Pismo Iz Stubice

PISMO IZ STUBICE

Dragi stubički krajuTu v ZagorjuBog te stvorilMatek se jeza te boril.

Petrica je pesme spevaldok je Tahy

v dvoru dremal.

Vu tebe jepravi raj

jer se čujesložne “KAJ”.

Vnogi pisecpesme pisalvnogi slikartebe risal.

Tu si čovek rad popije gda veselenjemu nije.

Stubički je to moj krajgde se čuje

navek “KAJ”.

SILVIJA KRALJIĆ, 8b

Mala Kajkaviana

A što je Stubica?

pod Stubicu u starim spisima Županije zagrebačke spada područje podno Zagrebačke gore od Bistre do Marije Bistrice

grad Donja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije (između rijeke Krapine na sjeveru i vrhova Medvednice na jugu)

površina: 44 kvadratna kilometra broj stanovnika: 5 771

1

9

2

6

34

7

5

8

1 Gradski trg sa crkvom2 Stari grad Stubica3 Fellerova apoteka4 Obrtnička ulica5 Park M. Vrhovca6 Željeznički kolodvor7 Groblje8 Škola9 Jezerčica

Panorama Donje Stubice

Panorama Donje Stubice

Josip Cigler (župnik u Stubici 1877.-1905.)

“Stubica Dolnja leži u ubavoj dolini. Imade svega čime dobri Bog smrtnika dariva. Plodnih oranica, bujnih livada, vinorodnih gorica, gustih gajeva i bogatih šuma u gori. Ovu dolinu prosieca više bistrih potoka, koji nikada ne presahnu, jer iz gore stubičke izviru.”

1209. godine prvi se puta spominje Stubica u Povelji kralja Andrije II županu Vratislavu

Stari grad na ovome mjestu se nalazio

srednjovjekovni stubički kaštel najstariji poznati vlasnik bio je

župan Vratislav poznat u vrijeme Seljačke

bune 1573., kada se za njega bore obitelji Henning i Tahy

ubrzo nakon bune propada, a građevni materijal se koristi za izgradnju Stubičkoga Golubovca i podgrađa

danas je zaštićeni arheološki lokalitet na kojem se upravo vrše iskapanja

Stubica u srednjem vijeku

1334. godine Stubica se prvi put spominje kao središte župe

podgrađe dobiva značajke urbanog naselja kao trgovište s razvijenim obrtom

1474. – ima 15 purgera 1490. – ima 23 purgera najpoznatiji događaj na početku novog vijeka

je Seljačka buna 1573. g. zbog koje Stubičance još i danas nazivaju puntarima

Župna crkva Presvetog Trojstva

građena u vremenskom rasponu od 15. do 19. st. (barokizirana gotika)

ima visoku arhitektonsku kvalitetu jer su patroni te crkve bili ugledni plemići velikoga susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva

stubičku crkvu krasi neorenesansni zvonik po uzoru na stari zvonik Zagrebačke katedrale.

Vrlo je zanimljiva kamena gotička sedilija s desne strane oltara

U crkvi se nekad nalazio renesansni nadgrobni reljef Franje Tahyja

prvi put su zasvirale za Uskrs 1879. g.

to su treće orgulje u donjostubičkoj crkvi

orguljaši su do osnivanja državne škole bili i učitelji

u nizu zabilježenih imena orguljaša u 17. st. nalazimo Tomu Ivančića, orguljaša - pjesnika

između dva svjetska rata u crkvi je gostovala primadona Zinka Kunc

Hefferove orgulje

DVORAC STUBIČKI GOLUBOVEC

JUŽNO PROČELJE DVORCA, 1896. g.

Vlasnici Stubičkoga Golubovca

ovaj kasnobarokno – klasicistički dvorac najvjerojatnije je dala graditi Regina pl. Drašković krajem 18. st.

vlasnici dvorca kroz povijest bili su: Domjanići, M. Vrhovac, Sermage, Rauch i Steeb

danas u vlasništvu Davora Vlajčevića koji je pokrenuo plan revitalizacije dvorca

Perivoj oko dvorca parkovni prostor osobito uređuju

tijekom 19. st. biskup Vrhovac i ban Levin Rauch, davši mu vrijednu estetsku kompoziciju

bogat brojnim vrstama drveća; grm sasafras posljednji je primjerak te egzotične vrste u zagorskim perivojima

nažalost barokni kameni stolovi i klupe te drugi elementi vrtne arhitekture nisu sačuvani

