Transcript
Page 1: vora. .. naroda poznati hrvatski pi- (pricitanija) i

338

Narodna umjetnost XVIII

godine 1887. iIi 1888.), a nakratkomi ga je stavio na raspolaganje je-dan od brace Ostojiea iz Povlja (nesjecam se tocno koji od trojice), sje-cam se jedino da mi je rekao kakoje ove pjesme sakupio iz zivoga go-vora. .. naroda poznati hrvatski pi-sac Kukuljevie.«

Sporno je da Ii punu veru trebapokloniti svedocenju (iz druge ruke,uostalom) da je pesmarica 0 kojojje rec prepis iz zapisa Ivana Ku-kuljeviea Sakcinskog. Medutim, bezobzira na to ko je pesme belezio, ako ih je prepisivao, beleznicu jeovu bilo vredno izdati. Ponajpre sto-ga sto se radi 0 relativno velikojzbirci usmenih pesama erotske sad-rZine, dakle 0 onim pesmama kojesu bile previdane u razmatranjimausmene ImjiZevnosti, a oCito zivoprisutne u zivotu, a zatim stoga stose radi 0 dobroj zbirci. Citalac se,ako nema predrasuda prema ovojvrsti pesnistva, odnosno ako ne od-bacuje unapred erotsko kao temupoezije, ne moze oteti utisku da jepesme iz Kudilje i vretena beleZioznalac koji, birajuci erotsko za pri-vatnu upotrebu iIi za citanje u naj-uzem drustvu, nije zanemarivao po-etsko.

Marija Kleut

Ju. G. Kruglov, Russkie svadbenye pesni,Vyssaja skola, Moskva 1978, 216 str.

Osnovna je zadaca ove knjige dauvede zainteresiranog citatelja u su-vremeno stanje proucavanj,a svad-benog folklornog pjesniStva. U pr-yom. teoretskom dijelu, autor ana-lizinl zanrovsko-poeticke osobitostisvadbenog folklora i pokazuje mje-sto svadbenih pjesama medu dru-gim zanrovima svadbene poezije, udrugom dijelu knjige nalazi se malaantologija svadbenih pjesama, oda-bra nih iz razlicitih zanrova svadbe-nog folklornog pjesnistva pogodnih,prije svega, za poetsku analizu.Osnovno polaziste Krugovljeve ana-

lize jest termin »svadbene pj esme«,

koji oznacava viSezanrovsku pojavu.U svadbenom folklornom pjesnistvu,navodi autor, moguce je izdvojiti pettip ova svadbenih pjesama: pohvalne(velical'nye), pokudne (koril'nye),svadbene lirske pjesme, naricaljke(pricitanija) i govori i zdravice (pri-govory). Pohvalne i pokudne pjesmesame su po sebi obredne pjesme;naricaljke, govori i zdravice i lirskesvadbene pjesme cine sastav svad-bene obredne lirike; izuzimajucizdravice koje se javljaju kao stiho-vani zanr, svi ostali su stihovano--glazbeni zanrovi; naricanja i govorii zdravice pripadaju i dramskompjesniStvu. Autor dalje naglasava dasu tri zanra aktualna za svadbe 19..i 20. stoljeca: pohvalne, pokudne ilirske svadbene pjesme, a dva zanra:zaklinjanja i pravno-obicajne pjes-me, prisutna su povijesno u svad-benom folklornom pjesnistvu i iz-razito se razlikuju medu sobom.

U odredivanju zanra svadbene pje-sme, Kruglov smatra da veliko zna-cenje ima analiza njezine dominan-tne funkcij e, poetskog sadrZaj a, ko-mpozicije i umjetnickih sredstava.To su ujedno i odrednice Kruglovlje-ve analize.

Znamo da se na svadbi preplecutuga i bol s radoseu i veseljem, testoga moraju doCi do izrazaja i dru-gi zanrovi koji nemaju izravne vezesa svadbom. Kruglov smatra da jetakvo shvacanje nesvadbenih pje-sama kao svadbenih, nastalo vjero-jatno zbog toga sto su se na nekilTImjestima posebne pjesme, nemajucini po sadrZaju ni po poetioi nista za-jednicko sa svadbenim pjesmama,samim izvodiocima ucinile po upot-rebi svadbene. Istrazivaci, ne obra-cajuci paznju na zanrovski sastavsvadbene poezije, cesto su joj pri-pisivali one sto joj ne pripada.Kruglov navodi primjer pjesama ukolu (horovodnye pesni).

Na taj nacin, u jednom slucajusamo zato sto se pjesme izvode nasvadbi, odreduju se kao svadbene,a u drugom - na osnovi sarno opeetematike, u svadbene pjesme ubra-jaju se i one koje se nisu nikadapj evale na svadbi.

