The Inspiring Science project has received funding from the European Union’s ICT Policy Support Programme as part of the Competitiveness and Innovation Framework Programme. This publication reflects only the author’s views and the European Union is not liable for any use that might be made of information contained therein.

Webinar

Online savjetovanje o primjeni istraživačke nastave

09.12.2015.

Marija Pavkov

za CARnet

Inspiring Science Education financira Europska Unija iz programa potpore politike za konkurentnost i inovacije u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. SCIENTIX je financiran u sklopu Sedmog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i razvoj.

Sadržaj

Trajanje 30 min + pitanja

• Izlaganje o primjeni istraživačke nastave (30 min)

• Online savjetovanje (30 min)

2

Izvor: Margus Pedaste, Mario Mäeots, et al. (2015) Phases of inquiry-based learning: Definitions and the inquiry cycle, Educational

Research Review, Volume 14, 2015, 47–61, http://dx.doi.org/10.1016/j.edurev.2015.02.003

Analiza EBSCO baze podataka

32 znanstvena članka sa def. faza istraživačke nastave

109 pojmova

34 aktivnosti – 11 faza – 5 faza

3

Razlike - istraživačka i problemska nastava

• Problemska nastava - deduktivni pristup

• Istraživačka nastava - induktivan pristupRaznolikost aktivnosti - alternativni načini učenja

Vještine: Postavljanje pitanja, davanje odgovora, aktivno slušanje, dijalog, diskusija

Učenje u kontekstu

Ne-linearno učenje

Učenje o znanosti činjenjem

Učenikova potraga za novim razumijevanjem svijeta

4

Tri razine istraživačkog učenja i poučavanja

Strukturirano istraživanje

Vođeno istraživanje

Otvoreno istraživanje

N U

Vo

dstvo

+ + +

- - - -

Samo

stalno

st, od

govo

rno

st, kreativno

st, kritičn

ost. Ko

nstru

iranje ko

ncep

ata

+ + +

- - - -

Kreativn

ost, ko

ncen

tracija, foku

s, pažn

ja, refleksija

5

Primjena IKT-a u istraživačkoj nastavi

Grabe and Grabe (2001):

-Alat za konstruiranje znanja

-Generator informacija u smislu istraživanja/pretraživanja dostupnog znanja sa ciljem omogućavanja učenja konstruiranjem

-Kontekst unutar kojeg se uči čineći

-Kao socijalni medij koji potiče učenje kroz konverzaciju

-Intelektualni partner koji pomaže kod učenje samo-refleksijomIzvor: Grabe, M. & Grabe, C. (2001): Integrating technology for meaningful learning. Boston: Houghton Mifflin Company.

• Prikupljanje, razmjena i analiza znanstvenih činjenica• Alati za vizualizaciju • Iz pedagoške perspektive, kompleksan znanstveni

proces je podijeljen na manje, logički povezane cjeline

6

IKT alati u primjeni 5 ISE faza

1. Faza – Postavljanje pitanja

2. Faza – Stvaranje i dizajn hipoteze – npr. kolaboracijski alati

3. Faza - Planiranje i istraživanje – npr. alati za simulacije; alati za virtualnu stvarnost

4. Faza - Analiza i interpretacija – npr. alati za analizu podataka

5. Faza - Zaključci i evaluacija - npr. alati za izradu anketa, kvizova

Izvor preporuka: Carnet e-labroatorij: https://e-laboratorij.carnet.hr/

7

Definiranje istraživačkog pitanja

• Tema istraživanja - širi pojam, odnosi se na opću temu

• Istraživački problem- specifičniji, odnosi se na konkretan aspekt te opće teme

• Cilj istraživanja - glavna namjera istraživanja

• Istraživačka pitanja - fokusiraju cilj na konkretna pitanja

8

Aktivni sudionici vs. pasivni promatrači

Definiranje hipoteze

• Sinteza odgovora --- > definiranja hipoteze

• Definiranje hipoteze je definiranje privremenog i najvjerojatnijeg rješenja problema.

• Kod jednostavnijih istraživanja, početna hipoteza je ujedno jedino i ispravno rješenje problema.

• Kod kompleksnijih procesa u prirodi i tako definiranih problema početna hipoteza se u postupku provjeravanja istinitosti može pokazati kao nedovoljno dobro rješenje znanstvenoga problema, koje ne može prihvatljivo udovoljiti provjerama.

• Time je definirano i temeljno svojstvo znanstvene hipoteze kao rješenja znanstvenoga problema a to je provjerljivost.

9

Uloga nastavnika

• Više nije u središtu zbivanja

• Omogućiti samodjelatnost učenika

• Spektar funkcija se širi:

pokretačka, prikazivačka, motivatorska, usklađujuća, vrednujuća, stimulirajuća

• Proces promjene! (strah!)

• Fleksibilnost – „osluškivanje”

• Osjećaj gubitka kontrole i opadanja djelatnosti/učinkovitosti

• Sposobnost zapažanja grupnih procesa (soc. kompetencije)

• Davanje povratnih informacija

10

Vrste povratnih informacija

Poticajna

-Pohvala za dobro obavljenu zadaću

-Svrha – podizanje motivacije i

samopouzdanja

Korektivna

-Ukazivanje na ono što ne valja, kako to popraviti i kako to ubuduće izbjeći

-Svrha - usmjeravajuća

11

Dijalog i diskusija

• Dijalog: slobodno i kreativno istraživanje složenih i suptilnih pitanja, duboko “osluškivanje” drugih

• Diskusija: izlaganje i branjenje različitih gledišta i traženje gledišta koje će najbolje poduprijeti odluke koje se trebaju donijeti

- postajemo promatrači vlastitog razmišljanja – razmišljamo aktivno

• Heisenberg: “…znanost ima korijene u razgovorima. Suradnja različitih ljudi može dovesti do značajnih znanstvenih rezultata.”

