WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
1. ODNOS GRAANSKOG I TRGOVAKOG PRAVA (ESEJSKO)
Postoje dvije varijante ovog odnosa. Dualistika varijanta se sastoji u
potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava (Francuska,
Njemaka, eka). Druga varijanta je monistika prema kojoj se zadrava
jedinstvenost graanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova sa
eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove (Italija,
vicarska). Monistika varijanta je prihvaena u ZOO-u.
2. PRAVNI OBIAJ
Pravni obiaji su pravila ponaanja koja su se formirala u drutvenoj
zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrenog shvatanja, a
zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao
pravni karakter.
Pravni obiaj kao izvor prava mora sadravati 2 elementa:
materijalni, koji pokazuje da je drutvena praksa koja se manifestuje
kao vrenje ili nevrenje odreenih radnji dovoljno esta, stalna i
jednolina.
psiholoki (opinio iuris sive necessitatis), tj. uvjerenje da se radi o
opeobaveznom pravilu ponaanja.
Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih obiaja:
Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer vae samo
onda ako ih zakon priznaje.
Pravni obiaji su supsidijarni pravni izvor, tj. u obzir dolaze samo
ako odreeni odnos nije u cjelini normiran propisom, a pravni obiaj
nije protivan naelima na kojima se zasniva pravni poredak odreene
zajednice. Pravni obiaji su izvor naeg graanskog prava.
Na podruju obveznih odnosa primjenjuju se tzv. trgovaki obiaji. Ako su
kodificirani nazivaju se uzansama. Nastaju kao proizvod ponavljanja i
ujednaavanja poslovne prakse uesnika u pravnom prometu. Ako se
primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se opim uzansama. U
suprotnom, radi se o posebnim uzansama. Pravni obiaji su pravila
ponaanja koja su se formirala u drutvenoj zajednici na osnovu nekog
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
ponavljanjem utvrenog shvatanja, a zakonski im je propis svojom normom
direktno ili indirektno dao pravni karakter.
3. PREOBRAAJNO PRAVO (ESEJSKO)
Pod preobraajnim pravom podrazumijeva se ovlatenje pravnog
subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona
graanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog
pristanka.
Prema uincima koje izazivaju, preobraajna prava se mogu podijeliti na:
preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa (npr. prihvat
ponude, okupacija).
preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa (npr. pravo
izbora kod alternativnih obaveza).
preobraajna prava prestanka graanskopravnog odnosa (npr. otkaz
ugovora, opoziv punomoi, pravo pobijanja ugovora itd).
Osim termina preobraajno pravo koriste se i nazivi potestativno pravo i
pravna mo. Preobraajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili
ugovora. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne
ostvare u tom roku).
U pravnoj znanosti preovladava miljenje da su preobraajna prava vrsta ili
tip subjektivnih prava. Presudna znaajka koja opravdava njegovo
svrstavanje u red subjektivnih prava je u tome to mu sadraj ini ovlatenje
koje pripada subjektu u graanskopravnom odnosu na osnovi zakona ili
ugovora.
4. SIMULACIJA (ESEJSKO)
Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih
poslova. Moe biti apsolutna i relativna.
Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi
izbjegavanja propisa, prevare treeg lica ili u neku drugu svrhu. Dakle, kod
apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao, a uistinu ne ele nikakav
pravni posao.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime
prikrio neki drugi posao. Prividni posao naziva se simuliranim, a prikriveni
disimuliranim poslom. Simulirani posao je nitav, a disimulirani valjan
pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke.
5. KONVALIDACIJA (ESEJSKO)
Konvalidacija je osnaenje nevaljanih pravnih poslova, tj. sluaj kada
nevaljan pravni posao naknadno postane valjan.
Nitavi pravni poslovi u naelu ne mogu konvalidirati. Izuzeci su u
slijedeim sluajevima:
Zabranjeni pravni poslovi e konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke:
da je zabrana manjeg znaenja.
da je posao izvren.
