StudentINFO

Mape uma: Koristan alat za učenje

Mreža za saradnju i razvoj Istočne Evrope Studentski pohod

Strana 12 Strana 21 Strana 22

BROJ 5 / MART/APRIL 2012.

Pored redovnih pitanja kako se provodi bolonjski sistem u Bosni i Hercegovini, postoji i jedno koje plašljivo izgovaramo, sa dozom nesigurnosti i nadajući se da ipak nije sve onako crno kako nam se čini.

Bolonja u BiH: Kočnica ka zaposlenju?

Rad, učenje, odmor, putovanje…

Praksa u inostranstvu

Izdavač:Portal Media Group

Adresa: Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:Senka Trivić

Pomoćnik urednika:Aleksandra Kuljanin

Redakcija:Erna SaljevićBojana SekulićDajana LičinaStefan Janković

Grafička priprema:Mirela Pejičić

Marketing:Svetlana KreceljBanjaluka: +387 65/538 668Aleksandra KuljaninSarajevo: +387 61/514 626

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

intermezzo.ba/studentinfo

sadržaj OBAVJEŠTENJE

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:05

Seksualno prenosive bolesti

Dunja Fazlić: Samopouzdanjeje najbitnije

Šta su studirali poznati?

18 30

10

Novi naziv - Sudent INFO

Poštovani čitaoci,

ovom prilikom vas obavještavamo da je studentski magazin BH Student promijenio naziv u Student INFO. Konceptualno je ostao nepromijenjen te i dalje pruža veoma korisne informacije studentima o obrazovanju, stipendijama, seminarima, edukacijama, vodič je kroz studentska dešavanja, promocije, svirke, popuste i mnoštvo drugih informacija koje se tiču ove populacije.

I dalje je :

ü Besplatan i dostupan svima

ü Distribuiše se direktno studentskoj populaciji širom BiH

ü Tematski prilagođen i inovativan

MART/APRIL 2012. | STUDENT INFO | 3

Pozivamo sve studentske organizacije i centre, nevladina i udruženja mladih, kao i pojedince da nam šalju svoje prijedloge, sugestije, mišljenja. Na mail: [email protected] pišite nam o problemima sa kojima se susrećete, pohvalite dobre primjere i kritikujte loše...

vijesti

Nacrt zakona o volontiranju je prihvaćen na 12. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dugoročni volonterski rad priznavaće se kao radno iskustvo, jedna je od odrednica ovog teksta. To je veoma bitno, posebno za mlade ljude kod zapošljavanja jer se konkursnim uslovima, osim odgovarajuće diplome, najčešće zahtijeva radno iskustvo, rečeno je tokom rasprave. Nacrt je upućen u šezdesetodnevnu javnu raspravu, a Mirza Ustamujić

iz parlamentarne komisije za pitanja mladih naglašava da je jedan od naročitih kvaliteta teksta njegova priprema u saradnji s nevladinim sektorom. Pokazao je i da mladi ljudi iz svih stranaka mogu uspješno sarađivati na donošenju nekog zakona, a u ovom slučaju on posebno odgovara mladoj populaciji, naveo je Ustamujić.

4 | STUDENT INFO | MART/APRIL 2012.

Volontiranje će se priznavati kao radno iskustvo

Nakon produženog roka za prijavljivanje takmičarskih ekipa, na III PRC-u svoje PR strategije će predstaviti studenti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore:

l Ekonomski fakultet – Zenica, Alea

l Ekonomski fakultet – Sarajevo, Victorius Secret

l Fakultet političkih znanosti – Zagreb, PR Times

l Ekonomski fakultet – Sarajevo, 3A

l Fakultet političkih nauka – Sarajevo, Trio fantastico

l Fakultet humanističkih nauka – Mostar, PR-ice

l Poslovna ekonomija – Banja Luka, PR Trio

l Fakultet poslovne ekonomije – Travnik, PR Team

l Fakultet poslovne ekonomije – Travnik, PR Univerziteta Vitez Travnik

l Fakultet poslovne ekonomije – Travnik, Novi Ekonomisti

l Ekonomski fakultet – Niš, Triple A

l Ekonomski fakultet – Sarajevo, Celije

l Ekonomski fakultet – Beograd, EkofKnowHow

l Fakultet tehničkih nauka – Novi Sad, Cosmopolitan

l Fakulet tehnickih nauka – Novi Sad, PRofesionalci

Superfinale PR Challenge-a će biti održano u Sarajevu u aprilu 2012.godine. Pobjednici PR Challenge-a će biti nagrađeni novčanom nagradom i mogućnošću pohađanja nekoliko stručnih konferencija u 2012. godini. ”III PR Challenge izazvao je veliko interesovanje studenata, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Zbog regionalnog interesa studenata i njihove želje za dodatnom edukacijom, vjerujem da ćemo imati odlične PR strategije i da će studenti uz priliku da rade sa pravim klijentima proširiti svoja znanja iz PR-a i podijeliti iskustva sa kolegama iz drugih zemalja. Ovaj izazov će ujedno dati smjernice samim studentima za njihov budući lični razvoj i usavršavanje, ali će i agenciji Prime Communications pomoći u kreiranju i osmišljavanju novih programa i sadržaja za studente”, izjavio je Faruk Kovač, projekt menadžer PR Challeng-a.

Izabrane ekipe za III PR Challenge

Penzijski rezervni fond (PREF) RS u 2012. godini će održati niz prezentacija na fakultetima širom RS, kako bi studentima približili rad PREF-a, ali i uticali na poboljšanje finansijske pismenosti i obrazovanja.

“Jednogodišnje iskustvo u radu Penzijskog rezervnog fonda i naše višegodišnje praktično iskustvo na tržištu kapitala trudimo se približiti studentskoj populaciji, budućim profesionalnim upravljačima imovine. Sa tim ciljem u 2012. godini održaćemo veći broj prezentacija na fakultetima u Republici Srpskoj. Na ovaj način trudimo se približiti praksi zemalja članica organizacije za ekonomski razvoj i saradnju koje već od 2003 godine pokreću različite državne i međudržavne projekte sa ciljem poboljšanja finansijskog obrazovanja i pismenosti društva”, ističe Saša Stevanović, izvršni direktor za investicione poslove PREF RS.

On dodaje da će se prezentacijom rada Penzijskog rezervnog fonda truditi da

upoznaju širu javnost sa principima, načinima rada i ograničenjima u daljem razvoju PREF-a.

“Kao najveći institucionalni investitor u Republici Srpskoj trudimo se dati novi podsticaj u razvoju tržišta kapitala, novi kvalitet finansijskim instrumentima, trudimo se biti profesionalni upravljači rizicima i dati naš doprinos finansijskom opismenjavanju građana Republike Srpske. Finansijska pismenost predstavlja sposobnost pojedinca da razumije finansije. Tačnije to je skup vještina i znanja putem kojih pojedinac donosi finansijske odluke”, kaže Stevanović.

PREF RS unapređuje finansijsku pismenost i obrazovanje


Udruženje studenata elektrotehnike Evrope (EESTEC), Lokalni komitet Banja Luka, od 19. do 22. aprila ove godine organizuje četverodnevni seminar pod nazivom SoftSkills Academy. Sistem obrazovanja na bosanskohercegovačkim fakultetima pruža kvalitetno stručno znanje, ali zbog napornog plana i programa tokom studija, ne posvećuje se dovoljno pažnje na samu primjenu tog znanja kroz efikasnu organizaciju, vođenje timova i projekata, kao i vještu komunikaciju sa saradnicima. Upravo ove vještine daju prednost nad konkurencijom pri selekciji za posao. Koliko su ovakve

vještine zapravo važne govori činjenica da mnoge kompanije svojim zaposlenima omogućavaju konstantno usavršavanje na tim poljima, što bez sumnje dovodi do napretka zaposlenih, a samim tim i kompanije u cjelini. „EESTEC Lokalni komitet Banja Luka je organizacija studenata elektrotehnike, ali ovim projektom žele pružiti priliku za neformalno obrazovanje i studentima u našem gradu koji ne čine EESTEC mrežu, te motivisati i ostale studentske nevladine organizacije za organizovanje sličnih aktivnosti,” poručuju iz ove organizacije.

Sue Folger, direktorica programa „Jačanje nezavisnih medija u BiH“ (SIM), koji provodi Internews, a finansira USAID i Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, u ime fakulteta, stavili su potpise na dokument kojim se definiše saradnja između ove dvije institucije u oblasti medijske pismenosti. Memorandumom je usaglašeno da će u naredne četiri godine, Internews i FPN razvijati međusobnu saradnju i zajedničke aktivnosti s ciljem unapređenja nivoa medijske pismenosti u BiH. Prva u nizu planiranih aktivnosti je seminar koji će Internews, uz podršku Annenberg škole za globalne komunikacije, Univerziteta u Pensilvaniji, organizovati za nastavno osoblje 6 javnih univerziteta iz BiH: Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet Džemal Bijedić Mostar, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Banja Luci i Univerzitet u Istočnom Sarajevu. Seminar će se održati 20. i 21. aprila 2012. godine.

Saradnja Internews-a u BiH i FPN Sarajevo

Politička SoftSkills Academy i novi mediji

Projekat “Mladi Eko Lideri” prima nove učesnike koji će od 2.4.2012. do 11.5.2012. dobiti priliku da unaprijede svoja znanja iz oblasti liderstva i ekologije u cilju razvoja zajednice

i očuvanja životne sredine.Projekat za cilj ima angažovanje 720 mladih ljudi starosne dobi od 16 do 30 godina, koji će tokom 18 mjeseci u grupama od po 30 članova proći obuke iz oblasti liderstva, tehničkih

vještina iz domena ekologije, zaštite okoliša i energetske

efikasnosti kao i praktični rad na terenu. Više o projektu i ostvarenim rezultatim prve grupe Mladih Eko Lidera možete saznati na Facebook stranici: www.facebook.com/mladi.eko.lideri i na www.pronibrcko.ba.

Mladi Eko Lideri

relax


Šta? Nastup

Chris

Liebing

Kada?

13. april

2012.

Gdje? Interex Warehouse, Sarajevo

Zašto otići? U Sarajevu će

se desiti muzički spektakl na

kojem će nastupiti harizmatični

frankfurtski dj/producent Chris

Liebing.

Šta? Koncert Inna, Tom Novy i gosti

Kada? 28. april 2012.

Gdje? Zetra, Sarajevo

Zašto otići? Budite spremni za veliki spektakl 28. aprila u Sarajevu! Popularna evropska pop zvijezda INNA nastupiće u olimpijskoj dvorani Zetra. Pored Inne, na velikom koncertu nastupiće i Tom Novy i gosti uz podršku najuspješnijih lokalnih DJ-a.

Šta? Izložba “Sarajevo danas”


Gdje? Kriterion, Sarajevo

Zašto otići? Podržite rad 15 mladih fotografa iz Sarajeva na temu „Sarajevo danas“, a koju organizuje Goethe Institut i British Council.

Šta? Manifestacija Zeničko proljeće 2012

Kada? Do 12. aprila

Gdje? Razne lokacije, Zenica

Zašto otići? Više od 30 programskih sadržaja obogatiće i obilježiće početak proljeća u Zenici. Među ostalim, na programu je izložba slika “Aprilski salon” i performans irskog plesa i muzike u izvedbi beogradskog Udruženja Fugato Erin’s Fiddle.

Šta? Rundek Cargo Trio


Gdje? BKC, Sarajevo

Zašto otići? “Ruke”, “Ay Carmela”, “Apokalipso”, “Šal od svile”, “U borbi sa silama”, “Sanjala si da si sretna” samo su neki od naslova iz bogate riznice Rundekovih pjesama koje ćete moći uživo poslušati u BKC-u,

a sam koncert će biti podijeljen na dva dijela.

Šta? INmusic 2012

Kada? 28., 29. i 30. juna 2012.

Gdje? Na jarunskom ostrvu, Zagreb

Zašto otići? Iness Mezel se pridružuje line-upu INmusica 2012 koji do sada uključuje The Cranberries, Franz Ferdinand, Plan B, Mando Diao, Gogol Bordello, General Elektriks i Retro Stefson. Dovoljno, zar ne!

Šta? Radionica 5 ritmova

Kada? 13. do 15. aprila 2012.

Gdje? Elektroenergetska škola Pofalići, Sarajevo

Zašto otići? 5 Ritmova nas vode u samo središte materije. Duboko u nama svaka ćelija vibrira sa kreativnom energijom. 5 Ritmova vode ovu energiju kroz pet univerzalnih ritmova – tečni, stakato, haos, lirski i duboku tišinu. Ovih pet ritmova su DNK našeg pokreta, energetskog tijela.

Šta? Koncert Zdravko Čolić


Gdje? Arena Zenica

Zašto otići? Nakon 3 godine Zdravko Čolić dolazi u Zeničku Arenu, sa svojim novim albumom “Kad pogledaš me preko ramena”. S obzirom da je prošli Čolin koncert bio rasprodat 20 dana prije održavanja, ovo je dobra prilika da uživate u Čolinim hitovima.

Šta? Koncert Nataša Bekvalac


Gdje? Dom mladih Skenderija, Sarajevo

Zašto otići? Za koncert u Sarajevu priprema poseban repertoar s bendom, ali i scenski natup tako da će publika uživati u hitovima “Nikotin”, “300 stepeni”, “Mali signali”, “Gubim tlo pod nogama” u novim aranžmanima.


Šta? Exit 4+1 ulaznice

Kad? Do 15. aprila

Gdje? Na svim prodajnim Exit lokacijama

Zašto? Najbolji festivalski provod uvijek je u velikom društvu. Ako vaša ekipa još nije nabavila ulaznice za Exit festival, prebrojte se, jer će od 19. marta do 15. aprila na svake kupljene četiri ulaznice Exit petu pokloniti besplatno, uz smještaj u Exit vilidžu za sve vas!

Šta? 23. Međunarodni sajam

“Knjige i učila 2012”

Kada? 18. do 23. aprila 2012.

Gdje? Sarajevski sajam

Zašto otići? Zbog popusta, ali

i da propratite promocije novih

djela, autora, izdavačkih kuća,

ukratko svih onih koji su vezani

za svijet “pisane riječi“, a žele

široj publici pokazati svoju

produkciju.

Šta? Demofest konkurs

Kada? Do 19. aprila

Gdje? Demofest.org

Zašto? Organizator muzičkog festivala „Demofest” objavio je konkurs za izbor 30 muzičkih grupa koje će imati prilku da nastupe u takmičarskom dijelu ovogodišnjeg festivala. Konkurs je otvoren do 19. aprila, a jedini uslov za prijavu jeste da grupe do sada nisu objavljivale pjesme za neku od izdavačkih kuća.

Šta? Koncert Metallica

Kada? 8. maj 2012.

Gdje? Ušće, Beograd

Zašto otići? Jedan od najvećih muzičkih događaja ove godine. Metallica se vraća u Srbiju i izvešće cijeli “Black album”. Enter Sandman, Sad but True, The Unforgiven, Wherever I May Roam, Nothing else matters odjekivaće na Ušću.

