View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
3. oktobar 2018. godine
Penzije veće, ali su penzioneri još nespokojni
Iako će im se narednog meseca vratiti umanjene penzije i uvećati od osam do 13,3 odsto, većina najstarijih
strahuje kada će im uslediti novo povećanje i da li će ga biti
Penzije u Srbiji od ponedeljka se usklađuju sa Zakonom o budžetu, što znači da će vlada ubuduće povećavati
primanja najstarijih u zavisnosti od rasta budžetskih prihoda.
Penzije bi trebalo, kako obećavaju iz vlade, da budu veće od
inflacije, odnosno rasta cena na malo.
Od pre dva dana, posle četiri godine, ukinut je i Zakon o
privremenom umanjenju penzija, kojim su sva primanja veća od
25.000 dinara, od oktobra 2014. godine, umanjena 22 odnosno 25
odsto. Imajući to u vidu 1,7 miliona penzionera bi, narednog
meseca, s penzijskim izveštajem moglo da dobije ono što im je
oduzeto, plus uvećanje od 8,4 do 13,3 odsto u zavisnosti od visine
penzije.
Tako bi oni koji su pre smanjenja primali po 26.000 dinara s oktobarskim čekom trebalo da prime 29.132,5
dinara. Penzioneri čija su primanja bila 45.000 dinara do 2014. godine sada bi trebalo da prime 49.145,6, a
oni koji su primali po 70.000 dinara, povećanje od oko šest hiljada dinara – 76.122.4 dinara.
Iako bi veći iznos na čeku trebalo bude lepa vest za penzionere, najveći deo njih strahuje šta će biti ubuduće
i kada će biti novog povećanja. Jer, nema više formule za izračunavanje primanja, a pitanje je šta će biti s
budžetskih prihodima.
Tim povodom predsednici vlade, skupštine, ali i poslanicima, obratila su se brojna penzijska udruženja,
tražeći kakvu-takvu garanciju da će im zarađene penzije biti isplaćivane i ubuduće i da će biti veće bar za
rast cena na malo.
Predsednik Udruženja vojnih penzionera Srbije, Ljubomir Draganjac, kaže da je dosadašnjim Zakonom o
PIO (članom 80) bilo regulisano usklađivanje penzija na osnovu rasta cena, inflacije i porasta bruto
nacionalnog dohotka. Usklađivanje penzija bilo je dva puta godišnje, što je bilo povoljno i pravedno za
državne finansije i za penzionere.
– Predlogom izmena i dopuna sadašnjeg sistemskog Zakona o PIO (članom 9) predviđa se usklađivanje
penzija na način utvrđen propisima kojima se uređuje budžet i budžetski sistem. Praktično se može dogoditi
da usklađivanja i ne bude. Smatramo da u sistemskom zakonu o PIO treba da se zadrže sadašnja rešenja, a
budžetom obezbede potrebna sredstva za usklađivanje – kaže Draganjac.
S tim u vezi, dodaje, potrebno je utvrditi regulativu (rast cena i plata) na osnovu koje bi se penzije
automatski usklađivale jednom ili dva puta godišnje, zbog čega vojni penzioneri očekuju da se razmotri ovaj
predlog i da se donese odgovarajuće rešenje.
U Udruženju sindikata penzionera Srbije, kažu da verbalno izricanje zahvalnosti „da su penzioneri podneli
najveći teret fiskalne konsolidacije treba potkrepiti i vraćanjem oduzetog”. Država je dužna da pored
ukidanja Zakona o privremenom smanjivanju penzija, svim penzionerima, zakonskim naslednicima
preminulih, vrati celokupan iznos umanjenih penzija, uz pripadajuće kamate.
Penzioni sistem regulisan je ozbiljnim zakonom, po kome su bivši radnici stekli penziona prava. Nikakvim
zakonom skupština, ne može da izmeni prava stečena ranijim sistemskim zakonima i usvoji rešenja da se
penzioni sistem reguliše bez ikakvih kriterijuma i zavisi od volje izvršne vlasti, stoji u pismu ovog
udruženja.
