zelenaenergijaobnovljivi izvorii ušteda energijeu vašem domu

obnovljivi izvorii ušteda energijeu vašem domu

Što se dešavatos klimom?

Na prvi pogled, svjetska”

v “

ve tzv.“ ” stanje e Da li

“ ” se radi o prvim ma

ijest da sene mora se činiti posebno

zabrinjavajućom. Ali dosada�nje posljedicepokazuje da je daleko ozbiljnij .

li znakovinadolazeće ?

prosječna temperatura u proteklih100 godina povećala za 0.5 C

globalnog zagrijavanja

klimatske katastrofe

°ć i letimičan pogled na

će ti simptomi nestati sami od sebe, i

TOPLJENJE● : koji je pokrivao vrh KilimandAfrika snijega žara (u odnosu na 1910)●

●

: podru je svakih 10 godina: d 1910

aUkupna se %

Arktik arkti kog morskog ledaSAD ledenjaka

svjetska površina ledenjaka

č (od 1978)Nacionalnog Parka Ledenjaka (o )

: Zbog topljenj zaleđenog tla od 11000 istočnog Sibira(u odnosu na 1900)

č

Rusija jezera●●

otopilo se 80%smanjuje se 9%

nestalo je 120 od 150

smanjila za 50nestalo je 11%

IZUMIRANJE●● Planinske se biljke premještaju naviše i potiskuju rijetke vrste koje žive blizu vrhova

Kao posljedica zagrijavanja oceana, 1998. je godine izginulo na Zemljikoralja16%

POMICANJE GODIŠNJIH DOBAu odnosu na prije 30 godina

u Europi i Sjevernoj Americi počinju proljetnu seobuse otvara , a žutise u . činju pojavljivati pojavljivati

:

V Britaniji po

●

●

PC

eptiri

ticevijeće li�će

L●

9 dana prije5 dana ranije 3 dana kasnije

6 dana ranije

ELEMENTARNE NEPOGODE● Broj se većih elementarnih nepogoda u odnosu na 1960-te, a štete● 1000 k šume godišnje u Sjevernoj Americi anas1970-tih su uništavali m . D

1970-tih je oko 15% Zemljine površine bilo stalno izloženo . DanasU suše su se nekad javljale svakih deset godina. Danas svakeU odnosu na 1970-te, koliU odnosu na 1970-te, trajanje i brzina vjetra u SADU odnosu na 1900. godinu, .

požarisuši

Tanzaniji,

tropskih olujarazina mora

2

●●●●●

čina se u Sahelupadalina

utrostručio povećale 15 puta2800

30%tri

povećali su se za 50%porasla je za 15 cm

smanjila za 25%

Da li Zemlja ima temperaturu“ ”?

Pet su inajtoplijih godina zmeđu ibile i, , ,

1850 20051998 2001 2002 2003 2004

U posljednjih godina svijet se nijetako brzo kao sadazagrijavao

1000 nikad Što jesvemu tome uzrok?

Koji je tomeuzrok?Automobili , lektran i drugi

šnje štamo okoma e a na ugljen i naftu m izvorima

ispu ugljičnog dioksidau atmosferu Time se neprirodno poja

godičava tzv. �

”,

22 milijarde.

tona(CO )2 efektstaklenika što ima kao posljedicu .Akademije znanosti 8 najrazvijenih zemalja svijeta se sla

globalno zagrijavanježu u

tome upravoda je za globalnozagrijavanje.

čovjek glavni krivac

ŠTO JE EFEKTSTAKLENIKA?● U vrtnom stakleniku,

da

Na sli

šine Zemlje izgubiu svemiru. Da njih nema, prosje

°°

šaotoplotnu izolaciju” Zemlje i time jojpovisio temperaturu.