Šta? Premijera predstava “Ja kao gola”


Gdje? Dječije pozorište RS, Banjaluka

Zašto otići? Podržite rad Banjalučkog studentskog pozorišta na premijeri predstave “Ja kao gola”, ispovjest jedne studentkinje.

Šta? Dani Vlade S. Miloševića

Kada? 6. do 24. april 2012.

Gdje? Banski dvor, Banjaluka

Zašto otići? Ovo je jedan od najznačajnih kulturnih događaja u Banjaluci, a koji

organizuje Akademija umjetnosti.

tema


Nas je interesovalo, koliko se razlikuje studiranje ukoliko ste student koji je i dalje kod svoje kuće, ili ako ste student koji je došao u drugi grad, iznajmio stan ili pak živi u domu. Neminovno je da je veća odgovornost onih koji sada imaju i svoje malo domaćinstvo pa se moraju još bolje organizovati od onih koji za to imaju makar po jednog člana porodice.

Studentska iskustvaPrema mišljenju Dženane Kapo, studentice Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, postoji ogromna razlika između osoba koje žive sa svojim roditeljima i osoba koji stanuju u studentskom domu. ‘’Kao osoba koja je iskusila život u inostranstvu prepuštena samoj sebi, dakle smještena u studentskom domu tokom jedne akademske godine, moram priznati da sam u tom periodu bila više organizovana što se tiče i fakultetskih, ali i drugih obaveza. Život sa roditeljima dopušta opuštanje, jer su oni tu da novčano pomognu u datom trenutku, pripreme obroke, obave kućne poslove, a kada prepustim te obaveze njima zbog lijenosti, onda ta lijenost preuzme i vrijeme koje je predviđeno za učenje i pripremanje za nastavu.’’

Nije Dženana jedina koja ima takvo mišljenje. Sa njom se složila i studentica Pravnog fakulteta u Sarajevu, Lejla Racić: ‘’Što se tiče studentskog života studenata, koji žive u domu i onih, koji žive sa roditeljima svakako da se razlikuje. Studentima, koji žive sa roditeljima je dosta lakše, imaju manje obaveza, nisu

ograničeni sa vremenom što se tiče određenih poslova u kući i imaju dosta bolje uslove u kojima mogu učiti. Sama činjenica da su kod kuće, u svom gradu, dosta govori.’’

I Džemil Ivković, redovan student na Fakultetu informacionih tehnologija u Mostaru, potvrđuje da se lakše organizuju studenti koji su kod kuće: ” Što se tiče ovog pitanja mislim da su u najvećoj prednosti studenti koji žive u gradu u kojem studiraju. Imaju puno manje obaveza nego ostale dvije kategorije, prisustvo roditelja je faktor koji će ih “natjerati” da uče, da fakultet ne shvataju olako, kao pripadnici ostalim dvjema

kategorijama. Pored toga, tu je organizacija života, po pitanju toga u najtežoj situaciji su studenti koji žive u privatnom smještaju. Moraju sebi kuhati, prati odjeću, posuđe itd. To sve oduzima vrijeme, dok npr. studenti u domu ili u svojoj kući ne trebaju voditi pretjeranu brigu oko toga jer to sve imaju obezbjeđeno.”

Podsjetnik za snalaženjeZa početak, nekoliko riječi o čišćenju. Ko je navikao na to da se ne sreće sa prašinom i lomom i da redovno pomalo briše, moći će

Studenti u domu vs. studenti kod kuće vs. student u privatnom smještaju

Studij spada u specifičnu žiotnu dob u kojoj se pred pojedinca postavljaju potpuno drugačiji zahtjevi nego što je bilo do tada. Pojedinac gubi sigurnost koju je davala struktura i predvidljivost srednjoškolskog obrazovnog sistema. Studentu se odjednom daje velika sloboda kreiranja vremena i obaveza te se od njega traži samodisciplina jer se učinak najčešće mjeri samo jednom godišnje.


veoma lako da održava i studentsku sobu. Po dolasku u studentski dom, mladi ljudi osjećaju neku vrstu slobode i ne primjećuju da nema roditelja koji za njima sređuju. Nered se taloži po sobi sve do, svima poznatog, vikenda, kada na scenu stupa cimerski dogovor:

Sada je vrijeme za sređivanje! To je vrijeme kada se „iz rukava” izvlače vještine sređivanja, čišćenja i ribanja. Kada sve bude na svom mjestu, lakše je skoncentrisati se na učenje, probajte se organizovati na ovaj način.

Takođe, problem većine studenata koji nisu

kod kuće jeste kuhanje. Zbog malog prostora i

nedostatka pribora za kuhanje u domovima,

mnogi studenti opredijeliće se za menzu

ili samo za povremeno vježbanje na rešou. Vještine se svode na čitanje uputstva sa instant

proizvoda. Jaja, salate, sendviči, tjestenine sa jednostavnijim sosevima uvek se mogu naći na studentskom meniju, a sve ostalo, slabo. Iskoristite priliku života u domu i pozovite svoje cimere na veče učenja priremanja komplikovanijeg jela. Lijepo ćete se družiti i pritom jesti nešto drugo osim one “suve hrane” koju vaši roditelji uvijek spominju.

Kada iz svog doma morate otići živjeti u domu ili nekom privatnom smještaju, kada lagodni i bezbrižni studentski život, po ovom pitanju, prestane, iskoristite vrijeme da pokupite što više trikova i vještina iz svih oblasti jer ćete biti jako dobro pripremljeni za sve što slijedi u životu. Nadamo se da spremate nešto ukusno i sočno za večeru ?

“Studentima, koji žive sa roditeljima je dosta lakše, imaju manje obaveza, nisu ograničeni sa vremenom što se tiče određenih poslova u kući

i imaju dosta bolje uslove u kojima mogu učiti.”


otkrivamo

Ekonomski fakultet, Pravni FPN, DIF, Matematički, zar niste oduvijek željeli znati šta su poznate ličnosti koje svakodnvno pratimo u medijima studirale, koje diplome imaju i da li ih uopšte imaju i kakve su ocjene imali u indeksu? Kada smo zavirivali u diplome poznatih, otkrili smo da je na primjer najveći broj političara studirao na Pravnom fakultetu, Mašinskom, a potom i Filozofiju. Posebno je zanimljivo i da mnoge slavne ličnosti nisu odmakle od recimo, ovjeravanja trećeg semestra dok neke estradne zvijezde imaju diplome sa čak dva fakulteta. Većina njih na najznačajnijim pozicijama u državi ili nije uopšte završila fakultet ili su studirali nešto što nema veze sa onim čime se danas bave. Među njima ima i onih koji izazivaju sumnju da su zaista na legalan način došli do diplome.

Slavni u BiHDa krenemo od muzike: Naša ovogodišnja predstavnica na prestižnom takmičenju Eurovizija, Maya Sar - klaviristica i prateći vokal, rođena Tuzlanka, diplomirala je na muzičkoj akademiji u Sarajevu, na odsjeku za klavir. Kao članica bh. tima

nastupala je na Eurosongu 2004. u Istanbulu. Stalna je saradnica Dine Merlina od 2004. godine, a u posljednje vrijeme zapažena je i kao kantautorica koja će nas predstavljati ove 2012. na ovom takmičenju.Davorin Popović (23. septembar 1946 - 18. juni 2001) je bosanskohercegovački pjevač i član legendarnih sarajevskih “Indexa”, te jedna od najvećih zvijezda bivše Jugoslavije.Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a od rane mladosti se bavio rukometom i košarkom, a u

ovom drugom sportu je bio jedan od najtalentovanijih bekova koje je Sarajevo u to doba imalo. Bio je kapetan Mlade Bosne (kasnije Željezničar) i kao standardni prvotimac odigrao je preko 500 utakmica. Sportom se aktivno prestao baviti 1968. godine.Političar Zlatko Lagumdžija ima titulu doktora informatičkih nauka sa Sarajevskog univerziteta. On je nakon završene gimnazije 1973. u Detroitu (SAD) diplomirao 1977., magistrirao 1981. i doktorirao 1988. temama s područja informatike i elektrotehnike na Univerzitetu u Sarajevu.Igor Radojičić (Banja Luka, 1966)

je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Po narodnosti je Crnogorac. Završio je srednju Elektrotehničku školu u Banjoj Luci. Diplomirao je i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Objavio je značajan broj naučnih radova u matičnoj oblasti. Bio je asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci na predmetu Sistemi automatskog upravljanja.Pjer Žalica (Sarajevo, 1964.), bosanskohercegovački režiser. Žalica je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu gdje radi kao predavač.

Šta su studirali poznati?

Istraživanja među maturantima pokazuju da na izbor fakulteta često utiču finansije, roditelji, prijatelji, blizina visokoobrazovne ustanove, a ponekad, vjerovali ili ne, poznate ličnosti.

Predsjedništvo BiH: Pravnik, istoričar i arhitektaŽeljko Komšić: Rođen je u Sarajevu 20.01.1964. godine. Završio je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu i School of Foreign Service na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu- SAD. Nebojša Radmanović: Rođen je 5. februara 1949. godine u Gračanici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Banja Luci. Diplomirao je na Odsjeku savremene istorije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 1974. godine. Bakir Izetbegović: Rođen je u Sarajevu 28.06.1956. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sarajevu i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1981. godine.


Enis Bešlagić jedan od najpopularnijih BiH glumaca je rođen 6. januara 1975. godine u Doboju. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 2001. godine. Ostvario je uloge u više od 30 predstava.Ivo Andrić je bio književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine za roman Na Drini ćuprija (1945). Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti. Ivo Andrić je rođen 9. oktobra 1892. godine u Dolcu pored Travnika u tadašnjoj Austrougarskoj. Djetinjstvo je proveo u Višegradu gde je završio osnovnu školu. Andrić 1903. godine upisao je sarajevsku Veliku gimnaziju, najstariju bosansko-hercegovačku srednju školu, a slovensku književnost i istoriju studirao je na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu. Doktorsku disertaciju „Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine “Andrić je odbranio na Univerzitetu u Gracu 1924. godine.

Abdulah Sidran (Sarajevo, 2. listopada 1944.), bosanskohercegovački pisac filmskih scenarija i drama, pjesnik, novinar. Na Filozofskom fakultetu apsolvirao je srpsko-hrvatski jezik i jugoslavensku književnost.Naša poznata književnica, Nura Bazdulj-Hubijar rođena je 1951. godine, a nakon diplomiranja na Medicinskom fakultetu u Sarajevu odlazi u Travnik gdje i sada živi i radi kao ljekar. Njen roman “Ruža” uvršten je u školsku lektiru.

Mnogo uspješnih studenata dao je i Ekonomski fakultet, i to u raznim oblastima, od estrade do politike. Pjevačica narodne muzike Zorica Brunclik je završila ovaj fakultet, ali tu njenim ambicijama nije bio kraj, pa je ubrzo započela i studije prava u Beogradu. Njen suprug Miroljub Aranđelović Kemiš magistrirao je harmoniku u Beču. Njihova koleginica Neda Ukraden jedna je od rijetkih estradnih ličnosti koja može da se pohvali da ima diplomu dva fakulteta, završila je prava u Sarajevu i Filološki, smjer engleski jezik i književnost. Sarajlija, Zdravko Čolić je završio takođe Ekonomski fakultet.

Uspješni i bez fakultetaI za kraj, da se uspjeh može postići i bez fakultetske

diplome imamo primjere širom svijeta. Iako je pametnije imati taj papir u ruci, a steći ga svojim trudom, ulaganjem i znanjem, praksa pokazuje i drugačije. Roman Abramovič, ruski milijarder, pohađao je Industrijski institut u Ukhti, da bi se po povratku iz vojske prebacio na Državni institut

u Moskvi, pogađate-nije ga završio, ali milijarde su tu. Kreator Đorđo Armani je želio da studira medicinu i postane doktor, pa je upisao milanski univerzitet, ali je u međuvremenu bez diplome postao doktor za modu posvetivši se fotografiji i dizajnu, nikada ne završivši fakultet. Bil Gejts, osnivač kompanije Mikrosoft, studirao je pravo na Univerzitetu Harvard, ali nije diplomirao. Čak je i osnivač magazina Playboy, Hju Hefner studirao psihologiju na Univerzitetu u Illinoisu ali nije završio studije, posvetivši se, kako on kaže, zanimljivijim stvarima. Marlon Brando upisao je Vojnu akademiju u Minesoti, samo upisao, Medžik Džonson

je pokušao doći do diplome na smjeru za komunikaciju u medijima, novinarstvo je bila prva želja Brada Pita koju nikada nije završio posvetivši se arhitekturi a Osama Bid Laden je imao indeks ekonomije i poslovne administracije. Ko bi rekao, zar ne?

istraživanje


Glavna prednost mapa uma jeste organizovanost koju postižete povezivanjem pojmova. Dijelovi informacije uvezuju se jedan s drugim, a na crtežu je to lakše percipirati i zapamtiti.

O mapama umaMapiranje uma korijene vuče još iz vremena antičke Grčke, nakon što je neoplatonist Porfirije vizuelno predstavio Aristotelove bilješke. Sigurno ste već čuli za ‘brainstorming’, koji predstavlja stavljanje ideja na papir, a koji ponekad može biti veoma zbunjujući. Polazeći od koncepta ‘brainstorminga’, britanski psiholog i autor brojnih knjiga iz oblasti popularne psihologije Tony Buzan utvrdio je model modernog mapiranja uma, poznatijeg kao ‘mind mapping’. Mapa uma može se naći u raznim formama, a najčešće su one koje podsjećaju na razgranatu krošnju ili paukovu mrežu. Umjesto linearne strukture, mape uma su dvodimenzionalne i zauzimaju samo jednu stranu papira. Na taj način čim pogledate vašu mapu uviđate koji pojmovi su uvezani, te koji dijelovi se ističu više, a koji manje. Dok kreiramo mape uma dosadašnji koncept učenja dopunjavamo kreativnim aktivnostima. Lijevoj hemisferi mozga, zaduženoj za analizu, brojeve i linearnost, crtanjem mapa priključuje se i desna koja informacije prikuplja u obliku slika i boja. Na taj način se produktivnost uobičajenog učenja pisanog teksta povećava i do 100 % čineći taj proces dosta lakšim. U procesu crtanja mape uma naše misli prolaze kroz različite fiziološke, jezičke i filtere opažaja, pa naš mozak lakše prepoznaje iskrivljene informacije i ispravlja ih pamteći ispravku.

PrimjenaMape uma imaju široku primjenu u različitim sferama života:- Obrazovanje - bilješke, prezentacije, planovi, a svoju najveću moć pokazuju prilikom učenja

i preslišavanja;- Poslovanje - za pravljenje planova, donošenje odluka; osmišljavanje prezentacija i kao jedan od moćnih alata za koncipiranje bilo kog vida pisanog teksta;- ‘Brainstorming’ - mapiranje različitih ideja vezanih za određeni projekat, razmišljanje koje prethodi uvezivanju ideja, a može se odvijati individualno ili u grupi;- Uvezivanje informacija iz različitih izvora kako bi se došlo do zaključka;- Pravljenje hijerarhije predmeta koji se izučava, naprimjer porodično stablo.

