FIJOLICATema broja:

DAROVITOST

Naši gosti Intervju s Mirom Gavranom

ZANIMLJIVOSTI

ZEZANCIJE

List Osnovne škole Prelog godina VII broj 12 veljača 2011.

FIJOLICA

http://www.os-prelog.skole.hr/

PONOVNO FIJOLICA [UVODNIK]

Dragi čitatelji!

U rukama držite još jedan broj već poznatog časopisa Fijolice. Mi smo i ove godine naporno radili da bismo vam pripremili sve novosti iz naše škole. Ova Fijolica obuhvaća cijelu kalendarsku godinu (zbog toga uz imena autora tekstova stoji razred kada je rad nastao) pa će tako biti bogatija za nekoliko sadržaja. Ove godine uputili smo se u veću avanturu i odabrali za temu broja darovitost. Razgovarali smo s književnikom Mirom Gavranom i europskim prvakom u twirlingu Tihomirom Bendeljom . Sudjelovali smo u projektu kojim je naš grad dobio status Grad prijatelj djece. Doznajte kamo smo putovali, koga smo ugostili ove godine, pogledajte likovne radove i pročitajte literarne radove naših učenika. Na kraju vas očekuju naši biseri koji će vas, nadamo se, kao i nas nasmijati.

Vaša urednica

IMPRESUM

FIJOLICA, list Osnovne škole PrelogIzdavač: Osnovna škola PrelogAdresa: Trg bana Jelačića 2Za izdavača: Nina Lesinger, ravnateljicaOdgovorni urednik: Ivana Samardžija - Bermanec

Uredništvo:

Novinarska grupa: Neva Novak 7.c (glavna urednica), Al-ma Krleža 7.a, Stela Zrna 7.c, Ana Žvorc 7.c, Ivana Kosec 7.c, Sara Majorčik 7.d, Barbara Delladio 7.d, Lara Klarić 7.d, Josipa Golomboš 7.d, Kristina Vrbanec 8.c, Josipa Lukačić 8.c, Tea Tkalec 8.cVoditelj novinarske grupe : Ivana Samardžija - Bermanec

Multimedijska skupina: Alma Krleža 7.a, Klara Radmanović 7.a, Luka Marđetko 8.b, Elvis Krušelj 8.b, Krešimir Balent 8.b

Grafički dizajn i priprema: Maja LesingerTisak: LETIS, PretetinecNaklada: 500 komada

Neva Novak

2

3

Iz grada 4Grad prijatelj djece

Dogodilo se...Eko kutak 6 Božićna čarolija 8Valentinovo i Fašnik 9Obljetnice 10Zdravlje 12Terenska nastava 14

In English 19

Tema broja: DAROVITOST 20Darovito je. Što s njim?Roditelji darovite djece 22Anketa 24Najpoznatiji hrvatski genijalac - Nikola Tesla 25Intervju s Tihomirom Bendeljom 26

Tako ponosni 28Naši uspjesiSport 30

Naši gosti 32Intervju s Mirom Gavranom

Put oko svijeta 34London

ZANIMLJIVOSTI 36Učiteljski leksikon 36

Naših TOP 5 37

Zezancije 40Horoskop 40

Igre bez granica 42

Biserje

Moda 38 Kosa kao glavni detaljPalestinka 39

Kistom i perom 44

stranica 11 stranica 7

stranica 32

2 FPO MAGAZINE • PREMIER ISSUE

GRAD PRIJATELJ DJECE[ [

GRAD PRELOG

Zanimalo nas je kako je Prelog postao Grad pri-jatelj djece. Unatoč mnogim obavezama gradonačelnik nas je ipak ugostio u novoobnov-ljenoj zgradi grada. Pitali smo ga što su Prelog, a i djeca dobili tim statusom, kojim projektima i tko je sve to omogućio gradu. Saznali smo da su mnogi ljudi svojim doprinosima i dobrom voljom doprinijeli tom priznanju.

Grad Prelog je dobio status Grad prijatelj djece. Što je bio poticaj za taj projekt?

Rekao bih da to nije bilo ništa posebno. U djelokrugu našeg posla je zadovoljavanje potreba djece, počevši od predškolskog odgoja, polaska djece u osnovnu školu, prelaska u srednju školu i fakulteta. Upravo tim prob-lemima posvetili smo najveće pažnju, a to su prepoznali i oni koji daju taj status gradu. Najzaslužnija je tu dr. Hegeduš - Jungvirth , inače članica središnjeg odbora na nivou države, koja je predložila da se prijavimo za to vrednovanje. I inače, Grad puno pažnje daje djeci. Vrtićkih i jasličkih kapaciteta imamo dovoljno i tu smo jedni od rijetkih gdje nema lista čekanja. Drugo na čemu radimo su površine koje služe za igru djece. Ne-davno smo opremili igralište pokraj osnovne škole i to je jedno od ljepših igrališta u Prelogu, a usudio bih se reći, i u Međimurju. Zajedno s Hrvatskim autoklubom i Osnovnom školom Prelog pomažemo u educiranju djece u sigurnosti u prometu. Isto tako, Grad pomaže i djeci slabijeg imovinskog stanja. Nagrađujemo i učenike koji postižu vrhunske rezultate u znaju. U osnovnoj školi na koncu školske godine dajemo nagrade odličnim učenicima, te učenicima koji postižu određene rezultate na natjecanjima. Uoči božićnih blagdana imali smo pri-jem za pedesetak srednjoškolaca i studenata. Nagradili smo učenike srednjih škola koji su postigli dobre rezul-tate na natjecanjima i studente čiji je prosjek ocjena iznad 4,30. Sigurno je moguće raditi još i više, ali radi-mo u skladu sa svojim mogućnostima. Zato nam je priznanje koje smo dobili obaveza da određene ak-tivnosti usmjeravamo za dobrobit i zadovoljstvo naše djece.

Tko je sve zaslužan za taj projekt?

Zaslužni su svi. Tu su udruga Duga, udruga koja se bavi djecom s posebnim potrebama, zatim Ured za društvene djelatnosti, nastavnici u osnovnim školama, odgajatelji i ravnatelji dječjih vrtića. Dakako, najzaslužniji je Koordinacijski odbor koji je odradio najvažnije poslove. Na čelu tog odbora je Brankica Mezga, ravnateljica našeg dječjeg vrtića. Tu su još dr. Dijana Uvodić - Đurić, ravnateljice osnovnih škola Margit Mirić i Nina Lesinger, odgojiteljica Nataša Novak, djelatnici upravnog odbora i gđa Jasminka Pervan. Veliku

zaslugu za taj projekt ima eko- škola Osnovne škole Prelog. Središnji odbor koji vrednuje rezultate rada prepoznao je i Osnovnu školu Draškovec i njihovu akciju Dejan. Riječ je o akciji koja govori o dječaku s posebnim potrebama. Ta akcija je dobila visoko priznanje i pomogla u ostvarenju statusa. Na nivou grada formirano je Dječje gradsko vijeće koje je odi-gralo veliku ulogu. Vijeće inicira određena rješenja da se potrebe mladih riješe na adekvatniji način. Na čelu Vijeća u ovom mandatu je Martina Kobal iz

Gradonačelnik grada Preloga, Dragutin Glavina

http://www.wix.com/dndprelog/drustvo-nasa-djeca-prelog

Posjetite stranicu Društva

Naša djeca Prelog

Iz grada

4

Iz grada

Draškovca. Dakako, zaslužni su i učenici Osnovne škole Prelog i naši građani koje je komisija an-ketirala. Na kraju smo dobili pozitivno mišljenje.Što djeca dobivaju tim statusom, a što dobiva Grad?Za Grad je to priznanje, a Grad smo svi mi. To je priznanje koje pokazuje da vodimo brigu o djeci. Djeca su naša budućnost i koliko vodimo brigu o djeci, toliko vrijedimo. Moramo biti svjesni da nikada nećemo dovoljno napraviti, uvijek se može više, ali smatram da je to s obzirom na naše mogućnosti jedan optimum. Koji su daljnji projekti za dobrobit djece?Projekata ima dosta. U ovom trenutku najveći je problem osiguranje određenih prostora u kojima bi se okupljala djeca s posebnim potrebama, odnosno i djeca i njihovi roditelji. Trebali bismo osigu-rati kvalitetnije i raznovrsnije sadržaje na području cijelog grada. Jedna od važnijih stvari na ko-joj radimo je sigurnost djece u prometu i ono što je još važnije osiguravanje svoj djeci pohađanje škole, jednog kvalitetnijeg i pristojnijeg života u obitelji. To je velika obaveza nas starijih, ali i Grada kao lokalne zajednice i institucije.

Lara Klarić i Josipa Golomboš, 7.d

U četvrtak 18. studenog 2010. godine u Gradskoj vijećnici Grada Zagreba Gradu Prelogu dodijeljen je status Grad prijatelj djece. Grad Prelog je u rekordnom vremenu od samo dvije godine dobio status prijatelja djece. Cilj je ove akcije mo-tivirati djecu i potaknuti odrasle u gradovima i općinama Republike Hrvatske da potpunije ostvaruju prava i potrebe djece, priznata u Konvenciji UN-a o pravima djece poticanjem važnih ljudi iz lokalne uprave i samou-prave, ustanova za djecu, udruga građana i pravnih sub-jekata, te roditelja i djece da usklađeno čine najbolje moguće za dobrobit djece.Odluka o dodjeli statusa Gradu Prelogu donesena je na osnovu izvješća Komisije te anketiranja i istraživanja djece i građana Grada Preloga.Posebnu pohvalu i tablu Grad Prelog prijatelj djece prim-ili su predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Grada Preloga, Martina Kobal i gradonačelnik Dragutin Glavina. Na Dan grada Preloga, 6. prosinca 2010. postavljena je ploča kojom je svečano označeno da je Prelog Grad prijatelja djece. Tako će svi koji dođu u naš grad znati da i mi imamo razumijevanja za djecu. Koliko je to istina, i koliko je Prelog grad koji misli na svoju djecu možete vidjeti na priloženim fotografijama!

Josipa Golomboš, 7.d

5

DAN PLANETA ZEMLJEU PO Cirkovljan 22.travnja obilježili smo Dan planeta Zemlje. Učenici i djelatnici područnog odjela sudjelovali su u čišćenju i uređenju školskog dvorišta, a pomoglo nam je i nekoliko učenika petog razreda. U školu smo donijeli grablje, motike i lopate. Prvo smo očistili školsko dvorište, a zatim smo po njemu razvozili zemlju. Zemlju smo poravnali grabljama i motikama. Neki učenici tačkama su vozili veće kamenje koje smo, kao ukras, stavili oko ukrasnog grmlja i čempresa. Na kraju smo bili malo umorni, ali zadovoljni i sretni što smo uredili naše dvorište.

Valentina Ekart, 3.c

DAN VODA

Obilježavajući Dan voda, učenici 3.c razreda PO Cirkovljan održali su nastavu u prirodi. Cilj nastave bio je upoznati vode tekućice i stajaćice, njihov biljni i životinjski svijet. Do voda vozili smo se biciklima. Prvo smo pogledali izvor po-toka i pratili ga sve do ušća u kanal. Uz potok smo vidjeli vrbe i topole. Zatim smo razgledali baru i jezera. Vidjeli smo mnogo trstike i šaša. Uz obalu jezera vidjeli smo i male ribe. Promat-rali smo divlje patke ka-ko plivaju. Zanimljivosti smo zapisivali u bilježnicu. U školi smo izradili plakat s temom Vode stajaćice i tekućice.

Učenici 3.c razreda

22. OŽUJAK SVJETSKI DAN ZAŠTITE VODA22. TRAVANJ DAN PLANETA ZEMLJE16. RUJAN DAN IČUVANJA OZONSKOG OMOTAČA

EKO KUTAK

O3

Na poseban način učenici 7.d razreda obilježili su Dan očuvanja ozona i ozonskog omotača. Obukli smo bijele majice s prik-ladnim uzorkom i dijelili promotivne letke pokazujući pritom kako smo svjesni da mi sami uništavamo naš ozonski omotač. Pokazali smo kako 16. rujna nije samo običan dan, nego dan u kojem bismo trebali pokazati da i mi znamo kako očuvati planet. I mi možemo pomoći koristeći što manje proizvoda koji sadrže freon, plin koji oštećuje naš planet, a nalazi se u nekim dezo-doransima i hladnjacima.Zato budite svjesni da i vi možete pomoći!

Barbara Delladio, 7.d

Učenici trećeg c razreda u čišćenju školskog okoliša

Dogodilo se...

6

TEORIJA EVOLUCIJEPovodom 200. obljetnice rođenja prirodoslovca Charlesa Darwina i 150. obljetnice objavljivanja njegovog djela Podrijetlo vrsta, organizirana je putujuća izložba. Izložba je postavljena i u Srednjoj školi Prelog. Bili su postavljeni plakati s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz pratnju naše knjižničarke, predstavnici svih razreda predmetne nastave posjetili su Srednju školu Prelog kako bi i oni vidjeli tu izložbu i naučili nešto novo. U Srednjoj školi Prelog srdačno ih je dočekao profesor kemije i biologije Mišo Rašan. Učenici su razgledali sve plakate i vratili se u školu s novim znanjem o svom postanku.

Kristina Vrbanec, 8. c

Na svečanoj akademiji povodom Dana škole po-zornica je bila premala za sve koji su bili uspješni u protekloj školskoj godini. Toga dana nagrađeni su svi osmaši koji su sve razrede osnove škole završili s odličnim uspjehom, kao i učenici koji su postig-li dobre rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Proglašeni su i najbolja učenica i najbolji učenik, Barbara Šimić i Marko Židov, te najbolja sportašica i najbolji sportaš, Leona Krušelj i Marko Židov. Čestitamo svima!

ŽIVOTA

Ovogodišnji prvi dan škole, 6. rujna najviše će pamtiti mali prvašići koji stupaju u svijet znanja i novih obaveza. Kako bi prijelaz iz vrtićkog u školski život bio što blaži, potrudili su se naši novi učenici petih razreda koji su ih pjesmom, pričom i korisnim savjetima srdačno dočekali. Dočekale su ih i ravnateljica škole te nove učiteljice prvih razreda, Ljiljana i Davorka koje će, od sada, s njima dijeliti školski život.Nek' im je sretno u školi!

Ravnateljica i gradonačelnik sa nagrađenim učenicima

MURE U DRAVUPočetkom mjeseca rujna uputili smo se autobusima na područje termalnih izvora u Draškovec, na mjesto budućih toplica Hortus Croatiae. Tamo su nas već željno iščekivali učenici srednje škole Prelog, OŠ Draškovec, umirovljenici i branitelji, te predstavnici brojnih udruga. Obučeni u bijele majice formirali smo ušće rijeke Mure u Dravu. Fotografirao nas je poznati milenijski fotograf Šime Strikoman. Ovo mu je 214 milenijska fotografija koja će biti uključena u njegovu monografiju, te će se tako i fotografija Međimurja naći među motivima iz cijele Hrvatske.

Benjamin Mihoci, 7.a

ŠTO ŽELIMO

Dana 24.03.2010 održan je sajam poslova u Čakovcu u Gospodarskoj školi. Nekoliko učenika osmih razreda zajedno s pedagoginjom i knjižničarkom bili su na sajmu. Bilo je mnogo ljudi i mnogo štandova od kozmetičara, frizera, pa do policajca i vojnika. Sve što nas je zanimalo mogli smo pitati,a ostalo je pisalo u lecima. Također se predstavila i naša srednja škola koja je pažnju privukla kolačima i sokovima. Svrha tog sajma bila je ljudima predstaviti poslove, a nama koji se spremamo u srednje škole, pomoći da razmislimo i odlučimo što zapravo želimo biti.

Josipa Lukačić, 8.c

Milenijska fotografija

Dogodilo se...

7

I ove smo godine uzbuđeno, u iščekivanju sjeli u naslonjače u našoj kino dvorani. Dramska skupina uz pomoć malog i velikog zbora, te plesne skupine ispričala nam je priču o Božiću bez prijatelja. Njihova odlična gluma nam je dočarala usamljene blagdane sestre i brata koji su sami kod kuće za Božić. Roditelji su im otišli u rodilište po brata ili sestru, a prijatelji ih napuštaju. Ubrzo im se prijatelji vraćaju i slave rođenje njihovog brata. Uz pomoć božićne čarolije svi su sretni jer su pronašli prijateljstvo i ljubav.