�običnom�, tj.staklo dopušta toplina sa Suncauđe u staklenik, ali ote�ava njenizlazak. Time se unutar staklenikamože održavati bitno višatemperatura u odnosu na okolnizrak. Poboljšavanjem izolacije (npr.dodavanjem staklenih slojeva),unutarnja temperatura dodatno raste

Cumjesto + C. Pove

● čnom se princip zasniva“Zemljin” staklenik - u atmosferipostoje plinovi (meugljični dioksid) koji spriječavaju dase toplina sa povr

čnabi temperatura na Zemlji bila -15

15 ćavajućikoličinu ugljičnog dioksida uatmosferi čovjek je �pobolj

đu kojima je

(P)OTAPLJANJE●

●

●

Zbog takvog porasta temperature bi se mogla podižama) povu

šio Larsenov na Antarktiku.Ako bi

,še od živi na nadmorskoj razini manjoj od . Neke od

malenih zemalja na Tihom oceanu

razina

ledeni grebenledena ploha

Antarktika pukla1 metra

mora

.

2002. se uru Postoji zabrinutost da bito moglo nagovijestiti lomljenje drugih ledenih gromada.

razina bi se mora .

ve počele su razmi�ljati o planovima za

ći do a(na pjeskovitim pla ći do .

Vić su

obala80 cm

80 m

podigla za 6 m

evakuaciju

100 milijuna ljudi

A TO NIJE NI !ŠTANeke od mogućih posljedica globalnog zatopljenja u ovom stoljeću:

pove postotka svjetskog stanovnina

dodatno (zbog stratosferskih oblaka)

, što dovodi do suša i dezertifikacije usušnim predjelima, a drugdje do poplavapretpostavlja se povećanje broja � � (

sa 25 milijuna (1990) na (2050), najvećim dijelom kao posljedicaobalnih poplava, erozije i poremećaja u poljoprivredi.

●●

●●●

●

masovno najmanješva koji živi u pordu komarca k

u Africi i Latinskoj Americi

izumiranje

smanjenj poljoprivredne produktivnosti

ćanje čju ojiprenosi samalariju

ozonskog slojaa

intenzifikacija hidrološkog ciklusa

okolišnih izbjeglica environmental refugees)

1 milijuna vrsta

30%

45% 60%smanjenje

150 milijuna

Koliki su rizici igranja sa klimom?

Porast uzrokuje iz “tresetnih kaljuža”. Zbog toga bi 2050. godinenjegova koncentracija mogla biti “ ” predvi Pored toga, nakupljaju se dokazi daće tih godina �ume i tla početi ugljični di dodatno nakupljanje

. To bi doveloE moglo prouzro sa dna oceana (koji biimali u kao i ugljičnog dioksida)Sličan je mehanizam bio predlo�en da bi se objasnilo (tzv. �Veliko Umiranje� - � �) koje sedesilo prije 252 milijuna godina, kada

Ako se poka , ostat - ?

DA LI ĆEMO IMATI SREĆE?temperature uglji tzv.

standardnaoksid umjesto da ga ; to bi njegovo

u zraku za do globalnog zatopljenja od .ksperimenti su pokazali da bi i tpuštanje

ježivota na Zemlji bile ). ova teorija že ispravnom

pove štanje

štati apsorbiraju ubrzaloviše od 50% 10°C

5°C 70000 milijardi tona met

živjelo samo 5% živih bigljive

ćano otpuća

ća

čnog dioksidaod one dobivene

čiti očinak na globalno zagrijavanje

(nakon tog dogaće samo da se zapitamo

duplo veispu

samo ana560000 milijardi tona

masovno istrebljenjepre

đanjima.

đaja, milijunima su godina glavni oblikGreat Dying

da li ćemo u tih 5%biti

Mi smo uzrok! ugljik dioksid efekt staklenika globalnozagrijavanje

Procjenjeno je da jebarem 50% od 22000smrtnih slučajevatoplotnog vala koji jezahvatio Europu 2003.posljedica globalnogzagrijavanja

Predvi

ovog stolje

đen je daljnji porasttemperature od do

kraja

svjetske

ća2 do 5 C°

Procjena porasta prosje ljetne temperature na do 2050. (u °C)čne Sredozemlju

Što nasčeka?