Zelenaki pravni posao e konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke:
da oteeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian
iznos.
da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla.
da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljie mu ako je to mogue.
Pobojni pravni poslovi u naelu mogu konvalidirati. Stranka u ijem
interesu je pobojnost ustanovljena odluuje da li e se koristiti pravom
ponitenja posla ili ne. Ako se odrekne tog prava, ili u zakonskom roku ne
podigne tubu na ponitenje, pravni posao e konvalidirati. Posao koji je
pobojan zbog ograniene poslovne sposobnosti stranke, konvalidirae i u
sluaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika
ili od same stranke koja je u meuvremenu stekla punu poslovnu
sposobnost. Mogunost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane,
npr. kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvriti
ugovor kao da zablude nije bilo.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
6. FIKCIJA IZJALOVLJENJA UVJETA
Kao to ZOO za odreeno postupanje uvjetno optereenog vee fikciju
ispunjenja uvjeta, isto tako pravilno ZOO vee fikciju izjalovljenja uvjeta
za odreeno postupanje uvjetno ovlatenog. ZOO u lanu 74. stav 4.
odreuje: '' ... smatra se da (uvjet) nije ostvaren ako njegovo
ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potrnja, uzrokuje strana u
iju je korist odreen''.
7. AD SOLEMNITATEM
Raspravljajui o obliku pravnih poslova, normalno se namee misao zato se
kod nekih poslova zahtijeva odreeni oblik. Redovito se oblik trai za
valjanost odreenog posla. To znai da e posao biti nitav ako nije
zakljuen u odreenom obliku. Npr. ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva
na nekretninama mora biti nainjen u pisanim obliku. To je oblik ad
solemnitatem.
8. POZITIVNI POGODBENI INTERES
Savjesni suugovaratelj ima pravo na naknadu samo tzv. negativnog
pogodbenog interesa. To znai da mu se naknauje samo ona teta koju trpi
zbog toga to je vjerovao u valjanost ugovora. Meutim, negativni pogodbeni
interes mora i iz razloga pravednosti biti limitiran i po obimu i po visini. On
ne bi smio prei granice pozitivnog pogodbenog interesa, a to znai da ne bi
smio prei granicu koristi koju bi imao savjesni kontrahent da je ugovor
ispunjen u sadrzaju u kojemu je zakljucen, tj. Korist koju bi postigao da
ugovor nije pobijen.
9. UNIVERZALNA I SINGULARNA SUKCESIJA (PRIMJERI)
Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od prethodnog
na novi subjekt (npr. nasljeivanje za sluaj smrti).
Singularna sukcesija je prelaz pojedinanog prava (ili obaveze) sa
prethodnog na novi subjekt (npr. vlasnivo jedne stvari, jedna trabina
itd.).
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
10. ORIGINARNO I DERIVATNO STJECANJE
Originarno ili izvorno sticanje prava vlasnitva podrazumijeva
sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasnitva prethodnika. Kao
originarni naini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost, sticanje od nevlasnika,
prerada, spajanje i mijeanje, graenje na tuem zemljitu, odvajanje
plodova, okupacija, sticanje na osnovu odluke dravnog organa
(eksproprijacija, komasacija, arondacija) i dr. (npr.uzurpacija, nalaz blaga).
Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasnitva
izvodi iz prava svog prethodnika. Za derivativno sticanje vlasnitva
potrebne su 3 prepostavke: vlasnitvo prethodnika, titulus (naslov) sticanja i
modus (nain) sticanja.
11. GRAANSKOPRAVO U OBJEKTIVNOM SMISLU
Graansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja
kao skup pravnih pravila ureuje one imovinske odnose u koje ljudi
ulaze povodom stvari, inidbi ili imovine.
12. PANDEKTNI SISTEM
Pandektni sistem razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i primijenjen u
njemakom Graanskom zakoniku iz 1896. godine. Sastoji se od 5 dijelova:
opi dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodino pravo i nasljedno pravo. U
savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu.