Josipa Golomboš, 7.d

SVETI NIKOLA

Stigao je mjesec prosinac. To je mjesec darivanja kojemu se najviše vesele djeca. I ove nas je godine u školi posjetio sveti Nikola. Učenici razredne nastave pripremili su za njega prigodni program. Bio je zadovoljan i darivao nas je slatkišima. Obećali smo mu da ćemo biti marljivi i poslušni. Na odlasku nas je pozdravio i doviknuo : „Doviđenja, djeco! Vidimo se iduće godine!“

Matea Habuš, 3.c

Dogodilo se...

Dragi djedice!

Najviše, najviše želim da moj brat ozdravi. Ne želim ništa drugo. To mi

zamišljam kako razgovara sa mnom i šali se. Molim, molim, molim te da mi se želja ispuni!Tvoja Josipa

Dragi djede,

i ljubavi. Volio bih da ne bude više

novi laptop

Razer slušalicezlato na internetskoj igrici TravianTo bi bilo to. To su moje želje. Prvi dio pisma ipak mi je važniji i više bih volio da mi se on ostvari.Tvoj Emil

Detalj s božićne priredbe

8

Zvijezde božićne priredbe

ValentinovoZaljubljeni Valentinovo obilježavaju slanjem ljubavnih pouka i razmjenjivanjem poklo-na Mi u školi Valentinovo obilježavamo razn-im radionicama, darivanjem i sjedenjem po želji. Također smo razrede ukrasili raznim valenti-novskim motivima kao što su srca, anđelčići s lukom i strije-lom itd. No kako je sve počelo? U starom Rimu živio je svećenik Valentin. Tadašnji car Klaudije I. zabranio je svim vojnicima ženidbu pa su svi svećenici odlučili da više neće vršiti obred ženidbe. Svi osim Valentina. On je i dalje ženio pa je završio u tamnici i 14. veljače mu je car odrubio glavu. Evo još par zanimljivosti: najs-tariju čestitku za Valentinovo poslao je jedan francuski vojvo-da svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu. Svake godine se za Valentinovo pošalje oko bili-jun čestitki, a u Americi čak 15 % čestitaka djevojke pošalju same sebi.

Alma Krleža, 6.a

4

14. 2. 2010. u dogovoru s našom učiteljicom maskirani u slikare krenuli smo u fašničku gradsku povorku. Jako smo se zabavljali i bili smo sretni što su nas svi vidjeli. U povorci je sudjelovalo mnogo različitih maski, ali ja mislim da smo mi bili najbolji.

Ivona Marciuš, 3.a

ŠARENILO MASKI

Kao i obično, i ove godine obilježili smo u našoj školi maškare. Uz fašničku priredbu, u holu škole održao se izbor najmaske. Svakojaka čudesa i maštovita lica su se pokazala toga dana, no samo tri maske bile su izabrane kao najbolje. Maska ronioca osvojila je prvu nagradu, a nosio ju je Luka Crnčec iz 8. b razreda. Mek-sikanci z Otoka osvojili su dru-go mjesto, dok je treće mjesto pripalo Malom partizanu – Emanuelu Bermancu. Fašnika nismo spalili, ali zabave nam nije nedostajalo. Učenici knjižničarske grupe rekli su nam nešto i o drevnom fašniku, te kako su maškare obilježavali naši stari.

Barbara Delladio, 6.c

Dana 14.02.2010. održao se priločki Fašnik. Zamaskirani građani grada Preloga i okolice krenuli su u 14 sati u povorci kako bi pokazali svoje maske. Bilo je tu raznih generacija, pa su se tako uključili i učenici naše škole. Iako je bilo dosta hladno, povorka je išla samo do Srednje škole i natrag do kino dvorane. Tamo se održalo tradicionalno spaljivanje fašnika, predstavljanje maski i predavanje ključa. Ključ je predao preloški gradonačelnik Dragutin Glavina ravnateljici vrtića. Uz topli čaj i krafne svi su se ludo zabavljali pod maskama.

Josipa Lukačić, 8.c

Valentinovo I FAŠNIKDogodilo se...

9

Sve maškare su bile lijepe ali pobjednik može biti samo jedan

DAN JABUKA

U srijedu 20. listopada u našem razredu obilježili smo Dan jabuka. Zajedno smo izradili plakat o jabukama. Saznali smo puno toga o sortama jabuka, pripremanju kolača i kompota od jabuka. Najslađe je bilo kad smo se sladili pitom od jabuka, kompotom te svježim jabučnim sokom koji je u razredu pripremila učiteljica.Toga dana bilo mi je jako lijepo.

Izidora Pongrac, 2. a

USKRSNE KOŠARICE

Dana 25. 3. 2010. u 2.b razredu održala se uskrsna radi-onica. Izrađivali smo uskrsne košarice. Pomogli su nam roditelji i učiteljica. Dok smo radili, bili smo sretni jer smo i mi mogli nešto korisno učiniti. Kad smo dovršili, učiteljica nas je fotografirala. Bili smo sretni jer smo košaricu ponijeli kući. Nakon 2 dana, fotografija naše radionice objavljena je u novinama.

Lidija Matić i Melita Ružman, 2.b

Učenici su povodom Dana kruha sami u školi pripremali ukusne kolače.

Dogodilo se...

Prodajno mjesto OŠ Prelog na gradskim danima kruha

10

ZAHVALA ZA KRUH

Kao i svake, i ove su se godine učitelji potrudili organizirati dane kruha. Već nakon drugog sata počeo je program koji se sastojao od kviza i blagoslova. U kvizu su bila pitanja o zdravoj prehrani, a odgovori na njih bili su izvješeni na plakatima dan prije. Sudjelovalo je pet ekipa, od kojih su najbolje znanje pokazali učenici 7.a razreda. Nakon kviza svećenik Antun Hoblaj nam se obratio s nekoliko riječi i zatim smo zajedno izmolili „Oče Naš“, a na kraju je blagoslovio i hranu. Brzo je prošao i taj program, te smo se svi vratili natrag u školske klupe. Bio je to poseban dan za sve nas jer smo se okupili u holu naše škole, bodrili ekipe i zajedno zahvalili Bogu za kruh.

Neva Novak, 7.c

obljetnice

Učenici 2.b razreda suskršnjim košaricama

Učenici 2.a razreda slade se pitom od jabuka

PILIĆI I ZEČIĆI

U našem razredu održana je uskrsna radionica. Bojali smo jaja, izrađivali piliće i zečiće. Pomagali su nam roditelji i učiteljica. Zajedno smo se družili i bilo nam je lijepo.

Jan Vuk, 1.a

Dogodilo se...

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

U našoj školi održao se kviz „Čitanjem do zvijezda“. Natjecanje je organizira-lo Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Međimurske županije te Hrvatske mreže školskih knjižničara. Kviz se održao 15.11. 2010. u holu OŠ Prelog povodom Mjeseca hrvatske knjige. Natjecatelji su pročitali četiri lektirna djela. Tri djela napisala je Sanja Pilić i to su: Mrv-ice iz dnevnog boravka, Sasvim sam popubertetio, O mamama sve najbolje. Četvrto djelo su Pustolovine Toma Sawyera, američkog pisca Marka Twaina. Našu školu predstavljale su: Laura Petković, Josipa Čonkaš i Katarina Mlinarić. Prvo mjesto dijele OŠ Mala Subotica i III.OŠ Čakovec.

Lara Klarić,7.dMiro Gavran predstavljasvoju knjigu "Profesorica iz

snova"

11

5

BORBA PROTIV OVISNOSTIPovodom mjeseca borbe protiv ovisnosti održano je predavanje u PŠ Pušćine. Iz svake osnovne škole u donjem Međimurju odabrano je po dvoje učenika sedmih i osmih razreda koji su prisustvovali predavanju. Predstavnici naše škole bili su pedagoginja Ivana Lesjak, gđa. Silvija Kosec kao predstavnica roditelja, Ivana Kosec i ja. Ravnatelj Osnovne škole Nedelišće pozdravio nas je riječima dobrodošlice. Podijelili smo se u četiri grupe i krenuli svatko u svoj razred. Za vrijeme naših radionica pedagozima i roditeljima predavanje su održali liječnica Dijana Uvodić – Đurić i terapeut koji radi s ovisnicima u terapeutskoj zajednici Susret. Teme za predstavnike učenike bile su ovisnosti o internetu, alkoholu, pušenju i drogama. U skupini u kojoj smo bili Ivana i ja, tema je bila ovisnost o alkoholu. Nakon upoznavanja pedagoginja nam je podijelila tekstove u kojima je opisan život djevojčice uz oca alkoholičara. Razgovarali smo o njezinim problemima, osjećajima i iznosili svoja razmišljanja. Pogledali smo zanimljivu prezentaciju o štetnosti alkohola na zdravlje pojedinaca, ali i alkoholizmu kao općem problemu našeg društva. Poruka i zaključak ovog predavanja bili su jasni: Nemojte se upuštati u sredstva ovisnosti jer ono postaje ne samo problem pojedinaca i obitelji, već problem budućnosti cijelog društva. Ovisnici se uglavnom nađu u Crnoj kronici, a rijetki su oni koji imaju sreće i završe u komuni na liječenju i izliječe se.

Damjan Mikec, 8.a

KRETANJEM DO ZDRAVLJA10. rujna u našoj školi obilježili smo Hrvatski olimpijski dan. Obukli smo bijele majice kao simbol mira, pri-jateljstva i razumijevanja. Okupili smo se ispred škole gdje nam je učitelj Božidar Žegarac ispričao nešto o olimpizmu, olimpijcima koji se natječu za najviše postolje, te o ol-impijskoj vatri koja se prenosi od Olimpije do stadiona na kojem se održava svečanost otvaranja olimpijskih igara. Nakon uvodnog predavanja krenuli smo u šetnju Prelogom. Prohodali smo gotovo 4 km u samo 39 minuta. Šetnju smo završili umorni, ali svjesni poruke: „Hodajte, trčite, krećite se i napravite prvi korak prema zdravom načinu života!“

Josipa Golomboš, 7.d

Dana 28. travnja 2010. godine liječnica dr. Dijana Uvodić – Đurić održala je predavanje o zdravoj prehrani i dječjim bolestima. Predavanje se održalo u OŠ Prelog gdje su prisustvovali svi učenici trećih razreda. Učenicima je predavanje bilo vrlo zanimljivo i poučno. To stečeno znanje koristit će nam u svakodnevnom životu. Nadamo se da će takvih korisnih predavanja biti što više.

Filip Vadlja, 3.a

ZDRAVLJE Health la santé la s

Dogodilo se...

Prehrambena piramida školske izrade

Nikola Trstenjak 8.b

Učenici i učitelji u šetnji gradom povodom Olimpijskog dana

12

la salud die Gesundheit

Ispitivali smo učestalost karijesa i povezanost različitih faktora koji utječu na njegovu pojavnost u populaciji učenika I., IV. i VIII. razreda školske godine 2009./2010. Svoje smo istraživanje uspješno prezentirali na Državnoj smotri i natjecanju mladih biologa te osvojili drugu nagradu.

KARIJES Karijes zuba predstavlja kroničnu bolest tvrdih zubnih tkiva koje dovodi do razaranja zuba. Da bi nastao karijes, potrebno je da u interakciju dođe zub, mikroorganizmi i supstrat (ugljikohidrati) u određenom vremenu. Rezultati pokazuju da je karijes, kao najčešća bolest zuba, prisutan kod više od polovice ispiti-vanih učenika s najvećom prisutnošću kod učenika prvih razreda i najmanjom prisutnošću kod učenika osmih razreda. Na učestalu pojavnost karijesa, ispitivanih skupi-na učenika, utječu nepravilna i neredovita higijena zuba kao i neredoviti odlasci stomatologu.Povećani broj karijesa uzrokuje i neuravnotežena prehrana sa povećanom učestalosti konzumacije slatkiša i zaslađenih napitaka, a nedovoljnim unosom mlijeka, povrća i voća. Zbog mnogobrojnih važnih uloga zubi zubni karijes se može i mora spriječiti. To se može postići zajedničkom brigom djece, roditelja, nastavnika i liječnika stomatologa.

Jer znati je dobro, a činiti još bolje.

Barbara Šimić i Vito Šestan

S OSMIJEHOM KROZ GRAD

Povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja obilježen je Dan zdravog osmijeha. Ovu eduka-tivno - zabavnu akciju organizirala je mr. sc. Mar-ija Godina, liječnica stomatologije. Sudjelovali su Petar Brkljačić, sudionik showa Hrvatska traži zvijezdu, Tihomir Bendelja, europski prvak u twirlingu, djeca iz vrtića Fijolica Prelog i vrtića Ružica Goričan, Puhački orkestar Donji Kraljevec, te Dora Rašan. Ovaj program organiziran je kako bi djeca naučila pravilno prati zube te voditi brigu o njima od najranije dobi. Uz to se dijelio promotivni program (četkice, zubne paste, balo-ni…). Sa smiješkom na licu napustili smo Centar za kulturu.

Sara Majorčik, 7.d14

anima sana in corpore sano

Barbara i Vito s mentoricom Marijom Šestan

Dogodilo se...

13

Učenici se upoznaju s higijenskim proizvodima

8

VODOCRPILIŠTE DONJI KRALJEVEC

3. a i 3.b razred OŠ Prelog zaputili su se u VODOCRPILIŠE Donji Kraljevec. Autobus nas je odveo do samoga mjesta. Tamo nas je čekao jedan zaposlenik. Stali smo u krug oko njega da nam više toga objasni i ispriča o vodocrpilištu. Zatim smo po grupama ulazili u kućice u kojima nam je zaposlenik pokazao 3 velike plave cijevi u kojima se crpi voda. Na-kon razgledavanja trčali smo mali kros 3 puta. Svaki kros je dobro došao jer : U zdravom tijelu zdrav duh! Kad smo otrčali, svi smo dobili vodu za piće i osvježenje. Zatim smo svima zahvalili i pješke krenuli u školu.

Dalia Ružman, 3.b

Dogodilo se...

UČENICI O VODI

U ponedjeljak, 22. ožujka 2010. godine obilježio se Svjetski dan voda. Naša škola priredila je pose-ban program za svoje učenike. Učiteljica kemije Milanka Krhač pripremila je posebne prezentacije o vodi kako bismo se mi mladi osvijestili na vrijeme i prestali trošiti vodu kad ne treba. Svaki učenik je pročitao po jednu korisnu informaciju o vodi. Program su upotpunile učenice koje su pročitale nekoliko pjesama o vodi, te cure iz školske plesne skupine „Bad girls“ koje su plesale na pjesmu Umbrella. Nadamo se da je učiteljica Krhač probudila svijest u nama i da ćemo prestati lijevati pitku vodu u nep-ovrat.

Kristina Vrbanec, 8.c

Predavanje o vodi je održala učiteljica Milanka Krhač

Učenici pred stanicom za crpljenje vode i kod vodotornja.

14

NAŠA TERENSKA NASTAVA BREŽULJKASTIM KRAJEM

U petak ujutro, 23.4., sjeli smo u autobus i krenuli na terensku nastavu. Prvo smo došli u Trakošćan. Gospođa vodič nas je vodila kroz dvorac gdje smo vidjeli stari namještaj i stare slike. Tu mi se jako svidjelo jezero uz koje smo šetali. Put nas je dalje vodio u Krapinu. Tamo smo posjetili muzej o pračovjeku. Kad smo ušli, prvo smo gledali film, a zatim smo obišli cijeli muzej. Vani smo vidjeli skulpture davnih životinja i pračovjeka. U Mariji Bistrici vidjeli smo crkvu, kalvariju i kip pape Ivana Pavla II. Tu smo ručali i malo se odmorili. Bio je i lijep sunčan dan pa je sve bilo lijepo i veselo. Krenuli smo do našeg zadnjeg odredišta – Varaždina. Varaždin je lijepi grad. Tu smo vidjeli staru lipu i neke važne ustanove. Uz ulicu krenuli smo do Starog grada Varaždina. Tamo smo sa svih strana razgledali dvorac. Polako smo otišli do au-tobusa i vratili se natrag u Prelog. Naša očekivanja bila su ispunjena. Umorni, no puni znanja pošli smo kući. Baš smo se lijepo proveli!