KOLIKO NAM VREMENA PREOSTAJE?“Zamislite da na cijelom svijetu u jednom trenutku postoji određena količina hrane i da jenemoguće proizvesti je jo činabila konačna. Danas i sutra biste imali dovoljno za jesti, i vjerojatno slijedeći tjedan. Alislijedeće godine? A za deset godina? Tko bi odlučio kako je razdijeliti svima? Mo

ćeNajveći dio hrane bi bio pohranjen u par glavnih lokacija. Umjesto da bude

podijeljena na osnovu potreba, dr

š. Neovisno o tome kako se podijeli i racionira, ukupna bi koli

žda bi državesvijeta zajedno stvorile jedno upravljaju tijelo koje bi dijelilo hranu i distribuiralo je svima. Alivjerojatno ne.

žave koje bi je kontrolirale mogle bi je davati onome tkoponudi najviše, ili možda pak posebno utjecajnim osobama. Došlo bi do ratova oko vlasti nadhranom. Njezina bi cijena s vremenom porasla, ali svatko bi je morao kupovati, bez obzira nasve. Stvorila bi se crna tržište hrane. Svako toliko bilo bi nestašica gdje bi svatko morao stajatiu redu da bi dobio svoju oskudnu pociju. Bilo bi neizbježno da u jednom trenutku diostanovništva ostane bez hrane. A prije ili kasnije bi svi mi ostali bez nje.”

● ispu�tenog ugljičnog dioksida proizvod je izgaranja: , , - njima

dobiv 90% ukupne energije

80%ugljen benzin prirodn pli

fosilnihgoriva i svijet

aa a nafte og na

.●

● No z

Probajmo globalno zagrijavanjezanemariti - i dalje ostaju smog,kisele ki ćih 20godina mogli 8 milijuna

še i drugi negativni utjecaji na okoliš koji bi u slijedestajati života ljudi.

.fosilnih goriva?

amislimo da je nebitnoi to Postoje li drugi razlozi zbog kojihbi morali drast smanjiti korično štenje

NAVALI NARODE J! OŠ MALO PA NESTALO!Hrvatska raspolaže vrlo skromnim rezervama nafte i prirodnog plina: uz trenutnu potrošnju,rezerve nafte nestat će za a prirodnog plina za ; danas je energija 10% ukupnoguvoza; do 2020. ta A kakva je situacija u svijetu?

u svijetu tkrivenonakon 2007. proizvodnja nafte bi mogla po eti nezaustavljivo opadati, što bi moglo dovesti

do velike .

10 godina 20.

niti jedno veće nalazi�te

globalne krize

će se vrijednost

č

udvos čititru●

●

●

: ve desecima godina nije otkrila novo , iako se za njupretpostavljalo da ima le

: kopnena naftna polja, osim Aljaske i Havaja, gotovo su u potpunosti

, benzin i dizel posta za prosječnog potro�ača

Saudijska Arabija nijednoogromna

SAD presušila

preskupi

ć

će

nalazištežišta

za najviše 20 godina t

●●

nakon 60-tih godina nije o

ČIME ĆEMO ZAMIJENITI NAFTU?●●

●

●●

alnih rezerva naftehidroelektrane proizvode 20% energije;

njegovim se izgaranjem za istukoličinu energije

uran čini samo 4% ukupnih rezerv energijemalo je vjerojatno da će se prvi komercijalni reaktor

ovog tipa početi koristiti prije 2050

Plinom?Velikim hidroelektranama?

Ugljenom?

Nuklearnim elektranama na uran?Fuzijskim nuklearnim elektranama?

.

energetska rezerva prirodnog plina nije ve konvencionlokacije za

štaj su najve ve štene, pa se taj udio ne

i

ća odnjihov

smje ćim dijelom ć iskori će moći znatnije povećatiu odnosu na druga fosilna goriva, (

) najproizvodi

vi�e ugljičnog dioksida

Fosilna goriva koja su stv r a u proteklihpotro

o enšena su u100 000 000 godina 100 godina

Nuklearnaenergija

Obnovljivi izvoriUgljen

Prirodni plin

Tekuća goriva

Energetski izvori Hrvatske, u neposred oj potrošnjin 1997.