Otvorio se i novi problem zbog toga što penzije od oktobra neće biti linearno povećane, što takođe urušava
penzijski sistem. Ukoliko država misli na najsiromašnije građane i penzionere onda bi bilo dobro da formira
socijalni fond i isplaćuje im socijalnu pomoć, a PIO fond neka u skladu sa Zakonom o PIO isplaćuje penzije
onako kako su zarađene i utvrđene rešenjima.
PIO fond nije socijalna ustanova, već neka vrsta štedionice zasnovane na međugeneracijskoj solidarnosti u
koju ljudi uplaćuju doprinose isto kao što ih uplaćuju na račune u bankama. Zavisno od dužine i visine
ulaganja zavisi i iznos njihove penzije. Ako je ona nekome premala onda je takva osoba socijalni slučaj, ali
to nikakve veze nema sa PIO fondom, zaključuju u Udruženju.
NEMCI OČAJNIČKI TRAŽE RADNIKE Dođite,
spremamo vize
Nemačka vlada saopštila je da će proširiti sistem šestomesečnih viza omogućujući ljudima izvan EU da
potraže posao u toj zemlji.
Sve to u trenutku kada nemačke vlasti pokušavaju da se izbore s
nedostatkom kvalifikovane radne snage.
Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer izjavio je da će vize, koje su
trenutno dostupne fakultetski obrazovanim ljudima, biti proširene na
ljude sa kvalifikacijama za određene profesije, prenosi AP.
Zehofer je pritom istakao da Nemačka ne želi "imigraciju u sistemu
socijalnog osiguranja", tako da će podnosioci zahteva za vizu morati da
dokažu da mogu da se sami izdržavaju i da govore nemački.
Ministar za rad Hubertus Hajl rekao je da je vlada usaglasila i "pragmatično" rešenje za odbačene tražioce
azila koji imaju posao u Nemačkoj i dobro su integrisani. Prema njegovim rečima, vlada želi da im dodeli
"pouzdan status" kako ne bi "pogrešne ljude slala kući, a potom svim silama pokušavala da zaposli
kvalifikovane radnike iz trećih zemalja".
Koliko zarađuju naši digitalni radnici?
Internet ne predstavlja samo izvor informisanja i zabave, već je i nezaobilazno sredstvo u
obavljanju različitih poslova.
Procenjuje se da su radnici iz Srbije među najbrojnijima u online sferi rada, kako u Evropi, tako i u svetu.
Najčešće se ovakvim poslovima bave jer žele dodatnu zaradu, nemaju drugi posao, ili zbog želje da zarade
više.
Takozvani digitalni rad obuhvata različite poslove
- od dizajniranja, prevođenja, programiranja... U
ovakve poslove uključuju se samostalno ili
posredstvom platformi kao što su Freelancer i
UpWork, ili aplikacija kao što je Uber.
Jelena Šapić, istraživačica u Centru za istraživanje
javnih politika koji je početkom godine započeo
istraživanje o tome ko su digitalni radnici iz Srbije koji su aktivni na globalnim platformama i njihovim
potrebama u sferi radnih prava, rekla je da se procenje da se Srbija ubraja u prvih 20 zemalja u svetu po
broju takvih radnika.
Kako je rekla, njihov tačan broj se ne zna jer do sada nije bilo istraživanja o tome, a najčešće obavljaju
poslove iz oblasti kreativne industrije, IT-a, pisanje i prevođenje tekstova, davanje časova jezika..
Ono što ih najviše motiviše je mogućnost da zarade dodatni novac, nemogućnost da se zaposle u "offline
svetu", i zato što na takvim poslovima mogu da zarade više.