Barbara Kramar, 4.a

POSJET GRADU VARAŽDINUUčenici šestih razreda naše škole posjetili su grad Varaždin. U utorak 27.4.2010. nešto prije osam sati okupili smo se ispred škole kako bismo započeli novu avanturu. Kad smo stigli, prvo smo posjetili dvorac Stari grad. Vidjeli smo zanimljive stvari iz varaždinske prošlosti, razne dokumente, starine. Vodič nam je sve pojasnio. Bilo je jako zanimljivo. Nekoliko ulica dolje nalazi se muzej Hercer. Gledali smo prezentaciju i igrali smo igre vezene uz povijest Varaždina. Nakon zabave i igre krenuli smo u Gradsku knjižnicu. Saznali smo da ta knjižnica sadrži 150 tisuća knjiga. Vidjeli smo najdeblju, najtanju, najveću i najmanju knjigu. Najdeblja knjiga ima 3109 stranica, a najmanja je veličine tek osam centimetara. Polako smo krenuli prema kazalištu. Svi smo bili očarani i oduševljeni. Gledali smo predstavu „Bijeli klaun“. HNK je osnovano 1838. godine. Cijeli dugi hodnik ispunjen je fotografijama predstava i glumaca. Po završetku terenske nastave otišli smo na stoljetno varaždinsko groblje. Iako je to samo groblje, poznato je diljem Europe te se Varaždinci ponose njime.

Josipa Golomboš, 6.a i Mateja Novak, 6.b

Dogodilo se...

15

Dogodilo se...

MEĐIMURJE MALO Učenici trećih razreda OŠ Prelog krenuli su 16.studenog 2010.godine u sedam sati na terensku nastavu po Međimurju. Posjetili smo Stari grad u Čakovcu i tamo razgledali postavu muzeja Međimurja. Saznali smo mnogo o prošlosti našeg zavičaja. Iz Čakovca smo krenuli u Mačkovec u zanatsku radionicu-lončarstvo. Vidjeli smo, a neki i pokušali izraditi zdjelice od gline. Putovanje smo nastavili prema Križovcu u Centar za posjetitelje gdje smo pogledali film „Zaštićena međimurska priroda“. Razgledali smo izložene životinje u njihovim staništima, a gosp. Siniša Golub upozorio nas je na ugrožene životinjske i biljne vrste. Iz Križovca krenuli smo put Murskog Središća na granični prijelaz sa

Slovenijom. Tamo su nas ljubazno primili djelatnici granične policije te nas poveli na most preko rijeke Mure do same granice. Dalje smo krenuli prema Žabniku i Svetom Martinu na Muri. Obišli smo i razgledali stari plutajući mlin s vodenicom i skelu koja služi za prijevoz ljudi i tereta preko rijeke Mure. U popodnevnim satima stigli smo do Gornjeg Hrašćana. Posjetili smo kovačnicu u kojoj smo vidjeli kako se kuje željezo. Pri kraju našeg izleta došli smo u Črečan gdje smo posjetili farmu konja. Domaćini su nas ljubazno primili, pokazali nam kako se čiste i sedlaju konji. Gospođa Ema Prokeš jahala je konja koji je za nas preskakivao prepreke. Potom su mnogi učenici jahali Palčicu, malog ponija. Oko 16,30 krenuli smo prema Prelogu, sretni, zadovoljni, puni dojmova i pomalo umorni.

Julija Zvonar, Viktorija Matjašec, 3.a

U centru Čakovca nalazi se poznati perivoj Zrinskih

Učenici na željezničkom kolodvoru u Čakovcu

BUSOM I CUGOMUčenici 2. razreda bili su na terenskoj nastavi u Čakovcu. Autobusom smo otišli u Donji Kraljevec. Vožnju smo nas-tavili vlakom do Čakovca gdje smo razgledali željeznički i autobusni kolod-vor. Nakon zanimljivog i poučnog razgle-davanja u Centru za kulturu odgledali smo predstavu Mali čarobnjak. Prije odlaska kući pojeli smo sladoled i prisje-tili se svega što smo naučili u tom danu.

Mia Stančić, 2.b

16

TAKAV DAN SE NE

ZABORAVLJAVeliki autobus pun dobro raspoložene djece jurio je zavojitim i brežuljkastim cestama koje odišu starošću i krajem koji je pun legendi i starih priča. Vozili smo se krajem u kojem svako drvo ima svoju priču i u kojem svaka kuća skriva neku tajnu. Naš put vodio nas je u Kumrovec, rodno selo Josipa Broza Tita. Na putu da Kumrovca vodič nam je pričao razne priče i legende, legende o nesretnim ljubavima koje su najčešće završavale zidanjem jednog od nesretno zaljubljenih u kulu dvorca. Takva je i priča o Veroniki Desinić koji su trudnu zazidali u kulu zbog toga što se ocu njezina odabranika nije svidjelo što je ona siromašnija od njega i što nije plemićkog podrijetla. I tako smo, uz mnoge legende i prekrasan krajolik, došli do Kumrovca.  Ni ovo se selo nije mnogo razlikovalo od ostalih u tome kraju, ali ima jedna neobično velika kuća. To je rodna kuća Josipa Broza i po njoj se vidi da on nije došao iz siromašne obitelji. To etno selo prikazuje život naših pradjedova i prabaka. Prikazuje što su radili, kako su se odijevali, kako su provodili ono malo slobodnog vremena što su imali i još mnogo toga. No, najzanimljiviji u cijelom selu zasigurno je prikaz seoske svadbe. Vidi se kako su djevojke bile obučene, kako su se pripremale za svadbu, a i vidi se i da su se udavale vrlo mlade. Naše vrijeme je isteklo i morali smo se pozdraviti  s tim prekrasnim selom, njegovim čarima i ljepotama i vratiti se iz prošlosti u sadašnjost. Morali smo krenuti prema muzeju u Krapini. Najzanimljiviji nam je bio prijelaz iz staroga sela u jedan vrlo, vrlo moderan muzej. A taj muzej nas je sve doslovno ostavio bez daha. On prikazuje svijet od Velikog praska do danas. Vidjeli smo kako su živjeli naši preci. Vidjeli smo čime su se bavili, kako su prenosili svoje znanje na mlađe naraštaje…, a saznali smo i mnogo novih, zanimljivih činjenica o njima. Kao na primjer da su svi imali crvenu kosu, da su se brinuli jedni za druge, da su sahranjivali mrtve i da su živjeli u zajednicama u kojima su se svi slagali i brinuli se jedni za druge. Nakon muzeja otišli smo u Krapinu, rodno mjesto hrvatskoga preporoditelja Ljudevita Gaja. Upoznali smo se s njihovim običajima, prošetali gradom, razgledali njihove kuće… Na povratku smo pričali o Varaždinu. Saznali smo da čovjek mora imati bicikl, vinograd na Varaždin bregu i da mora voditi parnicu sa svojim susjedom da bi bio Varaždinec. I svi smo se nasmijali na kraju ovog prekrasnog dana i još jednog novostečenog iskustva.

 Laura Petković, 7.c   

Dogodilo se...

17

Učenici u Kumrovcu

COvER STORYKULTURNE USTANOVE

U VARAžDINUU srijedu 17.11.2010. učenici drugih razreda krenu-li su autobusom u Varaždin na terensku nastavu. Iz prirode i društva učili smo o kulturnim ustano-vama . Posjetili smo Gradski muzej Varaždin gdje smo vidjeli predmete iz prošlosti i sobe u kojima su živjeli ljudi u prošlosti. U muzeju smo također vidje-li zbirku oružja. Zatim smo posjetili Entomološki muzej gdje smo vidjeli više vrsta kukaca. Na kraju smo posjetili dječji odjel Knjižnice i čitaonice Metel Ožegović. Tamo nam je knjižničarka govorila što sve ima u knjižnici i čime se možemo zabaviti u njoj.Terenska nastava u Varaždinu mi se dopala jer mi je bilo jako zanimljivo.

Maja Hozjak, 2. a

S KUKCIMA KROZ POVIJESTJednog zimskog dana krenuli smo na terensku nastavu u nove pustolovine. Smjestili smo se u autobus i krenuli u naš barokni grad Varaždin. Kad smo stigli, prvo smo u Muzeju kukaca slušali predavanje o tim najbrojnijim životinjama. Bilo je zanimljivo. Čak smo i na kraju odigrali mali kviz u kojem smo pokazali odlično znanje. A poslije smo krenuli u razgled kukaca. Dobili smo radne listiće koje smo rješavali uz pomoć izloženih preparata. Vidjeli smo sve vrste kukaca. Muzej je prekrasan i sigurno će nam svima ostati u sjećanju. Poslije učenja, naravno svi smo odmah ogladnjeli. Otišli smo svi zajedno McDonalds i tamo se fino najeli. Nakon toga slijedila je u HNK- u predstava „Breza" koja nas je sve očarala. Predstava je govorila o običajima naših starih. Glavni lik je bila Janica koja, nažalost, na kraju umire. Poslije predstave slijedio je razgled varaždinske katedrale. Razgledali smo je i slušali kratko predavanje o njoj. Kako bi završili našu terensku nastavu, učitelji su nas na kraju pustili same da malo prošećemo gradom Varaždinom, koji je već prekrasno ukrašen. Sve je već u duhu Božića, pa smo se malo počastili nekim božićnim suvenirima. Čak smo sreli i svetog Nikolu, koji nas je radosno pozdravio.

Sara Majorčik, 7.d

Dogodilo se...

Dječacima se najviše svidjela zbirka oružja u Gradskom muzeju u Varaždinu

Entomološki muzej

18

1

PuzzlesHow good are you? Try to solve these puzzlesI'M u ( I'm bigger than you)Ban ana ( banana split)Try stand ( try to understand) 2XQQQME ( excuse me)Lang4uage (foreign language = four in language)

40

Do you like learning languages? Some students say it is a piece of cake. Others say it is a night-mare. What does it take to learn a language? Do you have to have a talent? Of course, but there is also a lot of work and passion for for-eign languages.

We asked our friends what they think about that:

Q: What languages do you learn?Esmeralda: English and German.Vladimir: English, German and Spanish.Alma: English and German.

Q: Is it difficult? Do you think it is important to have a talent?E: No, it is not difficult. I enjoy learning English but I also think you have to be talented.V: Yes, it is a bit difficult but I like it. Some languages are more difficult then oth-ers. I take lessons in a private school.A: Sometimes. It depends on a language. But you can learn anything if you give a try. I also take lessons in a foreign language school.

Q: Why is it important to speak a foreign language?E: If you go abroad you must know how to talk to people.V: I agree.A: If you want to get a good job in a different country, you have to speak the lan-guage.

Q: Which is your favourite language?E: EnglishV: My favourite language is Spanish.A: English.

And....don't forget! A man who knows two languages is worth two men. (French saying)

Christmas time

I love Christmas time,when everithing is white, snowing outside, and silent is night.

I love Christmas tree, when gift are under and shine, happy faces all around me, and warm heart is mine.

Barbara Kramar, 5.a

Do you speak English? Parlez-vous français?Sprechen-Sie Deutsch? Parla italiano?Hablas espańol?

COvER STORY In English

19

DAROVITO JE…. Što s njim???

„Suvremeni čovjek je pred hipotetičkim pitanjem: „TKO SAM JA?“ , uz koje su izravno povezane i dvojbe: „Kakva me očekuje budućnost? Kako ću se (i hoću li se) u njoj snaći?“ Obitelj, društvo i obrazovni sus-tav kao obrazovna institucija društva imaju odgovoran zada-tak da čovjeka ne prepuste samom sebi i njegovim vlastit-im razmišljanjima.Život se može poboljšati objek-tivnim i iskrenim razmišljanjem, i s unutarnjom slobodom. Moramo savladati tehnike razmišljanja i rješavanja problema. Suvre-meno dijete se radikalno raz-likuje od svojih vršnjaka od prije tri ili pet desetljeća, a da i ne govorimo o ranijem periodu. Ono je fizički razvijenije, a in-telektualno otvorenije i kritičnije. Ono s pravom traži mjesto u obitelji i društvu, želi svoju samostalnost, ravno-pravnost, autonomiju. Ono je nonkonformist s originalnim idejama i stvaralačkim nadahnućem.“ (Stevanović, M.) Često se bojimo da su darovita djeca opsjednuta jer premlada znaju i razumiju previše stvari, postavljaju previše pitanja i

uvijek žele znati više. Ljudi su se plašili darovite djece kao čudaka, ekscentrika i nakaza. Odbacivalo ih se kao čudake jer se nisu ukla-pali u kalup prosječne djece. Nji-hovim se roditeljima spočitavalo da su preambiciozni fanatici koji žive u postignućima svoje djece, istovremeno ih lišavajući prava na normalno djetinjstvo.Intelektualne sposobnosti djece uglavnom su mjerljive. Promatra-ju se kao mogućnost da se shvate odnosi između različitih elemena-ta neke situacije, te da se njima prilagodi u smislu razrješenja određenog problema. Zamislimo li piramidu dječje inteligencije, na vrhu bi se nalazili GENIJALCI I KREATIVCI.Genijalnost ne možemo mjeriti testovima, ona se očituje u praksi. Primjerice, genijalci čitaju ili računaju s 3 godine kao što je Mo-zart svirao s 5 godina. Kreativci , pak, posjeduju specifičnu vrstu inteligencije, obično jače usmjer-enu na jedno područje.Darovita djeca nisu nijedno od navedenoga, već ih možemo smjes-titi na stepenicu ispod genijalaca, uz napomenu da posjeduju izraženu kreativnost.DAROVITOST se može utvrditi odgovarajućim testovima

Ljudi su se plašili darovite djece kao čudaka, ekscentrika i nakaza. Odbacivalo ih se kao čudake jer se nisu uklapali u kalup prosječne djece. Njihovim se roditeljima spočitavalo da su preambiciozni fanatici koji žive u postignućima svoje djece, istovre-meno ih lišavajući prava na normalno djetinjstvo.

Darovita djeca razvijaju se prije vremena. Prve korake u svladavanju nekog područja poduzimaju ranije no što je to uobičajeno. Jednako tako, u tom području napreduju brže od prosječne djece jer u njemu lako uče.

Tema broja: DAROVITOST

20

POSEBNE SPOSOBNOSTI DAROVITE DJECE

- Brzo mentalno sazrijevanje - Snažna unutarnja motivacija - Kreativno su drukčija - Čitaju mnogo više od vršnjaka (tekstove iznad razine njihove kronološke dobi) - Strastveno zainteresirani za pojedine teme - Ne toleriraju autoritet, loše podnose stroge okvire (kod kuće i u školi) - Ne moraju nužno biti odlični učenici (fenomen podbacivanja- zbog izrazitog i pojačanog zanimanja za određeno područje slabi interes za druge teme) - Prosječan školski program im je nezan-imljiv - Mogu pokazivati znakove PUP-a (poremećaja u ponašanju) i otežane socijalizacije

Obilježja darovite djece (netipična za prosječnu popu-

laciju)

1. Prijevremena razvijenost- razvijaju se prije vremena. Prve korake u svladavanju nekog područja poduzimaju ranije no što je to uobičajeno. Jednako tako, u tom području napreduju brže od prosječne djece jer u njemu lako uče. Izraz područje odnosi se na organizirana područja znanja kao što su jezici, matematika, glazba, likovna umjetnost, šah, gimnastika itd.

2. Inzistiranje da „sviraju“ po svom- uče drukčije i s obzirom na kvantitetu i kvalitetu. Rade po svom. Od odraslih traže minimum pomoći pri svladavanju područja u kojima su aktivna jer uglavnom uče samostalno. Otkrića do kojih dođu uzbudljiva su i daju im motivaciju za daljnja istraživanja i korak naprijed. Sami stvaraju pravila unutar same aktivnosti te često stvaraju nove načine za rješavanje problema.

3. Žar za svladavanjem- istinski su motivirana da shvate smisao područja koje ih zanima. Izražavaju intenzivan i opsesivan interes, sposobnost oštrog fokusiranja gdje se potpuno isključuju za vanjski svijet. Sretna kombinacija opsesivnog interesa za jedno područje zajedno sa sposobnošću lakog učenja u tom području dovodi do visokih postignuća.

Tema broja: DAROVITOST

21

ŠAH - omiljena igra genijalaca

Roditelji darovite djeceDruštvo često ima krivo mišljenje o obiteljima koje

žive s darovitom djecom. Često ih osuđuju i pokazuju prstom u njih okrivljavajući ih da od svoje djece rade čudne male stv-orove koje nitko ne voli i koji su zaokupljeni raznim aktivnos-tima, pa nemaju vremena za igru s vršnjacima. TO NIJE TOČNO!!!

Ti se roditelji ponekad ni sami ne znaju kako više boriti znatiželjom i istinskim žarom svoga djeteta da dobije ono što želi, ono što ga uistinu zanima, da sazna i umije radi-ti nešto novo, dosad nepoznato.