0

500

1000

1500

2000

2500

1995. 2000. 2010. 2020. 2030.

Troškovi uvoza energije u Hrvatskoj, 1995.-2030.(u milijunima dolara)

Svjetska potrošnja fosilnih goriva, 1950 - 1988(u milijunima tona ekvivalentne nafte)

Koje jerješenje?

MJERE ZA ENERGIJU I SNAGU● je mjera za na primjer nara

- - :še koliko je KWh potrošeno u 1

mjesecu, te kolika je cijena 1

energijučunu za struju pi

Kwh

: na primjer na pegli može pisati da troši 1200 W.1

hladnjak od (ili ) ako jeupaljen potrošiti

●

KW je tisu W a 1 MW je milijun W

- - je mjera za , to jest za

Tako na primjer

snagu brzinu potrošnjeenergije

500 W 0.5 KW6 sati KWh

ću

će=

Osnovna veza između kWh i W je:

ćeniti izraz je:

Trošilo od (1000 W) u potroši1 KW 1 h 1 KWh

Opsnaga KW vrijeme energija KWh(u ) (u h) = (u )×

0.5 KW 6 h 3×

KWh kilovatsat

W vat

Po vedrom danu, na svaki kvadratni metar sti. A ono

PovrOstaje jo - koji je najbolji na

Sun ?

že sa Sunca snaga od skorošnjom ja š barem .

šina od 10 m primi godišnje onoliko energije koliko je sadržano uloživog ulja. š samo da se zapitamo

1 00W 5 milijardi godina

1000litara

0će nastaviti sjati dana činom jo

čin za�hvatanje� čeve energije

2

Energija koja nam sa ca že na Zemlju puta jeve iz svih izvora

Sun stića od

15000šnjesvjetske potro

U Istri, prosje“padne sun

čno godičeve energije

šnje”na svaki

1200 KWhm2

Od ukupnog Sun že do Zemlje:

manje od 1% uzrokuje , , i . S obzirom nato da se ti izvori energije, kao ni sama Sun štenjem ne iscrpljuju (zarazliku od fosilnih goriva), spadaju u kategoriju Njima jemogu lektri š

čevog zračenja koje sti

čeva energija, kori

će proizvoditi e čnu energiju bez oneči ćavanja atmosfere.

●●

dvije tre) i

otjecanja ( ).

ćine zagrijava , ioko jedne trećine pokreće vodeni ciklus isparavanja ( ), oborina (

zrak zemlju vodu.oblaci kiše

rijeke●

.

rast biljaka valove vjetar oceanske struje

obnovljiv izvor energijeih a

Da bi se i u automobilima izbjeglo korivodika, koji izgaranjem proizvodi samo vodu!

štenje fosilnih goriva, dobivena seenergija može koristiti za stvaranje

Elektrištavanje Sun

štenjem

čni je kolektor (ili fotonaponski modul) zasigurno jedan od najznačajnijih izumaza iskori čeve energije - njime se ona čnu energiju

kori tankih pločica za čiju je proizvodnju .

čni

čne

pretvara u elektri

Tipičan komercijalni elektri kolektor ima maksimalnu snagu od , garanciju od, dimenzije , te težinu od oko , pa je stoga pogodan i za

postavljanje na krov.

Kompletan sustav za sakupljanje, skladištenje i korištenje elektri energije dobivenena ovaj način sastoji se od:

●●●●●

●●●●

Danas se u svijetu elektri proizvodi snagaod ; samo u Njema njima pokrivena površina od . U Hrvatskojje prirodni potencijal sun

proizvedene elektri

elektriurebaterija za dobivanje struje kada nema dovoljno sunpretvara izmjeničnog napona od 220 V

trenutačnonečujnobez proizvodnje otpadnih tvaribez pokretnih dijelova

osnovna sirovina

Ako bi se njima pokrilo gradskih povr energetske bi potrebebile zadovoljene. čnim kolektorima

čkojčeve energije na kopnenom dijelu zemlje od

cijelokupne potročnim kolektorima ; procjenjuje se da će se u

slijedećih 5 godina smanjiti za isti postotak.