nekad se uz dvorac širio miris ruže 'La France' – cvjetnog simbola Golubovca

produžetak perivojne šume čine predivne Vilinske poljane

Vilinske poljaneVilinske poljane

kaljeve peći u dvorcu Stubički Golubovec i danas plijene pozornost, osobito dvije s kraja 19. stoljeća koje se nalaze u glavnoj dvorani

peći je dao izraditi Levin Rauch u poznatoj manufakturi u Meissenu, a prepoznatljive su po okruglim medaljonima s duhovnim zaštitnicima (Noć i Dan)

od 1989. u dvorcu djeluje Kajkaviana – društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine

stalna izložba Kajkaviana Croatica otvorena je 2002. godine

Društvo Kajkaviana

iz zbirke Kajkaviana izdvajamo Citharu Octochordu, zbirku starih kajkavskih napjeva

tiskana 1717. g. zaslugom zagrebačkoga kanonika i dobrotvora Ivana Znike, porijeklom iz Matenaca kraj Stubice

Maksimilijan Vrhovac najslavnija i

najznačajnija osoba koja je svojim životom vezana uz Stubicu

zaslužan za početak turizma u ovim krajevima (lječilišno -turistički kompleks u Stubičkim Toplicama i dvorac Golubovec s perivojem – nazvanim “Stubički Maksimir”)

1806. g. M. Vrhovac je kupio Stubičke Toplice

izgradio prve bazene i staru zgradu lječilišta te crkvicu sv. Katarine

o toplicama i termalnim izvorima pisao je golubovečki barun i general Kristijan Steeb

Maksimilijanov bazen bazen koji je dao

izgraditi Vrhovec osmerokutnog je oblika

u novije vrijeme obnovljen

danas u lječilištu boravi poznata pjesnikinja Vesna Parun

Stubičke Toplice danas

Školstvo u Donjoj Stubici

organizirano školstvo postoji od 1669. g. u okviru crkve

1844. g. zaposlen je prvi učitelj Mirko Planko i tu godinu smatramo godinom osnutka osnovne škole

1985. g. nažalost srušena je stara školska zgrada u središtu Stubice

nastava u današnjoj školskoj zgradi započela je 1957. g.

danas školu polazi 710 učenika u 34 razredna odjela

pored matične škole postoje i tri područne škole: Stubičke Toplice, Lepa Ves i Vučak

Rekonstrukcija stare škole, korišteni izvorni predmeti, fotografija je snimljena 2005. godine

Urbanistički plan grada

do danas je sačuvana prvobitna organizacija: odnos Staroga grada i trgovišta – podgrađa

središte Donje Stubice smješteno je oko trga koji je okružen glavnim objektima: crkvom, župnim dvorom, općinom, sudom i nekadašnjom ljekarnom

naselje se razvijalo duž glavne prometnice na koju se nadovezuje mreža bočnih ulica

jedan od ključnih problema je nepostojanje obilazne ceste

Donja Stubica u 19. st. središte distrikta ili

kotara (plemićki sudac i 2 podsuca)

nakon 1870. g. Kotar Donja Stubica ima 4 općine: Stubica Dolnja, Stubica Gornja, Marija Bistrica i Bistra, a od 1896. i Oroslavje

Donja Stubica na razglednicama iz prve polovice 20. st.

1899. g. Eugen Viktor Feller dolazi u Donju Stubicu i otvara ljekarnu “Sveto Trojstvo”

iskustvo je stekao u ljekarnama austrijskih provincija, posebno kod Thierrya u Pregradi

Fellerova apoteka

godine 1901. Feller gradi neobaroknu zgradu iznimne arhitektonske vrijednosti pored župne crkve

na prvom katu bio je stan, a u prizemlju tvornica i laboratorij

godine 1994. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture

Elsa - fluid najslavniji Fellerov

proizvod dobio je ime po Eugenovoj majci

“lijek za sve bolesti” izvozio se diljem Europe,

u Egipat, Kinu, Japan i Ameriku

pošta u Stubici je prva u Zagorju razvila međunarodni promet (300 – 400 pošiljaka dnevno!)

reklama na pročelju kuće na uglu Jurišićeve i Jelačićevog trga u Zagrebu

Značaj obitelji Feller

pripadnici obitelji Feller doprinijeli su povijesti ljekarništva, glazbe, arhitekture, matematike, grafičkog dizajna, reklame…

najslavniji član obitelji je Vilim Feller, matematičar svjetskoga glasa, predavač na Princetonu

godine 1970. predsjednik SAD-a mu posthumno dodjeljuje Nacionalnu medalju za znanost

Stubički semen

godine 1895. na inicijativu vlč. Ciglera od baruna Raucha kupljeno je zemljište za sajmište “kakvoga u Zagorju nijedna općina ne imade”.