Kako ih nacrtati?Kada crtamo mapu uma, mi crtamo svoje ideje i asocijacije na određeni dio teksta. Odbacujemo dosadašnji način učenja u kome se trudimo da zapamtimo čitave rečenice i okrećemo se ka ključnim rečima. Osnovna ideja grana se na nekoliko riječi, one dalje na još riječi i tako dokle god mislimo da je potrebno. Dok izdvajamo ključne riječi pamtimo čitavu priču koja uz njih ide, mnogo lakše nego što pamtimo rečenice. Ključne riječi zatim predstavljamo slikama što našu asocijaciju čini još jačom.Svako najbolje poznaje svoj način razmišljanja, stoga postoje različite interpretacije mapa uma. Ipak, pri crtanju mape uma krećemo od osnovnih savjeta:1. Papir - što veći, čisto bijeli, horizontalno postavljen kako bi što manje ograničavao

kreativnost kretanja toka misli, odnosno crteža.

2. Crtež započeti od sredine, baš kao što se i misli rađaju u centralnom dijelu mozga. Možete početi tako što ćete nacrtati poveći krug i u njega upisati glavnu misao koju istražujete.

3. Linije - od centralnog kruga počnite crtati linije prema pojmovima na koje se dijeli centralna misao. Poštujte tok i hijerarhijsku debljinu linija. Deblje su bliže osnovnom pojmu, račvaju se na tanje, one dalje na još tanje dokle god za tim ima potrebe. Kako bi i desna hemisfera učestvovala u “radu”, preporuka je da se koristi više boja.

4. Zabava - koristiti crteže onda kada određena riječ probudi sliku u glavi.Razvijte svoj koncept mape uma i koristite ga efektivno. Nemojte pisati preduge rečenice ili komplikovane fraze i koristite štampana slova za ključne pojmove jer su lakša za pročitati i za vizualizovati. Različite ideje označite različitim bojama, a možete koristiti i simbole ili sličice koje vas podsjećaju na ključnu riječ. Ukoliko se suprotni dijelovi mape podudaraju ili imaju veze jedan s drugim, povežite ih linijama. Najbolji način crtanja mape uma jeste ručno, na komadu papira. Međutim, ako ste više informatički tip, postoji i nekoliko online alata koji omogućavaju lakše pravljenje mapa uma. Student INFO za vas izdvaja programe MindGenius, Mindjet i iMindMap, u kojem je i naša pravljena. Srećno s učenjem!

Mape uma: Koristan alat za učenje

Mapiranje uma korisna je tehnika koja pomaže pri efektivnijem učenju. Naime, mapa uma je grafička bilješka uz pomoć koje je lakše vizuelizovati ideje po principu ključnih riječi. Mape uma kreativan su način za rješavanje problema pri učenju, a idealna su tehnika za one studente koji imaju ‘fotografsko’ pamćenje.


Ali, nezavisno od toga sa kakvim smo se sposobnostima rodili i kakve smo vještine u međuvremenu razvili, svi mi imamo sposobnost da budemo najbolji u onome što radimo. Biti najbolji jednostavno je odraz stava i želje. Bilo kojom profesijom da se bavimo, svi imamo kapacitet da budemo onoliko dobri koliko to sami odaberemo. Pa zašto onda ne bismo odabrali da damo sve od sebe i budemo zaista najbolji.Da biste znali gdje ste tačno vi među studentima, budite iskreni i odgovorite na sljedeća pitanja:Procijenite svoju prolaznost na ispitima:- uglavnom ispite položim iz prvog puta - često padam, ali ne više puta isti ispit- događa mi se da po nekoliko puta padnem isti ispit

Procijenite zadovoljstvo sobom kao studentom:- zadovoljan sam, studiram najbolje što mogu- djelimično sam zadovoljan, mogao bih i bolje- nezadovoljan sam, ali nemam volje potruditi se više- nezadovoljan sam, puno se trudim, ali uspjeh izostajeSada znate gdje ste, da li ste zadovoljni svojim odgovorima?Kako postići maximum?Angažujte se, predajte se obavezama, učite, budite radoznali, istražujte i nikada, ali nikada, nemojte biti u prvoj brzini. Ma šta radili. Po čemu još želite da vas prepoznaju? Šta lično vas čini drugačijim u odnosu na ostale studente? Odaberite tri stvari. Makar tri. I budite dosljedni u upražnjavanju ovih osobina - zapamtite da onog momenta kada postupite suprotno, srušili ste svoj brend. Ispunjavajte dakle očekivanja bez izuzetka, ne dozvolite da se izgrađena reputacija sruši zbog nepažnje.Važno: svoj lični zamah treba da održavate bez obzira na kojoj ste godini studija i da li studiranje i težina fakulteta to zaslužuje ili ne, da li vas možda profesor i predmet dovoljno motiviše ili ne, i najvažnije: bez obzira da li sam program i sistem ulaže u vas ili ne. Vi ste gospodar svog ličnog razvoja i čak i ako vam se ne dopada „krov kuće“ u kojoj se nalazite, ništa vas ne sprečava da unutar nje vježbate i ostanete u formi. Vaše studiranje je vaša stvar: budite slobodni da kombinujete svoje talente i energiju za stvaranje sopstvenih prilika.Briljirajte odmahGdje god da ste. Odnosno, kako savjetuje Džonar Nejder: “Bolje je da naučite da kuvate, nego da savladate samo jedan recept”. I još nešto: postati najbolji u onome što trenutno radimo ne znači da moramo da ostanemo u toj profesiji. Uspjeh je u vama, a ne u vašoj trenutnoj poziciji, godini studija, budite najbolji radi sebe, a ne radi drugih. Sada, a ne kada dobijete idealni priželjkivani posao - ne dozvolite da osrednjost postane vaša specijalnost. Ovako će se uskoro (naravno, ne očekujte preko noći ništa) dogoditi da ne tražite više posao, već da prodajete svoju stručnost a to je znatno drugačija pozicija za pregovaranje o plati i uslovima jednoga dana.

Razlika među uspješnim i neuspješnim studentima l dimenzija težnje za organizacijom i redom - Neuspješni studenti imaju izraženiju potrebu za organizacijom i urednošću u odnosu na uspješne studente.- Čini se da se oni gube u toj potrebi da npr. sto bude uredan, bilješke s predavanja budu savršene i sl. što je sve vrlo teško ostvarivo. - U nemogućnosti da udovolje toj svojoj potrebi odlažu učenje i uspjeh u studiju izostaje.Pronađite svoju motivacijuKoliko god mi to željeli, bez prave motivacije i spremnosti da “izguramo cilj” uvijek postoji šansa da odustanemo. Kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti neki cilj, on bi trebalo da bude pametno osmišljen jer samim tim znamo koliko da očekujemo od sebe i koliko možemo da postignemo. Međutim ono bez čega gotovo sigurno nećemo moći da ostvarimo bilo koji cilj jeste dobra motivacija.Kada smo motivisani, odnosno kada nam je nešto važno ili značajno, mi smo u stanju da uradimo mnogo više nego što nekada možemo da zamislimo. Međutim, lako je sa stvarima koje su nam važne i značajne, ali šta da učinimo u onim situacijama kada nam se nešto ne radi, ili kada ne vidimo svrhu u tome šta treba da uradimo? I tu je odgovor motivacija - važno je da naučimo da prepoznamo šta je to što nas kao individue motiviše, šta je to što nas sprečava da realizujemo svoje ciljeve i da radimo na tome. Korak po korak.Motivacija se definiše kao stepen u kojem se uporan trud usmjerava u pravcu ostvarenja cilja. Nju primjećujemo kao “onaj pokretač u nama”. Dakle, motivaciju karakterišemo kao složeni niz pokretača koji su bazirani na:• Trudu - podrazumjeva različite aktivnosti u smjeru realizacije cilja;• Upornosti - stepen u kojem smo spremni da istrajemo u određenoj aktivnosti (ova karakteristika je posebno važna kada je aktivnost koju treba da uradimo neprijatna);• Usmjeravanju - aktivnost bez usmjerenja može vrlo često da dovede do rasipanja naše energije, zato je važno da postoji jasno usmjerenje ka konkretnom cilju;• Cilj - takođe ima funkciju pokretača i usmjerava naš rad i energiju. Cilj je blisko povezan sa uspješnošću i efikasnošću. Jasan cilj ima uticaj na povećanje naše motivacije. Neposredno (i u nekim slučajevima) ga možemo posmatrati i kao razlog motivacije.

Zašto biti najbolji?Jedna od najljepših stvari u životu je ta da smo svi jedinstveni sa različitim nivoima inteligencije, interesovanja, različitim stavovima, željama. Ne bi bilo dobro kada bi svi željeli da budemo naprimjer, nuklearni fizičari, zar ne!

Koliko vam je bitna ocjena: 0 1 2 3

uopšte ne malo srednje jako

tema

Praksa u inostranstvuRad, učenje, odmor, putovanje…

U nedostatku prakse u sopstvenoj državi, željni putovanja, mladi ljudi se često raspituju o mogućnostima zarade i praktičnog rada u inostranstvu.

U posljednje vrijeme te mogućnosti su veće zahvaljujujući saradnji bosanskohercegovačkih i međunarodnih organizacija, pa se, osim stipendija za studiranja i pohađanja raznoraznih seminara, nude i prilike za stažiranje u inostranstvu. Ponude su različite i variraju od države do države. Neki programi nude praksu u struci, dok se drugi više fokusiraju na mogućnosti zarađivanja u inostranstvu. Donosimo vam pregled onih koji su se nama učininili najzanimljivijima.

Ide vam se u Evropu?Njemački parlament (Der Deutcher Bundestag) u saradnji s Humboldt - Univerzitetom u Berlinu i ove godine u okviru programa Internacionalne parlamentarne stipendije (ISP) obezbjedio je stipendije za apsolvente iz Bosne i Hercegovine. Program je namijenjen mladim ljudima koji su već završili univerzitetski studij ili su neposredno pred završetkom studija. Riječ je o programu njemačkog parlamenta koji daje mladim ljudima priliku da radom kod jednog člana Bundestaga u trajanju od 15 sedmica, upoznaju njemački parlamentarni sistem i političke procese odlučivanja, te time steknu praktična iskustva na području parlamentarnog rada. Usmjeren je na visokokvalifikovane i politički zainteresovane mlade žene i muškarce, koji imaju volju da se nakon završetka programa vrate u svoju domovinu te aktivno i odgovorno kreiraju njenu demokratsku budućnost. Sve informacije o raspisanom konkursu bh. apsloventi i zainteresovani mladi mogu dobiti putem web stranice Njemačkog parlamenta ili putem stranice Ambasade Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini.

Kada spominjemo Njemačku, onda treba spomenuti i trenutni period za apliciranje na konkurs koji je objavila kompanija Miller und Meier Consulting. Ukoliko tečno govorite njemački i engleski jezik i gajite

interesovanje prema političkom konsaltingu i poslovima s javnošću, onda je ovaj program od minimalno 3 mjeseca prakse idealan za vas. Agencija se nalazi u Berlinu, a za praksu biste dobijali i mjesečni honorar. Što se tiče polja studija, potrebno je da imate završena 4 semestra (2 godine) u jednom od sljedećih područja: političke nauke, historija, ekonomija, kulturološke ili komunikacijske studije. Ako ste zainteresovani, svoju aplikaciju možete poslati na email [email protected].

Ukoliko govorite francuski i privlači vas ta zemlja, AER je trenutno u potrazi za pripravnicima za rad u trajanju od najmanje 4 mjeseca u pododboru za mlade i državljanstvo, u okviru AER Odbora za obrazovanje, kulturu, mlade i međunarodnu suradnju. Skupština evropskih regija (AER) je najveća nezavisna mreža regija u široj Evropi. Zadaci pripravnika uključuju: pomoć u organizovanju međunarodnih skupova, izradu politike radova, praćenje evropskih vijesti o temama vezanim za mlade i građanske politike. Svi otvoreni, kreativni i dobro organizovani kandidati koji žele raditi u multinacionalnom timu su dobrodošli da se prijave za poziciju. Potrebno je tečno poznavanje engleskog i francuskog jezika, te analitičke i istraživačke vještine u području mladih i politike o državljanstvu. Poznavanje drugih evropskih jezika je dodatna prednost. Životne i troškove puta snosite sami, ali ćete dobiti naknadu za staž. Zainteresovani mogu

poslati CV i popratno pismo Justyni Hejman na email [email protected].

AIESEC razmjeneŽelite da radite u inostranstvu u sklopu putovanja i ne biste da se previše zadržavate? Ovakvu vrstu praksi nudi vam AIESEC, organizacija koja djeluje u Zenici, Mostaru, Banjaluci i Sarajevu. AIESEC je globalna organizacija koju vode studenti i mladi ljudi prisutna na preko 1700 univerziteta širom svijeta u više od 110 zemalja i teritorija. Organizuju više od 470 konferencija, pružaju preko 7.500 mogućnosti za stručnu praksu u inostranstvu i više od 8.300 liderskih mogućnosti, te partneruju sa preko 4000 kompanija, organizacija i institucija širom svijeta. AIESEC Bosne i Hercegovine nudi prakse u inostranstvu i za studente koji nisu članovi AIESEC-a. Postoje četiri vrste praksi: razvojne prakse (development internship), edukacijske prakse (educational internship), menadžment prakse (management internship) i tehničke prakse (technical internship). Naglasak je na 12 država: Srbija, Hrvatska, Njemačka, Rusija, Grčka, Španija, Italija, Česka, Poljska, Egipat, Mađarska, Makedonija i Turska. Praksa ne mora biti direktno vezana za oblast studiranja, a uslovi su uglavnom odlično poznavanje engleskog jezika, prezentacijske i liderske vještine, te poznavanje rada na računaru. Potrebno je ispuniti formular i poslati CV, a trenutno su aktuelne praksa u

Poznavanje engleskog jezika olakšaće vam praksu u Evropi



njemačkom gradu Augsburgu i u Italiji. Prakse traju otprilike 6 sedmica, a za više informacije možete se obratiti na email adresu [email protected].

Putovati „preko bare“Ukoliko biste radije posjetili druge kontinente i odmorili se od Evrope, postoje programi koji vas mogu odvesti u Sjedinjene Američke Države i Kanadu, obezbjeđujući vam rad i učenje jezika. Takav je i Work and Travel USA program, kojim je predviđeno da učesnik stiče pravo privremeno zaposlenje po zakonima SAD. Program se uglavnom sprovodi ljeti, a novac se zarađuje radeći studentske sezonske poslove. Na ovaj način mladima se pruža prilika da finansiraju svoj boravak u SAD i da na taj način bolje upoznaju američku kulturu, običaje, način života, steknu nova prijateljstva i usavrše engleski jezik. Trajanje programa je 4 ili 5 mjeseci, po izboru učesnika. U okviru ovog perioda, obavezan je rad od 3,

maksimalno 4 mjeseca, dok posljednjih mjesec dana studenti mogu provesti putujući po SAD. Posljednjih mjesec dana nije dozvoljeno zaposlenje. Period putovanja zavisi od raspusta na fakultetu / višoj školi. Po pravilima programa, učesnik ne smije da izostaje sa predavanja zbog učešća na programu. Odnedavno je u program Work and Travel uključena i Kanada. Kanada nudi razne mogućnosti za zaposlenje, zabavu, usavršavanje engleskog i francuskog jezika, te mogućnost nastavka školovanja i useljenja. Ukoliko imate hrvatski pasoš možete raditi u Kanadi. Ukoliko imate BIH ili srbijanski pasoš možete studirati ili pohađati kurs u Kanadi, te raditi nakon

završetka akademskog dijela programa (koliko ste studirali, toliko možete raditi, npr 3+3, 6+6, 12+12, 24+24 mjeseca). Da biste učestvovali na kanadskim programima morate imati između 18 i 35 godina, govorno znanje engleskog ili francuskog jezika, i čist dosije.