čnogčnim kolektorom

čeve svjetlostiča za dobivanje

šina u SAD,

je

šnje primarne energije. U odnosu na 1985, cijena po KWh energije

kolektora

400 MW 100 km2

800 puta veći

120 W75 150 5 cm 15 kg× ×

đaja za upravljanje elektri

kamen

7% cijelezemlje

smanjila se za 50%

25 godina

Kako napravitikuću na ?Sunce

SOLARNI TOPLINSKI KOLEKTOR

URADI SAM KOLEKTOR

Četveročlana obitelj dnevno potro�i oko , �to odgovara godi�njojpotro�nji energije od . Pomoću toplinskih kolektora za grijanje vode moguće je

; time se u 20 godina (koliki je njihov prosječanživotni vijek) izbjegne ispuštanje u atmosferu

Standardna komercijalna rjeUkoliko postoji mogućnost da se spremi�te tople vode

postavi iznad kolektora (npr. na tavanu), može se iskoristiti "prirodna cirkulacija" vode i timeizbjeći ugradnja pumpe.

250 litara tople vode4500 KWh

50 tona ugljičnog dioksidauštedjeti i do 80% tog iznosa osim toga,

.

šenja se obi( ).

U svijetu postoji više od i ureda koji su ugradili toplinske kolektore.Godi Njemačkoj krovova jepokriveno kolektorima;

se mogu posti

jime se dopu- . Da bi što bolje upijao

Sunčev , prednja se strana oboji crnom mat-bojom koja mo C- . Efikasnost zagrijavanja vode je

vrlo ovisna o kvaliteti kontakta između apsorbera i cijevi; mogu apsorber saulegnućima za cijevi (mogu se napraviti i ru ako je apsorber od tankog i mekanogbakarnog lima) ili zakovicama

- (3 - 5 cm sa zadnje strane, 3 cm na bozadnju i bočne strane

- iznutra pojaZa izbor povr i spremišta tople vode, može se koristiti pravilo po kojem jesvakom članu doma 1.1 m kolektora

1 500 000 kuća2 000 000 m

000 000 K

prednji pokrivaapsorber sunčevog zračenja

cijevi za tekućinu

toplotna izolacija

kutija prijemnika

šnji rast njihove prodaje je . Samo utime se godišnje proizvede toplinske energije.

Samogradnjom štede. Za izradu njegovih dijelova je mogu( )

- . N šta ulaz energije i sprije

u toplinu že izdržati 150º

a ja topline

šine kolektorai spremnik od 80 litara.

20 - 30%650 Wh

2

čno sastoje od , itoplinskog kolektora pumpespremišta tople vode

ći značajne u ćekoristiti slijedeće materijale :

čava njezin izlaz ( )

( )

će je koristitično

stegnuti cijevi izme če ( )čnim) i

aluminijsk foli : time se smanjuju gubici kroz ( )čan drvenim okvirom ( )

ćinstva potrebno

●●

●

●

●

č

đu dvije apsorberske plo

2

vidi sliku 1

vidi sliku 2staklo

lim debljine 0.3 - 0.6 mm

bakarne cijevi promjera 15 mm

poliuretanska pjena

drvo ili tanak lim

1

2

3

45

AKTIVNI SUSTAV ZA GRIJANJE PROSTORIJAIU ovom se slu toplinski kolektori kojima se toplina odvodi u spremnik, iz kojegase ona zatim distribuira po prostorijama. Za razliku od sustava za grijanje vode, ovdje sekao “nosioc topline” mo kolektor ulazitihladan a izlaziti topli zrak, dok

Ovdje se ne kolektori, ve

čaju koriste

ćine; u tom će slučajuće toplotni spremnik moći biti ispunjen

koriste ć je (ili njezin dio) koncipirana kao. Osnovni je preduvjet za isplativo kori

će. Postoje 3 kategorije pasivnih sustava:

že koristiti zrak umjesto tekušljunkom (za

zadržavanje topline).

