Filozofski fakultet SarajevoOdsjek za historiju/

Katedra za historiju umjetnostiOsnovi psihologije

Amnezija

STUDENT: Amina Papićprof. dr. Sabina Alispahić

AMNEZIJA- kvantitativni poremećaj memorije ili pamćenja. Sam pojam ima korijene u grčkoj riječi( a- ne i mnesis- sjećanje) označava gubitak pamćenja, nesjećanje, potpuno ili djelomično zaboravljanje činjenica, događaja isl. koji se odnose na određeno razdoblje.

Najčešće se pojavljuje kao posljedica ozlijede glave, različitih funkcionalnih i organskih bolesti mozga, drugih bolesti organizma, jakih duševnih potresa ili uslijed konzumiranja alkohola.

Amnezija se dijeli na: privremenu- osoba se nakon nekog vremena prisjeti dijela koji zaboravlja i trajnu- osoba trajno zaboravlja jedan dio svog života.

ZAŠTO ZABORAVLJAMO?• Dolazi do izvjesnog gubitka nekih tragova pamćenja: Često korišten trag pamćenja u živčanom sustavu ima dobro uhodan put i lako se aktivira. Možemo ga zamisliti kao zgaženu stazu kroz travu. Ne koristimo li je staza će zarasti i nastupit će zaboravljanje“ Zarevski

• Zaboravljanje je nemogućnost pronalaska informacije u skladištu dugoročnog pamćenja.

• Prema Freudu i psihoanalitičarima- Dolazi do izvjesnog potiskivanja upamćenog materijala bilo namjerno, ili nenamjerno, već prema tome da li je materijal ugodan ili neugodan.

Na pamćenje utiču fiziološka stanja- (alkohol i opojne tvari) i situacijski kontekst ( stoga neke informacije nužne za snalaženje u određenoj situaciji treba učiti baš u tom trenutku). Pamćenje i osobine ličnosti su dvosmjerno povezani pa osobitosti pamćenja utječu na strukturu ličnosti i trenutno ponašanje, a osobine ličnosti vrše utjecaj na pamćenje.Prema istraživanjima introvertne osobe su podložnije ometanju procesa pamćenja i na njih negativnije djeluje povećanje zadatka za pamćenje, ali je tempo zaboravljanja sporiji. Neizostavan je utjecaj socijalnog konteksta- kada grupa pojedinaca pamti neki događaj što je osnova za raspravu i donošenje neke odluke. To je tzv. grupno ili transaktivno pamćenje uz koje se odvijaju složeni socijalni procesi koji uključuju jezik kao temelj kolektivnog pamćenja.

O S N O V I P S I H O L O G I J E

GLAVNE SMETNJE PAMĆENJU SU: hipomnezija-

smanjena mogućnost pamćenja

hipermnezija.- pamćenje svih percipiranih informacija rijetko

paramnezija- popunjavanje praznine u sjećanju lažnim sjećanjima

O S N O V I P S I H O L O G I J E

SMETNJE PAMĆENJA PREMA VRSTI INFORMACIJA:

SMETNJE PAMĆENJA VERBALNOG MATERIJALA- Nakon oštećenja lijeve mozgovne hemisfereSMETNJE PAMĆENJA NEVERBALNOG MATERIJALA- nakon lezije desne mozgovne hemisfere.

• Poteškoće pamćenja brojeva, priča, rečenica, liste riječi - VERBALNO pamćenje.

• Poteškoće pamćenja likova- VIZUELNO pamćenje.• Poteškoće pamćenja PROSTORA i prostornih odnosa.

PREMA SADRŽAJU:

Retrogradna amnezija je gubitak sjećanja na događaje prije oštećenja mozga i često se događa kod različitih povreda glave. Anterogradna amnezija nemogućnost sjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga, karakterizira je nesposobnost učenja. Amnestički sindrom- teški poremećaj pamćenja s djelomičnim gubitkom starog pamćenja i gotovo potpunom nemogućnošću upamćivanja novih podataka. Posttraumatska amnezija, uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i tačno.

Kod osoba starije životne dobi postoje dodatne poteškoće u procesu pamćenja koje su uzrokovane poteškoćom podijeljene pažnje, paralelnog procesiranja informacija i poteškoćama s radnim pamćenjem i usporenost. Stoga im je bolje dati pismenu nego usmenu informaciju, jer nju lakše pamte.Sa povećanjem životne dobi opada i nenamjerno pamćenje.Također je važno napomenuti da sa dolazi do promjene u procesima obrade informacija, a ne promjene u kapacitetu.

Odnos životne dobi i pamćenja:

O S N O V I P S I H O L O G I J E

SLONOVO PAMĆENJE? Slonov mozak je gušći po

svojoj strukturi od ljudskog, a i temporalni režnjevi koji su zaduženi za pamćenje su više razvijeni.

Ima više nabora zbog čega uspjeva pohraniti više informacija.