Prilikom odlaska u inostranstvo činjenica da ste student može vam uveliko olakšati troškove. Postoje razne vrste popusta, pri čemu vam može pomoći i posjedovanje internacionalne studentske iskaznice- ISIC, koju možete nabaviti i u Bosni i Hercegovini. Više informacija o programima studentskih praksi možete naći na www.mladiinfo.com, www.aiesecprakse.com i www.eduka.ba.

Work and Travel programi omogućavaju upoznavanje jezika, kulture, običaja…

16 | BHSTUDENT | JUN 2011.16 | BHPotrošač

Cijene naftnih prerađevina u BiH, ako se uporede sa 2008. godinom kada je barel imao rekordnu vrijednost, morale bi biti 30 posto niže, kategorički tvrdi Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS-a. Naime, prema njegovim riječima, u julu 2008. barel nafte iznosio je 147 dolara, a litra bezolovnog benzina bila je 2,29 maraka. Trenutna cijena barela nafte je oko 125 dolara, a litra bezolovnog benzina prešla je 2,50 maraka. Isto tako, on navodi kako BiH ima najmanje trošarine za naftu od zemalja okruženja, i one su nešto više od 40 posto. Petrović takođe kaže kako u obzir treba uzeti da se od promatrane 2008. na gorivo uvelo i

12 feninga za cestarine. Iako je poskupljenje goriva samo po sebi udar na standard građana, još je poražavajuća činjenica kako se očekuje i talas poskupljenja svih ostalih, osobito prehrambenih proizvoda. Naime, Petrović kaže kako će se poskupljenja naftnih prerađevina

najviše odraziti na poljoprivrednu proizvodnju, odnosno proizvodnju hrane, koja će poskupiti. Ako znamo da je prosječna penzija isplaćena u februaru iznosila 353 marke i u protekle tri godine nije povećana, a prosječna plata za januar iznosila je 826 maraka, te je u odnosu na decembar prošle godine manja je za 0,3 posto, jasno je u kakvim uslovima živi ogromna većina naših građana. Sve dok nezaposlenost bude rasla, plate i penzije padale, a korpa osnovnih životnih dobara rapidno rasla, BiH će tonuti sve dublje i dublje, te ćemo, kada je u pitanju standard, vrlo brzo u leđa gledati i najsiromašnijim i građanskim ratovima opustošenim afričkim zemljama.

Cijene goriva moraju biti niže

Neophodno je dati novi impuls saradnji privrednika regije Bijeljina sa privrednicima Kantona Sarajevo kako bi se napravio pomak u rješavanju ekonomske krize u kojoj se BiH nalazi, ocijenjeno je na sastanku upravnih odbora privrednih komora regije Bijeljina i Kantona Sarajevo. “Smatramo da su područja Semberije i Kantona Sarajevo

kompatibilna za saradnju koja je u nekom ranijem periodu bila na veoma visokom nivou”, rekao je predsjednik Područne komore Bijeljina Mihajlo Vidić. On je dodao da je Sarajevo jedan od veoma važnih potrošačkih centara za područje Semberije. “Imajući u vidu tešku ekonomsku situaciju u BiH, neophodno je angažovati sve

potencijale unutar granica BiH, pokušati međusobno da koordinišemo aktivnosti u proizvodnji, prodaji i realizaciji”, rekao je Vidić. On je upozorio na brojne probleme koji će BiH zadesiti prilikom ulaska Hrvatske u EU, ali i istakao da BiH unutar svojih granica ima prostor koji je neiskorišćen.

Potražite nas na: Portalmedia.ba, Intermezzo.ba i na Facebook.com

Nakon uspješno provedenog kontrolnog audita u kompaniji Klas d.d. Sarajevo, internacionalna certifikacijska kuća TÜV produžila je ovom prehrambenom proizvođaču certifikate ISO 9001, HACCP I ISO 14001, na trogodišnji period. Klas je među rijetkim domaćim kompanijama koje u svom proizvodnom procesu još od 1998. godine dosljedno primjenjuju odredbe i smjernice međunarodno priznatih certifikata upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, čime obezbjeđuje kvalitetnu, higijenski ispravnu i sigurnu hranu te upravlja procesima koji nemaju štetnih utjecaja na okolinu, saopćeno je iz Klas-a d.d. Sarajevo. Svaki segment proizvodnog procesa, počev od nabave sirovina i repromaterijala, preko njihovog skladištenja, do same proizvodnje i isporuke gotovih proizvoda, savjesno prate vrhunski tehnolozi i radnici s dugogodišnjim iskustvom. Na tržištu Evropske unije ovi standardi su zakonska obaveza.

Kompaniji Klas d.d. Sarajevo produženi certifikati ISO i HACCP

Uprkos nezavidnoj situaciji u kojoj se zbog ekonomske krize nalazi cjelokupna privreda u Republici Srpskoj, pojedine privredne grane, zahvaljujući vrhunskom kvalitetu, uspijevaju da se koliko-toliko izbore s poteškoćama, probiju na strano tržište i ostvare solidan profit. Primjer za to je industrija slatkiša u kojoj proizvođači svoje proizvode osim u Srpskoj, plasiraju i na police marketa širom Evrope. U Srpskoj postoji desetak firmi koje se bave proizvodnjom keksa, vafla, čokolade i drugih slatkiša, pri čemu u jednom broju firmi proizvodnja slatkiša nije osnovna djelatnost. Brend adria MM prepoznatljiv je po

vrhunskom kvalitetu i bogatom asortimanu, broji široku lepezu tjestenine, integralne tjestenine, rolera, puslica, čajnog keksa i čokolade. Posmatrano prema fizičkom obimu proizvodnje, proizvodnja keksa, vafla i čokolade u posljednjih deset godina bilježi značajan rast sa hiljadu i po tona u 2000. godini na 9,7 hiljada tona u 2010. godini, ali se i u ovoj grani osjeća umor jer od 2006. godine proizvodnja se zadržava na oko deset hiljada tona godišnje.

Čokoladom do profita

Saradnja privrednika Semberije i Sarajeva

JUN 2011. | BHSTUDENT | 17BHPotrošač | 17

Odbor Upravnog RTV sistema BiH uskladio je, na posljednjoj sjednici, visinu RTV takse s povećanjem inflacije u prošloj godini. Po novoj odluci, visina RTV takse od prošlog mjeseca iznosit će 7,35 konvertibilnih maraka. Do

sada je taksa iznosila 7,15 KM. Visina RTV takse usklađuje se sa zvanično utvrđenim povećanjem stope inflacije u BiH koja je od 1. januara do 31. decembra 2011. godine iznosila 3,1 posto.

RTV taksa od marta iznosi 7,35 KM

Potražite nas na: Portalmedia.ba, Intermezzo.ba i na Facebook.com

Svako povećanje cijene energenata, pa i goriva utiče na privredu i na standard građana, izjavio je ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran. Poskupljenja goriva, prema njegovim riječima, u najvećoj mjeri idu “naruku” budžetima zbog toga što se sa svakim povećanjem, povećavaju prihodi od PDV-a i samim tim nema nikakvog interesa države da

se na bilo koji način umiješa ili donese neku odluku o regulisanju kretanja cijene ili neke obavezne strukture da se na neki način cijeli proces poskupljenja učini trensparentnijim, već se čini da sa zadovoljstvom prihvate svaki zahtjev distributera za poskupljenje bez ikakve analize. Kada je riječ o opravdanosti poskupljenja goriva u BiH, Gavran naglašava

da određeni argumenti postoje u smislu kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, ali da bi se ta kretanja preslikala u potpunosti na tržište BiH prvo bi trebalo sagledati koliko je bila realna cijena prije poskupljanja, kolike su profitne stope u BiH, te koliko je dosad njihovo kretanje bilo odraz povećanja troškova, a koliko zloupotrebe i korištenja situacije.

Država se kroz rast cijena “obraduje“ povećanju svojih prihoda

Čim Hrvatska postane članica Evropske unije, kompanije iz BiH moći će svoju robu prodavati samo na svojim prostorima, jer svaka četrdeseta kompanija u BiH ima certifikate, koji garantuju proizvodnju robe po standardima EU-a. No, opravdano je i strahovanje da inozemne kompanije potisnu domaće proizvode na vlastitom tržištu. Od 50.000 odstojećih kompanija u BiH, samo njih 1.300 ispunjava neki od ISO certifikata. Odstotak od 2,7 odsto je nedovoljan, pogotovo ako se ima na umu da se za pristup EU, u zahtjevima Mape puta, od BiH traži da taj odstotak bude minimum 40 odsto Osnovna kontrola kvaliteta proizvoda postaje sve nužnija u vremenu globalizacije, pred domaćim gospodarstvenicima je set standarda koji su neminovnost. Od ove godine

carine su smanjene sa 6 na 3 odsto, a stručnjaci predviđaju da BiH očekuje 100.000 novih uvoznih proizvoda iz Evrope i Amerike. S obzirom da je najavljeno potpuno ukidanje carina iduće godine, strah od potiskivanja domaćih proizvoda na vlastitom tržištu je više nego opravdan. Tome se možemo oduprijeti povećanjem produktivnosti; uvođenjem standarda.

Za Evropu spremno tek svako 40. preduzeće

zdravlje


Seksualno prenosive bolesti

Pametan sex je i najbolji

Seks je tabu tema među mladima u našoj zemlji, ali nikako nije tema koja bi se smjela zanemariti. Ukoliko ste seksualno aktivni ili to planirate postati, potrebno je da se informišete o sigurnom seksu i o opasnostima koje seks bez zaštite donosi.

Seksualno prenosive bolesti važan su problem kako zbog velike učestalosti, tako i zbog mogućih trajnih posljedica po opšte i reproduktivno zdravlje. Seksulano prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose direktnim kontaktom tokom spolnog odnosa sa inficirane na zdravu osobu. Rizik za obolijevanje od spolno prenosivih infekcija je najveći među onim mladima koji rano stupaju u seksualne odnose i skloni su mijenjanju partnera. Mladi nisu skloni korištenju kondoma, koji je najsigurnije zaštitno sredstvo i protiv spolno prenosivih infekcija i protiv neželjene trudnoće. Prepoznavanje rizika je u populaciji mladih i inače izrazito nisko.

Uzimanje bilo koje psihoaktivne droge, uključujući alkohol, povećava sklonost neplaniranim seksualnim odnosima s gotovo nepoznatim partnerima, pri kojima se uglavnom ne koristi nikakva zaštita. Spolno prenosive bolesti pokazuju u posljednjim decenijama velike promjene u uzročnicima, simptomatologiji, težini i prognozi. “Klasične” spolno prenosive bolesti kao sifilis i gonoreja sve su manje zastupljene, a u morbiditetu se sve više pojavljuju bolesti izazvane ne tako davno otkrivenim uzročnicima (klamidija, ureaplazma, humani papilomavirus i dr.). Simptomi se mogu pojaviti bez obzira na vrstu spolnog odnosa - vaginalni, oralni ili analni - koju praktikujete ili bez obzira na korištenje kondoma. Sigurnost zaštite kondomom ovisi o njegovoj kakvoći i pravilnoj primjeni. Najsigurniju zaštitu pruža kondom od lateksa premazan spermicidnim kontraceptivnim sredstvom, koji je prije upotrebe bio čuvan na suhom i hladnom

mjestu. Koristi se tačno prema priloženoj uputi, do označenog roka upotrebe.

Iako su kondomi, kada se koriste ispravno, vrlo djelotvorni kod smanjenja prenosa spolnih bolesti, niti jedna metoda osim apstinencije nije 100 % pouzdana. Spolno prenosive bolesti ne izazivaju lako uočljive i karakteristične poteškoće, a kod infekcije klamidijom one mogu posve izostati. Simptomi su još manje uočljivi kod muškaraca. Tako se događa da zaražene osobe, ne znajući da su zaražene i ne tražeći ljekarsku pomoć, infekciju šire svim svojim seksualnim partnerima. Iako je mijenjanje spolnih partnera jedan od faktora rizika za seksualno prenosive infekcije, upravo “nevidljiva” prisutnost mikroorganizama u populaciji mladih, može dovesti do zaraze i

kod onih djevojaka i mladića koji nisu skloni promiskuitetu. Već prvi ili drugi partner može uzrokovati infekciju klamidijom ili humanim papilomavirusom, što može dovesti do dugotrajnih poteškoća, a i do trajnih posljedica.

Simptomi mogu varirati od suptilnih do očitih. Neki simptomi se mogu lako tretirati i eliminisati dok neki zahtijevaju dugoročno liječenje. Bitno je obavijestiti sve partnere, tako da se mogu i oni testirati. Naveli smo nekoliko najčešće spolno prenosivih bolesti, njihove simptome i postupke liječenja. Čak iako nemate problema ne zaboravite da je pregled kod urologa i ginekologa barem jednom godišnje kao i redovan papa-test najbolja prevencije posljedica spolnih bolesti.


Najčešće spolno prenosive bolestiKlamidijska infekcijaKlamidija kod muškaraca uzrokuje upalu uretre, a kod žena upalu rodnice. Klamidijom uzrokovan uretritis je po nekim istraživanjima trenutno najučestalija spolna bolest kod muškaraca. Infekcija najčešće ne izaziva nikakve zdravstvene tegobe zbog kojih bi se potražila pomoć doktora, te se naziva i tihom upalom. Kod muškaraca se primjećuje crvenilo, peckanje i pojačani iscjedak iz uretre, dok su kod žena znakovi infekcije vrlo oskudni i očituju se kao pojačani iscjedak i osjećaj iritiranosti rodnice. Neliječena infekcija klamidijom se može proširiti i na druge dijelove spolnog sistema te uzrokovati ozbiljne posljedice poput vanmaternične trudnoće, neplodnosti ili spontanih pobačaja. Kod muškarca infekcija se može iz mokraćne cijevi širiti sjemenovodima do nadsjemenika u kojem izaziva upalu i propadanje spermija. Posljedica može biti smanjena plodnost ili neplodnost muškarca. Kako bi se spriječile moguće posljedice, infekciju klamidijom treba energično liječiti.