štenje ovakvih sustavaku

PASIVNI SUSTAV ZA GRIJANJE PROSTORIJAIsama kuća prijemnik

unčeve toplineS dobratoplinska izolacija●

●

●

:. Ona zatim pada na i koji su izgrađeni tako da, ispu�tajući je tijekom noći. Na taj se naako ju�ni prozori tokom noći pokriju koji smanjuju

.

: osnova ovog sustava jekoji tokom dana sakuplja Sunčevo zračenje i slu�i kao spremnik

toplineispred ku

eliki

� ćž Ako je taj prostor ve

Ljeti se rashla

Postavljanjem masivnog zida za između sunčanog prostora i ostalihprostorija mo za grijanje

S žnojstrani

že uštediti oko zagrijanje;

šnice sprije se

obojan tamnom bojom,; kako dan odmi e, tako je njegova unutarnja strana sve toplija

ovdje se koristi, ili pak v , okrenut prema jugu. U

takvom se zagrijava zrak, koji se zatim provodi u sobe ili odvodi utoplinski spremnik. Ovaj se na in zagrijavanja mo e koristiti i u postoje im zgradama kojeimaju ju ne prozore ili balkone.

žepoboljšati otvaranjem prozora, zasjenjivanjem prostora ili prekrivanjem staklenog krova

že se

unčeva se energija zahvaća kroz na ju

čin mogubitak

topline, Izgradnjom nadstre čava pretjeranozagrijavanje tokom ljetnih mjeseci

č: će s ostakljenim

ili običnim krovom

čći, moguće ga je iskoristiti i kao vrlo

dobar staklenik za uzgoj biljaka. čanom prostoru

čuvanje topline

velike prozore

č

podove zidove dobro zadržavajutoplinu

termalnim zastorima

ostakljeni i južni zid

staklena verandaostakljeni i pokriveni baklon

50% energije

uštedjeti i do

u�teda mo�e doseći i 80%

90% energije

mas vni

"sun anom prostoru"

đivanje u sun mo.

direktno primanje topline

indirektno primanje topline

izolirano primanje topline

Slika 1

Slika 2

1

2

3

4

5

Direktnoprimanje topline

Indirektnoprimanje topline

Izoliranoprimanje topline

A što je s

i

vjetrombiodizelom?

VJETAREnergija sadr

- snaga instaliranih vjetroelektrana se

anas se u Danskoj električne energije dobija iz vjetra, a trenutnom se proizvedenomsnagom mo�e napajati vi�e od kućanstava

energije vjetra izbjegavanja emitiranje prekougljičnog dioksida - instalirana snaga je jednaka onoj koju bi imale

.

žana u vjetru je ve šnje; ona sestolje , dok se sada sve više koristi zadobivanje elektri

.U Europi se korištenjem

200 puta ća od trenutne svjetske potroćima koristila za pokretanje jedrenjaka i mlinova

čne energije

Kao posljedica tog porasta troškovi prozvodnje vjetroturbina

ljednj vrijeme postaje sve isplativije korištenje "malih" vje

štenje.

od .

, uodnosu na 1985 (po KWh)

U pos e tzv. troturbina za dobivanjeelektrične energije za osobnu potro�nju u situacijama kada ne postoji priključak na mre�u.Naravno, prije njihovog postavljanje je neophodno provjeriti je li prosje

Minimalna vrijednost za pokretanje turbine iznosioko ; efikasnost obi prosječnoj godi�njoj brzini vjetraod oko . Turbina promjera može pri vjetru brzine proizvoditi snagu odokoKompletan se sustav "mini - vjetrenja sastoji od:

(za dobijanje izmjenina koji je postavljena turbina.

