Klima (sa grčkog nagib, klima) kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

KLIMATSKI ELEMENTI: temperatura zraka vlaga zraka tlak zraka smjer i brzina vjetra naoblaka padaline

KLIMATSKI ČINITELJI

geografska širina nadmorska visina raspodjela kopna i

mora morske struje udaljenost od mora reljef jezera tlo i biljni pokrov utjecaj čovjeka

1. Umjereno topla klima Sredozemna klima Umjerena kontinentalna klima Umjereno topla (oceanska) klima Sinijska (Kineska) klima2. Polarna klima 3. Suha klima Stepska klima Pustinjska klima 4. Snježno-šumska klima

OBILJEŽJA pravilna smjena godišnjih doba = najnaseljenija područja umjerene temperature i optimalna količina padalina najhladniji mjesec do - 3° C, a najtopliji iznad 10° C Ljeta su topla, a zime hladne. Padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine

odnosno ima umjereno padalina

BILJNE ZAJEDNICEšume npr. listopadne, crnogorične, vazdazelene krške zvane makija.

Najčešće vrste drveća su bukva, hrast i javor.

Sredozemna (mediteranska) klima raširena je u južnoj Europi, ali samo u uskom pojasu uz Sredozemno more.

OBILJEŽJA duga, topla i sunčana ljeta te blage i kišovite zime dugotrajna insolacija

BILJNA ZAJEDNICA šume hrasta crnike i medunca, primorskog bora i čempresa - najvećim su dijelom uništene pretjeranom sječom i ispašama te čestim požarima.Karakteristične biljne kulture su masline, smokve, vinova loza, agrumi te rano voće i povrće.

Umjereno kontinentalna klima prevladava na istoku i sjeveru te dijelom u središnjoj i jugoistočnoj Europi.

OBILJEŽJA Zime su duge i hladne, a ljeta kraća i topla (na sjeveru svježa). Godišnje temperaturne razlike su velike. Količine padalina su umjerene i smanjuju se udaljavanjem od

Atlantika i prema sjeveru (jer hladniji zrak sadrži manje vlage). Čest je snijeg.

BILJNA ZAJEDNICAStepe (niske trave) prevladavaju na jugu, a u središnjem dijelu listopadne i miješane šume. Na sjeveru rastu tajge. Tipične biljne kulture mijenjaju se od juga prema sjeveru - od manje otpornih na hladnoću prema otpornijima (od žitarica do krmnog i industrijskog bilja).

Umjereno toplu klimu imaju zapadna Europa, veći dio srednje i jugoistočne te manji dio sjeverne Europe - dakle gotovo trećina kontinenta. Oceansku klimu imaju Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska.

OBILJEŽJA povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između

godišnjih doba. Padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine. Jug ima vruća ljeta (uz Crno more, Panonska nizina i dolina rijeke Po). Na zapadu, u središnjem dijelu i na jugoistoku ljeta su topla, a na sjeveru

(obala Norveške i južni Island su svježa.

BILJNA ZAJEDNICA

Najčešće vrste drveća su bukva, hrast i javor.

Danas su najvećim dijelom iskrčene i pretvorene u pašnjake i oranice (zasijane uglavnom krmnim biljem, žitaricama, krumpirom i industrijskim biljem).

Polarnu klimu imaju krajnji sjever te najviši dijelovi Alpa i Skandinavskog gorja. Ljeti Sunce sja 24 sata dnevno (polarni dan), a zimi se gotovo uopće ne pojavljuje (polarna noć).

OBILJEŽJA Zime su duge i hladne, a ljeta kratka i svježa. Čest je snijeg. Prosječna ljetna temperatura niža je od 10°C. Količina padalina je mala, i to zbog toga što je hladni zrak može

primiti malo vlage. BILJNA ZAJEDNICA Listopadnu i mješovitu šumu na većim visinama smjenjuje

crnogorična, a iznad granice šume javlja se klekovina, zatim planinski pašnjaci, kamene goleti te trajni snijeg i led.

Vegetaciju čini tundra (tundre su oblasti mahovina, lišajeva te zakržljalog grmlja), koja se tijekom kratkog ljeta zazeleni i rascvjeta.

Stepska klima je klima koja spada u suhe klime. Stepska klima najćešće se prostire u Europi. Ona ima malo padalina, no ne opet tako malo kao pustinjska klima. Stepsku klimu imaju sjeverne obale Crnog mora i Kaspijskog jezera te dijelovi Španjolske.

OBILJEŽJA U suhoj klimi ljeta su vruća a zime tople. Suha klima ima malo padalina, pogotovo pustinjska klima. U suhoj klimi ljeti su temperature do 40-45 stupnjeva, a zimi nisu manje

od 15 stupnjeva. Srednja temperatura u suhoj klimi iznosi 22-25 stupnjeva.

Padaline su rijetke

BILJNA ZAJEDNICA

U suhoj klimi rastu biljne zajednice stepe i neki kaktusi.

Nekad prevladavajuća vegetacija stepa uglavnom je pretvorena u oranice na kojima, uz navodnjavanje, uspijevaju razne vrste žitarica i krumpir.

Snježno-šumska klima je hladna klima koja prevladava u sjevernom dijelu sjevernog umjerenog pojasa, uglavnom u skandinavskim zemljama, Rusiji i Kanadi. Samo je jedna vrsta snježno-šumske klime.

OBILJEŽJA Snježno-šumska klima je hladna klima. Temperatura ljeti naraste do

15-18°C, a zimi pada do otprilike -30°C do -35°C. Udaljavanjem od mora razlike između temperatura ljeti i zimi su sve veće, a padalina ima sve manje.

Srednja temperatura u snježno-šumskoj klimi je 0°C do 2°C. Klimu karakterizira vrlo malo padalina.

BILJNA ZAJEDNICAU područjima s ovom klimom raste biljna zajednica tajga. Tajga je crnogorična šuma koja prevladava na području Rusije. Čine ju bor, jela, smreka i ariš. Uz prašume tajge su najznačajnija Zemljina šumska područja.