Kada je reč o zaradama, Šapić kaže da nekolicina online radnika zarađuje više, a da prosečan broj njih
znatno manje, te da bi trebalo imati u vidu da je reč o bruto iznosima, što znači da u to nije uključeno
plaćanje doprinosa za rad.
Procene su, kaže, da će digitalni rad nastaviti sa rastom, ali i da se može očekivati i da kada ekonomija krene
da beleži stabilan rast da veliki broj radnika pređe u "offline" sferu rada.
"Dinamična je oblast, dosta ljudi se priključuje, ali i izlazi iz te sfere", kaže Šapićeva.
Ona navodi i da ono što se možda ne vidi, a što bi trebalo imati u vidu je dataj rad nije lak, budući da nekad
posao koji inače radi više osoba, na internetu radi samo jedna.
Skoro polovina ispitanika u anketi rekla je da radi do 20 sati nedeljno, što je trend i u zemljama EU.
Njena koleginica u Centru za istraživanje javnih politika Milica Skočajić kaže da su na digitalnim
platformama, što se Srbije tiče, podjednako zastupljene i žene i muškarci, ali oni nekada uspevaju da budu
aktivniji i samim tim zarade više.
Što se tiče vrste poslova, u IT industriji više je muškaraca, dok su za žene više "rezervisani" poslovi poput
pisanja, prevođenja, držanje časova jezika. U poslovima kakvi su dizajn, arhitektura podjednako su
zastupljeni i pripadnici muškog i ženskog pola. Uglavnom je reč o ljudima starosti od 26 do 35 godina, koji
imaju više obrazovanje.
Kada je u pitanju motivacija i zašto se najčešće opredeljuju za takve poslove većina je u anketi rekla da je taj
rad fleksibilniji i da mogu posao uklapati sa obavezama kod kuće.
"Nekad je reč i o poslovima koji se ne mogu naći u Srbiji, a jedan od razloga koji takođe pominju je da ne
žele da rade za drugog, već da budu odgovorni za svoje vreme, zaradu“, kaže Skočajić.
Istraživanje koje će biti završeno u decembru do sada je pokazalo da 65, 8 odsto takozvanih "gig radnika"
veruje da će "umreti na nogama" i ne vidi razog za plaćanje doprinosa, a 80 odsto njih ima niske prihode pa
nema ni mogućnosti da to čini. Većina onih koji rade više od pet godina na platformama su paušalci ili imaju
d.o.o.
Koliko su građani Srbije pazarili preko interneta?
Građani Srbije su u prva dva kvartala ove godine preko interneta pazarili više od 3,5 miliona puta,
pokazuju podaci NBS.
Reč je o kupovini robe i usluga na domaćim i
inostranim sajtovima, a novčane transakcije su
izvršene upotrebom platnih kartica izdatih u
Srbiji, kao i elektronskim novcem, uključujući i
internet plaćanja preko, na primer, PejPala
(PayPall).
Podaci dostavljeni Tanjugu pokazuju da su građani najviše putem interneta kupovali u evrima (1.227.028
transakcija u vrednosti od 61.439.013 evra), a zatim u dinarima, (1.021.242 transakcija na internetu u
vrednosti od 3.648.149.883 dinara).
Plaćanje robe i usluga obavljeno više od 993 hiljada puta u dolarima, u britanskim funtama oko 103 hiljade,
a svega 5.008 kupovina je bilo u švajcarcu.
Poredeći podatke iz ove godine, za prva dva kvartala, sa istim periodom 2017. primetan je rast broja
transakcija kupovine roba i usluga preko interneta i on iznosi 49 odsto.
- Takođe je primetan i rast vrednosti transakcija kupovine roba i usluga preko interneta po reprezentativnim
primerima valuta u kojima su transakcije izvršene - dodaju u NBS.
Kada je reč o celoj prošloj godini, kažu u NBS, korisnici platnih usluga u našoj zemlji izvršili su ukupno
5.151.160 transakcija na internetu (upotrebom platnih kartica i elektronskog novca na domaćim i inostranim
sajtovima).