Kod odabira visine tornja i mjesta za postavljanje sustava može se koristiti pravilo da seturbina mora biti barem od svih prepreka u krugu

D 20%25 000 000

50 000 000 tona35 velikih

termoelektrana na ugljen

MINI - VJETRENJAČE

čna brzina vjetradovoljna za njihovo učinkovito kori

čno postaje zadovoljavajuća pri

če"

čnog napona od 220 V, kao sa električnim kolektorom)

3 m/s15 m/s 3 m 50 m/s

900 W.

turbinebaterijepretvaratornja

10 m viša

●●●●

ča

70 m

u posljednjih 5 godinapove ala čak 4 puta.ć

smanjili su se 5 puta

ŠTO JE BIODIZEL?Namjera dr. Rudolf Diesela je bila razvijanje motora koj šten sa što višerazli

što štrb drugihavan postupak za transformaciju biljnog ulja kojim ono

dobiva , kojeg se danas samo u Njema potošiviše od šnje.Za proizvodnju biodizela može direktno koristiti , ili pakulje iz biljaka kao što su štenjem biodizela se nepridonosi ukupnom pove što se pri njegovomizgaranju u biti(da bi “izgradile same sebe").

.

a i

Nakon njegovesmrti, jedan od derivata nafte je nazvan « », te je originalni motor izmijenjentako da efikasnije koristi, nau goriva. Sedamdesetih je godina pronađenjednost

. Na taj se nagodi

se, ili . Kori

Biodizel je , izgaranjem proizvodiodnosu na "klasično" dizel gorivo, dok mu je energetska efikasnost praktički ista

će moći biti koričitih vrsta goriva. I zaista, prvi je dizel motor, razvijen 1895, mogao biti pogonjen sa

skoro bilo kojim ugljikovodičnim spojem, od do .

čin čkoj

ćanju koncentracije ugljik-dioksida, zato

dizel gorivo

ponovo postaje pogodnoza dizel motore

1 500 000 000 litara

potpuno biorazgradiv manje čađe i kancerogenih tvari

ispušta onaj plin kojeg su biljke tijekom svog rasta apsorbirale iz atmosfere

URADI SAM BIODIZELZa pretvaranje 1 litre novog ili korištenog biljnog ulja u biodizel potrebno je oko 0.2 litremetanola i oko 3.5 g kaustične sode (natrijev hidroksid). Osim biodizela, kao proizvodreakcije se dobiva glicerin koji se može koristiti1) Određivanje količine metanola, kaustične sode i biljnog ulja. Ako se upotrebljavakori�teno biljno ulje, količina sode se određuje titracijom (pomoću izopropil alkohola)2) Mije�anje kaustične sode sa m

, te f

kao sapun. Osnovni koraci postupka su:

etanolom (5 minuta); produkt je natrijev metoksid3) Miješanje natrijevog metoksida sa biljnim uljem (15 minuta); produkti su biodizel i glicerin4) Taloženje glicerina (8 sati) i njegovo odvajanje iltriranje dobivenog biodizela

: metanol, natrijev hidroksid i natrijev metoksid su ; pare metanola se apsorbiraju krozko�u i mogu prozuročiti sljepilo i smrt; natrijev hidroksid mo�e uzrokovati opasne opekline i smrt. Izrada biodizela "ukućnoj radinosti" se preporuča samo dobrim poznavateljima postupka izrade i sigurnosnih mjera; detaljne je informacijemoguće naći u priručnicima koji obra (npr. Joshua Tickell, " ", TEC, 2000)đuju tu temu From the Fryer to the Fuel Tank

ulja od kikirikija nafte

biodizel

iskorišteno jestivo biljno uljeuljana repica suncokret kukuruz

UPOZORENJE vrlo opasne tvari

Što sve mogu

ja učiniti?Nekoliko

ukupne potro grijanje6 puta vi

80% nezadovoljavajuću toplinsku za�tituvanjski zid prozore 70% ukupnih toplinskih gubitaka