U proučavanjima ovog fenomena u žarištu interesa upravo je obitelj darovitih i koliko ona može utjecati na raz-voj i izražavanje djetetove produktivne darovitosti. Postoje različita mišljenja, kao, primjerice da je darovitost u potpu-nosti određena nasljeđem ili pak da se stvara odgojem, da samo prvorođena djeca mogu biti darovita ili djeca iz manjih obitelji, ili pak da darovitost potječe od bogatijih i obrazovanijih roditelja- NEMA PRAVILA!

Moguće je da djeca koja su žustra, bistra i znatiželjna ulažu mnoge sate rada pokušavajući savladati vještine u određenom području. Njihovi ih roditelji mogu upisati na satove šaha i svakodnevno s njima igrati šah, sa 4 godine mogu ih upisati na satove klavira i svakodnevno ih slušati što su novo naučili. Djeca koja im-aju takve roditelje koji požrtvovno pomažu svojoj djeci razviti najveće potencijale, gotovo nas uvijek impre-sioniraju količinom svojih postignuća. Osim toga, njihovi nam primjeri pokazuju da su naša očekivanja u odnosu na dječja dostignuća sramotno mala.

Darovita djeca često se povlače u vlastiti svijet te odbijaju surađivati u realnosti, pa se postavlja pitanje trebaju li roditelji poštovati taj zatvoreni svijet mašte ili pak pokušati inicirati dijete u vanjski svijet.

Daleko je zdravije kad roditelji reagiraju i pokušaju dijete navesti da traži sadržaje i izvan svog svi-jeta, odnosno da ne dopuste djetetu daljnje povlačenje u sebe. Čak i ako ono pokazuje otpor, roditelj bi postup-no trebao uvoditi „vanjske“ sadržaje bliske interesima djeteta i uključiti u aktivnosti cijelu obitelj.

Tema broja: DAROVITOST

Darovitost i roditelji

22

Darovita djeca u društvu svojih vršnjaka

Nerijetko dolazi do poremećaja u ponašanju kod daro-vite djece, teže socijalizacije te neprihvaćanja od strane vršnjaka. Darovita djeca kognitivnim razvo-jem premašuju drugu djecu iste kronološke dobi, pa teško pron-alaze prijatelje među vršnjacima. Uz to, darovito dijete koje nasta-vu sluša prema redovnom školskom programu vrlo brzo us-vaja gradivo, koje mu djeluje u najmanju ruku dosadno, zbog čega postaje hiperaktivno, ometa tijek nastave i skreće pozornost na sebe. Time zapravo pokazuje da želi surađivati, ali na sebi prilagođenoj razini. Najlakši način da se ublaži ovaj raskorak jest uvođenje dodatne literature za darovite učenike. Često su i vršnjaci oni koji darovito dijete „otjeraju“ od sebe i aktivnosti ko-jima se oni bave, jer smatraju da im netko „tako pametan“ ne treba u društvu, pošto je najbolji u obrazovnom pogledu, na nes-vjestan ga način odbacuju u društvenom pogledu što može

jako naštetiti daljnjem razvoju i raz-viti osjećaj apatije prema drugima.

Potencijalna darovitostDarovitost se kod djeteta

može očitovati u jednom ili više područja. Jedna od najvećih zabluda je da dijete mora biti darovito u svim područjima. Primjerice, ako je talenti-rano za matematiku, ne mora biti i za jezike, ili likovnu umjetnost ili pak sport. Nadareno dijete može biti visoko iznad prosjeka u jednom području, ali sasvim prosječno u nekim drugim područjima. U predškolskoj dobi se za samo vrlo mali postotak djece može govoriti o darovitosti u punom smislu riječi.

Pokazatelji darovitosti Neki od pokazatelja darovitosti u predškolskoj dobi su: ako dijete rani-je prohoda i progovori ili pokazuje rano zanimanje za slova, pokazuje razumijevanje za pojam broja i vre-mena, brzo uči pjesmice i recitacije, znatiželjno je, može strpljivo saslušati dugu priču, ima izražen smisao za humor, razumije uzrok i posljedicu, odgovara na upute i

izvršava složene zadatke prije druge djece iste dobi. Za darovitost su potrebne biološke predispozicije, no kako bi se naslijeđeni potencijali raz-vili u ono opipljivo, vidljivu darovitost, vrlo je bitan utjecaj okoline. Tu obitelj i škola ima-ju iznimno veliku ulogu. Daro-vita djeca izrazito su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje ko-je želi razviti od djeteta, stoga je korisno da dijete vidi roditel-ja kako čita knjigu ili se bavi nekim drugim kreativnim ak-tivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanim-ljivim sadržajima, ali nikako „forsirati“ dijete, tj. imati prev-elika očekivanja od njega, siliti ga da bude odlično u svim pred-metima u školi i da stalno uči. To može negativno utjecati na motivaciju.

Vaša pedagoginja Ivana Lesjak

Tema broja: DAROVITOST

23

Kako se snalaze mali genijalci u društvu svojih vršnjaka?

KAKO ZAMIŠLJATE MALOG GENIJALCAanketa

Postoji li u našoj školi? Jesu li ga neki od nas upoznali? Ovom anketom ispitali smo

Ema Trstenjak, 3.a

Imao bi kratku crnu kosu, drugima bi

pomagao. Nosio bi košulje i traperice. Imao bi par svojih

prijatelja. Cijelo vrijeme bi učio. Čudno bi hodao

i stalno bi se smijao.

Pripremile : Alma Krleža, 7.a i Barbara

Delladio, 7.d

Tema broja: DAROVITOST

24

Emil Tizaj, 6.a

Zamišljam ga kao pravog štrebera u

običnoj odjeći, starim cipelama i s naočalama.

Bio bi društven, pomagao ako netko

nešto ne zna. Mi bismo njemu, također, poma-gali. Imao bi čudan hod

i govor. Možda bi bio zbunjen i smotan, poma-lo lud- u svojem svijetu.

Denis Vuk, 8.c

Trebao bi izgledati štreberski- velike naočale i neka

iznošena odjeća, knjiga pod rukom ili tako nešto. Imao bi neko svoje društvo, ali bi bio povučen ili zatvoren. Čudno bi hodao i bio bi pogrbljen od

dugotrajnog sjedenja za računalom ili nekim od svojih izuma. Mislim da ga drugi ne bi baš shvatili ili prihvaćali.

Stela Krušelj, 7.b

Mora imati naočale, kratku kosu. Najčešće bi bio

odjeven u pulover, košulju, traperice, visoke čarape, staromodne cipele. Po

karakteru bi trebao biti sramežljiv, ali bi imao svoje

društvo. Uvijek bi imao knjigu pod rukom i bio bi zatvoren i stalno bi učio.

Mora biti pametan, pristojan i snalažljiv.

Kristina Vinković, učiteljica povijesti

Trebao bi izgledati kao dijete, pristojan, odličan učenik, dobro zaključuje, zna se

snaći u određenim situacijama, ponekad možda živi u svome svijetu. Često

takva djeca nisu prihvaćena u društvu jer imaju svoju

viziju svijeta oko sebe, svoj cilj koji drugi ne shvaćaju. A možda ga i ne prihvaćaju jer

su ljubomorni na njega.

Zdravko Crnković, učitelj informatike

Bio bi zainteresiran za jedno područje kojem bi posvećivao

dosta vremena, ne bi bio u svemu genijalac. Ako je

dobar u sportu, vjerojatno je viši, jači, brži. Ako se više bavi knjigom, onda možda nosi naočale. Živi u svome svijetu, druži se sa svojim društvom, djecom sličnom

sebi. Čak niti ne mora druge prihvatiti, niti oni njega.

Željka Malek, 5.a

Pa ne znam, bio bi tih i miran. Sve bi znao i puno bi učio. Pomagao bi nam

oko nečega što nam ne ide baš dobro ili u onome što

ne razumijemo, a mi bismo njemu pomagali u

tjelesnom ili u nečemu što njemu baš ne ide. On bi čudno hodao kao u filmovima. Nama bi bio

zanimljiv i svi bi se družili s njim.

Dora Radmanović, 4.b

Mali genijalac bi pomagao drugima. Imao bi dugu kosu, kratke hlače, bio bi

poseban, znao bi raditi sve što mu se zada. Bio bi malo povučen, ne bi imao društvo. Imao bi neku torbu koju bi smatrao srećonošom. Smiješno bi govorio.

Tema broja: DAROVITOST

NAJPOZNATIJI HRVATSKI GENIJALAC

NIKOLA TESLA

Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856 – New York, 7.siječnja 1943.), znanstvenik i inovator svjetskoga glasa. Radio je na području elektrotehnike i radiotehnike. U svom bogatom izumiteljskom životu patentirao je više od 700 izuma. Najviše se ipak ističu indukcijski mo-tor, izmjenična struja te eksperimentiranje s bežičnim prijenosom ra-dio valova. Današnji život i tehnologija bili bi nezamislivi bez njegovih izuma. Izravno ili neizravno, odgovoran je za mogućnost prenošenja struje na velike udaljenosti, za korištenje radia, telefona, televizije, računala, rendgena, daljinskih upravljača te mnoštva drugih „stvarčica“ bez ko-jih bi nam današnji život bio nezamisliv. Kao jednom od najvećih fizičara u povijesti čovječanstva, ali i najvećem hrvatskom genijalcu, grupa Mladih fizičara iz OŠ Prelog pokušala mu je odati počast izvodeći neke od njegovih najzanimljivijih eksperimenata. Svakako, jedan od onih koji spadaju u tu kategoriju je eksperiment s

Teslinom zavojnicom.

Teslina zavojnica ili transformator je izvedba transformatora nazvanog po Nikoli Tesli, karakteristična po tome što zbog stacionarnog vala koji nastaje na sekundarnoj zavojnici proizvodi vrlo visoki napon visoke frekvencije.Zanimljivost vezana uz zavojnicu je ta što se zbog izboja visokog napona na vrhu zavojnice može simulirati bežični prijenos energije na određenu daljinu. Upravo to proučavali su učenici grupe Mladih fizičara.

Dario Šincek

Mladi fizičari OŠ Prelog pod stručnim vodstvom učitelja Daria Šinceka u eksperimentiranju s Teslinom zavojnicom

Nikola Tesla

25

Intervju: Tihomir Bendelja

Tihomir Bendelja višestruki je prvak u twirlingu, ujedno i prvi pobjednik showa Supertalent čijim je emitiranjem postao poznat u Hrvatskoj. Zanimalo nas je li njegov uspjeh rezultat darovitosti ili napornog vježbanja.

Tek ste srednjoškolac, a već ste postigli toliko dobrih rezultata. Kako to uspijevate?

Puno vježbam, vježbam svaki dan po dva sata, osim srijede. U školu idem za ekonomistu pa mi i to zahtijeva jako puno učenja, ali mi profesori izlaze u susret, tako da to nije neki veliki problem. U klubu u Donjem Kraljevcu kao pomoćnik treniram djevojčice sedmog i osmog razreda.

Koje nagrade ste do sada osvojili?

Osvojio sam titulu europskog, svjetskog i državnog prvaka.

S koliko ste godina osvojili prve rezultate?Prve rezultate postigao sam s 10

štapom. Naravno, pleše se uz muzičku podlogu. Postoje određeni, ali i slobodni stilovi.

Koliko se smatrate talentiranim, a koliko je to rezultat upornosti i truda?

Više je to rezultat upornosti i truda, zato jer treba uložiti puno vremena u tako nešto, puno treba trenirati i onda se tek vide neki rezultati.

Koliko Vam treba da uvježbate jednu točku?

Neke točke osmislim na jednom treningu i uvježbam ih za 2 do 3 tjedna. Za točke za natjecanja mi treba malo više, nekih 2 do 3 mjeseca.

U čemu ste još bili dobri u osnovonoškolskoj dobi?

Ni u čemu se nisam posebno isticao. Sve razrede sam prolazio s 5, ali twirling mi je bio glavni sport.

Na početku Vašeg bavljenja twirlingom dolazili ste u neugodne situacije. Je li se to promijenilo nakon pobjede u Supertalentu?

To se nakratko promijenilo, ali to nikad neće u potpunosti nestati, uvijek će biti nekih predrasuda zato jer to nije poznat sport. Na početku sam bio često ismijavan jer su pojedinci smatrali twirling ženskom vještinom. Da je twirling kao nogomet, bilo bi mi bolje.

godina kada sam prvi put bio na svjetskom natjecanju. Tada sam postao svjetski prvak.

Pripremate li se za sljedeća natjecanja? Što Vas očekuje?

Sad sam bio na natjecanju u Splitu, na kvalifikacijama za europsko prvenstvo. Osvojili smo odlične rezultate. Pripremam se za europsko prvenstvo koje će se održati u travnju u Češkoj. Prije sam nastupao u paru, ali već neko vrijeme nastupam sam. Pripremam tri solo koreografije.Koliko se već bavite twirlingom?

Bavim se sada već 7 godina. Počeo sam s 9 godina. Uzeo sam štap u ruke, počeo vrtjeti i dogodila se ljubav. Moje sestre bavile su se ovim sportom, zapravo one su više bile mažuretkinje, nego twirlingašice. Nažalost, obje su odustale, ali ja sam ostao.

Twirling je postao poznat u Hrvatskoj tek Vašim nastupom u Supertalentu. Objasnite nam o kakvom je sportu riječ.

Twirling je zapravo spoj ritmičke gimnastike i plesa, povezano sve sa

Tihomir Bendelja

Tema broja: DAROVITOST

Da je twirling kao nogomet, bilo BI mi bolje

26

Tko Vas je prijavio u show Nove TV?

Sam sam se prijavio, to je ispala malo smiješna priča jer su me drugi htjeli prijaviti, odnosno moja mama i trenerica Tihana Ernoić. Nagovarali su me i ostali pa sam se prijavio sam da me ne prijave drugi. Drago mi je što sam se prijavio jer sam promovirao twirling, a to je najvažnije.

Kakva su Vam iskustva s televizijskog natjecanja?

Na Supertalentu mi je bilo jako hladno, prsti su mi se smrzavali pa sam se teško pripremao za nastup. Jedino nas je grijala atmosfera koja je vladala u backstageu. Odnosi s ostalim natjecateljima bili su jako dobri, s nekima sam još u kontaktu, s Monikom Rogić i Ninom Kraljić. Žiri je bio odličan, najviše mi se svidjela Nina jer je imala krasne komentare na twirling. Oduševili su me i Enis i Dubravko. Drago mi je što sam uspio očarati Dubravka jer je njega teško oduševiti.

Na što ste potrošili nagradu od 200 000 kuna?

Dio nagrade potrošio sam na putovanje u Pariz i Lon-don, a dio sam podijelio s obitelji, naravno, i dio sam potrošio na sebe.

Tko Vam je najveća podrška?

Obitelj mi je najveća podrška u svemu, oni su bili uz mene tijekom cijelog showa i kroz sve što sam prolazio. Velika podrška mi je i moja trenerica koja mi je pomagala i slagala koreografije za show, bila je uz mene.

Je li Vam se život promijenio nakon pobjede u Supertalentu?

Pa je. Imam intervjue, nastupe za vikend, nekad i tijekom tjedna, prepoznaju me ljudi na ulici, dajem autograme...

Koji su vaši planovi za budućnost?

Prvo bih htio završiti školu, srednju, onda bih htio otići na fakultet, a usput postati trener i sudac u twirlingu.

Razgovarala : Neva Novak, 7.c

Tema broja: DAROVITOST

Tihomir nam je ustupio fotografiju s jednog od svojih mnogobrojnih nastupa

Naše novinarke iskoristile su priliku kako bi se fotografirale s pobjednikom hrvatskog SUPERTALENTA

27

NAŠI USPJESIPredstavljamo vam najuspješnije učenike i mentore naše škole koji su

svojim radom i upornošću dospjeli na županijska i državna natjecanja, te pokazali zavidno znanje.

HRVATSKI JEZIKInes Kečkeš i Sandra Ružman, učenice 8. a razreda, osvo-jile su sjajna mjesta na županijskom natjecanju iz hrvat-skog jezika. Županijsko natjecanje održalo se u Podturnu gdje je Ines osvojila 2., a Sandra 4. mjesto. Sa svojom mentoricom Snježanom Zebec otputovale su na državno natjecanje koje se održalo u Omišu. Vratile su se s odličnim rezultatima. U jakoj konkurenciji Ines je osvoji-la 13., a Sandra 12. mjesto.