HPV-infekcijaInfekcije humanim papilomavirusima su vrlo raširene i uzrokuju niz bolesti različite težine, simptomatologije i prognoza. Postoji 120 tipova humanih papilomavirusa, a oko 30 tipova uzrokuje infekcije u genitalnom području. Virus se lako prenosi i širi izravnim kontaktom sa zaraženom kožom i sluznicama, koje ne moraju biti oštećene, iako oštećenje pogoduje zarazi. HPV-tipovi 6, 11, 42, 43 i 44 najčešće uzrokuju dobroćudne lezije nazvane spolne bradavice ili šiljati kondilomi (condyloma accuminatum). Infekcija HPV-tipovima 16, 18, 31, 33 i 35, 45, 51 i 52 povezuje se s nastankom karcinoma vrata maternice, te ih se stoga naziva tipovima visokog rizika za nastanak karcinoma. Rak vrata maternice pod kontrolom je već dugi niz godina, zahvaljujući ne samo izvrsnoj, lako izvodivoj i dostupnoj metodi screeninga (popularni i poznati papa-test), već

i jasno prisutnoj svijesti žena da preventivni pregled može uistinu značiti spašeno zdravlje pa i život. Papa-test je pouzdan i osjetljiv screening kojim se izdvajaju osobe s promjenama sluznice vrata maternice koje zahtijevaju daljnje praćenje ili liječenje.

Genitalni herpesMeđu spolno prenosivim infekcijama posebno treba naglasiti genitalnu infekciju uzrokovanu virusom herpesa. Infekcija se najčešće prenosi spolnim odnosom sa zaraženom osobom, koja može pokazivati znakove bolesti ili biti asimptomatski nositelj virusa. Primarna infekcija genitalnog herpesa javlja se u adolescenata i mladih odraslih osoba. Inkubacija traje 2-14 dana, a prvi su znakovi bolesti obično karakteristični mjehurići (vezikule) na vanjskim spolnim organima i okolnom području. Promjene na koži prati lokalna bol i osjetljivost, pečenje pri mokrenju, pojačani iscjedak iz rodnice žena i uretre muškaraca, ali i opšti simptomi kao temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima. Ponovni napad može izazvati bilo koji provocirajući faktor - menstruacija, trauma, stres, temperatura, izlaganje suncu itd. Ne postoji djelotvoran lijek koji liječi herpes, ali postoje lijekovi koji smanjuju broj izbijanja ponovnih napadaja i njihovo trajanje.

Vaginitisi (upale rodnice)Obično je prvi i vodeći znak infekcije spolnog sistema kod žena iscjedak iz rodnice. U jedne trećine žena koje se žale na nenormalan i pojačan iscjedak, on je obilan, zelenkast ili sivkast te vrlo neugodnog mirisa uz manje ili više prisutan svrbež, osjetljivost i peckanje rodnice. Može nastati bez obzira na spolnu aktivnost, iako je češća u spolno aktivnih žena. Infekcija gljivicom Candida albicans izaziva obilan sirasti bijeli iscjedak, upalu sluznice rodnice i stidnice, svrbež i bolan snošaj. Kandidijaza se može razviti nakon upotrebe antibiotika, oralnih kontraceptiva ili unutarmaterničnog uloška, a češća

je i kod žena sa šećernom bolesti. Sve vaginoze se mogu izliječiti odgovarajućim lijekovima.

HIV-bolest ili SIDASIDA ili AIDS je dugotrajna progresivna zarazna bolest koju ulaskom u krvotok uzrokuje HIV (Human Immunodeficiency Virus) - virus humane imunodeficijencije oštećujući imunološki sistem. HIV se prenosi: spolnim odnosom sa zaraženom osobom, zajedničkim korištenjem igala i šprica kod upotrebe droge, te od zaražene majke na dijete tokom trudnoće i poroda. AIDS je kasna faza zaraze HIV-om i neizlječiva je bolest protiv koje za sada ne postoji lijek ili vakcina. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a prođe oko 10 ili više godina, tokom kojih virus uništava obrambeni sistem tijela. U prvoj fazi kada je osoba zaražena, a nema simptome bolesti, ona može širiti infekciju jednim od navedenih puteva prenosa. Socijalni kontakti kao rukovanje, boravak u istoj prostoriji, dodirivanje istih predmeta i sl., nisu putevi širenja bolesti. Sama bolest može početi povišenjem temperature i poteškoćama koje nalikuju gripi. Bolest je smrtonosna, ali se danas terapijom može produžiti vrijeme preživljavanja.

Sifilis (lues)Nekada rasprostranjena, teška i smrtonosna spolno prenosiva bolest koja je zahvatala različite organske sisteme. Do otkrića antibiotika bila je i neizlječiva. Uzrokuje je spiroheta - Treponema pallidum. Uzročnik sifilisa ulazi u krv prilikom spolnog odnosa kroz neznatno, jedva vidljivo oštećenje kože ili sluznice muškog ili ženskog spolovila. U krvotoku se treponema razmnožava te se krvlju, limfom i okolnim tkivom širi u susjedne ali i udaljene organe. Osim što izaziva tjelesnu invalidnost, sifilis izaziva i teške duševne posljedice, s polaganim ali potpunim raspadom ličnosti.

Gonoreja (triper, kapavac)Uzročnik je bakterija gonokok. Bolest je lako prepoznatljiva pogotovo kod zaraženih muškaraca, jer se karakteristične poteškoće javljaju nekoliko dana nakon zaraze. Prvi su simptomi učestalo mokrenje, uz bol i pečenje, a nakon nekoliko dana iz spolovila se pojavljuje gusti gnojni iscjedak. Gonoreja u žene počinje upalom u vratu maternice i može se proširiti i na jajovode. Upala jajovoda može uzrokovati njihovu potpunu neprohodnost s posljedičnom neplodnosti žene. Menstruacije postaju nepravilne, bolne i obilne. Gonoreja se može potpuno izliječiti antibioticima.


Intervju

PIM Univerzitet osnovan je 2003. godine, i u školskoj godini koja dolazi upisuje desetu generaciju studenata na pet fakulteta. Studijski programi se izvode na Ekonomskom fakultetu, Pravnom fakultetu, Fakuletu tehničkih nauka u okviru kojega se izučava grafički dizajn, Fakultetu računarskih nauka u okviru kojega se izučavaju informacione tehnologije, i Filozofskom fakultetu u okviru kojeg se izučava psihologija. Sve nastavne jedinice praćene su konkretnim slučajevima iz prakse, zahvaljujući kojima studenti razvijaju vještine i kreativnost. Sve to dovelo je do onoga što je imperativ PIM Univerziteta, a to je: „Student u centru pažnje“ . Univerzitet je osnivač i Srednje poslovne škole?

Istorija Srednje poslovne škole počinje u ljeto 2005. godine u vremenu koje je pokazalo da uprkos svim reformama, sistem obrazovanja u Republici Srpskoj nije uspio da ponudi adekvatan odgovor na najvažnije pitanje modernog doba: Kako stvoriti samosvjesnog, mladog čovjeka, sposobnog za samostalno razmišljanje i primjenu znanja u poslu?Svjesni značaja takvih osoba za društvo u cjelini, odlučili smo preuzeti odgovornost za budućnost najvrednijih među nama. Zbog toga smo kao osnovni zadatak i svrhu našeg rada i postojanja, postavili stvaranje najboljih uslova za rad i lični razvoj svakog našeg učenika.Zahvaljujući tome, našu Školu upisuju učenici kojima osnovni cilj nije sticanje diplome, već onog nivoa znanja koje će im omogućiti da se u potpunosti ostvare kao ličnosti.Koje obrazovne programe Škola nudi svojim učenicima?

Prilikom osnivanja imali smo viziju da u dogledno vrijeme ova škola preraste u srednjoškolski centar,

odnosno da postane mjesto na kojem će učenici imati mogućnost da se obrazuju za više profila.

Danas možemo da se pohvalimo da smo ovu ideju i realizovali, i od septembra mjeseca učenici u našoj Školi će moći da se obrazuju za četiri zanimanja, i to: Poslovno-pravni tehničar, Medicinski tehničar, Kozmetički tehničar i da stiču znanje u Gimnaziji opšteg smjera.U svakoj realizaciji ove ideje imali smo nesebičnu podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i ministra Antona Kasipovića.Srednjoškolski centar nosiće ime po Ljubiši Mladenoviću, vizionaru i začetniku ideje o osnivanju PIM Univerziteta i Srednje poslovne škole.Da li Univerzitet nudi rješenje za eventualno zapošljavanje po završetku studija, ili ostanak u nastavnom procesu?

Skoro stoodstotna zaposlenost naših studenata je plod rada i Uprave Univerziteta i nastavnog kadra, koji svakodnevno rade na pitanjima obezbjeđivanja stipendiranja, obavljanja prakse i zapošljavanja naših studenata.Takođe, naš zadatak je da pratimo studenta od upisa na fakultet, tokom njegovog studiranja i dalje poslije diplomiranja i njegovog zapošljavanja pratimo razvoj njegove karijere. Bez uspješno

obavljene prakse i završenih ispitnih obaveza u vezi ovog dijela nastavnog procesa, studenti nisu u mogućnosti upisati narednu godinu studija, odnosno nisu u mogućnosti diplomirati. Naši najbolji studenti imaju i mogućnost da ostanu na našem Univerzitetu ili u Srednjoj poslovnoj školi. Danas, imamo nekoliko nastavnika Srednje poslovne škole koji su naši diplomci.Koje sve još aktivnosti provodi Univerzitet?

PIM Univerzitet završava i sa aktivnostima formiranja Poslovnog savjeta Univerziteta koji će okupljati brojne privrednike iz cijele Bosne i Hercegovine, predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, kako na entitetskom, tako i na lokalnom nivou. Na taj način podstičemo istraživački rad na našem Univerzitetu, a s druge strane kroz svoj istraživački rad dajemo doprinos privrednom razvoju društva koji se očekuje od visokoškolskih ustanova.

Takođe, Univerzitet je završio projekat sa ProCredit bankom, putem kojeg će naši studenti doći mnogo lakše i pod mnogo povoljnijim uslovima do potrebnih novčanih sredstava neophodnih za finansiranje njihovog školovanja, uključujući i grejs period i sufinansiranje kamatne stope kada je u pitanju vraćanje posuđenih novčanih sredstava. Studenti vraćaju glavnicu duga, a Univerzitet finansira kamate

na uzeta novčana sredstva za školovanje studenata.Kakve su mogućnosti za stipendiranje studenata na vašem Univerzitetu?

Već nekoliko godina Univerzitet stipendira najbolje učenike naše Srednje poslovne škole, a od prošle godine, u znak sjećanja na našeg prvog direktora i jednog od osnivača Univerziteta i Srednje škole, sa radom je počeo i Fond za stipendiranje studenata „Ljubiša Mladenović“. U školskoj godini, koja je u toku, iz Fonda se stipendira 10 studenata, kojima su dodijeljene stipendije za cjelokupno školovanje. Stipendija pokriva troškove školovanja, obezbjeđenja literature, prijave ispita, diplomiranja. U školskoj godini koja dolazi, u kojoj upisujemo 10. generaciju studenata, planiramo dodijeliti novih 10 stipendija koje će takođe pokrivati studentima sve troškove školovanja tokom njihovog studiranja na našem Univerzitetu, a učenicima Srednje poslovne škole, koji se odluče za nastavak školovanja na Univerzitetu, a koji nisu dobitnici stipendije za besplatno školovanje, umanjena je školarina u visini od 30%. Od planiranih 10 stipendija koje ćemo dodijeliti, nadamo se da će najmanje dvije stipendije ponijeti uspješni učenici Doma za djecu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević”, a koji pokažu interesovanje za studiranje na našem Univerzitetu.

Univerzitet sa novom vizijom obrazovanja

Danijela Jokanović, direktorica Srednje poslovne školeIlija Džombić, direktor PIM Univerziteta


O potrebi stvaranja jedne zajedničke organizacije koja će povezati Istočnu Evropu razmišljali su mladi ljudi iz zemalja regiona, pa i šire, koji su zajedničkim snagama pokrenuli Mrežu za saradnju i razvoj Istočne Evrope.Iza akronima MZSRIE (CDN) krije se ideja, misija, plan i rad Mreže za saradnju i razvoj Istočne Evrope. MZSRIE obuhvata organizacije iz: Albanije, Jermenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Gruzije, Njemačke, Mađarske, Kosova, Litvanije, Makedonije, Poljske, Rumunije, Slovenije, Turske, Ukrajine i Srbije. Ideja o okupljanju omladinskih organizacija koje se bave Zelenom politikom iz svih krajeva Istočne Evrope ispod zajedničkog krova i podržavanju njihovog razvoja, političkog angažovanja i saradnje, rođena je u proljeće 2002. godine i ostvarena nekoliko mjeseci kasnije, na prvom sastanku Evropskih mladih zelenih sa istoka, koji je bio organizovan na ljetnjem seminaru o održivom razvoju, u Srbiji. Učesnici tvrde da su entuzijazam i energija koju su iskusili bili izvanredni. „Bazične vrijednosti demokratije, ljuskih prava i održivog razvoja, ostala su osnova za

našu saradnju, saradnju koja omogućava da se mnogi mladi ljudi prebace iz problema u održiva rješenja,“ poručuju iz Mreže.MZSRIE podržava novu generaciju Zelenih u njihovom napretku i zajedničkoj saradnji. Kao mreža, ohrabruju i obavljaju aktivnosti koje za cilj imaju edukaciju mladih Zelenih o Zelenoj politici, demokratskom načinu rada, ljudskim pravima i održivosti kao suštinu razvoja budućeg društva. Želja im je da osiguraju da Zeleni u regionu imaju budućnost, i da će ovi ljudi uskoro preuzeti odgovornost u njihovim organizacijama ili društvu, uzimajući zeleni, održivi pristup radu koji treba da obave. Posljednjih nekoliko godina, MZSRIE je razvio priličan broj internacionalnih

projekata saradnje među kojima su seminari, konferencije, ljetnji kampovi, studije i razmjene mladih. Bili su od Tbilisija do Tuzle, od Ohrida do Kijeva. Mladi su tokom ovih skupova razgovarali o problemima viza i mobilnosti mladih, turizma, kulture mladih, etničkim konfliktima, kulturnim razlikama, jednakosti polova, nenasilju, sigurnosnoj politici i zelenoj ekonomiji. Sem toga, organizacija je publikovala knjižice o upravljanju projektima, organizovali su tri radne grupe i proširili članstvo na petnaest članova i šest partnerskih organizacija.

Trenutno se organizacija bazira na projekte sa ciljem ostvarivanja stalnog načinja finasiranja u budućnosti.