12

Učenje novoga13

O pitanjima…

Kakve i koje vrste pitanja postoje?

Koju svrhu imaju pitanja?

Koje pogreške radimo kada postavljamo pitanja?

Razmišljamo li o tome kako i na koje načine postavljamo pitanja?

Dozvoljavamo li „nepredvidljivost” u odgovorima?

Želimo li imati i održavati kontrolu nad procesom učenja i poučavanja postavljajući zatvorena i jednoznačna pitanja?

Koje vrste pitanja potiču istraživačku znatiželju?

14

Postavljanje pitanja

• Pitanja treba postavljati smisleno kako bi se postigli unaprijed definirani ciljevi

• Bloomova taksonomija • Taksonomija uključuje sve kategorije pitanja• Kroz nastavnu jedinicu upotrebljavaju se

različite razine pitanja

15

Pitanja – za razumijevanje

• U nastavi pitanje postavlja nastavnik – osoba koje ZNA odgovor

• Svrha: poticati učenike na razmišljanje (promišljanje) o određenoj temi; u određenom smjeru; za procjenu razumijevanja naučenog

• Poticanje različite dubine procesiranja informacija

16

Vrste pitanja

• Pitanja dosjećanja – navođenje činjenica ili reprodukcija informacija

• Strukturirajuća pitanja – „Jeste li pročitali zadatak?”, „Je li vam zadatak jasan?”

• Pitanja koja potiču na dodatnu obradu informacija i razmišljanje

17

U koje svrhe/sa kojim ciljem možemo upotrebljavati pitanja?

Evokacija / prisjećanje postojećeg znanja

Stvaranja istraživačke znatiželje

Vođenje kroz faze istraživačke nastave

Provjera stečenog novog znanja

Razumijevanje

itd.

18

Nastavnici & pitanja

• Postavljanje pitanja – UMIJEĆE

• Izaći iz „zone udobnosti”

• NE postoji uvijek samo JEDAN točan odgovor (čak i kada smo predvidjeli primjenom zatvorenih vrsta pitanja)

• Postavljanje pitanja stvara DIJALOG

• Aktivno slušanje (ukloniti fiksne predodžbe o odgovorima)

• Učiti učenike propitkivanju (logika postavljanja pitanja)

19

Primjeri pitanja (tijekom istraživačkog procesa)

Upotrebljavati pitanja koje potiču (kritičko) razmišljanje i rezoniranje

1. Na početku istraživačkog procesaŠto već znate, a može vam biti korisno?Što vam je poznato, a što vam je nepoznato?Što možemo pretpostaviti?Na koji način to možemo prikazati?

2. Tijekom istraživačkog procesaGdje ste već vidjelo nešto slično?Možete li kreirati hipotezu?Na koji bi smo drugačiji način mogli to postići?Što bi se dogodilo kada bi promijenili X u Y?Što se ovdje može promijeniti, a što je nepromjenjivo?Koje zaključke možete donijeti?Možete li predložiti neki drugi pristup?

20

3. Interpretacija i vrednovanje rezultata

Na koje sve načine možete prikazati prikupljene podatke?

Koje oblike dijagrama možete upotrijebiti? Koji je najbolji?

Smatrate li da je rezultat provjerljiv?

Kako možete biti potpuno sigurni da je ovo istina?

Možete li dati argumente za vašu izjavu?

Možete li opisati taj proces korak po korak?

4. Donošenje zaključaka i refleksija

Koje ste metode upotrebljavali?

Koje bi ste sve druge metode mogli primijeniti?

Koja je metoda bila najbrža?

Sa kojom ste metodom prikupili najviše podataka?

Gdje ste se već ranije naišli na sličan problem?

21

Umijeće postavljanja pitanja…

• Potiču sve učenike na razmišljanje

• Bez dizanja ruku

• Postavljanje pitanja koja potiču generiranje više odgovora umjesto samo jednog = pitanja koja potiču

generiranje ideja i prijedloga (Npr. „Kako / na koje načine možemo započeti ovo istraživanje?”, „Što ste primijetili?”)

• Povećati vrijeme čekanja do odgovora (3-5 s)

• Umjesto vrednovanja odgovora (npr. „bravo!”, „skoro pa točno”, „dobro”…) dati komentar koji „ne zatvara” generiranje novih ideja

• Postavljati otvorena pitanja

22

VS.

23

Poticanje znatiželje…24

Učenici

• Postavljanje vlastitih pitanja – „vlasništvo” nad učenjem, viša razina razumijevanja, stvaranje novih veza i otkrića samostalno!

• Logika postavljanja pitanja

• Primjenjivost onoga što

se uči

• Povezivanje postojećih i novih informacija

• Otkrivanje krivo shvaćenih koncepata (spoznaja)

25

Izvor: Aktivno učenje i kritičko mišljenje, Forum za slobodu odgoja, 2005.

Izvor: Aktivno učenje i kritičko mišljenje, Forum za slobodu odgoja, 2005.

28

Imate dilemu?

Pitajte nas!

29

Ukoliko se želite spojiti mikrofonom kliknite na trokutić kraj ikone mikrofona na vrhu. Iz padajućeg izbornika odaberite ˝Connect My Audio˝. Mi Vas nećemo čuti dok Vam ne omogućimo da govorite.

Dignite ruku klikom na čovječuljka na vrhu pri sredini.

30

Hvala na pažnji!

ise-prijava@carnet.hrhttp://www.carnet.hr/ise/kontakt