Tea Tkalec, 8.c

BIOLOGIJAOve godine naši biolozi ostvarili su izvrstan uspjeh. Na županijskom natjecanju u poznavanju znanja iz biologije Josipa Čonkaš osvojila je treće mjeste, dok je Stjepan Vargek osvojio drugo mjesto. Dora Rašan, također učenica 7. razreda, plasirala se na državno natjecanje svojim radom o aktivnosti pekarskog kvasca i zauzela odlično drugo mjesto. Također, drugo mjesto na državnom natjecanju osvojili su i Barbara Šimić (8.a) i Vito Šestan (7.a) istraživačkim radom o kar-ijesu.Ništa od navedenoga ne bi bilo izvedivo bez njihove men-torice Marije Šestan koja je najviše zaslužna za ovakve rezultate!

Barbara Delladio, 6.c

Učenici naše škole bili su sudionici županijskog natje-canja iz tehničke kulture. Prvo mjesto osvojio je učenik naše škole, Filip Tizaj u kategoriji robotika, dok je Barbara Delladio osvojila prvo mjesto u kategoriji graditeljstva. Također, Filip Tizaj sa svojim mentorom Milanom Zvonarom otišao je na državno natjecanje u Dubrovnik gdje je osvojio vrlo pohvalno deseto mjesto. U Dubrovniku su proveli 4 nezaboravna dana uz lijepo vrijeme i dobro društvo.

Josipa Lukačić, 8.c

Tako ponosni

Ines i Sandra s mentoricom Snježanom Zebec

Josipa i Stjepan s mentoricom Marijom Šestan

Dora s mentoricom

Marijom Šestan

28

Mladi tehničari s učiteljem Milanom Zvonarom

KEMIJATrinaestogodišnji učenik 7.c  razreda naše škole, Filip Tisaj, na županijskom natjecanju iz kemije pokazao se spremnim i tako uz sav trud i znanje osvojio prvo mjes-to među oštrom konkurencijom. Sve u svemu, mentorica Milanka Krhač vrlo je zadovoljna njegovim uspjehom.  Nažalost, nije se plasirao na državno natjecanje, no svejedno mu čestitamo na ost-varenom rezultatu.

Barbara Delladio, 6.c

 LiDraNoOve godine na državnoj smotri Lidrana predstavljao nas je učenik 5.b razreda Marko Štefan. Za svoj liter-arni kajkavski rad „ Zima“ dobio je mnoge pohvale. Te uspjehe ne bi postigao bez svog mentora Stjepana Or-saga koji njeguje i potiče kod djece interes za „domaču reč“.

Lara Klarić, 6.c

RUKOMETRukometaši naši škole plasirali su se na državno prvenstvo koje se održalo u Rijeci. Dečki su se pre-ko školskog natjecanja i regionalne poluzavršnice plasirali na Završnicu prvenstva školskih

športskih društava u rukometu u konkurenciji sedmih i osmih razreda. Na školskom natjecanju održanom u školskoj dvorani u Prelogu dečki su, naravno, briljira-

li uigranošću i borbenošću te si tako osigurali put u Varaždin na županijsko natjecanje. Uvjerljivim pobjedama još jednom su stali na pobjedničko postolje i sa zlatnim medaljama priskrbili si dugo očekivani put u Rijeku. Nakon napornog puta stigli su u Rijeku. Samo natjecanje je bilo odlično or-ganizirano pa tako nije bilo nekih komplikacija oko kašnjenja. Već u prvoj utakmici dečki su poka-zali zube i svladali prvog protivnika. I tako sve ostale do finala. Utakmice su bile naporne i teške, priznaju rukometaši, ali to je sport. A u finalu, najvažnija pobjeda kojoj su se toliko nadali. Iznenadili su igrom i opravdali sva očekivanja. S peharom u rukama i medaljama oko vrata puni zadovoljstva sjeli su u autobus i s pjesmom stigli u Prelog gdje su ih dočekali ponosni roditelji i prijatelji. Ali ipak su izdržali. Jer kako kaže stara poslovica: "Najbolji prolaze najteži put, zato i jesu najbolji!".

Barbara Delladio, 6.c

Tako ponosni

Učitelj Božidar Žegarac sa zlatnim rukometašima:

(stoje) Filip Sečan, Marko Sermek, Dino Vlašić, Nikola Šestan, Hrvoje Malek, Kruno Trupković, (čuče) Josip Najman, Vito Šestan, Filip Hozjan, Neven Martinčević, Luka Sermek, Marko Židov

29

Filip Tisaj s učiteljicom Milankom Krhač

Marko Štefan s učiteljem

Stjepanom Orsagom

 REZULTATI SEZONE 2010. g. - ŠKOLSKO ŠPORSTKO DRUŠTVO MLADOSTU ovoj godini naši su učenici postigli zadivljujuće sportske rezultate na županijskoj, regionalnoj i državnoj razini. Na različitim natjecanjima ukupno su osvojili 142 medalje, od čega 53 brončane, 24 srebrne i 65 zlatnih. Osvojeno je 11 pehara, i to 4 za treće mjesto, 1 za drugo mjesto i 6 za prvo mjesto.Ovome treba dodati i vrlo dobro četvrto mjesto naših nogometaša i košarkaša.Među svim nagradama naročito se ističu pehar i plaketa rukometaša naše škole za osvojeni naslov državnih prvaka na prvenstvu školskih športskih društava u Rijeci.Veliki udio u ovim uspjesima imao je i kvalitetan rad trenera u klubovima u koje je uključen veliki broj naših učenika.

 Atletika5. i 6. razredi djevojke Ove godine na atletskom natjecanju održanom u Čakovcu na stadionu Mladosti djevojke 5. i 6. razreda naše škole uz mnogo truda uspjele su izboriti prvo mjesto i tako stati na tron kao prvakinje županije. U ovoj konkurenciji Maja Kos (skok u dalj), Josipa Golomboš (skok u vis), te Tatjana Hajdinjak (300 m) okitile su se srebrnom medaljom, dok su se Elena Martinčević (600 m) i Barbara Delladio (bacanje loptice) kući vratile sa zlatom oko vrata. Ženska štafeta također se okitila srebrom (I. Vuk, L. Klarić, B. Delladio, T. Hajdinjak). 5. i 6. razredi dječaci Dječaci iz školske ekipe u ovoj konkurenciji također su zasjali na tronu pobjednika. Uvjerljivo su odnijeli ekipnu pobjedu, dok su se pojedinačno zlatom okrunili Marko Sermek (bacanje loptice) i Leon Furdi (skok u vis). Muška štafeta također se okrunila srebrom. 7. i 8. razredi djevojke Ženska ekipa naše škole u konkurenciji 7. i. 8. razreda uz puno borbenosti i truda uspjela je zakoračiti na tron i okititi se broncom. Pojedinačnu medalju brončanog sjaja za cure osvojila je Lucija Vuk (skok u dalj).        7. i 8. razredi dječaci Dečki nas, kao i uvijek, nisu iznevjerili i tako u Čakovcu ove sezone stali na postolje i u znak truda i napornog rada zasluženo primili brončane medalje. Za dečke jedino zlato osvojio je Denis Gorupić (bacanje kugle), a sa srebrom oko vrata kući se vratio Nikola Šestan (skok u dalj).

Tako ponosni

30

 KOŠARKA7. i 8. razredi djevojke Na finalu županije u Čakovcu cure naše košarkaške ekipe pokazale su da i rukometašice mogu igrati košarku. Nakon jednog poraza u polufinalu, u borbi za treće mjesto naše su cure pokazale upornost i ta-ko se zasluženo okitile medaljom brončanog sjaja. 7. i 8. razredi dječaci U prvom kolu košarkaškog natjecanja u Murskom Središću naši dečki su iznenadili favorita i prvim mjestom se plasirali u finale županije gdje su osvojili izvrsno četvrto mjesto.

Nogomet  Ove godine obje nogometne ekipe (5. i 6., te 7. i 8.) razočarale su neuspjehom. Dječaci 5. i 6. razreda bili su četvrti na županijskom natjecanju dok se starija ekipa nije plasirala.

KROSNa ovogodišnjem krosu ekipa 7. i 8. razreda bila je odlična četvrta među jakom konkurencijom.

 RUKOMET7. i 8. razredi djevojke Rukometašice su ove godine iznenadile izvrsnim trećim mjestom u jakoj konkurenciji drugih škola te su za to zasluženo dobile pehar i medalje. 5. i 6. razredi djevojke Odličnom igrom, borbenošću i upornošću mlađa ekipa rukometašica zasluženo je odnijela zlato u svoju vitrinu. Bez ijednog poraza cure su se probile do pobjedničkom postolja i zlatnih medalja.  5. i 6. razredi dječaci Ovogodišnje natjecanje donijelo je još jedno iznenađenje - izvrsna ekipa naših rukometaša u konkurenciji 5. i 6. razreda osvojila je srebrnu medalju zlatnoga sjaja.   Pripremila : Barbara Delladio,

Tako ponosni

31

Rukometaši petog i šestog razreda

Mlade atletičarke

Ekipa rukometašica

GAVRANOM

RAZGOVOR sMirom

Književnik i dramatičar Miro Gavran posjetio je našu školu i održao književni susret za učenike predmetne nastave. Piše već 33 godine, a napisao je za mlade sedam proznih knjiga i jednu knjigu igrokaza, za odrasle osam romana, jednu knjigu kratkih priča, nekoliko drama i komedija- ukupno 26 djela. Njegova djela vole svi, i djeca i odrasli jer, kako kaže, ne pravi razliku između knjiga za starije i mlađe.

Ljubav prema knjizi dovede čovjeka da i sam poželi ispričati svoje priče.

1.Kako se rodila ljubav prema književnosti?

U djetinjstvu sam puno čitao i bio sam okružen knjigama, roditelji su mi bili učitelji. Sestra, koja je starija 11 godina od mene, profesorica je književnosti i sve je to pogodovalo da se rodi ljubav prema književnosti. Počeo sam pisati sa 16 godina. Kad sam završio prvi razred srednje škole, uzeo sam jednu bilježnicu i u mjesec dana napisao pet priča i nekoliko pjesama i do danas nisam prestao s pisanjem.

2. Koja je prva knjiga koju ste napisali?

Prva moja knjiga za mlade je bila Svašta u mojoj glavi, dok je prvi roman za odrasle bio Zaboravljeni sin.

3. Što sada pišete?Sada sam napisao roman za odrasle Kafka i prijatelji o velikom piscu Franzu Kafki koji će uskoro izaći u Mozaiku. Radnja se događa u Pragu na početku 20. stoljeća.

4. Je li Vam draže pisati knjige za djecu ili za odrasle?Ja tu ne pravim razliku jer podjednako volim i jedno i drugo, a isti su zadaci. Pisac mora u oba slučaja, pisao za mlade ili pisao za odrasle, ispričati zanimljivu priču, mora stvoriti likove koji su uvjerljivi, mora prenijeti snažne osjećaje ili nasmijati čitatelje.

5. Unosite li u svoja djela autobiografske elemente?

Da. U mnoga svoja djela unosim autobiografske elemente. Najviše autobiografskih elemenata ima u knjizi Svašta u mojoj glavi.

6. Kako se osjećate gledajući svoja djela u kazalištu?

Nekad jako lijepo, ako režiseri i glumci to dobro naprave, ali i jako tužno, ako to loše naprave. Kod kazališnih predstava može se dogoditi da glumci i redatelj svojom kreativnošću piscu nešto dobro dodaju, a mogu mu puno toga i oduzeti, ako krenu krivim smjerom u prizorenju tog djela.

Najveće zadovoljstvo za pisca je puno čitatelja.

7. Neka vaša djela uvrštena su na popis lektire. Smatrate li to posebnim uspjehom?

LJEPŠE JE BITI SLOBODAN ČOVJEK NEGO UČENIK

Naši gosti

32

Da, u načelu sam jako sretan što su neke moje knjige u lektiri jer je to siguran znak da će ih veći broj mladih pročitati. Najveće zadovoljstvo za pisca je da ima puno čitatelja.

8. Dobitnik ste brojnih nagrada. Koju biste izdvojili?

Pa, po nekakvom značenju izdvojio bih nagradu Central European Time koju sam dobio 1999. u Budimpešti za na-jboljeg pisca srednje Europe. Ta je nagrada imala veliku težinu, ali drage su mi i ove druge nagrade. Recimo, za Svašta u mojoj glavi dobio sam nagradu Ivana Brlić-Mažuranić, za Sretne dane sam dobio nagradu Mato Lovrak. Dobio sam 20 nagrada, svaka mi je na svoj način draga.

Književna nagrada veseli pisca, ona skrene pozornost na djelo, ali ona nije poticaj.

9. Je li Vam nagrada poticaj za daljnji književni rad?

Književna nagrada veseli pisca, ona skrene pozornost na djelo, ali ona nije poticaj. Poticaj je želja da ispričaš dobru priču. Nagrada daje osjećaj zadovoljstva.

10. Posvećen Vam je i kazališni festival u Slovačkoj. Kako je došlo do suradnje?

U jednoj godini čak šest Slovačkih kazališta imalo je moje drame na repertoaru pa su vodeći ljudi teatra Jana Palari-ka iz Trnave pokraj Bratislave odlučili pokrenuti festival. To je dobro prošlo pa su kasnije taj festival pretvorili u međunarodni. Pored slovačkih kazališta zvali su i kazališta iz drugih zemalja, od Poljske do Francuske, Hr-vatske, Češke, Njemačke, Austrije.

11. Kako izgleda Vaš radni dan- kada pišete, kako Vam dolazi inspiracija?

Kad pišem, znam se cijeli dan posvetit pisanju, a kada imam pokuse u kazalištu, onda je to potpuno nešto drugo. Nekad sam na putovanjima ili književnim susretima, kao sada, znači nisu svi moji dani podjednaki. A inspiracija dolazi ili iz stvarnog života ili iz mašte. Svaka moja knjiga spoj je životnog iskustva i mašte.

12. Koji Vam je bio omiljeni pisac u djetinjstvu?

Bilo ih je više. Kad sam bio vaših godina volio sam pisce kao što je Erich Kästner, Astrid Lindgren, Mark Twain, Karl May , Mato Lovrak, Ivan Kušan, Ferenc Molnar, itd. To su bili pisci koje sam beskrajno volio, cijenio ih i na neki način, to su bili moji uzori.

13. Na sajmu knjiga u Frankfurtu nominirani ste za nagradu Astrid Lindgren. O kakvoj nagradi je riječ?

Pa, to je jedna velika, značajna nagrada, svjetska, i sretan sam što me Hrvatski centar za dječju knjigu predložio. Šveđani su prihvatili tu nominaciju i objavili je na sajmu

knjiga u Frankfurtu. To je jedna beskrajno vrijedna nagrada jer je švedska vlada stala iza nje, tako da iznosi čak 560 000 eura i to je dalo veliko značenje toj nagradi. Mnoge zemlje s ove planete uključile su se u nominacije svojih autora za tu značajnu na-gradu.

14. Koji ste predmet najviše voljeli u školi?

Do petog osnovne bila je to matematika, a od šestog razreda je bio hrvatski jezik. Nekada sam planirao biti profesor književnosti, a onda sam up-isao dramaturgiju na Zagrebačkoj akademiji za kazališni film i televiziju i otišao sam malo prema kazalištu.

Zaljubljivao sam se u neparnim razredima.

13. Jeste li u osnovnoškolskim danima bili zal-jubljive prirode?

Srednje, srednje zaljubljive. Znači, u petom razredu sam se zaljubio prvi put, u trećem malo onako, onda u sedmom i prvom srednje. Uvijek u neparnim razredima sam se zaljubljivo, a u parnima sam se liječio od toga.

14. Poželite li se ikada vratiti u školske klupe?

Ne dao Bog. Ljepše je biti slobodan čovjek nego učenik.

15. Nešto za kraj.

Čitajte jer ljudi, koji čitaju, sretniji su od onih koji ne čitaju, imaju ispunjeniji unutarnji život, lakše izražavaju svoje misli i osjećaje i jednom riječju, pametniji su od onih koji ne čitaju.