Uskoro predlog novog krivičnog dela - napad na
advokate
Ministarka pravde Nela Kuburović veruje da će uskoro biti formulisan konkretan predlog novog krivičnog
dela - napad na advokate, koji će biti uključen u Krivični zakonik.
Ministarka je za TV Pink rekla da sve što Ministarstvo pravde može
da uradi je da preispita zakonske odredbe kojima se reguliše položaj
advokata i da učini sve da se one unaprede.
Tokom avgusta , dodaje, formirana je radna grupa gde su predstavnici Ministarstva pravde, Ministarstva
unutrašnjih poslova, tužilaca, Vrhovnog suda, advokature.
"Jedna od preporuka je da uvede novo krivično delo koje će se odnositi na napad na advoklate, mislim da su
zadovoljni takvim predlogom. Verujem da ćemo uskoro imati konkretan predlog kako treba da izgleda
zakonska definicija tog krivičnog dela. Može da se organizuje jedna javna rasprava kako bi to rešenje bilo
što bolje", naglasila je ona.
Republički javni tužilac je u skladu sa preporukama Radne grupe, podseća, doneo obavezno uputstvo za sve
javne tužioce kako da postupaju u tim predmetima, što podrazumeva da oni imaju prioritet u odnosu na
druge predmete, gde postoji hitnost u postupanju i obaveza da se izveštava šta je urađeno na mesečnom
nivou.
Advokati su u ponedeljak imali jednodnevni štrajk, a najavili su ga ranije ukoliko ne budu zadovoljni tokom
istrage.
Ukoliko se napad na advokate uvede kao krivično delo, napad na advokate tretiraće se kao napad na
policajce, sudije, tužioce.
TV PRVA/PORTAL B92.NET
Da se ne bi smrzavali spremite minimum 50.000
RSD
Sezona spremanja ogrevnog drveta za zimu u punom je jeku, a cena se kreće oko 5.000 dinara
po kubnom metru.
Prodavci u zapadnoj Srbiji kažu da su bukovina i hrast najtraženiji za ogrev, a kupci u proseku pazare
najmanje po 10 kubika. Ko neće da se smrzava tokom zime, o ogrevu misli na vreme.
"Naručio sam 15 metara drva. Pitanje je da li će i to biti dovoljno, duže
traje zima, grejemo se do marta i aprila", kažu.
Milan Bugarčić pripremio je 15 metara drva. Kaže da svoja drva ne bi
prodao ni za 6.000 po metru.
Na čačanskim stovarištima potražnja je velika, a ponuda mala. Najtraženija su bukova i hrastova ogrevna
drva.
"Umetrena su 5.000, a ako su iscepana 5.400 i mi dovozimo na kućnu adresu", kažu na ovom stovarištu.
Aršini su različiti. Za one koji prodaju cena je niska, a za one koji kupuju - previsoka.
Građani su saglasni da je cena visoka, i da bi platili i 4.700 dinara, ali da je 5.000 skupo.
Vlasnici stanova koji su priključeni
na gradsku toplanu za stan od 50
kvadratnih metara godišnje izdvoje
70.000 dinara, a oni koji se greju na
pelet treba da plate 180 evra po toni.
LIDL OTVARA svih 16 prodavnica u Srbiji 11.
OKTOBRA
Kompanija Lidl Srbija počeće operativno poslovanje 11. oktobra otvaranjem 16 prodavnica u 12 gradova
širom zemlje. Građani Beograda, Bora, Zrenjanina, Kragujevca, Leskovca, Niša, Novog Sada, Smedereva,
Sombora, Subotice, Užica i Šapca prvi će imati priliku da pazare u Lidl radnjama.
Otvaranje završenih prodavnica u drugim gradovima će uslediti od novembra i nastaviti se u narednim
mesecima, s obzirom na to da Lidl Srbija najavljuje dalje širenje maloprodajne mreže.
