema vlasništvu i veličini. 36. Objasnite pojam „zatajenja tržišta“ (engl. market failure) kao pojma koji objašnjava jednu od

mogućih prepreka industrijalizaciji. Koje osnovne tri vrste tržišnih grešaka pronalazimo često u praksi? – objasnite ih.

37. Objasnite Smithov i Keynesov „pristup“, a koji su značajni za definiranje (ekonomske) industrijske politike. Na što se odnosi „krug neuspješnih politika“?

38. Navedite i objasnite kriterije selektivnosti industrijske politike. 39. Navedite i objasnite široki kontekst industrijske politike prema okvirnim aspektima,

horizontalnoj i vertikalnoj industrijskoj politici. 40. Nizak povrat na ekonomske aktivnosti i visoka cijena financiranja dva su ključna okvira koji

determiniraju (ekonomski) industrijski rast. Objasnite što uključuju. 41. Objasnite temeljne zaključke studije slučaja: „Pogrešna dijagnoza za Salvador“.9 42. Objasnite temeljne zaključke studije slučaja: „Objašnjenje za spori rast Brazila“. 43. Objasnite temeljne zaključke studije slučaja: „Dominikanska Republika: rast i odjednom

slom“. 44. Objasnite utjecaje koji proizlaze iz sektorske koncentracije industrije, posebice s aspekta

stupnja razvoja odgovarajuće grupacije zemalja. Na koji je način moguće nadvladati potencijalne opasnosti koje mogu proizaći iz sektorske koncentracije industrije?

45. Objasnite ulogu klastera u poboljšanju konkurentnosti industrije. 46. Temelj lokaliziranih klastera leži u karakteristikama inovacijskog procesa koji je izuzetno

osjetljiv na geografsku udaljenost i blizinu – navedite što obuhvaća taj proces. 47. Objasnite ključna „načela“ klaster strategije prema OECD-u. 48. Prilikom izučavanja lokalne/regionalne dimenzije industrijske politike, potrebno je razlučiti

dva ključna područja: industrija sa svojim organizacijskim i teritorijalnim karakteristikama te

9 Rodrik, D. (2007), Industrijska politika za 21. stoljeće – Globalizacija, institucije i gospodarski rast, Princeton University Press, hrvatsko izdanje: Privredni vjesnik d.o.o., HGK

lokalitet sa svojim socioekonomskim karakteristikama i evolucijskim procesima – objasnite što obuhvaćaju.

49. Navedite i objasnite načela dizajna industrijske politike. 50. Objasnite područja koja čine svojevrsnu „paletu programa potpora“ industriji. 51. „Nije potrebno više industrijske politike, nego bolja industrijska politika“ (Rodrik, 2007:137) –

objasnite. 52. Argumenti protiv industrijske politike: Bez obzira na sve, međunarodna pravila više ne

ostavljaju prostora za intervencije industrijske politike – obranite svoj stav argumentima. 53. Argumenti protiv industrijske politike: Nije potrebna industrijska politika, nego raširena

potpora istraživanjima i razvoju te zaštiti intelektualnog vlasništva. – obranite svoj stav argumentima.

54. Objasnite tri faze razvoja gospodarstva temeljenog na znanju i povežite ih s konceptom triple helixa.

55. Koje su pouke iz pametne specijalizacije usmjerene na regionalnu politiku - navedite slabosti u regionalnoj inovacijskoj politici, mehanizme pametne specijalizacije i načela industrijske politike.

56. Osim područja koja obuhvaća S3, objasnite utjecaj S3 na ostala gospodarska područja. 57. Objasnite povezanost prioritetnih tematskih područja i međusektorskih tema nove

industrijske politike RH, a oslanjajući se na industrijsku politiku EU i S3.

12. Popis tema diplomskog rada Upute za pisanje diplomskog rada „Dok je književnoumjetnički stil, po svojoj individualnoj neograničenosti, subjektivan, znanstveni je stil, po svojoj individualnoj ograničenosti, izrazito objektivan“ (Sili, 2006: 43, u: Blažević, 2009). U znanstvenome je tekstu važna snaga izraza, razumijevanje procesa koji počinje samouvjeravanjem, a završava uvjeravanjem drugih. Struktura znanstvenoga članka i referata dijeli se na: uvod (najava teme i metodologije rada), glavni dio (objašnjavanje termina, rezultati istraživanja) i zaključak (ponavljaju se najvažniji rezultati) (Blažević, 2009). Prilikom pisanja znanstveno-popularnog članka studenti se pozivaju da istraže tematsko područje prema uputama na nastavi iz kolegija i prijedlogu literature. Literatura treba biti pomno birana i treba obuhvatiti najvažnija znanstvena i stručna istraživanja iz odabranog područja, a rezultati istraživanja moraju biti provjerljivi (upravo iz tog razloga koristit će se znanstveni i stručni članci u znanstvenim publikacijama koje su objavljene i recenzirane). Osim znanstvenih i stručnih članaka, studenti se pozivaju da istraže publikacije koje izdaju pojedine nacionalne i međunarodne institucije. Inovativnost i konkurentnost suvremeni su koncepti na kojima se temelje nacionalne i regionalne politike diljem svijeta. Izrazita regionalna neravnoteža Republike Hrvatske nameće potrebu pronalaska novih generatora ekonomskog rasta i