Razgovarala : Stela Zrna 7.c

Naši gosti

Miro Gavran - glavom i BRADOM

33

Put oko svijeta

ODLUKABio je petak, znam da je bio. Moja mama je bila na roditeljskom sastanku na kojem je učiteljica govorila o putovanju u Veliku Britaniju. Nju je toliko oduševila učiteljičina prezentacija i njezine avanture s prijašnjih pu-tovanja da je konačno nakon mog dugog nagovaranja pristala da i ja otputujem. Roditelji su me odlučili poslati na samo dva tjedna jer su se bojali da se neću snaći u nepoznatoj zemlji. Ja sam bila uzbuđena i jedva sam čekala odlazak. Moji roditelji su bili veoma tužni. Pa ipak sam odlazila sama u nepoznati svijet. Oni tužni, a ja sretna. Čista suprotnost! Kad malo bolje razmislim, nisam ni ja bila posve sretna. Osjećaji su mi se ispremiješali. Uzbuđenost, zbunjenost, sreća, tuga…

LONDON, DOLAZIMOOOO!U zračnu luku stigli smo među prvima Vrijeme do polaska aviona brzo nam je prošlo uz cedevitu, kapučino i razne viceve. Prije ulaska u avion morali smo proći hrpu sigurnosnih mjera. Svi smo se smijali kad je učiteljici bipkalo na-kon što je prošla kroz provjeravač met-ala. Prije ulaska u avion još smo sto puta morali pokazati putovnice. Nakon sat i pedeset minuta leta stigli smo u London. Sletjeli smo na aerodrom LGW (London Gatwick Airport). Kad smo sredili svu papirologiju, potražili smo naš minibus koji nas je odvezao u Guildford gdje su nas čekale naše nove obitelji. UPOZNAJMO SE!Moja obitelj je bila iz Tajlanda, ali već šest godina žive u Velikoj Britaniji. Moja nova mama Tan i njezin sin Leo žive u stanu veoma blizu škole i centra grada pa sam se osjećala gotovo kao kod kuće. Leov otac ne živi s njima jer radi na Tajlandu. Leo ima samo pet godina, ali već tečno govori engleski, tajlandski i irski. Djeca u Velikoj Britaniji s pet godina kreću u školu pa je tako i Leo već učenik. Mama Tan i Leo ponekada su razgovarali tajlandski pa ih nisam razumjela. Naučili su me nekoliko riječi, ali sam ih brzo zaboravila jer su veoma čudne i teške.ŠKOLAŠkola u Velikoj Britaniji bitno se razlikuje od naše. Njima nastava počinje u 9,30 h. Zatim imaju dva školska sata po 45 minuta bez odmora. Nakon toga od 11,00 h do 11,30 h je odmor. Zatim imaju još dva sata, pa od 13,00 do 14,00 h imaju veliki odmor za ručak. Djeca ručak ne dobivaju u školi već od kuće nose lunch-box. U lunch-boxu se najčešće nalaze sendviči, sok, neko voće, čokoladica i čips ili smoki.

Nakon toga imaju još jedan sat nastave, pa radionice do 16,00 h. Prvi danPrvi dan smo pisali ispit. Prema rezultatima ispita rasporedili su nas u grupe Nakon toga smo išli u razgledavanje grada. Guildford je grad malo veći od Varaždina. Pun je shopping centara i kafića s brzom hranom. Nakon razgledavanja i kupovine otišli smo u obližnji kafić na kebab. Iznenadili smo se kolike su njihove porcije jer nitko nije mogao sve pojesti. Napunili smo svoje trbuščiće i svatko je krenuo svojim putem. Na kraju dana Tan i Leo su me čekali s ručkom koji je obično u 18 sati , a večera u 21 sat. Njima je to normalno, ali meni je bilo veoma čudno. Drugi danKad smo stigli u školu, pročitali smo u koju smo grupu upali .Smijali smo se kad su učitelji čitali naša imena, jer tamo je bilo Rusa, Turaka, Španjolaca, Argentinaca... Bilo je zabavno slušati druge kako pričaju engleski. Svatko je imao svoj naglasak. Najsmješniji su mi bili Rusi. Govorili su vrlo brzo i nerazumljivo. Učitelji su im stalno govorili : „Slowly, slowly!“ Katkad bi ih poslušali i govorili sporije, ali to su bili rijetki slučajevi.

Treći danPosjetili smo jedan od najvećih zabavnih parkova , Thorpe park. Thorpe park ima više od 30 različitih vožnji i raznih vrtuljaka, a najpoznatija vožnja je The Ride. To je najstrašnija vožnja na svijetu. Najzabavnija mi je bila vožnja u kojoj vlak pada u bazen pun vode, a sa strane prskaju vodene puške. Bili smo mokri do kože. Sva sreća što je

bilo sunčano pa smo se brzo osušili. Moj prijatelj Matija je osvojio mnogo nagrada gađajući košarkaškom loptom u koš, penjanjem po ljestvama, igrajući košarku, nogomet… Osvojio je dva ogromna plišana srca, velikog pingvina (kojeg je poklonio meni i kojeg sam donijela kući), dva mala plišana medvjedića, nogometnu loptu i košarkaški dres. Četvrti danČetvrtak nije bio nešto posebno. Imali smo uobičajenu nastavu. Toga dana jedina nam je prava zabava bio večernji izlazak u disko. Svi smo plesali i pjevali. Rasturali smo plesnim podijem. Najdraže nam je bilo plesati makarenu koju je s nama otplesao i ravnatelj.

Peti danNakon nastave uslijedili su zabava i urnebes. Išli smo na

Moja prijateljica i ja htjele smo svima pokazati svoje predivne noge pa smo obukle minice. To je bila katastrofa jer je na klizalištu bilo tako hladno da smo se gotovo smrzle. No, sva sreća da smo tamo bili samo dva sata jer mi duže ne bismo izdržale.

ak iz lunch - boxa[

34

Odmah nakon klizanja otišle smo u kafić i popile vruću čokoladu da se malo odledimo. Šesti danIzlet u Oxford! Svi smo bili uzbuđeni i jedva smo čekali polazak. Nakon dva sata vožnje stigli smo pred Oxford University. U tom Svučilištu snimljeni su svi nastavci filma Harry Potter. Šetala sam hodnicima koje sam vidjela u filmu. Dvorana u kojoj su jeli, fontana kod koje su pričali, zidovi po kojima su pisali krvlju… sve je bilo baš kao i u filmu. Osjećala sam se kao da sam ušla u čaroban svijet čarobnjaka i na trenutak sam zaboravila da sam u stvarnom svijetu bez čarolija. Sveučilište je ogromno. Nismo razgledali cijelo jer bi nam za to trebao cijeli dan. Nakon razgledavanja, došli smo do travnjaka gdje smo pojeli svoj ručak iz lunch-boxa. Zatim smo otišli u razgled grada, sami. S učiteljima smo se našli u dogovoreno vrijeme na dogovorenom mjestu. Sedmi danNedjelja. Dan bez obveza, bez nastave i ikakvih zaduženja. S učiteljicom Ivanom dan prije smo se dogovorili da ćemo ići u London na izlet. Tako je i bilo. Sreli smo hrvatsku košarkašku reprezentaciju. Bili smo presretni jer smo konačno vidjeli nekog poznatog. Učiteljica Ivana je zakon! Vodila nas je u

najpoznatiju ulicu u Londonu, Oxford street,ulicu punu trgovina. Zamijetila sam nešto što sam viđala samo u filmovima. Prije nego što se trgovine otvore, ljudi stoje u redu i čekaju. To me veoma začudilo jer sam mislila da je to moguće samo u filmu. Mami sam kupila šarenu prugastu tuniku. Uvijek je ponosna kad ju obuče jer ipak je to tunika iz Londona. Osmi i deveti danU ponedjeljak i utorak se ništa posebno nije dogodilo. Imali smo uobičajenu nastavu, a kasnije smo se svi zajedno zabavljali. Deseti i jedanaesti danDrugi put u Londonu. Ovaj put smo išli s vodičem koji nas je vodio kroz grad, pokazao nam mnoge znamenitosti i ispričao sve moguće i nemoguće o njima. U Londonu smo se odlično zabavili, bez obzira na žurbu u kojoj smo bili. Navečer smo se zabavljali u disku. Svi smo plesali, čak i učitelji. Zadnji danPetak. Najžalosniji dan jer idemo doma. Otkada smo stigli u školu, dečki su igrali nogomet , a mi cure, smo navijale. Još nisu do kraja završili utakmicu, a već je minibus došao po nas, Hrvate. Svi smo se tužno grlili. Bilo nam je teško, no zapisali smo e-mail adrese i još i danas se dopisujemo. Na najvećem aerodromu London Heathrow Airportu naša uzbuđenost nestaje jer su nam oduzeli velika plišana srca. Bila su bila prevelika i nisu mogli provjeriti ima li čega unutra. Nasreću, moj pingvin je bio malo manji i mogla sam ga ponijeti kući. Kad smo morali proći kroz provjeravač metala opet je bilo problema. Zaboravila sam skinuti

metalnu narukvicu i bipkalo je. Svi su se smijali, a ja sam se osjećala kao u filmu u kojem policija provjerava kriminalce. U avionu smo čekali još sat i pol zbog nekakvih problema. Poslije ponoći stigli smo u Hrvatsku. Moj otac je mene prvu uočio jer sam držala pingvina u rukama. Oprostila sam se od prijatelja i učiteljice i sretna krenula prema kući. Cijeli put sam brbljala i tati prepričavala razne događaje s putovanja. A bilo je toga… Želim i sljedeće godine posjetiti Veliku Britaniju. Pronašla sam gomilu zanimljivih i zabavnih prijatelja, doživjela s njima razne avanture, a uz sve to i usavršila engleski jezik.

Ivana Kosec, 7.c

35

ZANIMLJIVOSTI

Ivana Lesjak - pedagoginjaKakvu glazbu najradije slušate? Rock, Pop-rock,Najdraža grupa: Aerosmith, Rolling Stones Najdraži pjevač: Bruce Springsteen, Elvis Presley, Najdraža pjevačica: Alicia Keys, Norah JonesNajdraža pjesma: Always with me, always with you Najgora pjesma: ajmo reći „Narodnjaci“Najbolji glumac: Andy Garcia, Keanu ReevesNajbolja glumica: Julia Roberts, Charlize TheronNajdraži film: Sweet NovemberNajdraži pisac: Miroslav Krleža,Najdraža knjiga: Ana KarenjinaNajbolja video igrica: Super Mario, hehe, i da, obožavala sam Pacmana Imate li kućnog ljubimca? Kojeg? 2 mačka-Car i TomyVolite li surfati? obožavam surfati…na valovima , pa u granicama normale da...Omiljena web stranica: www.youtube.com Najdraži predmet u OŠ: glazbeniNajdosadniji predmet u OŠ: nisam ga imalaOmiljeni hobi/zabava: pjevanje, plesOmiljeno piće: gusti sokić od jagodeOmiljeno jelo: Mahune, riba, burek sa siromNajdraža boja: PlavaLjubavni status: hm… Ivana ima dečka Što Vas najviše nervira? Zločesti ljudiŠto mislite kakvi ćete biti za 10 godina? Zgodna, mršava, pametna, po mogućnosti sa završenim studijem Gestalt psihologije i barem 2 djece 3 stvari koje biste ponijeli na pusti otok? Voda, sjeme smokve, nekogaPostoje li vanzemaljci? Aha…Najbolji sport: Latinoamerički ples, odbojkaNajbolji sportaš/sportašica: Svetlana Khorkina, (gimnastičarka) Dražen Petrović R.I.P.Kamo biste voljeli putovati? Južna Amerika Nadimak: Ivči za prijatelje, Nana za obiteljHoroskopski znak: bik

Kakvu glazbu najradije slušate? Elektronska glazba općenito (tecno, trans)Najdraža grupa: Depeche ModeNajdraži pjevač: Marko Perković ThompsonNajdraža pjevačica: Kylie MinogueNajdraža pjesma: Lijepa li siNajgora pjesma: Sve vrste turbo-folkaNajbolji glumac: Mel GibsonNajbolja glumica: Monica BellucciNajdraži film: Brave HeartNajdraži pisac: Jules Gabriel VerneNajdraža knjiga: Djeca kapetana GrantaNajbolja video igrica: Diablo 2Imate li kućnog ljubimca? Kojeg? Imam psa RikijaVolite li surfati? NaravnoOmiljena web stranica: www.goal.comNajdraži predmet u OŠ: povijestNajdosadniji predmet u OŠ: likovniOmiljeni hobi/zabava: čitanjeOmiljeno piće: juiceOmiljeno jelo: cheeseburgerNajdraža boja: crnaLjubavni status: u sretnoj veziŠto Vas najviše nervira? Dvoličnost ljudi i nepravdaŠto mislite kakvi ćete biti za 10 godina? Pametniji nego sad3 stvari koje biste ponijeli na pusti otok? Notebook, pristup internetu i gomilu hranePostoje li vanzemaljci? DaNajbolji sport: nogometNajbolji sportaš/sportašica: Gennaro Ivan GattusoKamo biste voljeli putovati? Egipat, Bliski istok, Središnja AmerikaNadimak? DassaHoroskopski znak: vodenjak

36

Naših TOP 5

Filmovi:

1. Sam u kući / Harry Potter i darovi

smrti

2. High schoool musical

3. Najbrži i najžešći / Glup i glu-

plji

4. Gas do daske / Pepeljuga

5. Avatar

Videoigrice:1. The Sims2. Call of duty3. GTA San Andreas4. Pes 2011

5. Guitar hero

Knjige:1. J.K. Rowling: Harry Potter2. A. De Saint - Exupery: Mali princ3. M. Gavran:Profesorica iz snova4. M. Gavran:Kako je tata osvojio mamu5. B. Primorac: Maturalac

Časopisi:1. OK!2. Teen3. Elle4. Meridijani5. Drvo znanja

Pjesme:1. Kelly Clarkson – Because of You

2. Shakira – Waka Waka3. Black Eyed Peas – The Time4. Bruno Mars – Just the Way You Are5.Guns n' Roses – Sweet Child o'mine

Zanimljovosti

Što čitamo? Što gledamo i slušamo? Kakve igrice igramo na računalu? Čime kratimo slobodno vrijeme? Svemogući FACEBOOK se ovdje pokazao korisnim alatom za brzo i učinkovito provođenje ankete čije rezultate možete vidjeti na ovoj stranici. Jeste li i vi dio naše statistike ili odskačete u nečemu? Provjerite!

Ovim putem zahvaljujem svim sudionicima!

Neva Novak

37

Ove godine posebno su popularni veliki ukrasi u kosi. Traka žarkih boja, rajf ili pak neki drugi ukras zasigurno će osvježiti vaš izgled. Ne možete promašiti ukoliko kroz kosu provučete otkačenu mašnicu uočljive boje i dizajna.

Takve mašnice možete kupiti u raznim dućanima ili ih čak i izraditi sami! Pronađite ih na kopčicama, trakama, rajfovima pa čak i na nakitu. Ako ne želite mašnice na odjeći, broš je savršeni izbor za vas. Želite li biti modno

osviještene? Prihvatite naše savjete i budite trendy, no nikako nemojte pretjerivati!

Još niste probali s mašnicama? Što čekate?

Napravite sami svoju mašnicu! Evo kratkog postupka za izrađivanje ovih šarenih modnih dodataka:

Za izradu mašnice trebate: škare, komad tkanine širok oko 4 cm i dug oko 17 cm, manji komadić iste tkanine dug oko 2 cm, konac, iglu i ukosnicu.

Uzmite veću tkaninu i rubove presavijte prema unutra tako da da se preklapaju.Konac provucite ispod preklopljene tkanine i zavežite čvrsto s gornje strane, te odrežite ostatak konca.Manji komadić tkanine položite preko čvora konca…i sašijte s druge strane

Na kraju provucite ukosnicu kroz mašnicu i spremni ste zasjati sa svojim novim modnim dodatkom!

Barbara Delladio, 7.d i Ana Žvorc, 7.c

Ukoliko nemate ideje za izradu mašnica, mi vam nudimo neka rješenja koja su odabrale poznate svjetske zvijezde, ali i modni dizajneri. Pustite svoju maštu na slobodu! Samo hrabro!

KOSAModa

38

MODA

Apostolke, levisice,parke, starke i marte! Sve to, a i još više nezaobilazni su modni predmeti, koji se nalaze svi, ili barem jedan od njih u ormarima mladih širom svijeta,danas, ali vjerovali vi to, ili ne i u doba naših mama i tata, ali i naših baka i djedova.

Prolazeći hodnicima naše škole nije moguće ne zapaziti još jedan modni detalj-maramu oko vrata. Naravno da to nije bilo koja marama to je kod mladih jedna i jedina - palestinka.

Pitam se da li uopće znamo što je to palestinka i zašto je tako popularna među mladima. U svom istraživanju došla sam do sljedećih podataka...

Palestinka je zapravo pokrivalo za glavu arapskih muškaraca, napravljena uglavnom od čistog pamuka, mada se u nekim regijama miješa i s vunom. Marama specifičnog uzorka vremenom se proširila ostatkom svijeta kao simbol bunta, a onda i kao trendy modni detalj koji nose mnogi showbizzeri među kojima i sestre Olsen, Jonas Brothers, Rihanna, Kirsten Dunst, Luka Nižetić i drugi. Naravno, u arapskom svijetu nosi se na glavi.

