3 Značajke Oborinskog Režima

Značajke oborinskog režima

Sadržaj1. Korelacija2. Određivanje srednje godišnje oborine u slivu 3. Metoda Thiessenovih poligona4. Analiza hoda i trenda godišnjih količina oborina za jednu stanicu5. Ovisnost godišnjih količina oborina o nadmorskoj visini sliva6. Određivanje HTP krivulja za povratne periode 2 i 100 godina

• Korelacija ili povezanost je odnos ili međuovisnost dviju mjerljivih varijabli. U korelacijskoj je analizi razmatrani statistički niz predstavljen parovima vrijednosti.

1. Korelacija nedostajućih podataka o oborinama

Meteorološke postaje

• A- Zaluka• B - Veprinac• C - Puhari• D - Oprić• E - Ičići

Korelacija nedostajućih podataka o oborinama

Korelacija : primjer 2 mjesec

• a: Stanica Puhari i Zaluka

• b: Stanica Puhari i Veprinac

• c: Stanica Puhari i Oprić

• d: Stanica Puhari i Ičići

Korelacija stanice Puhari sa stanicom Oprić daje najbolje poklapanje uz regresijskikoeficijent R² = 0,93.

Izračunavanje nedostajućeg podatka• Oborina sa stanice Oprić za II. mjesec 1965.

godine iznosi Hop = 21,7 mm.• Istu oborinu na stanici Puhari računamo

koristeći regresijsku jednadžbu:y = 1,0852x +11,754

Dakle, količina oborine u II. mjesecu 1965. godine na stanici Puhari iznosi:

Hpu = 1,0852*21,7mm + 11,754 = 35,3 mm

2. Određivanje srednje godišnje oborine u slivu metodom Thiesena

Za određivanje srednje visine oborina na slivu koriste se različite metode, primjerice:• Metoda aritmetičke sredine• Metoda Thiessenovih poligona• Metoda trokuta• Metoda izohijeta• Hipsometrijska metoda

3. Metoda Thiessenovih poligona

Određivanje srednje količine oborine u slivu Thiessenovom metodom sastoji se od određivanja utjecajnog područja (poligona) u slivu za svaku pojedinu kišomjernu stanicu.

Za definiranje spomenutih poligona potrebno je:• Odrediti spojnice pojedinih stanica • Odrediti simetrale tih spojnica • Odrediti poligone koje zatvaraju simetrale • Odrediti površine poligona

Spojnice pojedinih stanica Simetrale tih spojnica

Poligoni koje zatvaraju simetrale Površine poligona

Srednje godišnje oborine

• Vrijednost srednje godišnje oborine se dobiva kao aritmetička sredina niza godišnjih visina oborina

Srednja količina oborina prema Thisenu

• Nakon što smo odredili poligone, njihove površine možemo prikazati u tablici.

• Srednja količina oborine na slivu bujice Ičići iznosi 1871,8 mm.

4. Analiza hoda i trenda godišnjih količina oborina za jednu stanicu

• Analiza godišnjeg hoda količine oborina će se napraviti za kišomjernu stanicu Puhari jer ima najveće „učešće“ u ukupnoj srednjoj godišnjoj količini oborina na zadanom slivu.

Godišnje količine oborina sa kišomjerne stanice Puhari

Hod godišnjih količina oborina na kišomjernoj stanici Puhari

Trend godišnjih količina oborina

5. Ovisnost godišnjih količina oborina o nadmorskoj visini sliva

6. Određivanje HTP krivulja za povratne periode 2 i 100 godina

HTP je krivulja koja prikazuje vjerojatnost pojavljivanja različitih visina oborina za različita trajanja na danoj lokaciji.

Količine oborina [mm] za različita trajanja i povratne periode za postajuRijeka (GF Rijeka, 2002.)

Određivanje HTP krivulja za povratne periode 2 i 100 godina

• Određivanje HTP krivulje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće izjednačavajuće funkcije za zadane točke.

• Jedna od metoda za pronalaženje izjednačavajuće krivulje (trend linije) je metoda najmanjih kvadrata koju ćemo koristiti u ovom slučaju uz pomoć računskog programa Excel.

• Paziti da se odaberu funkcije sa najmanjim kvadratnim odstupanjem (determinacijski koeficijent (R²) što bliži 1,0).

• HTP krivulje mogu biti složenog oblika te se ponekad ne mogu precizno prikazati samo jednom funkcijom, zbog čega se preporuča izjednačenje provoditi za dva područja – režim kratkotrajnih oborina (t < 2h) i režim dugotrajnijih oborina (t > 1h). Točna granica će se odrediti naknadno kao presjecište dvije definirane funkcije.

HTP krivulja 2-god povratnog perioda

HTP krivulja 100-god povratnog perioda