prosperiteta. Umjesto egzogenih razvojnih politika, nastojanja regionalne konkurentnosti temelje se na valorizaciji regije kroz endogene potencijale rasta. Stečene empirije Vašeg istraživanja mogu poslužiti u pravcu transfera znanja studentima, široj javnosti i djelovati kao blagi poticaj za buduća znanstvena istraživanja i kao stimulans za shvaćanje važnosti inovativnog i poduzetničkog načina razmišljanja i djelovanja, te preuzimanja odgovornosti. Popis tema (krovnih područja) diplomskog rada U slučaju da se studenti odluče pisati diplomski rad iz kolegija, u nastavku je dan orijentacijski popis tema. Osim toga, teme se mogu individualno prilagoditi, a postoji mogućnost i proširenja analize trećeg timskog zadatka koji bi, u prvom dijelu rada, analizirao dosadašnja istraživanja iz nekog od sljedećih područja:

1. Industrijska politika nakon washingtonskog konsenzusa 2. Intra i inter industrijska razmjena zemalja članica EU 3. Deindustrijalizacija: pojam, uzroci i iskustva 4. Reindustrijalizacija: pojam, uzroci i iskustva 5. Od prošlosti prema budućnosti: analiza hrvatske prerađivačke industrije 6. Od prošlosti prema budućnosti: analiza prerađivačke industrije odabrane

zemlje 7. Industrijska politika kao nositelj pozitivnih promjena: analiza kineske

prerađivačke industrije 8. Suvremeni izazovi industrijske politike i institucija: industrija 4.0 9. Suvremeni izazovi industrijske politike i institucija: „gaming“ industrija 10. Suvremeni izazovi industrijske politike i institucija: globalizacija

proizvodnje 11. Regionalna dimenzija industrijske politike: što pametne specijalizacije

imaju s time?

Napomena: detaljni opisi svake teme bit će naknadno dostavljeni, a nakon prikupljenog interesa studenata.

INDUSTRIJSKA EKONOMIKA I POLITIKA - efos.unios.hr€¦ · INDUSTRIJSKA EKONOMIKA I POLITIKA...

Documents

INDUSTRIJSKA I PODUZETNICKA POLITIKA EU - Prof.dr.sc. Vinko Kandžija

Industrijska ekonomika i politika –P4 file• indeks stupnja sofisticiranosti izvoznih proizvoda temeljen na dohotku po stanovniku (BDP po stanovniku) zemalja koje ih proizvode začetnik

NOVO-INDUSTRIJALIZACIJA SRBIJE I INDUSTRIJSKA POLITIKA · 2017. 9. 25. · NOVO-INDUSTRIJALIZACIJA SRBIJE I INDUSTRIJSKA POLITIKA – POGLED 2020/2030 Dokument Konferencije - USA-EU-Japan-Serbia

naslovna - ekonomika poljoprivredepolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2016/13/zoran njegovan, katarina... · Agrarna politika u Republici Srbiji, (8) Zajednička agrarna politika Evropske

EKONOMIKA PODJETJA - impletum.zavod-irc.si · Izobraţevalni sistem, politika zaposlovanja, davĉna politika ipd. morajo biti v funkciji podjetništva. Nova domaĉa in tuja podjetja,

Gospodarska struktura Hrvatske i strukturne promjene · Ekologija 4. Edukacija (znanje + vještine) 5. Eksport (poticaji razni oblici) Europska unija ... EU - Industrijska politika

CRNA GORA MINISTARSTVO EKONOMIJE - … · 1 crna gora ministarstvo ekonomije industrijska politika crne gore do 2020. godine nacrt - jul 2015

Eirozonas ekonomika un monetārā politika

Lekcija: Eirozonas ekonomika un monetārā politika (ENG)

GEOPOLITIKA ENERGETSKE TRANZICIJE - …powerlab.fsb.hr/het/doc/04_Igor_Dekanic.pdf · ekonomika i geopolitika • Organizacija i regulacija energetskih politika • Energetska strategija

Industrijska politika EU

Ekonomika a financovanie zdravia - rusnak.truni.skrusnak.truni.sk/prednasky/politika/Financovanie/PPTX_PDF/Financ.pdf · Ekonomika a financovanie zdravia Prof. MUDr. Martin Rusnák,

INDUSTRIJSKA POLITIKA HRVATSKE – POGLED S ...web.efzg.hr/RePEc/Chapters/chapter14-06.pdfKako hrvatska industrijska politika mora biti 2 Iako su radovi koji naglašavaju značaj deindustrijalizacije

W 2 Ekonomika i politika EU.pdf

W 1 Ekonomika i politika EU.pdf

PANORAMA EKONOMIKA & POLITIKA FISKAL TIMOR-LESTE

EIZ 2021.: OKVIR RAZVOJA...kratkoročne prognoze i fiskalna politika, regionalna ekonomika, održivost i razvojno upravljanje, industrijska ekonomika, inovacije i poduzetništvo te

Slovenska industrijska politika

OBZOR 2020. FINANCIRA EU PROJEKT...> “Integrirana industrijska politika za doba globalizacije postavlja konkurentnost i održivost u centar pozornice” komunikacija > Potreba za

Slovenska industrijska politika - SIP ind_politika.pdfSlovenska industrijska politika - SIP kot podpora prehodu v nizkooglji čno gospodarstvo. REPUBLIKA SLOVENIJA MINISTRSTVO ZA GOSPODARSKI