štandovi su nekad bili duž glavne ulice (platno, metle, pleteni proizvodi, keramika)

prema sjećanju najstarijih Stubičanaca, na sajam je dolazio i K. Š. Đalski iz Gredica

Stubički sajam na slici poznatoga stubičkoga slikara Zorislava

Drempetića - Hrčića

Donja Stubica u snijegu,slika Viktora Šipeka iz Stubičkih Toplica,

nalazi se se u Župnom uredu u Donjoj Stubici

Povijesna jezgra Donje Stubice- spomenik kulture

Donja Stubica je srednjovjekovno feudalno trgovište smješteno ispod utvrđenoga grada

sačuvan je vrlo vrijedan fond građanskih kuća, izgrađenih za javne namjene te obrtničkih i trgovačkih kuća

građevinski poduzetnik Adam Della Pietra gradio je Weissovu zgradu (danas Trgostil) i zgradu Caritasa

Dućani u Stubici u dućanu kod Weissa moglo

se nabaviti sve, od hrane do željeznarije; Weissovi su imali svoj agregat za proizvodnju struje, a kuća je imala i vodovod

Stubičanci su u ljetnim mjesecima mogli uživati u nekoliko vrsta sladoleda koji je bio obložen ledom iz “ledvenice” na Starom gradu

poznati su dućani bili Klein i Bukvić

Stari obrti Donja Stubica je kao

kotarsko i općinsko središte bila mjesto mnogih obrtničkih radnji

urarska radionica Ivana Bubanka

na razvijenu obrtničku djelatnost u prošlosti danas podsjeća Obrtnička ulica u centru Stubice

Mlinovi u 16. st. na stubičkom

vlastelinstvu bilo je 18 vodenica

mlinare su zvali “beli meštri”

središtem Donje Stubice teče potok “Reka” na kojem je obitelj Majsec obnovila mlin, zasadila vrt perunika i pokrenula djelatnost tradicijskog turizma

“Hrvatski vrt perunika” je 1999. godine osmislila Turistička zajednica na imanju

obitelji Majsec

Tehnički napredak godine 1902. na poticaj

župnika Ciglera osnovana podružnica Poljodjelske banke u Stubici

1906. – 1916. gradi se željeznička pruga Zabok –Gornja Stubica

za Badnjak 1940. g. u Stubici je uvedena el. struja – 1. elektrificirano područje u Hrv. Zagorju

godine 1950. kinematograf “Sljeme” započeo je s radom (2 filma tjedno)

Vinogradarstvo

stubički kraj je oduvijek bio vinogradarski

stubički kmetovi su prema nekim procjenama u 16. st. davali vlastelinima više od 800 hl vina

trsja i kleti su urasli u pejzaž stubičkoga kraja i u srca Stubičanaca

Tradicijsko graditeljstvo

- drvene hiže nažalost sve više iščezavaju iz pitomog zagorskog krajolika, a zamjenjuju ih visoke zidanice

- usprkos tome, neki Stubičanci prepoznaju i njeguju tradicijske građevine

- križevi krajputaši bdiju nad putnicima na cestama i raskršćima

Jezerčica

nekad su tu bile

“grabe” u kojima se namakao lan i konoplja

godine1980. uređen je rekreacijsko – kupališni i hotelski centar

danas je to omiljeno kupalište i izletište

Stubica danas

Trg Matije Gupca

Stubički parkovi…

… i šetališta

“…u bakinom vrtu uvijek je nešto cvalo”

vrtovi se njeguju s osobitom pažnjom, a još i više od 1984. g. kad je tadašnjeTurističko društvo općine Donja Stubica pokrenulo akciju “Uredimo svoje mjesto”

godine 1999. Turistička zajednica Donje Stubice pokrenula je projekt “Hrvatski obiteljski tradicijski vrt”

Literatura: Buturac, Josip. Stubica Donja i Gornja, Zagreb,1982. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturu (3-4), Krapina, 2007. Krapinsko-zagorska županija: sakralna arhitektura s

inventarom, feudalna arhitektura, spomen obilježja, Zagreb, 2008.

Obad Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb, 1993.

Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije, Krapina, 2007.

Stubički glasnik Šćitaroci, Mladen i Bojana. Dvorac Golubovec u Donjoj

Stubici, Zagreb, 2008.

J a sam sigurna da je Stubica grad, ali za

Zagreb nisam.

Čuj babica, kaj ti misliš?

J e Stubica grad?

Kaj ti misliš babica e je

Stubica grad?

Sinek, ja sam sigurna da je Stubica grad, eli za Zagreb baš niesem skroz sigurna.