Page 2: vora. .. naroda poznati hrvatski pi- (pricitanija) i

339

Prikazi i kritike

Recimo na kraju da i ova knjigapokazuje slozenost klasifikacije us-mene lirike, pa tako i svadbenogfolklornog pjesniStva. Naravno, netreba zbog toga dovesti u sumnjuosnovnu zanrovsku podjelu svadbe-nog folklora. Kruglov pokazuj e da islozeni slucajevi odredivanja zan-rovske pripadnosti konkretnih tek-stova takoder ne mogu narusiti op-ee principe podj ele svadbenog pj es-nickog folklora. Oni govore sarno 0tome da je zivot svadbenog folklor-nog pjesnistva bogatiji, raznovrsnijiod bilo kakve kla.sifikacije. Ipak,klasifikacij a svadbenog folklornogpjesnistva, kakvu predlaze Kruglov,moze pomoci da se pokazu naj opee-nitija mjesta, slicnosti i Dazlike zan-rova svadbenog folklora, te putovenjihova. povijesnog razvoja.

Tanja Peri6-Polonijo

9. Arbeitstagung fiber Fragen des Type-nindex der europaischen Volksballadenyom 21. bis 23. August 1978 in Eszter-gomjUngarn, Ethnographisches Institut d.U.A.d.W, Budapest 19J9, 220 str.

Leta 1966 je bila v okviru SIEF(Societe Internacionale d'Ethnologieet de Folklore) formalno ustanovlje-na mednarodna skupina za razisko-vanje Ijudskih balad, ki si je zadalanalogo izdeLati mednarodni indeksIjudsk,ih balad. Mednarodni indeksbaladnih tipov pa razumljivo ne po-meni Ie kazala balad, ampak pred-stavlja osnovno za studij balad inza primerjalne analize. Osnova med-narodnemu indeksu so nacionalni ti-poloski indeksi, ki naj bi bili ure-jeni po dolocenih nacelih, 0 katerihse znanstveniki pogovarjajo na po-svetovanjih te mednarodne skupineza balade. 0 enem takih posveto-vanj, 0 devetem po vrsti, ki je bilna Madzarskem, oz. 0 izdanem gra-divu z referati in diskusijami s tegaposvetovanja bo tekla tudi beseda.

Doslej je mednarodna komisija iz-dala 9 zvezkov s posvetovanj. Ra-zumljivo je, da so bili referati sprvih posvetovanj v vecini posveceni

izdelavi indeksa, teoreticnim in me-todoloskim problem om in nacelomklasifikacije. Izgleda, da so po ne-kajkratnih posvetovanjih osnovnatehnicna vprasanj a ze resena, po-sebno zato, ker je med tem cas omizslo ze nekaj nacionalnih indeksov,med njimi tudi slovenski, ki ga jepripravila Z. Kumer. Zadnji zbor-niki posvetovanj, posebno velja toza 9. stevilko, se ne ukvarjajo vecsamo z vprasanji indeksa, pac pa sereferenti vedno bolj usmerjajo vdruge probleme, ki so povezani zraziskovanjem balad.

Esztergomski zbornik, ki je izsel1979 v Budimpesti, objavlja na pr-vih straneh seznam udelezencev (27),od katerih jih je pri delu sodelo-vale 23. Seznamu sledijo programtridnevnega zasedanj a (str. 7) inporocila udelezencev 0 knj iznih no-vostih s tega podrocj a za cas medsestankoma mednarodne komisije.Nadaljni referati obravnavajo teme,ki so bile dolocene za esztergomskisestanek: Problemi ];:lasiLkacije ba-lad s socialnimi konflikti; Odsevdruzbenih dogajanj v baladah inDruzbena vloga balade.

Prvo temo uvaja zanimiv refer atConrada Lafortea 0 poskusu noveklasifikacij e ustnega pesnistva. La-forte se hoce izogniti vsebinski kla-sifikacij i, zato j e socialne baladerazdelil po formalni pIaU, kar paseveda ni prakticno.

David Engle iz Freiburga pise 0

baladni klasifikaciji in socialni kri-tiki. Avtor se trenutno ukvarja zizdelavo nemskega baladnega indek-sa.

o klasifikaciji socialnih balad staporocala tudi ameriska strokovnja-ka James Porter, ki v zborniku ob-javlja referat Od pete pripovedi dopripovedne pesmi in D. Wilgus, kije obdelal tematsko klasifikacijo so-cialnih balad. Vilmos Voigt iz Bu-dimpeste pa si je ze v naslovll svo-jega referata zastavil provokativnovprasanje: Ali sploh obstajajo so-cialni konflikti v baladah? Referatiprve teme so zanimivi, kar kaze tu-di objavljena diskusija v zborniku.