13. PRAVNE INJENICE
Pravne injenice su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu
ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili
promjenu subjektivnih prava. Pravne injenice se dijele s obzirom na
postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graanskopravnog
odnosa.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
14. PRESUMTIO IURIS
Presumpcija je pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne
dokae suprotno. Kao presumpcija se moe tretirati samo ona pravna
injenica koju je propis odredio. Takva injenica zove se pravna
presumpcija (praesumptio iuris). Osim pravne presumpcije koja se uvijek
moe oboriti dokazom, postoji i tzv. neoboriva presumpcija koja se naziva
pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). Neoboriva
presumpcija znai da se neka injenica smatra po propisu kao dokazana, a
protivdokaz uope nije dozvoljen (npr. poznavanje stanja u zemljinim
knjigama).
15. POJAM I KARAKTERISTIKE INIDBE (ESEJSKO)
inidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska
radnja koju je dunik na osnovu obaveznog odnosa duan izvriti
vjerovniku. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa, inidba je
objekat obaveznopravnih odnosa.
Da bi se neka radnja ili proputanje smatralo inidbom, mora imati slijedee
pravne karakteristike:
inidba mora biti ljudska radnja. Djelovanje koje potie od
elementarne sile, ivotinje ili automata nije inidba. Pokreti automata
smatraju se radnjom njegovog vlasnika.
inidba mora imati imovinski karakter. Imovinski karakter inidbe
znai da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno oituje u promjeni
imovinske mase jedne ili obiju stranaka.
inidba mora biti objektivno mogua. Obaveza ne nastaje ako je
inidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemogua.
To je tzv.prvobitna nemogunost inidbe. Obaveza ne konvalidira ako
je prvobitna nemogunost inidbe naknadno otpala. Ako je prvobitno
mogua inidba postala nemogua bez krivice dunika, obaveza se
gasi. U suprotnom sluaju pretvara se u odgovornost za tetu.
Subjektivna nemogunost inidbe znai da je inidba nemogua samo
za odreeni subjekat. Subjektivna nemogunost ne ukida obavezu, ve
je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu.
inidba mora biti pravno dozvoljena, ne smije se protiviti naelima
drutvenog ureenja, prisilnim propisima niti moralu drutva.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
inidba mora biti odreena ili barem odrediva. inidba je
odreena kada je u svim pojedinostima tano oznaena,
individualizirana. (npr.plaanje novane svote u iznosu od 50 KM).
inidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tano
odreena, ali pravni posao sadri podatke pomou kojih se ona moe
odrediti ili su stranke ostavile treoj osobi da je odredi. Meu odredive
inidbe spadaju alternativne, fakultativne i generike inidbe.
16. KARAKTERISTIKE IMOVINE
Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znai da pravni subjekt moe imati
samo jednu imovinu. Nosilac imovine ne moe svoju imovinu samovoljno
razdijeliti u pojedine grupe, pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban
pravni reim. Kada bi se to dozvolilo, vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se
imovinske grupe moe i smije namiriti. Meutim, pravni poredak dozvoljava
da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji slue
postizanju posebnih ciljeva, ne dirajui time u osnovne funkcije imovine.
Meutim, takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno, ve je njihovo postojanje
predvieno propisom.
Identitet imovine znai da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi, bez
obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz
imovine). Identitet imovine omoguava njenom nosiocu aktivno uee u
prometu. Nosilac moe neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava
moe sticati a druga gubiti, a da uprkos tome sa pravnog gledita njegova
imovina ostaje ista. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke
druge imovine.
