Upload
tanjamz
View
1.553
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Ovo je verzija sa ispravkom,koja se nenamerno potkrala u prethodnoj!
Citation preview
Kretanje Zemlje oko Sunca
Ekliptika-putanja po kojoj Zemlja kruži oko Sunca
Nejednako trajanje obdanice i noći (nagnutost Zemljine ose)
Smena godišnjih doba
Toplotni pojasevi
Dva puta u toku godine, 21.marta i 23.septembra granica osvetljenosti između dnevne i noćne polulopte prolazi kroz polove i sva mesta na ZEMLJI jednako vreme provedu u njenom osvetljenom i neosvetljenom delu.Dan i noć traju jednako-12 h.PROLEĆNA I JESENJA RAVNODNEVICA
Posle prolećne ravnodnevice mesta na severnoj polulopti su sve više u osvetljenom delu.21.juna najduži dan, a najkraća noć-letnja
dugodnevica Posle jesenje ravnodnevice (23.septembar) mesta na
severnoj polulopti ulaze u neosvetljeni deo, pa je obdanica kraća od noći.To je zimska kratkodnevica za severnu poluloptu – 22.decembar
Zbog revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine ose prema ekliptici, smenjuju se 4 dodišnja doba:proleće, leto,jesen i zima.
Nemaju svi delovi sveta istu smenu godišnjih doba.Tako su prostori oko polova tokom cele godine hladni, dok prostori duž ekvatora cele godine topli.
21.mart sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na ekvator
21/22 .jun sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na sev.povratnik 23,5 stepeni N
23.septembar sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na ekvator
21/22. decembar sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na južni povratnik 23,5 stepen S
PET TOPLOTNIH POJASEVA:
1 ŽARKI
2 UMERENA
2 HLADNA
Žarki –pojas visokih t , sunčevi zraci padaju pod skoro pravim uglom tokom cele godine.Nema pravilne smene godišnjih doba,velike su vrućine.
Umereni pojasevi – ugao pod kojim padaju sunčevi zraci se menja, ali NIKADA ne iznosi 90 stepeni u odnosu na Zemljinu površinu.Ovde postoji pravilna smena godišnjih doba,a trajanje obdanice i noći varira.
Hladni pojasevi- Sunčevi zraci padaju pod malim uglom, pa je hladno tokom cele godine.Tokom godine se izdvajaju POLARNI DAN osvetljeni deo godine, POLARNA NOĆ – kada Sunce uopšte ne izlazi.
Ovaj fenomen proizvode naelektrisane cesticeiz svemira koje privlace zemljini polovi. Na slici: Polarna svetlost iznad Aberdina 27. novembra 2003.
Aberdin, 21. januar 2005