Asortiman od 1.500 proizvoda
- Spremni smo za otvaranje i uzbuđeni što ćemo sledeće
nedelje moći da uslužimo potrošače. Verujemo da ćemo
zadobiti njihovo poverenje kroz pažljivo odabran asortiman
proizvoda sa najboljim odnosom cene i kvaliteta i ponudu
jedinstvenih Lidl brendova koji im do sada nisu bili dostupni u
Srbiji. Ovom prilikom ih srdačno pozivamo da od 11. oktobra
posete svoj Lidl i uvere se zašto je kupovina u Lidlu
jednostavna, bolja i povoljnija - rekla je rukovodilac
korporativnih komunikacija u Lidlu Srbija, Martina Petrović.
Lidl je za potrošače u Srbiji pripremio asortiman od 1.500 proizvoda, a na policama prvog savremenog
diskonta će se naći jedinstveni Lidl brendovi, ali i proizvodi domaćih dobavljača.
Karakteristične akcijske prodaje
Lidl se izdvaja po vremenski ograničenim akcijskim ponudama neprehrambenih proizvoda koje se svake
nedelje menjaju, pa će u prodavnicama moći da se pronađu i proizvodi kao što su mali kućni aparati, tekstil,
igračke, alati, kućni dekor, oprema za baštovanstvo i još mnogo toga.
Lidl prodavnice u Srbiji su standardizovane i građene po novijem konceptu, koji podrazumeva moderniji
dizajn, veći prodajni prostor, prostranija parking mesta, više prirodnog svetla, veću energetsku efikasnost i
atraktivan izgled.
Prve potrošače u Lidl prodavnicama dočekaće više od 1.000 prodavaca, a u trenutku otvaranja, u Lidlu će
raditi više od 1.500 zaposlenih.
Samit 100: Kako zadržati kvalitetnu radnu snagu?
Tema drugog dana Samita 100 biznis lidera jugoistočne Evrope je "Može li region biti konkurentan na
globalnom tržištu", a razgovarano je i o tome kako zadržati kvalitetnu radnu snagu i talente.
Poslodavci koji se bore za talente kažu da moraju da budu fleksibilni, da moraju da iznađu načine kako da
motivišu radnike da ostanu i da rade kod njih, a da plata više nije u prvom planu, već da se danas mora
obratiti pažnja i na uslove rada.
Dejan Turk iz VIP Srbija kaže da ljudi danas ne rade samo
za plate, već i za okruženje koje im je kul. "Moramo da
stvoriti "kul" kompanije, "kul" državu i gradove. Danas se
ne takmiče regije među sobom, već gradovi među sobom.
Ali, treba stvoriti neku atmosferu koja je motivaciona što
se tiče plata, poreza i doprinosa na to, i atmosferu sistema
edukacije, gde će on da zna kad će imati decu da će imati
dobru školu... Zatim, transport u gradu, sve to pravi neku
jedinicu atraktivnom", kaže.
Važno je da imamo jeftinu radnu snagu u nekim oblastima, za koje nije potrebno visoko obrazovanje, kaže
Katja Krašković iz Gea koledža.
"Ali za poslove koji su specijalizivani u svojim oblastima, primanja moraju da budu zadovoljavajuća. U
suprotnom ljudi će da se presele u druge zemlje. Sve zemlje moraju da urade svoj posao, smanje poreze i
troškove, kako bi plate bile više i tako da stimulišu ljude da ostanu u zemlji... A tako se dolazi do razvoja u
nekoj grani. Na taj način privlačite i kompanije da dođu u vašu zemlju, jer je to prednost za njih", dodaje.
Među temama je bila i reforma obrazovanja, kako je prilagoditi da bi se mladi uključili na tržište rada, ali i
kako mladi da budu fleksibilni da menjaju poslove, jer danas više niko ne može da bude siguran koji će
poslovi biti aktuelni za 10 godina.