činjenica...●●●●●

Zgr je odgovorno za ; od tog dijela, na otpadaStara kuća tro uvremene niskoenergetske kuće iste povrPreko postojeće gradnje u Hrvatskoj imaGubici topline kroz i čine prosječno oko u zgradiOd toga,

adarstvoši za grijanje od s šine

više od je uzrokovano i

41% šnje energije 57%še energije

35% prozorskim staklima okvirimaZaključak je jasan: u kućama je moguće u činu energije, i time znatno smanjiti ne samoispu ć i godi

štedjeti veliku kolištanje šnji trošak za grijanjeugljičnog dioksida u atmosferu, ve

● korist - , aumjesto kupanja - time štedite

a● koje pu�taju pogotovo ako su za toplu vodu

postavite na radijatore - time možete ušted iizbjegavajte

●žete

● : od �tednjaka i drugih izvora topline; barem

zatvori

korištenjem troši● �e od

šenošnje proizvedu

ite umjesto običnih

koristite za tu�eve - one u minuti potro�e , klasične,

jeti dopokrivanje i zaklanjanje radijatora i drugih grijaćih tijela zavjesama, maskama i sl.; (da bi

se spriječio direktan kontakt)koji automatski smanjuje grijanje noću ili kad je stan prazan isplati svoju cijenu u

ako koristite klima-uređaj, ugradnjom pospje�ujete njegovo djelovanjeako , provjerite : zgrade građene imaju ,

dok one građeneuključujte samo kad su puni, po mogućnosti noću

ako kupujete za kuhinju i kupaonicu, energetski je efikasnije (jedan za kuhinju i jedanza kupaonicu)

ako grijete vodu električnom energijom, uzmite u obzir odobičnog grijačanoću i za smanjenje gubitaka toplinegubitke topline mo dodatno smanjiti , , i ;

preporuča se izadnja strana mu mora biti

; barem prođite usisavačem cijevi na zadnjoj strani hladnjaka, osim ako u uputstvima ne pi�edrugačije; : te ih na komadi papira (ili novčanici) tako da pola izviruje van, pa laganopovucite - ako ga uspijete izvući, ; unutar hladnjaka - time sespriječava nagomilavanje vlage koja ote�ava hla

ako , kupite onaj sa oznakom visoke (koji potroši oko 100 kWh godišnje) -skuplji je 5%-15%, a troši .koristite umjesto obične, ako je moguće

umjesto “stolnog” se“ tro obi

kao što su televizija, video, hi-fi, kompjuter, monitor ili printer ugasite - ako su u " "modu mogu ukupno godišnje potrošiti . Zbog toga je samo u Europi 2000. potro onoliko energijekoliko godi

štedne žarulje

bojlera cijevi za toplu vodu niša za radijatore kutija za roletne

troš

štedne mlaznice

ora

programabilni termostatstropnog ventilatora

kupujete stan ili kuću godinu izgradnje 80-tih70-tih ili prije je

strojeve za pranje rublja i posuđaelektrični bojler koristiti dva manjanego jedan veći

toplotna pumpa

spustite roletne navuizoliranjem

provjega

dva puta godišnjeprovjerite vrata hladnjaka

vrata se ne zatvaraju dobro pokrivajte posude s tekućinama

kupujete novi hladnjak energetske efikasnosti

mikrovalnu peog (laptop) a

energetski efikasna trošila”električne uređaje potpuno stand-by

e traju i dotuširajte se

zamijenite slavinetermostatske radijatorske ventile

oblaganje radijat

cite zavjese

ra okova na prozorima i vratimaudaljite 10

cm od zida

prijenosn kompjuter

●●

●●

●●●

●●

●

●

●

činjenicu da je

ću

čnih

kako do hladnjaka koji manje troši

đenje●

●●

ćnicu

4 puta manje energije

od 4 do 10 p

8 puta duže

uta manje energije

50% vode

20% energije

5 puta manje energije

5-7 litara 10-18

smanjuje njihovu efikasnost do 15%1 godini

vrlo skromnu toplinsku izolacijuuopće nemaju

3-5 puta energetski efikasnija

5 puta manje

nekoliko stotina kWh12 velikih termoelektrana

izvori / bibliografija