Mreža za saradnju i razvoj Istočne Evrope

Da li su studenti međusobno povezani i kakva je njihova svijest o potrebi za uvezanošću?

putovanje

Dakle, iza nas je pohod na Bjelašnicu, Jahorinu, Vlašić, sada već Budimpeštu, Beč, Prag a pred nama je pohod na Madrid, a uz Sol Azur i Buena Vistu studenti imaju još mnoge varijante da otputuju negdje recimo za 1. maj.„Osim zabavnog dijela svakog pohoda mi se uvijek pobrinemo da studenti imaju i onaj edukativni dio u kojem nas lokalni vodići upoznaju sa kulturom i običajima grada i države. Svi pohodi su bili jako uspješni s obzirom da je sveukupno prema našoj evidenciji učestvovalo oko 3500 studenata sa svih fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu“, otkrio nam je Emir Muhamedagić, predsjednik Komisije za informisanje i odnose s javnošću Parlamenta Univerziteta u Sarajevu.Projekat „Studentski pohodi“ pokrenulo je Vijeće studenata Ekonomskog fakulteta u Sarajevu uz podršku Centrotrans-a i Centrotours-a sa ciljem da se studentima omoguće obilasci prirodnih, kulturnih i drugih bogatstava Bosne i Hercegovine, kao i mnoge atraktivne evropske metropole.. „Naredni pohodi koji su nam u planu su prvomajski studentski pohod i pohod na muzeje. Studentski pohod na muzeje je takođe pohod koji ćemo raditi u saradnji sa svim asocijacijama studenata sa fakulteta i akademija UNSA. Na ovaj način želimo pokazati da nismo indoletni na ono što se dešava u našem gradu i da kao akademski građani apelujemo na nadležne institucije da riješe ovo poražavajuće stanje. Što se tiče pohoda za prvi maj još uvijek nismo definisali tačno odredište. U obzir uzimamo i to da su se studenti dosta istrošili na dosadašnjim pohodima tako da ne isključujemo mogućnost da će naredni pohod ponovo biti unutar BiH. Pozivamo sve studente koji su u mogućnosti

da nam se pridruže, a za sve ostale informacije pratiti nas možete putem naših Facebook grupa Studentski pohodi i Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu“, dodaje Muhamedagić. Prijave za ova učešća u pohodima i takmičenjima su se vršila i nadalje će se vršiti kod matičnih studenstkih asocijacija, a postoji i pogodnost za one koji ne uspiju na svom fakultetu, da se prijave u auli Ekonomskog fakulteta u određenim vremenskim terminimaZaista odlične ponude za minimalne novce a sva dodatna pitanja, sugestije i informacije o narednim pohodima možete postaviti i pronaći na zvaničnoj fejsbuk stranici Studentskih pohoda: http://www.facebook.com/studentski.pohodi

Utisci sa studentskih pohoda Nino Hromadžić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, je redovan na studentskim pohodima i kaže da ne bi sebi dozvolio da neki propusti jer su druženje i odličan provod zagarantovani. U decembru sam posjetio jedan od bisera Evrope, Budimpeštu, meni lično,

najljepši grad u kojem sam bio. Kao što Balašević kaže: ‘’Veresmarti, Citadela i Lančani Most, zavejani Trg Heroja gdje poželeh da je moja..’’ Bio je decembar ali taj čuveni Trg Heroja nije bio prekriven snijegom. Naprotiv, vrijeme u tih 5 dana koje sam proveo u gradu na Dunavu bilo je skoro pa idealno. Lagani sjeverac, podnošljivih 8 do 10 stepeni, sunce, stara ekipa iz gimnazije, neki novi klinci/klinke koje smo upoznali u autobusu. Sve spremno za nezaboravan provod. Lijepi, plavi Dunav, Budimpeštu je podijelio na dva dijela: Budim i Peštu. Pešta, sa stotinama noćnih klubova, barova, pivnica koje da sam imao i pet mjeseci, ne bih stigao posjetiti. Budimpešta je zasigurno jedan od najboljih gradova za provod u Evropi, pa i šire. Grad je fantastičan, arhitektura fascinantna, sa građevinama iz perioda Austro-Ugarske i širokim ulicama u kojima se naprosto želite izgubiti. “Što se samih pohoda tiče, ja sam, slobodno mogu reći jedan od najredovnijih od samog osnivanja ‘’projekta’’. Do sada sam bio na skoro svim pohodima, uključujući pohode unutar BiH. Mislim da je svaki pohod do sada bio odlično organizovan i nastojat ću da

prisustvujem svakom idućem. Moji prijatelji su također oduševljeni, prije svega niskim cijenama kao i samim smještajem, organizacijom, ekipom i druženjem,” ističe Hromadžić.I Amra Kardović sa FPN-a je puna utisaka iz zlatnog Praga. Studentski pohodi, odlična su prilika obilaska evropskih metropola za malo novca i sklapanja novih prijateljstava. S obzirom na to da je Studentskom pohodu u Pragu pristupilo više od 1200 studenata Univerziteta u Sarajevu, organizacija je bila na zavidnom nivou. Studenti su uživali u pristojnom prevozu i smještaju, sa vodičima koji su boravak u Pragu učinili veoma ugodnim. Organizovani su fakultativni izleti po prihvatljvim cijenama. Ipak, u obilazak grada se moglo i samostalno, nije se bilo teško snaći u javnom gradskom saobraćaju, a uštedjeli ste 10 eura. Prag je grad u koji se za tren možete zaljubiti. Autentičan i veličanstven! Ponekad vam se čini kao da se nalazite na velikom Marin-Dvoru. Arhitekturu grada zaobišao je svaki vid modernizacije, i očuvan je starogradski stil, prepun kulturno-istorijskih znamenitosti. Zapravo, nismo vidjeli nijedan neboder ili staklenu zgradu. Stari grad čini mnoštvo ispreplitanih uličica, koje je nemoguće sve istražiti za tri dana, koliko je naš boravak trajao. Ono što nas je posebno iznenadilo jeste ljubaznost i kultura naših čeških domaćina, ali i nivo čistoće u gradu (na ulicama, u tramvaju). Sve uredno – evropski. Bogata je bila i ponuda noćnog života, koja je studentima pružila nezaboravne derneke po sarajevskim cijenama.

Znamo da je studentima glavna obaveza učenje, ali i pored toga, ako je dobra organizacija sve se može stići. Tako je i kada su u pitanju slatka putovanja sa fakultetskom ekipom.


Studentski pohodi

Putujmo! Crpimo znanje, gradimo uspomene i družimo se!

MART/APRIL 2012. | STUDENT INFO| 23

Mogli ste birati između velikih diskoteka i mnogobrojnih pub-ova. Inače, grad uopšte nije skup, štaviše prilagođen je našem standardu, kako u restoranima tako i u samoposlugama. Što se hrane tiče, zastupljene su sve svjetske kuhinje, a ponuda peciva u praškim pekarama posebno nas je oduševila. Naučili smo čak i malo češki, ima malo sličnosti sa našim jezikom. Bilo ga je zanimljivo slušati. Studentski pohod u Prag bio je pun pogodak. Prag je grad koji ostavlja bez daha, a ostaje u sjećanju. Studenti su još dugo, nakon povratka u Sarajevo, bili pod utiscima. Zadovoljni smo i vjerujem da bi mnogi otišli i na neki drugi pohod, ukoliko bi im se destinacija svidjela, a novčanik dozvoljavao.”

Projekat European Rails od PeaceProjekat European rails of peace se fokusira na promociju interkulturalnog dijaloga i svjesnosti između mladih ljudi od 18-25 godina iz BiH, Srbije i Kosova. Iz naše zemlje je išlo 7 polaznika iz

svih dijelova Bosne i Hercegovine, a nešto više o tome otkrio nam je Goran Stanek sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. “Za nekog ko se držao unutar granica Bosne zadnjih 20 godina, ovo je bilo nezaboravno. Stvarno ne možeš nekome objasniti kako je bilo, dok sam ne iskusi to. Veliki minus su bili moje kolege koje ovo nije zanimalo, čak i dan danas kada bi ih pitao ne bi išli. Slaba zainteresovanost je prisutna među omladinom, pa čak i kad je besplatno putovanje u pitanju. Na putovanju sam upoznao mnogo sada već prijatelja, dijelio hranu s ljudima koje sam tek upoznao, spavao na najvećoj train station u Berlinu, hodao ispod Ajfelovog tornja, razbolio se u Lisabonu (Portugal), kupao se u Sredozemnom moru, Atlantskom okeanu, ni sam više ne znam šta sam sve iskusio, ali vrijedilo je svakog trena jer se to može iskusiti samo dok je čovjek mlad. Preporučujem svima da se prijave, jer znam da će i ove godine OIA to organizovati za sve studente završnih godina.“Mi vam preporučujemo da

iskoristite blagodeti i pogodnosti koje imate kao studenti, kao mlada snaga ove zemlje i iscrpite što više

znanja i uspomena iz i sa ovih putovanja. Srećno u pohodima i budite uvijek u pokretu!

predstavljamo studente


Almir Dželihodžić, je brucoš na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Inače je zaljubljenik u fotografiju i to mu je jedan od omiljenijih hobija koji ga opušta u slobodnom vremenu.

Šta studiraš i zašto baš taj fakultet?

Student sam Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prva godina. Konkretan odgovor na pitanje zašto baš ovaj fakultet, teško je dati. Nakon završene srednje škole, našao sam se na prekretnici u životu. Uz pomoć roditelja, brata, i prijatelja, odlučio sam upisati baš ovaj fakultet. Ekonomski fakultet nudi kvalitetno obrazovanje, priznatu diplomu u Europi o kojoj je uvijek riječ. O fakultetu koji se trenutno nalazi u TOP 10 fakulteta u Evropi, mislim da je svaka riječ suvišna, vjerujem da će mi pružiti zaista dobru potporu za dalje.

Osim što si redovan student, gdje si još aktivan? Obavljaš li praksu negdje?

U slobodno vrijeme, koliko mi to dozvoljavaju obaveze, bavim se fotografijom.

Pretežno se bavim umjetničkom fotografijom, ali naravno tu su i

komercijalne, modne. Radim kao fotograf ujedno i kao novinar na GornjiVakuf.org – internet portal, i redovno postavljam svoje fotografije na BH foto agenciju – Fotoservis . Nadam se da ću jednog dana imati neku od kolekcija starih fotoaparata, to mi je jedna od želja.

Samim tim što si aktivan student ostavljaš dojam da se od tebe može mnogo očekivati. Gdje se vidiš za 10. godina?

U budućnosti, za 10. godina vidim se u Bosni i Hercegovini, kao članici Evropske unije. Ako bude sve po planu, tada bi već trebao biti magistar i raditi za neku kompaniju ili osnovati svoju. I, nadam se da ću tada biti još bolji fotograf. Uglavnom, ostajem u Bosni i Hercegovini, neću napustiti svoju zemlju.

Tvoja poruka drugim studentima?

Poruka svim drugim studentima, ali i ostalima koji žele uspjeh, da budu uporni, marljivi, da uvijek teže svom životnom cilju. Svoje vrijeme kvalitetno isplanirajte, ne samo na učenje, nego i na razonodu. Studirajte, i dokažite sami sebi da to možete, ne drugima.

Haris Dedović, student je treće godine žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i urednik časopisa “Karike”. Časopis je nastao u okviru rada Omladinske novinske asocijacije i proizvod je rada mlade, ali spretne redakcije na čijem je čelu Haris.

Volontiraš u Omladinskoj novinskoj asocijaciji. Zašto volontiranje i zašto baš ONAuBiH?

Volontiranje je dobar način da se ispuni slobodno vrijeme, pogotovo kad radimo stvari koje volimo. ONAuBiH, zato što volim novinarstvo – to i studiram.

Student si, a već urednik - uređuješ časopis “Karike”. Reci nam malo više o samom uređivanju časopisa. Je li ti to naporno?

Uređivanje časopisa je kao i svaki drugi posao. Ima svoja osnovna pravila, a sve dalje (kvalitet, originalnost, zanimljivost) je stvar dobrih ideja i realizacije istih. Ja se mogu pohvaliti odličnom redakcijom, koja mi puno pomaže u svemu što trebamo uraditi. A da li je naporno? Pa samo onda kad nema dovoljno kvalitetnih tekstova od dopisnika ili kad neko aljkavo uradi svoj zadatak. Srećom, ne dešava se često.

Praksa i volontiranje ili studij? Moraš li birati ili možeš pronaći balans?

S obzirom na to kakve nam mogućnosti prakse nudi naš obrazovni sistem, nema ništa od “samo ti završi fakultet”. Stoga je moj izbor bio praksa i volontiranje, a fakultet usput. Naravno, ima i to svoje posljedice – neću baš biti student generacije.

Tvoja poruka mladim ljudima u BiH?

Hajde da, svi skupa, ispravimo greške naših roditelja.

Vedrana Šmitran, je studentica treće godine novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. Kako kaže, sada malo odmara od većinskih obaveza, ali i dalje traga za novim radnim prilikama kako bi dokazala svoju ambiciju.

Kako si se odlučila za izbor fakulteta?

Hm, zašto baš ovaj fakultet!? To mi se pitanje često postavlja u razgovoru sa drugim ljudima. U srednjoj školi sam odlučila da ću to studirati i nisam se kolebala ni pri upisu na fakultet a ni sada. Znala sam da je to profesija kojom se želim baviti i u kojoj ću se moći najbolje ostvariti kao osoba. Važno mi je da radim nešto što volim.

Obavljaš li praksu negdje?

Trenutno ne, ali sam radila oko godinu dana na Studentskom radio programu- Studentska republika, koji se emitovao pet puta sedmično u okviri radija Balkan. Tu sam imala priliku da se okušam kao novinar ali i kao radio voditelj. Jako sam sretna što sam imala tu priliku, jer mi je ona dosta pomogla da bolje shvatim svoju buduću profesiju.

Gdje se vidiš za 10. godina?

10 godina je širok pojam, ali nadam se da ću do tada završiti fakultet, da se mama više ne sikira, i da ću uspijeti da se zaposlim u svojoj profesiji. Eto to mi je najveća želja, jer u današnje vrijeme jako je teško dobiti posao. Što se tiče medija u kojim bih htjela raditi ni to još ne znam, htjela bih sve da probam jer smatram da je to najbolji način da provjerim šta mi više „leži“ a šta manje, i u čemu bih mogla da dam svoj maksimum.

Koja bi bila tvoja poruka drugim studentima?

Da rade na sebi, da iskoriste svaku priliku koja im se pruži, da budu aktivni, jer svašta se može postići kad se čovjek samo malo natjera i potrudi.


Žana Pehar, studentica je novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Novinarstvo joj nije bila prva ljubav, ali sada je sigurna da će se u toj profesiji izvrsno snalaziti. Aktivna je učesnica seminara, a ono što je najviše uveseljava je komunikacija i druženje sa drugim studentima iz BiH.

Zašto si izabrala novinarstvo?

Iskreno, sasvim slučajno sam upisala Filozofski fakultet smjera novinarstvo, ali već u prvoj godini studija sam se našla u ovoj profesiji jer prvenstveno mi nudi mogućnost istraživanja istine, a to je ono što umiruje moj uvijek znatiželjni duh.

Dugo vremena si se bavila glumom. Da li je to još uvijek tvoja strast?

Istina, bavila sam se glumom godinama i dugo vremena je gluma bila centar mog života. Međutim, ljudi se mijenjaju kao i ciljevi, pa tako slučaj i sa mnom. Novinarstvo je sada moja strast i nešto što me pokreće, ali i dan danas u svoje slobodno vrijeme volim otići u pozorište na predstavu, samo za moju dušu.

Postoji li za tebe veza između novinarstva i glume?

Iako su novinarstvo i gluma dva različita svijeta, moje je mišljenje da obje profesije zahtjevaju komunkativnost i snalažljivost. Mislim da je to ono što ih povezuje.