Danas i BIRN došli do strogo poverljivih zaključaka Vlade o spasavanju propale banke
Državnim firmama naređeno da novac prebace u
Srpsku banku
Postupak sanacije Srpske banke koji je građane koštao ukupno 140 miliona evra, o čemu su Danas i BIRN
već pisali, označen je kao „strogo poverljiv“, a učesnici u tom postupku iz Vlade Srbije i drugih institucija ni
danas nisu spremni da o svemu govore javno.
Danas i BIRN otkrivaju detalje iz dokumenata u kojima se vidi
kako je država rešila da spasi Srpsku banku od propadanja, na
koji način je sprovedena dokapitalizacija i šta su organi vlasti
koji su učestvovali u ovom postupku bili dužni da urade – u
jesen 2014. godine.
Pored toga, nakon spasavanja Srpske banke i njenog
preorijentisanja na klijente iz namenske industrije, novac iz budžeta nastavio je da odlazi u kapital banke. To
je sprovedeno tako što banka nije vraćala dugove organima vlasti, već su oni postajali vlasnici. Osim toga,
država godinama toleriše poslovanje koje nije u skladu sa zakonskim propisima i Narodnom bankom Srbije,
dok se nalozi iz revizorskih izveštaja ignorišu.
U ime „očuvanja stabilnosti finansijskog sistema zemlje“ – tako je Vlada Srbije, na čelu sa tadašnjim
premijerom Aleksandrom Vučićem, u Zaključku od 7. novembra 2014. godine opravdala spasavanje Srpske
banke. Ovim dokumentom Srpska banka je izuzeta iz sistema koji je primenjen na ostale banke u kojima je
vlasnik Srbija. Za upravljanje kapitalom u tim bankama, takođe je donet zaključak koji je „strogo poverljiv“.
Restrukturiranje i reorganizaciju Srpske banke Vlada je započela tako što je odobrila pozajmicu od 80
miliona evra. Tada je, saznajemo iz dokumenata koji nose oznaku „strogo poverljivo“, predstavnicima Srbije
u organima upravljanja Srpske banke naloženo da sazovu hitnu sednicu i da glasaju tako da se odmah usvoje
sve odluke u vezi sa restrukturiranjem i reorganizacijom.
Nakon davanja ove pozajmice, umesto naplate duga, država dug pretvara u kapital i tako postaje vlasnik
banke – čiji je već vlasnik.
Na taj način je novac iz budžeta građana Srbije, kojima nikad nije objašnjeno zašto je odlučeno da baš ova
banka bude spasena, utopljen u kapital banke.
Ipak, Srpska banka imala je i uslove koje je morala da ispuni da bi do toga došlo, među kojima su bili
smanjenje plata za najmanje 40 odsto i smanjenje broja zaposlenih za oko 80 odsto. To je učinjeno u
naredne dve godine pa danas banka ima 66 naspram 351 zaposlenog u 2014.
Dalje, preduzeću Jugoimport-SDPR naloženo je da donese odluku o pretvaranju svojih depozita kod Srpske
banke, koji su u tom trenutku iznosili 3,6 milijardi dinara, tada preko 30 miliona evra, u kapital.
SDPR je trebalo i da prenese sve depozite koji se nalaze kod drugih banaka u Srpsku banku u roku od 90
dana i da ugasi sve račune koje je imao u drugim bankama. Sve tekuće transakcije trebalo je da budu
izmeštene u Srpsku banku u roku od dve godine, a revizorski izveštaji pokazuju da su firme iz namenske
industrije zaista prebacile svoje depozite u Srpsku banku, kao što im je Vlada naložila.
Jugoimport morao je da se obaveže da će u roku od godinu dana u Srpskoj banci biti prosečna vrednost
depozita 21 milion evra.