U pustinjskim područjima koristi se kao pokrivalo za glavu radi zaštite od sunca, ali se prevuče i preko očiju te usta kao zaštita od pustinjskog pijeska. Svoje korijene palestinka vuče još iz Mezopotamije, gdje je bila ručno tkana.

Postoje tri vrste ove marame:(Ya)sh(e)magh – napravljena je od pamuka ili lana, ima mnogo boja na sebi, ali najčešće crve-nu i bijelu. Ghutrah – napravljena od vrlo mekog pamuka, a nosi se u Iraku i susjednim zemljama. Kuffiyeh – bijele i crne boje, izrađena od pamuka i vune, a nose je uglavnom Palestinci.

Palestinka je u zapadni svijet ušla preko britanskog pukovnika T. E. Lawrencea, koji je bio poznatiji kao Lawrence od Arabije. Nosio je palestinku za vrijeme Prvog svjetskog rata, a njegov je lik bio toliko popularan da je kasnije snimljen i film 'Lawrence od Arabije'.

Palestinka se obično nosi na jedan od tri načina. Prvi način je marama prebačena preko ramena, poput ogrtača - tako je obično nose propalestinski orijentirani. Drugi je način poput šala, oko vrata - tako je obično nose glazbenici. Treći je marama složena u trokut i zavezana oko vrata, s time da vrh trokuta visi na prsima - ovako je omiljena među reperima.

Bez obzira nosimo li ih jer želimo iskazati svoje buntovništvo, poslati neku poruku ili tek kao lijepi modni dodatak, palestinke su tu već desetljećima i sigurno je da ćemo ih gledati i nositi još dugo.

Stela Zrna, 7.c

PALESTINKA

39

ZEZANCIJE

Bi li ti koristilo malo opuštanja i odmora? Želiš li manje vremena potrošiti na učenje, a postizati bolje rezultate?Stiže pomoć! Zavirili smo u različite knjige, a kao glavni izvor smo iskoristili knjigu autorice Margie Ag-new „Kako do boljih ocjena“. U njoj smo pronašli horoskop učenja.Pročitajte ove horoskope pa vidite možeš li u astrološkim znakovima pronaći rješenje za svo-je i tuđe probleme!

BLIZANCI(22.svibnja – 21.lipnja)Ti si doista prava zvi-jezda! Brzo misliš, imaš sjajne zamisli, ali rijetko uspiješ provesti u djelo. Ti si onaj od koga tražimo pomoć kada treba započeti neki projekt, ali tebi nažalost sve to brzo dosadi pa kreneš u nešto novo. Ti si također onaj kojemu ispod sas-tavka često napišu „Nisi se držao teme“ ili „Sastavak nije isplaniran“ zato Blizanče, PLANIRANJE je PRESUDNO želiš li dobiti ocjenu koju zaslužuješ.

BIK(21.travnja – 21.svibnja)Ti si doista nalik na poslovičnog slona u prodavao-nici stakla! Sklon si pojuriti bez ikakvih planova i ne razmišljajući o posljedicama. MORAŠ pročitati pitanja u testovima i onda pričekati trenutak, smiriti se i sabrati. Potrudi se ISPLANIRATI svoje odgovore. Ne daj da te zbuni onaj kreten što sjedi do tebe samo zato što je ispisao pola stranice dok ti još nisi stigao ni pročitati pitanja. On će ubrzo gristi olovku i smišljati što bi dalje napisao!

DJEVICA(24.kolovoza – 23. rujna)Metodična si i imaš dobro pamćenje. Možda se tebi ne čini da tako dobro pamtiš podatke, ali jesi li doista istražila sve one različite načine pamćenja kojima se možeš koristiti? Jedan će od njih biti uspješan, zato ih sve uzmi u obzir. Umjesto da zuriš u svoje bilješke kako bi ih vi-zualno upamtila, pokušaj ih diktira-ti na kazetofon ili ih čitati naglas – na taj ćeš se način koristiti i audi-tivnim pamćenjem. Ili piši bilješke i aktiviraj pamćenje ruke. Možda se možeš koristiti različitim bojama za obilježavanje kako bi lakše zapamti-la što je potrebno? Da, Djevice, ti doista imaš izvrsno pamćenje. Moraš samo otkriti koji ti način najviše leži. A onda ga PRIMIJENI!

LAV(24.srpnja- 23.kolovoza)Ti si doista pravi lav koji riče, hra-bar i impulsivan. Te osobine mogu biti vrlo korisne kada ideš na test. ALI, sklon si brže-bolje napisati odgovor dok još nisi ni pročitao pitanje a kamoli razmislio ili is-planirao što ćeš reći. Često će ti se dogoditi da poslije testa, kada budeš razgovarao s prijateljima, uzvikneš: „O, ne! Zar smo doista trebali odgovoriti na četiri pitanja iz prvog dijela i tri iz drugog dije-la?!“ Pomnjivo pročitaj pitanja, pokušaj zamisliti da si ti ispitivač, pa ćeš si prištedjeti mnoge gla-vobolje.

OVAN(21.ožujka - 20.travnja)Snažne si volje, imaš smisla za humor i rođeni si vođa. Kada ne predvodiš druge, voliš biti sam i u miru rješavati svoje probleme. Ovnovi, oprez! Ako radite sami, možda propuštate pomoć koju vam mogu pružiti drugi. Pokušajte UČITI i PON-AVLJATI gradivo s nekim pri-jateljem i otkrijte koliko ćete na taj način brže naučiti gradi-vo. I još nešto, dragi Ovnovi: pazite da se vaš urođeni smisao za humor tijekom ispitivanja ne pretvori u drskost. Neki dosadni ispitivači uopće ne ra-zumiju šalu, a drskost ne trpe. Zato im ne dajte razloga da vam snize ocjenu.

RAK(22.lipnja – 23.srpnja)Ti si pravo utjelovljenje opreza. Usto si sklon i promjenama raspoloženja, a obično DRUGE optužuješ za SVOJ neuspjeh. Odmah prestani s tim i preuzmi odgovornost za vlastitu naobrazbu! Počni ovoga trenutka: izradi plan učenja. NE DOPUSTI da zbog drugih odustaneš od njega. Traži razloge za usp-jeh, a ne izlike za neuspjeh. Sposoban si, pametan i možeš dobiti ocjene koje želiš.

40

ZEZANCIJE

VODENJAK(21.siječnja – 19.veljače)Vodenjače, ti si i metodičan i smiren – izvr-stan si organizator i znaš se temeljito pripremiti prije ne-go što počneš raditi. Ali, OP-REZ! Moglo bi se dogoditi da vrijeme isteče dok ti još nisi ni završio s planovima. Sklon si tako dugo razrađivati raspored učenja da ti na kra-ju ne preostane vremena za samo učenje! Pripazi i na tes-tovima. Pokušaj razraditi brz i lak način planiranja sasta-vaka kako ti ne bi ponestalo vremena.

ŠKORPION(24.listopada – 22.studenog)Da, ti nedvo-jbeno imaš sve osobine Škorpiona, a pritom ne mislim na smrton-osni ubod! Znaš izvanredno planirati i smišljati uspjeh, pa se tom sposobnošću mudro koristi i pomnjivo planiraj sastavke. No kao pravi Škorpion sklon si skakati s predmeta na predmet pa sebi ne ostavljaš dovoljno vreme-na da doista uspiješ znanje. Kada budeš učio za ispite, ostavi si na svaki školski sat odmor od pet do deset minuta. Kada se zatim vratiš učenju, prijeđi još jedanput gradivo na kojem si radio prije odmo-ra. Nakon što tome posvetiš desetak minuta, možeš prijeći na sljedeći predmet.

STRIJELAC(23.studenog – 21.prosinca)Da, Strijelče, ti si vrlo izravan i sebi si postavio visoke kriterije. No, kao izrazit individualist ne voliš slušati tuđe savjete. Ne budi tako glupo tvrdoglav! Moraš imati više povjerenja u znanje svojih nastavnika i obratiti veću pozor-nost opaskama ispod tvojih zadaćnica. Pročitaj ih i provedi u djelo, vidjet ćeš da će ti ocjene biti sve bolje. Pokušaj sastaviti popis nastavničkih komentara, pa sljedeći put kada budeš pisao sasta-vak misli na njih!

VAGA(24.rujna – 23.listopada)Ti doista znaš slušati i uvijek pokušavaš riješiti probleme svih oko sebe. No katkad se toliko upleteš u tuđe probleme da zaboraviš svoje ili ih potiskuješ. Naiđeš li na teškoće pri učenju ili ako te prije testa uh-vati panika, NEMOJ to zadržati za sebe. Daj to na zna-nje nastavnicima i ispričaj svo-jim prijateljima. Možda si učenju pristupala odveć jednos-trano, pa ti drugi mogu otkriti neke tajne i vještine koje će ti olakšati posao. Hajde, slobodno ih upitaj i vidi kako drugi mogu po-moći TEBI!

JARAC(22.prosinac – 20. siječnja)Pravi si zvijezda! Upo-ran si pa na nekoj zadaći možeš satima neprekidno raditi. Kada nešto odlučiš, vrlo teško odustaješ. Izvrstan je to prist-up, Jarče, ali moraš se malo i odmoriti! Ne zaboravi, budeš li samo radio i nimalo se odma-rao, možeš na kraju dobiti čak slabije ocjene. Sportaši odmor ne smatraju traćenjem vreme-na; oni znaju da je to potrebno za obnovu organizma i punjen-je baterija. Svakako u svojem rasporedu predvidi razdoblja za odmor umjesto da stalno ne-prekidno učiš.

RIBE(20.veljače

– 20.ožujka)Da, znamo, dra-ga Ribo: ti si duša i srce svakog tuluma! Omilje-na si, duhovita, sklona svake noći ostati budna do tri ujutro i zaboraviti na one neugodnije strane učeničkog života. Žao mi je, Ribo, ali ako želiš svoj život dovesti u red i biti svoj gospodar umjesto da ti cijeloga života drugi govore što da radiš, morat ćeš odmah poraditi na us-trajnosti. Ovo možda za tebe neće biti najljepše godine! života. Dapače, želiš li uspjeti, vjerojat-no ćeš se osjećati is-crpljeno, napeto i jednostavno GROZNO. Ali, razvedri se. Budeš li dobro iskoristila ove go-dine učenja, ostatak života moći ćeš provesti sretno i bezbrižno kako to samo ti umiješ.

41

ZEZANCIJE

Uvijek nova,aktualna i zanimljiva igra za sve školske naraštaje...

Sudionici: učenik, nastavnik, šaptač i cinkarošPribor: jedan dnevnik i jedno zvonoTrajanje igre: (maksimalno) 45 minutaPravilo: Igru počinje nastavnik tako da učeniku postavlja pitanje na koje će ovaj vrlo teško (ili nikako) odgovoriti.

Što je pitanje nejasnije, složenije i s manje smisla, igra je uzbudljivija. Učenik se trudi da,više-manje, što točnije odgovori na zadano pitanje i skupi što više bodova. Bodovi se popularno zovu ocjene i mogu biti : minimalni -1 i maksimalni 5.Nastavnici teško razumiju učenike i njihove odgovore, pa ih teško i ocjenjuju.

Zato rjeđe koriste čiste bodove (1,2,3,4,5),a češće međubodove.

5 -5 s točkom – moglo je to bolje

4 - -4 minus – poklonjena ocjena

3 -3 s dvije točke u gornjem lijevom kutu – pitat ću te za 4

2/3 -2 na 3 - traljavo

1+ -1 s malim plusom – treba roditelj doći u školu

1 -1 s velikim minusom - katastrofa

Nastavnik bodove upisuje u dnevnik. Cilj igre je da učenik osvoji što više bodova sa što manje pripreme. Učenikov pomagač zove se šaptač, a nastavnikov cinkaroš.Uloga pomagača je da što više pomaže svom igraču, a što više odmaže protivniku.Igra se prekida na zvuk školskog zvona

Postoje dva načina odgovaranja: usmeno i pismenoRazlikuju se u tome što se prilikom usmenog odgovaranja odgovara usmeno, a prilikom pismenog pismeno. Usmeno odgovaranje obavlja se ili pred pločom ili na svom mjestu.Pismeno odgovaranje zove se još i kontrolni, test ili pismena zadaća.

IGRE BEZ GRANICA

42

ZEZANCIJE

Da bi igra bila uzbudljivija, učenici se podijele u dvije grupe: prvu i drugu.

Bitna napomena:Učinci prepisivanja odgovora bit će mnogo veći ako se prepisuje iz iste grupe!

Pismene zadaće iz hrvatskog značajno se razlikuju od svih drugih pismenih zadaća.

Učenici sami biraju temu (od dvije ponuđene) o kojoj će pisati, npr.:

1. Najljepši događaj sa školskih praznika

2. Događaj s praznika koji ću vječno pamtiti

1. Jesen/Proljeće u mojoj ulici2. Jesen/Proljeće u mom parku

1. Jedan smiješan događaj2. Slatko sam se nasmijao/la

1. Vrijedne ruke moje majke2. Oči moje majke posvuda me prate

Savjet:

Ako želiš bolju ocjenu na pismenom iz hrvatskog, nikada, ali nikada ne piši ono što zaista osjećaš i misliš !

Što je bliži svršetak drugog polugodišta, to su češće igre u školi. Vrhunac napetosti se postiže posljednjih dana školske godine, kada u igru ulaze i roditelji, rođaci, razrednik, pedagog, psiholog, pa i ravnatelj osobno. Što je više sudionika to je igra zanimljivija!

Knjigu autorice Margie Agnew Kako do boljih ocjenapročitala, te tekst uredila Neva Novak, 7.c

43

KISTOM I PEROM

MOJA MAMAMoja mama zove se Vesna. Ima smeđe oči. Kosa joj je ravna i smeđa, a usta su joj crvena i nasmijana. Jako je visoka. Radi na tehničkom pregledu vozila u Čakovcu. Njezin posao je zanimljiv i veseo. Volim je jer je jako dobra i nježna.

Nikša Gaćeša, 1.a

MOJOJ MAMIJučer je bio Majčin dan. Pripremio sam iznenađenje za svoju mamu. U školi sam izradio čestitku i diplomu. Bio sam jako uzbuđen. Čestitku i diplomu sam stavio na stol. Mama je to slučajno pronašla. Jako se razveselila. I ja sam bio jako sretan.

Antonio Kolarek, 1.b

POTKOVAPatricija potraži plavu potkovu. Potkova plovi po potoku. Patricija polako potrči po parku. Priča prijateljima. Pri-jatelj Pero povika: „Plava potkova pliva po potoku! Potk-ova po potoku!!!“Patricija pokaže potkovu.„Pero, previše paničariš“, odgovori Patricija.Papirnata potkova polako putuje prema pustolovini.

Enola Ružman, 2.b

MOJA BAKAMoja baka je dobra, najbolja baka. Zove se Rozalija. Kad dođem iz škole, na stolu me već čeka ručak. Kuha mi sve što ja volim. Moja baka i ja volimo jesti sladoled. Kada dođe ljeto, često idemo u slastičarnu. Moja baka mene voli, a i ja nju.

Laura Kulić, 1.c

Ana

- M

arija

Bog

omol

ec, 2

.d

Bar

bara

Del

ladi

o, 6

.c

Esm

eral

da S

lavi

ček,

6.c

Filip

Kal

šan,

1.a

44

IZNENAĐENJE ZA UČITELJICUJa bih svojoj učiteljici poklonila sav svoj trud. Htjela bih joj pokloniti ružu iz vrta ili šareni buket cvijeća. To bih joj darovala od svog srca. Volim kad je moja učiteljica sretna. Tada posebno sjaju njene oči.

Julija Zvonar, 2.a

KISTOM I PEROM

MOJ TATAMoj tata je najbolji jer me voli najviše na svijetu. Volim mu sjesti u krilo i slušati najljepše priče. Poljubac prije spavanja, nježan i blag briše sve strahove. Igre s njim uvijek su vesele, glasne, nestašne i strašne. Tata, ja te volim jer ti si moje sunce.

Antonella Kalšan, 1.c

MOJA MAJKA Moja majka zove se Irena. Ima crnu kosu i smeđe oči. Nosi crvene naočale. Ima lijep osmijeh koji me razveseli kada sam ljuta. Njezine nježne ruke uvijek me maze i grle.