Da li si aktivna u nekom organizacijama van fakulteta?

Nisam aktivna izvan fakulteta, mada razmatram mogućnost da to promijenim čim mi moje obaveze prema fakultetu budu to dozvolile.

Neira Baručija,Studentica je druge godine Odsjeka za turski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Zenici, a ističe kako je posebno važno ne biti pasivan student.

Voliš novinarstvo, a studiraš turski jezik. Koja je tvoja lična poveznica između ove dvije nauke?

Volim novinarstvo i velika želja mi je bila da novinarstvo bude moja primarna profesija, ali spletom okolnosti zavoljela sam turski jezik i u posljednjem trenutku se odlučila da ono čim ću se baviti u svom životu mora biti povezano upravo s turskim jezikom. Istina je da turski jezik i novinarstvo nemaju sličnosti , ali moja ljubav prema ove dvije nauke ih sigurno povezuje.

Aktivna si u mnogim organizacijama.Možeš li za naše čitaoce istaći neke od tvojih vannastavnih aktivnosti?

Trenutno sam najaktivnija u Omladinskoj novinskoj asocijaciji gdje sam i član Upravnog odbora, a pored toga istakla bih da volontiram i u udruženju „Naša Djeca“ u Zenici.

Gdje se više pronalaziš i da li te rad u nekoj od njih više ispunjava nego rad u drugoj?

Iako su ove dvije organizacije jako bitne u mom životu i ljudi s kojima radim su mi gotovo kao porodica, timski rad između članova Upravnog odbora ONAuBiH, dogovori oko projekata i druženja sigurno utiču na to da me rad u Omladinskoj Novinskoj Asocijaciji više ispunjava. To nije jedini razlog ali je jako bitan.

Praksa i volontiranje ili studij? Moraš li birati ili možeš pronaći balans?

Mislim da su praksa i volontiranje jednako bitni kao i studij odnosno teorijsko učenje, jer se znanje, iskustva i poznanstva koja stičemo volontiranjem i u radu s ljudima ne mogu naučiti ni na jednom fakultetu. Vremena imam dovoljno, do sada nisam došla u situaciju da se moram odreći jedne ili druge strane, planiram svoje vrijeme, i stižem završiti sve obaveze na vrijeme.

Danijel Lepir,je takođe student novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Radi kao novinar na državnoj televiziji i kaže da voli pokušavati iznova i iznova premašiti svoje mogućnosti velikim trudom.

Zašto baš taj fakultet?

Studiram novinarstvo na fakultetu Političkih nauka u Banjaluci. Ovaj fakultet sam odabrao zbog toga što smatram da sam komunikativan i zato što ova profesija od čovjeka zahtjeva da je stalno aktivan. Uvijek sam u pokretu i to me ispunjava. Takođe, nisam od onih ljudi koji mogu da sjede u kancelariji po nekoliko sati , pa s tim u vezi sam odabrao profesiju koja nije monotona, profesiju u kojoj je svaki dan drugačiji od drugog.

Gdje radiš?

Zaposlen sam na Radio – televiziji Republike Srpske, i tu obavljam posao novinara, a prije toga sam imao određenog iskustva u ovom polju.

Jako si aktivan kao student, prema tome sigurno imaš neku viziju budućnosti, gdje se vidiš za možda 10 godina?

Za 10 godina se vidim u svojoj državi, da radim kao uspješan novinar u polju elektronskog novinarstva. Takođe, smatram da uspješni kadrovi, treba da ostanu u našoj zemlji te da svojim kvalitetima i sposobnostima ulažu u razvoj svoje sredine.

Tvoj savjet drugim studentima?

Čovjek bi trebalo da uvijek teži da nadmaši svoje mogućnosti, jer samo tako može da bude sve uspješniji.


tema

Bolonja u BiH: Kočnica ka zaposlenju?

Svaki student sanja da će nakon završetka studija, sa diplomom u ruci, naći posao u struci za koju se školovao. Međutim, uzimajući u obzir situaciju na polju (ne)zaposlenosti u našoj državi, egzistencija današnjeg studenta na tržištu rada od samog početka je poljuljana. Uvođenje bolonjskog sistema obrazovanja nije samo promijenilo dotadašnji sistem studiranja, nego je i zakomplikovalo proces zapošljavanja.

Akreditacija fakultetaSredinom 2010. godine najavljen je početak procesa akreditacije visokoškolskih ustanova i taj proces trebao je biti okončan do 15. avgusta 2011. Međutim, fakulteti u Bosni i Hercegovini nisu završili taj proces na vrijeme. U Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine raspitali smo se o toku procesa akreditacije. Slavica Škoro, savjetnik za odnose s javnošću u ovoj Agenciji, rekla nam je kako bh. fakulteti trenutno rade samoevaluaciju, što je prvi korak za akreditaciju diploma stečenih po bolonjskom sistemu. Evaluacija je prvi korak u procesu akreditacije visokoškolskih ustanova. Nakon evaluacije potrebno je da fakultete posjeti komisija za provođenje bolonjskog procesa, nakon čega oni izdaju izvještaj i preporuke za dalji rad visokoškolskih ustanova. Škoro je dodala da, iako je rok bio 15. avgust, diplome izdate nakon tog datuma bi trebale biti validne i priznate pri apliciranju za posao u Bosni i Hercegovini jer je proces akreditacije u toku. Nadležna ministarstva dužna su da osiguraju uspješnost ovog procesa.

Bolonjci i državna službaDonedavno zakonom o visokom obrazovanju nije bilo predviđeno zapošljavanje u državnoj službi prema bolonjskom sistemu. Nakon što je 2007. godine BiH usvojila Okvirni zakon o visokom obrazovanju i objeručke prihvatila bolonjski sistem studiranja, Bosna i Hercegovina zapošljavanje u državnoj službi

nije prilagodila istom. U decembru 2011. godine Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi FBiH, kojim se predviđa i zaposlenje studenata koji su stekli bachelor i master diplome po bolonjskom sistemu studiranja. “Visoko obrazovanje podrazumijeva prvi, drugi i treći ciklus po Bolonji, tako da će sada svi bolonjci imati priliku aplicirati za poslove u državnoj službi. Na taj način smo ispravili jednu veliku diskriminaciju prema ljudima koji su, ne svojom voljom, morali studirati na taj način”, kazao je Damir Mašić, federalni ministar obrazovanja i nauke.

Diploma na Birou za zapošljavanjeJoš jedan od problema sa kojima se diplomirani studenti suočavaju su diplome na Birou za zapošljavanje. Prema nedavno objavljenim statistikama najmanje šanse za dobijanje posla imaju studenti društvenih fakulteta. Problem je u činjenici da fakulteti društvenih smjerova upisuju više od bolonjski predviđenog broja studenata, te se broj diplomiranih studenata iz godine u godinu povećava, a radna mjesta se

ne oslobađaju. Statistike pokazuju da je najteže pronaći posao sa završenim Pravnim fakultetom, Fakultetom političkih nauka, te Ekonomskim fakultetom. Ujedno su ovo i najtraženiji fakulteti u vrijeme upisnih rokova. Pravljenje strategije koja bi planski određivala najpotrebnija zanimanja i buduće studente usmjeravala ka tim zanimanjima znatno bi olakšalo mogućnosti za zaposlenje i smanjilo redove na Biroima.

Nije sve tako crnoTokom 2011. godine, u okviru Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u BiH (YERP), u Federaciji BiH u sklopu kantonalnih službi za zapošljavanje otvoreno je devet centara za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO), što predstavlja rezultat saradnje pet agencija Ujedinjenih naroda (UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV) i Federalnog zavoda za zapošljavanje. Mlade nezaposlene osobe do 30 godina u centrima mogu dobiti informacije o slobodnim radnim mjestima, deficitarnim i suficitarnim zanimanjima, mogućnostima zapošljavanja i obrazovanja, a omogućen im je i pristup Internetu radi traženja posla. Također, u centrima se održavaju i individualna savjetovanja, kao i rad u grupi prilikom obuke o tehnikama i vještinama aktivnog traženja posla. U Federaciji BiH u 2011. godini evidentirano je 5.288 osoba koje su koristile razne usluge CISO (pohađanje info i motivacijskih seminara, kao i radionica u vezi s aktivnim traženjem posla). Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje javnosti je saopšten podatak da je tokom 2011. godine zaposleno 487 mladih ljudi koji su bili korisnici usluga CISO centara.

U Republici Srpskoj, najčešća forma aktivnosti u ovoj oblasti jesu programi zapošljavanja pripravnika na određeni period. Skupština Kantona Sarajevo u decembru 2011., u sklopu inicijative o zapošljavanju zlatnih studenata, obavezala je Vladu KS-a da putem ministarstava, zavoda, javnih preduzeća

Pored redovnih pitanja kako se provodi bolonjski sistem u Bosni i Hercegovini, postoji i jedno koje plašljivo izgovaramo, sa dozom nesigurnosti i nadajući se da ipak nije sve onako crno kako nam se čini.


U oktobru 2011. godine, opština Gradiška je raspisala konkurs za dodjelu stipendija studentima u školskoj 2011/12. godini. Na našu adresu su pristigle mnoge žalbe studenata, koji smatraju da su njihovi zahtjevi za stipendiranje neregularno odbijeni.

i ustanova najboljim studentima ponudi obavljanje pripravničkog staža u trajanju od jedne godine kao i stalno zaposlenje u tim institucijama.

Iako je nezaposlenost mladih i dalje jedan

od ključnih problema, može se reći da su u prethodnoj godini urađeni određeni pomaci po tom pitanju. Stanje je daleko od idealnog, ali bolonjski sistem polako prestaje biti kočnica ka zaposlenju i

postaje opšte prihvaćen sistem visokog obrazovanja. Ostaje pitanje kada će se početi pravilno vrednovati diplome i da li će nadležni konačno izvršiti prekvalifikaciju zanimanja.

Piše: Dajana Boroja

“Ljudi sa prosjekom 8.80 dobijaju stipendiju od Ministarstva prosvjete i kulture, a ja sam dobio rješenje da se moj zahtjev za stipendiranje iz budžeta opštine odbija. Nisam mogao vjerovati kada sam saznao da i brucoši konkurišu za istu stipendiju kao i mi. Mislim, to bi bilo uredu da su po pravom sistemu bodovali studente prve i viših godina studija. Nevjerovatno je da nekome ko je imao prosjek u srednjoj školi 4.50 može konkurisati samo student sa prosjekom 9.51 i više”, ističe S.B., student Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Banja Luci.

“U našem gradu sve ide po principu “babe, stričevi i ujne”, tako da uopšte nisam iznenađena činjenicom da ljudi sa privatnih fakulteta dobijaju stipendiju opštine. Već godinama je ista situacija. Lično sam bila prisutna, kada je žena donela kopiju uvjerenja da joj sin studira, zajedno sa “kesom” za gospodina Bjelovuka, uz poruku da mu se zahvali na učinjenoj usluzi. Gospođa, koja radi u odjelu za Društvene djelatnosti je to uzela, bez pogovora. Koja još institucija prima kopije uvjerenja, koje se, bez problema može dobiti u svakoj Studentskoj službi? Naravno, uz uslov da ste upisali godinu”, podvlači B.D., student

Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci.

Preliminarna rang lista nije objavljena na zvaničnom sajtu opštine, skrivena je daleko od očiju javnosti. Međutim, studenti su na lični zahtjev, mogli doći u posjed iste, pa smo tako i mi imali uvid u preliminarnu rang listu. Primjetili smo neke kontradiktornosti, pa smo odgovore potražili u opštini Gradiška.

Razgovarali smo sa gospodinom Brankom Bjelovukom, načelnikom za društvene djelatnosti u opštini Gradiška.

S obzirom da nismo imali priliku vidjeti zvaničnu rang listu studenata koji su dobili stipendiju opštine, da li je bilo nekih izmjena u odnosu na preliminarnu listu?

Značajnih promjena nije bilo, sem što je jedna djevojka zakasnila sa prijavom, pa smo njenu prijavu naknadno razmatrali. Djevojka je dijete

sa posebnim potrebama, pa sam bez obzira što je zakasnila sa prijavom, odlučio da će ta djevojka dobiti stipendiju.

Kako objašnjavate činjenicu da trenutnim načinom bodovanja, studenti prve godine imaju prednost nad studentima viših godina studija?

Nije istina, novi zakon o stipendiranju studenata je zasnovan, prvenstveno, na deficitarnim zanimanjima. Ove godine stipendiramo deficitarna zanimanja, koja su nam trenutno potrebna u opštini. Uvijek imaju prednost studenti viših godina studija, jer će ranije završiti fakultet i početi sa radom. Ove godine je slučajno ispalo tako da su većina studenata koje stipendiramo, studenti prve godine fakulteta.

Za deficitarno zanimanje – profesor hemije, na rang listi se pojavljuje djevojka koja studira hemijsku tehnologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u B. Luci. Kako je to moguće, kad taj smjer ne postoji na PMF-u?

Pretpostavljam da je ta djevojka ispunila uvjerenje i odnijela ga u studentsku službu da ga ovjere.

To je nemoguće, jer sve podatke na Prirodno-matematičkom fakultetu ispunjavaju službenice koje rade u Studentskoj službi.

Onda je, možda, momak, koji je

radio rang listu pogrešio kada je unosio podatke. Postoje samo te dve opcije, treće nema.

Uvidom u rang listu, primjetili smo da su, za već pomenuto zanimanje – profesor hemije, kao relevantne uzete prijave studenata, koji studiraju fizičku hemiju i hemijsku tehnologiju. Kako je to moguće, kada ta struka nije profesor hemije?

Ja sam uvijek za čistu hemiju, a u korjenu tog zanimanja je hemija. Nisam relevantan da odlučujem da li neko ko studira fizičku hemiju može biti profesor, zato bih morao uzeti nastavni program oba smjera i uporediti predmete, ali opet ko sam ja da to odlučujem.

Kako je moguće da student, koji studira na privatnom fakultetu, i ima sredstva da plaća, u prosjeku, 4000KM godišnje, prima stipendiju opštine? Prošle godine je u konkursu bilo navedeno da ne mogu konkurisati studenti sa privatnih fakulteta, dok ove godine te stavke nema.

Da, to je tačno. Ja sam se dugo borio da studenti sa privatnih fakulteta ne primaju stipendiju, međutim izmjenom zakona, ove godine je došlo do promjene i te stavke. Slažem se da prednost imaju državni fakulteti, ali pred zakonom državni i privatni fakulteti su izjednačeni, i to je činjenica.