Pored toga, sva privredna društva registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, a koja su u
većinskom državnom vlasništvu, trebalo je da zatvore sve račune u drugim bankama u roku od godinu dana.
Ministarstvo odbrane imalo je 14 dana da sastavi spisak tih firmi i dostavi ga Radnoj grupi koju su činili
predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva odbrane, JP Jugoimport-SDPR i Agencija za osiguranje
depozita, na čelu sa ministrom finansija. Agencija za osiguranje depozita imala je da preuzme svu lošu i
ostalu aktivu Srpske banke.
Sporazum kojim su problematična potraživanja Srpske banke prebačena na Agenciju za osiguranje depozita
potpisao je tadašnji ministar finansija Dušan Vujović 26. decembra 2014. godine, uz oznaku „strogo
poverljivo“. Vrednost ove transakcije bila je preko 15 milijardi dinara. Agencija je dužna da svaku naplatu,
nakon što zadrži tri procenta, uplati na račun Republike Srbije i do sada je naplatila 5,46 miliona evra, što je
oko 650 miliona dinara.
Agencija za osiguranje depozita upravlja potraživanja preuzetim u ime i za račun Republike Srbije, a u
slučaju Srpske banke uglavnom je reč o problematičnim, teško naplativim ili nenaplativim dugovima,
navode u Agenciji.
Država je nastavila da ulaže u Srpsku banku i da svoja dugovanja pretvara u kapital i posle postupka
sanacije. Tako je 20. decembra 2016. godine doneta odluka o pretvaranju duga koji banka ima prema
Ministarstvu privrede u iznosu od 110 miliona dinara. Istog dana doneta je i odluka o pretvaranju duga koji
banka ima prema Ministarstvu odbrane u iznosu od 200 miliona dinara, i to po osnovu neplaćanja zakupnine
od 2008. godine. Na taj način u Srpsku banku je iz budžeta otišlo još oko 2,6 miliona evra.
Ispostaviće se i da uprkos uzastopnim injekcijama države Srpska banka za sve ove godine nije uspela da
svoje poslovanje uskladi sa zakonom. Tako su revizori u sva četiri izveštaja počev od 2014. godine pronašli
da Srpska banka nije ispunila naloge Narodne banke Srbije da pokazatelje svog poslovanja dovede u
propisane okvire.
Banka radi mimo propisa, NBS ne reaguje
Nakon što joj je država dokapitalizacijom pokrila sve gubitke, banka je u 2015. zabeležila profit, ali je njena
dobit iz baznog poslovanja, to jest od kamata i naknada bila nedovoljna za pokriće operativnih troškova, što
su konstatovali i revizori.
Banka je tokom ove četiri godine ipak preduzimala pojedine korake, pa je tako adekvatnost kapitala podigla
na zakonom propisani nivo, otpisala određene loše kredite, smanjila izloženost prema nekim klijentima i
tome slično. Strah koji su početkom 2015. godine osećali revizori povodom mera koje bi NBS mogla da
preduzme prema Srpskoj banci zbog toga što ne posluje u skladu sa zakonom i propisima NBS, ispostavili
su se kao neosnovani.
NBS je 2016. bila u kontroli banke u kojoj je morala otkriti sve propuste koje su otkrili i sami revizori. Ali,
kako pokazuju revizorski izveštaji, tim povodom ništa nije učinila. Umesto da kazni banku i preduzme mere
kojima bi je naterala da poštuje propise koje je sama NBS donela u cilju obezbeđenja stabilnosti bankarskog
sistema, NBS ni godinu i po dana od kontrole Srpskoj banci nije poslala čak ni zapisnik o tome. Time je
Srpskoj banci omogućeno da nastavi da nesmetano posluje uprkos tome što ne ispunjava uslove koje od nje
zahtevaju zakonski propisi i NBS.
Ni NBS ni Ministarstvo finansija do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na postavljena pitanja o
sanaciji Srpske banke.
Recommended