Karla Patafta, 1.d

NAJBOLJA DJEVOJČICA NA SVIJETUPoznajem jednu djevojčicuKoja uvijek se smije,Jagodice joj crveneKo' da je zlatno sunce grije.

Poznajem jednu djevojčicuKoja nikada ne plačeSvojim malim nožicamaPo cijeli dan skače.

Ta djevojčica zove se SaraI to vjerujte nije šala!Moja je sestrica mala,Za nju bih sve igračke dala.

Rea Rođak, 2.a

Dor

otej

a H

eged

uš, 1

.a

Ivona Gosarić, 1.a

45

Dor

a R

ašan

, 7.a

Dor

otea

Gla

vina

, 8.b

KISTOM I PEROM

DVIJE KAPLJICE

Susrele su se čista i zagađena kapljica. Modra kapljica je bila vesela i bistra, živjela je u bistrom potoku. Pomagala je zagađenoj kapljici koja je bila siva i žalosna. Jednoga dana modra kapljica joj je došla u pomoć. Siva kapljica je bila zagađena jer je živjela u rijeci punoj smeća. Modroj kapljici je bilo žao što njezina pri-jateljica živi tako teško pa je došla po nju. Siva kapljica je bila jako vesela. Spasila se iz svakodnevnog sivila i krenula u nove avanture. Svaki dan je putovala s modrom kapljicom od potoka do potoka i veselo ud-isala svježi zrak. Nakon nekog vremena i ona je postala modra i vesela.

Paula Kalšan, 2.b

POZDRAVLJA ME JESENNeki dan šetao sam našim vrtom. Dugo nisam bio u vrtu i primije-tio sam da se nešto događa, nešto se mijenja. Trava više ne raste brzo kao do sada. Jabuke i kruške počele su pa-dati na zemlju i baš su nekako ukusne. I lišće je počelo polako žutjeti i smeđiti. Malo sam provirio u susjedov vrt i vidio da beru grožđe. Dok sam šetao, došao je i moj djed. U ruci je držao alat i rekao da moramo popraviti vrata na kukuružnjaku jer ćemo uskoro brati kukuruz. Sve mi je postalo jasno! Šetao sam vrtom, a nisam ni primijetio da me pozdravlja jesen. Pozdravljam i ja nju!

Matej Zvonarek, 3.b

PROLJEĆEProljeće je stiglo.Propupale visibabe,ljubica, jaglaci.

Vratile se ptice sve,rode gnijezdo svoje rade.

Mame sadepovrće svoje,tate kosezelenu travu.

Hajde djeco,izađite van!igrajte se svi,proljeće je stiglo.

Lucija Grabant, 2.c

PROLJETNA BAJKA U MOM DVORIŠTUIma jedno dvorište koje je puno cvijeća i meni je jako lijepo. To je moje dvorište. U dvorištu cvijeće miriše, cvate, šareni se i raste. U tom dvorištu se nalazi i višnja koja je procvala i izgleda kao bijela vila. Kada dojuri vjetar, vilina haljina će odletjeti i ostat će samo grane i sjećanja na još jedno proljeće.

David Verli, 3.c

Ivana Grubešić, 4.a

Kev

in K

rčm

ar, 1

.b

Em

a Tr

sten

jak.

2.a

46

MOJOJ MAJCI

Moja je majkaTopla kao SunceŠto sja na nebu

Kao toplo moreKao lijepi valI topli ljetni dan.

Njezine su ruke nježne i drage a oči kao sjajne zvijezde u noći što me uvijek prate.

Marsel Purić, 3.a

POZDRAV VINOGRADUPozdravljam te, u ranu zoru, moj lijepi vinograde. Nalaziš se na brežuljku gdje sunce izlazi. Pozdravl-jam tvoje trstove, koji se pod velikim teretom tvog rodnog grožda, naginju prema zemlji. Volim tvoje grožđe, i crno i bijelo i ono crveno. Volim te, vinograde u jesen ranu, kad si pun berača. Volim te kad se iz tvog vinograda čuje pjesma i smijeh. Volim te kad se djeca veselo kotrl-jaju niz tvoje padine. Volim te kad mogu i brati i jesti grožđe tvoje slatko. Volim se šetati vinogradom i brati kestene, koji pečeni fino mirišu. Volim te, moj vinograde, i kad spavaš zimski san.

Martina Pilaš, 3.b

KISTOM I PEROM

MAČKA I MIŠJedan mali miš živio je u rupi. Kada je vidio mačku, odmah je otrčao u rupu. Mačka ga je htjela pojesti. Tada je mislila,mislila i dosjetila se. Ako budem dobra prema mišu, onda će doći van. Tada je mačka rekla: „Mišiću! Dođi van igrati se.“ Mišić se odmah pojavio. Igrali su se i igrali. Tako dugo su se igrali da je mačka zaboravila da je htjela pojesti miša. Mišić je bio tako dobar prema mački. Mišić je rekao: „ Nikada nisam tako brzo našao prijatelja. Sada smo najbolji prijatelji. Ali ne mogu vjerovati da sam mislio da mačke jedu jedu miševe.“

Paula Patafta, 2.d

Miš

el Iv

kovi

ć, 4

.b

47

Ivan Kregar, 6.c

Klara Blažeka, 6.b

KISTOM I PEROM

PRIJATELJI SU VAŽNIPrijatelji su mi važni da se s njima igram. Igram se s njima u školi. Pomažu mi u pisanju zadaće. S njima nikad nisam sa-ma. Volim imati prijatelje. Nedostaju mi kada sam bolesna. Želim ih što prije ponovno vidjeti. Kada sam tužna, uvijek su uz mene da me utješe. Kad se veselim, radost rado i s njima podijelim.

Valentina Ekart, 3.c

RECEPT ZA UKUSAN PROLJETNI DANNa samom početku treba nam puno dobrote. Zatim dodamo malo plemenitosti za bolje sutra. Da bi nam ovaj kolač uspio, trebamo još malo smijeha. Pri samom kraju dodamo veselje i nestrpljivo iščekujemo rezultat. Kolač je dobro uspio, ali još uvijek nam nešto nedostaje. Da, sjetio sam se! Treba ga posuti sa puno ljubavi i dobrog prijateljstva.

Daniel Horvat, 4. a

EKOLOŠKI SAM OSVIJEŠTENPovodom Dana planete Zemlje mama mi je rekla da i ja učinim nešto korisno za naš planet. Krenuo sam u akciju! Prvo sam sakupio stari papir i odnio ga u školski kontenjer. Zatim sam po kući sakupio sve stare baterije i odnio ih u crveni spremnik kod trgovine Ida. Plastične boce sam odnio u trgovinu i usput sam nešto zaradio. Po dvorištu i po vrtu sakupio sam smeće i sve stavio u spremnik.Bio sam vrlo zadovoljan samim sobom. Odlučio sam biti ekološki osviješten svaki dan!

Patrik Purgar, 4. aMOJA MAMAMoja je mama uvijek vedra i vesela. Svakog jutra kad se pogleda u ogledalo smije se samoj sebi zbog razbarušene kose. Često pjevuši i to mi se jako sviđa. Njezine plave oči uvijek sjaje i gledaju me s ljubavlju. Svojim mekim, uskim usnama često me poljubi za dobro jutro ili laku noć. Sve što moja mama radi, radi smušeno pa se tada ljuti što joj ne ide od ruke. Kad mama poludi od veselja, onda smo i mi u kući svi veseli i radimo šašave stvari. Njezine su ruke tako meke, a opet tako nespretne, ali to mi ne smeta.

Franjo Mlinarec, 4.b

Nen

ad J

eđud

, 2.

c

Laura Kulić, 1.c

48

Damjan Pandur, 5.b

KISTOM I PEROM

STRAHMoja prijateljica dobila je psa. Pas je bio velik, ali jako lijep. No, ja sam pred njim osjećala strah. Prijateljica me pozvala na svoj rođendan. Otišla sam. Otvorila sam ulazna vrata i vidjela psa. Gledao me, a onda je počeo mahati repom i skakutati. Shvatila sam da se želi igra-ti. Igrali smo se cijelo poslijepodne. Sada znam da pas može biti dobar, bio on velik ili malen.

Ivana Mlinarić, 4.c

ZIMAŠčiple za prste, za nofte zide, za vuha navloči, za goler mi svoje pipke zavloči.(Kak da mi kaputa svloči).

Stišče me, steple, dihati mi neda, de bo još koga samo gleda.

V hižo pobegnem kaj to zimo grdo zbegnem, pak jo z bloka vun gledim.A kaj bom?Bolje da nutri spim!

Marko Štefan, 5.b- rad sudjelovao na državnoj smotri

Lidrano

KIŠNE KAPIPale jednoga dana dvije kapi male pa se igrati stale.

Jedna nježna i slatka našla se na dlanu mom, a druga, još slađa, na licu tvom.

No, igra nije bila duga!

Nestale bez traga i jedna i druga, a na našim licima nastane tuga.

Plakat će, plakati te kapljice male što na mom dlanu i tvom licu nisu ostale.

Sara Štampar, 5.a

ISPOD STABLA

Stojim pod krošnjom zelenog stabla. Mami me toplina i dižem pogled uvis. Zrake sunca miluju mi lice. Vjetrić svojim pirkanjem poziva zeleno lišće na ples. Kako li je nebo čudesno kad ga gledam kroz rasplesanu krošnju.

Paula Pahek, 4.b

Tatj

ana

Bog

omol

ec, 1

.d

49

Filip

Tis

aj, 7

.c

Sven

Ber

man

ec, 8

.c

KISTOM I PEROM

OBLAKIOvčice male, bele v morje plavo se zaplele.

Malo stojijo, ziblejo se pak unda bežijo, a ftičeki mali v leto se to gledijo.

Najampot te male bele igročke veter fletno dene vu točke.

Na kup ih velki zmeče, a morje se nekam povleče.

Neč je ne tak lepo, neg kmično, sprovlja se nekaj k dežđu slično!

Marina Kljajić, 5.c- rad predložen za državnu smotru

LidranoNOGOMETNogomet, ljudi moji,To je prava stvar, Ali za to, kako koji, Imaju i nemaju dar.

Za loptom jurit',Nije baš lako, Moraš se žurit',Ne trčat' polako.

Kad daš gol, Ti si broj jedan, To je stvar i pol,Slave si vrijedan.

Zato, igraj nogomet,Igraj svaki dan,Osvojit ćeš cijeli svijet,Nećeš postat' zgubidan.

Tom Tomislav Novak, 4.b

OSMIJEHOd uha do uha kao napeto jedro širi svoje tople strune na valovima ljeta.Od otoka do otoka, od obale do obale, od zemlje do neba i natrag.I, konačno, do srca svrati, a ono zadrhti poput tanke vlati i sreća se prosu svemirom bučno kao zrelo zrnje po dnu duboke posude!

Daria Vuk, 7.a- rad predložen za državnu

smotru Lidrano

Sofi

ja K

erov

ec, 3

.c

Leon Petković, 3.a

50

Tea

Saka

l, 4.

a

KISTOM I PEROM

TATA MOG TATE

Moj djed zove se Josip. To je tata mog tate. Mi ne živimo zajedno, ali se uvijek rado posjećujemo.Kad djed vidi da smo došli, njegove plave oči zasjaju nekim čudnim sjajem u kojima svatko može pročitati radost. Tada znam da je moj djed sretan što me vidi. Djed ima svoju stolicu u kojoj se odmara. On sklopi oči i čeka da mu sjednem u krilo. Pravi se da spava, a zapravo uživa. Čujem njegovo srce kako ravnomjerno kuca. Tada osjetim koliko me djed voli. Ponekad pomislim da njegovo srce kuca samo za mene. Poslije takvog odmora djed počinje pričati priče iz svoje prošlosti. Ja se pretvorim u uho i pozorno ga slušam. Djed mi ispriča priču koju ja poželim. Najčešće priča o događajima iz svoje mladosti koji su puni uzbuđenja i avantura. Sve njegove priče izazivaju smijeh ostalih ukućana. Zna se djed i igrati sa mnom. Pristane na svaku igru koju moja glavica smisli. Pri tome se uvijek široko osmjehuje i pokazuje svoje bijele zube. Nikad nisam primijetila umor na njegovom izb-oranom licu kad sam mu ja blizu. Igra se on rado i s ostalim unucima, ali ja uvijek mislim da se najradije igra sa mnom. Ponekad djed voli češljati moju dugu kosu, a ja onda predem kao mačkica i pjevušim u sebi. Kad dođe vrijeme da moram kući, djedu se malo stisnu oči i potamne, i znam da mu nije svejedno što mora čekati moj ponovni dolazak. Ja mu obećam da ću brzo doći i zvati ga svaki dan. Tada njegove oči poprime još jači sjaj.

Branka Golub, 6.a- rad pohvaljen na literarnom natječaju Ivica

Kičmanović- rad predložen za državnu smotru Lidrano

DROVA

Jo sam reka Drova i tu stojim odnavek zvišena i prova.

Negda sam bila lepa i plova, a denes sem zmazana i po meni plova trava.

Ribe so plovale svetle, dišeče, deca so se v meni kopala, a beli labodi perje širili i druge ftiče k meni momili.

Ljudi so veslami svoje čone tirali, a mene so poštuvali i neso me dirali.

Vrbe so rosle lepe i zelene, i cvetja je bilo koli mene. A denes?

Denes ribiči ribe lovijo, ali i svoje aute hmivljejo.Z čoni se denes kadi, a voda od toga smrdi.

Ali i denes se sončece vu meni hmilo, a unda se još vu meni po dnevo gledalo.V noči bodo se mesec i zvezdice koji igrali.

Drova sam i moja je pripovest prova.I zato kak bilo da bilo,navek me je videti milo.

Gloria Grabant, 5.a

Nev

ia K

olen

da, 1

.b

Nikolina Matić, 8.d

51

Učiteljica : Što je Turopolje?

Učenik 1 : PlaninaUčenik 2: Ne, rijeka!

Učiteljica : Gdje se nalazi Turopolje?

Učenik : Pokraj Nedelišća.

Učiteljica : Tko sve nosi brnjicu?

Učenik : Psi, mačke, ljudi, …

Učiteljica : Zašto pas nosi brnjicu?

Učenik : Da ne može jesti.

Učiteljica : Što koristimo kao zaštitu

za oči dok je jako sunce?(učenici šute)

Učiteljica : Pa svemirska odijela, zar ne?

Učenici : Aha, pa je!

Učiteljica : Što je lavež?

Učenik : Lavež je neka vrsta biljke!

Mikroskop je sprava koju ne možemo vidjeti golim

okom.Probava je kad iz usta uđe u grlo, u

debelo, pa u tanko crijevo a zatim u želudac.

Mjesečnica je kada se prvi put javljaju simpatije.

Narkoman je osoba koja je pokraj osobe koja pije.

Polucija je ženski organizam.Oprašivanje je kad plodovi opadaju.List je zelene boje jer upija boju od

trave.Fotosinteza je kad biljka sama

sebi stvara zrak.

Učiteljica : Tko je vitez?

Učenik : On jaše điha - điha na

konju.

Učiteljica : Što ti je, Nikola?

Nikola : Vremenski prilog.

Učiteljica : Koji dijelovi nizinske

Hrvatske imaju duboku šumu?

Učenica: Gorska Hrvatska.

Učiteljica : Kako ćemo dobiti masti iz životinja?

Učenica: Liposukcijom.

Učiteljica : Koliko čovjek ima

rebara?Učenik: 26

Učiteljica: I dojde Adam i strga si dva kaj budu

točno na broj.

Učiteljica : Što će Japanci postati

u pasivnoj rečenici?Učenica : Kinezi!

Učiteljica : Tko su bili fašisti?Učenik : Oni koji su

bili protiv antifašista.

Učiteljica : Koliko puta princ

gleda zalazak sunca?Učenik : Dva puta. Izlazak i zalazak.

Učenik pita učiteljicu :

Učiteljice, morem kaj pem na WC?

Učiteljica: Gdje je sazvan Bečki kongres?

Učenik: U Parizu.

Učiteljica: Ka-ko se zove treći

sloj društva?Učenica: Truskovci.

(učenici razgovaraju)

Učitelj: Šutite i budite tiho.

Učiteljica : Kojim organom osjećamo okus?Učenik : Uhom.

Učiteljica: Čime mjerimo

volumen?Učenica: Obujmom.

Učiteljica: Što je imperativ?

Učenik: Zapovjedni način kojim

zapovijeda Bog.

Zapisali članovi novinar-

ske grupe

Učiteljica: Što sve ima oblik

trokuta?Učenica: Vrata!Učenik: Kružni

tok!