Po principu “babe, stričevi i ujne”Kako se dodjeljuju opštinske stipendije? Primjer opštine Gradiška

kultura


Nakon zatvaranja vrata zgrade u kojoj je radio ansambl Mostarskog teatra mladih 1974. i uručivanja kolektivnog otkaza ansamblu bilo je jasno da će takvo demonstriranje moći gradskih vlasti naići na ogorčenje zaposlenih u teatru, ali i kulturne javnosti. Iako u egzilu ansambl sa velikim uspjehom nastupa na prošlogodišnjem MESS festivalu, gdje je glumac Enes Salković osvojio nagradu za najboljeg mladog glumca nastupima u predstavama “U potrazi za bojom kestena” u produkciji Mostarskog teatra mladih i “Pismo iz 1920” BNP-a Zenica. Mostarski teatar mladih nedavno je proslavio svoj 38. rođendan uz čiji početak je istovremeno u saradnji sa Centrom za dramski odgoj otvorena je i Međunarodna konferencija na temu „Inkluzija manjina“. Otvorenjem žive izložbe u gradu Mostaru, zajedničkim snagama CDO i Mostarski teatar mladih 1974. su u društvenoj akciji građanima predstavili najznačajnije momente rada iz bogate istorije pozorišta.

”Ovaj dan za sve nas u Mostarskom teatru mladih je veliki dan. To je bio naš rođendan, jedna od meni najdražih proslava s obzirom da smo uprkos svim pokušajima opstrukcije našeg rada uspjeli napraviti 235 različitih programa. Naša proslava nastavlja se i narednih dana u sklopu konferencije“, izjavila je Amra Prutina, glumica Mostarskog teatra mladih 1974.

Za vrijeme konferencije, svi učesnici su posjetili Dječiji dom– Egipatsko selo Mostar, Centar za djecu i mlade sa posebnim potrebama Los Rosales i Udruženje roditelja Sunce. Nevjerovatno je koliko mala ljudska gesta može puno značiti djeci kojoj je potrebno druženje, učenje i prijateljstvo. Ansambl eMTeeM-a 1974. redovno organizuje radionice sa djecom ovih domova i dodatno im pomaže u

edukaciji i druženju. U okviru obilježavanja 38. rođendana Mostarskog teatra mladih 1974., a u saradnji s Centrom za dramski odgoj, završena je 14. međunarodna konferencija o temi: “Inkluzija manjina”.

Dodijeljene nagrade „Grozdanin kikot“Centar za dramski odgoj je dodijelio i međunarodne nagrade za doprinos razvoju odgoja “Grozdanin kikot” koja je je dodijeljena po šesnaesti put.

Nagrade za doprinos razvoju dramskog odgoja “Grozdanin Kikot“ dobili su:

- Žanina Mirčevska, dramatičarka, dramaturginja, profesorica dramskog pisanja na Akademiji za gledališće, radio, film in televizijo (AGRFT) na Univerzitetu u Ljubljani.

- Subodh Patnaik, pozorišni redatelj, Indija

- Jasna Diklić, glumica, Bosna i Hercegovina

- Zana Hoxha Krasniqi, pozorišna redateljica, Kosovo

- Care Srbija, specijalna nagrada za pozorišne metodologije s ciljem razvoja

civilnog društva

Mostarskom teatru mladih 1974. veliku podršku su pružili dugogodišnji prijatelji koji su sa oduševljenjem odgledali predstavu, te na najbolji način proslavili rođendan i povratak eMTeeM-a 1974. u rodni grad.

Planovi za festival studentskog teatra BiHŽelja Centra za dramski odgoj, koji je pokretač festivala je, da on potakne studentsko bavljenje teatrom i van nastavnih procesa na akademijama, te da pomogne razvoju ove djelatnosti na svim univerzitetima u BiH.

Povezivanje sa unijama studenata jedan je od prioriteta organizatora, jer želimo ovaj festival razvijati kao mjesto stvaralačkog okupljanja, učenja, afirmacije, ali i razmjene iskustava i upoznavanja. Razvijajući festival i ideju festivala već je dogovoreno osnivanje Studentskog teatra na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ koji bi se sa prvom predstavom mogao predstaviti na 6. Festivalu studentskog teatra BiH.

Mostarski teatar mladih 1974. u borbi za kulturnu scenu grada Mostara

Amra Prutina, glumica

+/-


Korupcija i seks afere na Univerzitetu zataškaniStudenti su se javljali na brojeve telefona i prijavljivali korupciju. Zabilježeno je na primjer, da je za profesora N. N. pozvalo 50 ljudi, ali od toga nije bilo ništa. Policija je rekla da je izgubljena kartica na kojoj je bio taj broj od 50 poziva i da njima po zakonu o zakonima zakona treba ta kartica. Tako su i korupcija i sve seks i ostale afere na Univerzitetu zataškani. Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Unije studenata Republike Srpske i student Medicinskog fakulteta Banjaluka Nikola Dronjak. „Studenti u ovom trenutku nisu spremni da izađu i kažu više o tome, ali mislim da će uskoro doći do neke vrste bunta jer se nepravda taloži deset godina. Nije problem što studenti nemaju novca, nego što pored njih svakog dana prolaze njihove kolege čiji su roditelji državni funkcioneri, savjetnici funkcionera, koji fakultete završavaju brzo i zapošljavaju se dobijajući najbolje poslove. Tu se postavlja pitanje socijalne jednakosti i kakva je ovo država?

Ali ne želimo da budemo Meksiko u kojem je društvo podijeljeno na dva sloja, bogate i siromašne“, istakao je Dronjak.

Obećanje uzaludno radovanjeNa jednoj od sjednica Skuptšine Kantona Sarajevo, zastupnik Munir Talović, član Saveza za bolju budućnost i dekan Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja, postavio je pitanje ministru kulture i sporta KS-a Ivici Šariću da li Vlada ima namjeru nastaviti ulaganje u obnovu bazena na ovoj obrazovnoj ustanovi. Fadil Delalić, uposlenik ovog Fakulteta, podstaknut ovim pitanjem zapitao se šta je sa obnovom tog bazena: „Do rata je na bazenu plivanje besplatno savladalo 70.000 građana. Prvom donacijom poslije rata od vlade Grčke, u iznosu od 5 miliona dolara za tri projekta, mi smo obnovili samo sportsku dvoranu“, navodi Delalić. Od načelinka Opštine Centar Dževada Bećirevića dobili su obećanje vrijedno 100.000 maraka, ali od njega ništa. Ostaje da vidimo, šta će se dalje dešavati, i koja će se obećanja još davati uzaludno.

Školuju se za biroProšle godine najmanje pravnika, prosvjetnih radnika i menadžera uspjelo je da se zaposli, ali u ovoj školskoj godini u RS se, od ukupnog broja studenata, najviše njih upisalo upravo na te fakultete! Stručnjaci upozoravaju da takav izbor fakulteta dovodi do povećanja broja nezaposlenih, dok predstavnici akademske zajednice smatraju da je bolje biti i na birou, ali sa diplomom. Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, ove školske godine od ukupno 9.400 brucoša u Srpskoj, čak njih 930 upisalo je Pravni fakultet, iako je prošle godine preko biroa za zapošljavanje posao pronašlo samo stotinak pravnika.

Učenje putem interneta štedi novac, vrijeme i energijuU Republici Srpskoj, učenje „na daljinu“ putem interneta omogućeno je na nekoliko fakulteta: komunikološki fakultet „kapa fi“, Banjaluka koledžu, te na Univerzitetu Apeiron. Ovu mogućnost učenja trenutno koristi više od 2.000 studenata. Međutim, novi zakon nalaže da se samo pojedini oblici nastave mogu realizovati na ovaj način, istakli su iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Kada je u pitanju polaganje ispita, oni se moraju polagati u sjedištu visokoškolske ustanove i po uslovima navedenim u dozvoli za rad. Do nastavne literature, rasporeda, prijava ispita, termina konslutacija sa profesorima, on-line praćenja nastave može se doći brzo i efikasno, jednim jedinim klikom. Jedina mana je što se ispiti ne mogu polagati online, ali prednosti preovladavaju. Osim uštede vremena, energije i novca, ovako stečene diplome su priznate širom svijeta.

Ambulanta za studente u BihaćuPrvi u Federaciji, studenti Sveučilišta u Bihaću dobili su zdravstvenu zaštitu u mjestu gdje studiraju. Završena ja adaptacija studentske ambulante i to zvanično 1. februara. Radi se o nekadašnjoj učeničkoj ambulanti, koja je nakon rata prestala sa radom, da bi uz inicijativu Unije studenata Sveučilišta u Bihaću, Ministarstva zdravstva, Ministarstva obrazovanja, Zavoda zdravstvenog osiguranja, Doma zdravlja Bihać te uz podršku premijera USŽ-a Hamdije lipovače, bila adaptirana te ponovo otvorena za sve studente. „Sretan sam jer vidim da počinjemo ličiti na normalnu županiju i normalnu državu. Svako Sveučilište ima svoju studentsku ambulantu, jedino naše Sveučilište to nije imalo kao što nema ni studentsku menzu. Obavezujem se da ćemo i to riješiti u najkraćem roku. Vlada USŽ-a je donijela odluku da će graditi zgrade Pravnog i Ekonomskog fakulteta i sjedište Rektorata, pa možemo razmisliti da studentsku menzu upravo tu pozicioniramo.

Ovo je u stvari sljedeći korak prema stvaranju ambijenta da bismo sebe mogli nazvati normalnom županijom i normalnim sveučilištem“, istakao je Lipovača.

Bh. postdiplomci u V. Britaniji Britanska ambasada u BiH i energetska kompanija ETF Group potpisali su Protokol o forimirnaju zajedničke Chevening EFT stipendije za postdiplomske studije u Velikoj Britaniji. Ova stipendija pokriva troškove postdiplomskih studija na vodećim univerzitetima u Britaniji. Džejms Naj, jedan od osnivača EFT-a i potpredsjednik kompanije objasnio je motive za ove stipendije: „Da bi se modernizovala energetika, potrebno je da se modernizuje cijelo društvo. Rad vidimo kao jedan od katalizatora za modernizaciju ovdašnjeg društva i upravo je to glavni razlog naše dugoročne podrške obrazovnaju u BiH.“

minus▲

plus ▲

Studenti,šaljite nam svoje priče, pjesme, reportaže, kolumne, eseje i druge radove.

Njabolje od njih objavljujemo u narednom broju StudentINFA.Email: [email protected]

Intervju

Dunja je studentica Pravnog fakulteta, a istovremeno pjevačica na počecima profesionalne karijere. Kako uspijevaš uskladiti te obaveze?

Tako je, evo početkom druge godine studija sam ozbiljno i profesionalno posvetila svojoj pjevačkoj karijeri učešćem u show-u ZMBT. Jako je teško uskladiti obaveze, jer aktivnosti sa sobom nose dosta stresa i nervoze što često negativno utiče na koncentraciju i teško je organizovati učenje, a s obzirom da studiram pravni fakultet jasno je da se sve svodi na učenje. Ali na kraju se uvijek nađe vremena i dobrog raspoloženja za učenje.Da li ti studenti kolege, profesori izlaze u susret zbog tvoje druge ljubavi pjevanja?

Kako sam već spomenula studiram Pravni fakultet u Sarajevu koji po godini studija broji više stotina studenata, tako je nemoguće da se svi međusobno poznajemo pa samim tim i pomažemo. Ono kolega koliko me poznaju uvijek su na raspolaganju i voljni pomoći i koliko su u mogućnosti izađu mi u susret. Što se tiče profesora i asistenata, većina nije upućena u moj rad, što apsolutno razumijem, tako da samim tim ne vide razlog zašto bi mi izašli u susret. Mada ne bi škodila njihova podrška. Vjerujem da bi uz njihovu podršku, ne samo meni nego i mojim kolegama koji se bave drugim vannastavnim aktivnostima, išlo sve lakše, bili bismo motiviraniji i naravno bilo bi više akademski obrazovanih, svestranih, uspješnih mladih ljudi.Aktivan si član i nevladinih organizacija kao i izviđačkog kluba. Mnogi misle da sve te obaveze nije moguće stizati. Reci nam kakva iskustva nosiš iz NVO sektora?

Kroz svoje srednjoškolsko obrazovanje sam bila aktivan član NVO „OIA“ čiji sam bila peer edukator, te omladinske grupe Helsinškog komiteta za ljudska prava, NVO Gariwo i td.. Sve obaveze je moguće organizovati kada postoji volja za to, činjenica je da jako malo vremena provodila ispijajući

kafe, izlazeći, i kako kažu „na ulici“. Ali danas sam presretna zbog toga i zaista nosim ogromna iskustva na raznim poljima i predivne uspomene sa radionica, seminara, putovanja itd. koje ne bih imala da nisam bila aktivno uključena u rad navedenih organizacija. Petnaest godina sam aktivan član izviđačke organizacije i danas imam vremena za aktivnosti sa najmlađim članovim i uživam provoditi svoje slobodno vrijeme u prirodi sa njim. Unose radost u moj život, a pritom su mi bila velika podrška za vrijeme moga učešća u show-u ZMBT.Koliko si zadovoljna uopšteno uslovima koji postoje na tvome fakultetu. Kada bi mogla šta bi poboljšala?

Da budem iskrena nisam zadovoljna uslovim koji postoje na mom fakultetu. Jako je teško pričati o tome, ali evo da ne ulazim u detalje svakog predmeta ponaosob. Ono što je generalno problem u samom startu je

prevelik broj studenata koji bude primljen na godinu. Mišljenja sam da broj treba smanjiti samim tim će biti i manji broj studenta po grupama, i time bi se zasigurno obezbijedilo kvalitetnije, bolje i interaktivnije realizovanje kako predavanja tako i časova, vježbi. To bi sa sobom stvorilo obvezu studentima redovnog dolaska na predavanje, što je po mene veoma pozitivna stvar. Ima tu još dosta toga, ali da ne pretjerujem, pričajmo o pozitivnijim stvarim.Nakon završetka studija voljela bi da...

Pored, naravno, dobre muzičke karijere. Da radim posao koji volim, a vezan za struku.Nedavno si izdala novi singl „Kad odem“. Kako publika reaguje na ovu pjesmu, napreduje li rad na prvom albumu?

Publika je odlično reagovala na pjesmu „Kad odem“, baš kao i na prvu pjesmu „S jastuka“, i to je ono što me zaista usrećuje. Naravno snimanje je albuma je svakako u planu, i snimanje spota za spomenutu pjesmu, „Kad odem“.Kao mlada pjevačica, šta bi savjetovala talentovanim mladim osobama širom BiH?

Savjetovala bi im da slijede svoje snove, da vjeruju u sebe i da nikada ne odustaju od svojih snova bez obzira na prepreke koje će im se zasigurno pojaviti. Sve je to sastavni dio puta koji trebaju da prođu. Samopouzadnje je najbitnije.Šta Dunju pokreće u onim ne tako dobrim danima?

Dunju pokreće volja, ljubav, dobri, talentovani, pametni ljudi i pozitivna energija kojom zrače i pune moje srce, lijepa riječ, dobra pjesma.Imaš li neki sistem spremanja ispita?

Nažalost nemam sistem učenja, uvijek učim u zadnju čas nekoliko dana prije ispita.

Dunja Fazlić

Samopouzadnje je najbitnijeDunja Fazlić je djevojka koju smo imali prilike upoznati kroz takmičenje ZMBT3. Svojim rasponom i bogatstvom glasa malo koga ostavlja ravnodušnim i slušajući je teško je ignorisati emocije koje probudi svojim pjevanjem. Snimila je 2 singla i polako ali sigurno gradi svoju karijeru.


Education

StudentINFO