17. ZABLUDA (ESEJSKO)
Zabluda (error) je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikuje se
vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris), zabluda o injenicama
(error facti), zabluda u motivu (error in motivo) itd. Zabluda u pravu se po
pravilu ne uvaava, kao ni zabluda u motivu, dok se zabluda o injenicama
uvaava. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeu volje i
oitovanja.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
U naelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove
sastavne elemente, a iznimno i na motive koji su bili odluni za preuzimanje
obaveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla
moe se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Pravnoposlovna i zabluda u
motivu su 2 razliite vrste zablude, mada je razlika meu njima vrlo teko
ustanovljiva. Pravnoposlovna zabluda moe se podijeliti na 2 vrste:
Zabluda u oitovanju postoji kada stranka izjavi neto to ne odgovara njenoj pravoj volji. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u oitovanju: u jednom sluaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno oitovanje, a naravno ni sadraj tog akta. U drugom sluaju stranka je htjela sam akt oitovanja, ali nije htjela sadraj koji je tim aktom izjavila.
Poslovna zabluda u uem smislu. U ovom sluaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeu volje i oitovanja, ve je volja stvorena i oitovana zato to je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla.
Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla, mora biti bitna i
neskrivljena.
Bitnost zablude. Centralni problem kod odreivanja bitnosti zablude jeste
kriterij njenog razlikovanja od nebitne. Prema klasinom shvatanju, koje
zastupaju Savigny i Zitelmann, kriterij razlikovanja je subjektivni
(psiholoki). Bitna zabluda je ona bez koje se posao uope ne bi zakljuio,
odnosno da je stranka znala injenicu za koju je bila u zabludi, ne bi ni
sklopila ugovor. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan.
Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na:
bitna svojstva predmeta misli se na predmet koji je objekat inidbe
davanja;
osobu sa kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu
osobu (error in persona);
okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri stranaka
smatraju odluujuim, a strana koja je u zabludi inae ne bi sklopila
posao takvog sadraja;
pobudu koja je bila odluna za preuzimanje obaveze. Ovo se iskljuivo
odnosi na besplatne pravne poslove.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost.
Izuzetak postoji u sluaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna,
tj.ako je bila odluujua za preuzimanje obaveze.
Neskrivljenost zablude. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi
prilikom sklapanja posla postupila sa panjom koja se zahtijeva u prometu. U
privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se panja dobrog privrednika, a u
ostalim panja dobrog domaina. Prema opeusvojenom modernom
konceptu zablude, uope se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi
mogao izbjei zabludu da je upotrijebio obinu panju. U njemakoj teoriji se
smatra da uope nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Tvrdi se da pravo
pobijanja posla postoji ak i u sluaju grube nepanje.
Uinak zablude
Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena, zabluda izaziva pobojnost pravnog
posla. Izuzetak je sluaj kada je druga ugovorna strana spremna izvriti
ugovor kao da zablude nije ni bilo.
Kada je u pitanju odnos izmeu volje i oitovanja u smislu pravnih uinaka,
razlikuju se 3 teorije:
Teorija oitovanja, prema kojoj je vano ono to se oitovalo. Prema
ovoj teoriji, pravni posao zakljuen u zabludi bio bi valjan. Danas je
ova teorija uglavnom naputena.
Teorija volje, prema kojoj je bitno ono to se htjelo, a ne ono to se
oitovalo. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala
nevaljanost pravnog posla. Preteno se prihvata u nasljednom pravu.
Teorija povjerenja, koja vai na podruju stvarnog i obveznog prava,
podrazumijeva da se redovno uvaava ono to je oitovano. Samo u
sluaju spora se ispituje i pod odreenim pretpostavkama uvaava ono
to se htjelo. Dakle, kod zablude e se uvaiti prava volja stranke
ukoliko se dokae da je zabluda bitna i neskrivljena.
Ako zbog zablude doe do ponitenja ugovora, druga ugovorna strana ima
pravo traiti naknadu pretrpljene tete, bez obzira na krivicu stranke u
zabludi.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
18. SADRAJ SUBJEKTIVNIH GRAANSKIH PRAVA (ESEJSKO)
Pripadanje i ovlatenje. Sa stanovita objekta, veza izmeu subjekta i
objekta graanskopravnog odnosa izraava se pripadanjem objekta
subjektu. Sa stanovita subjekta, ta veza se izraava putem ovlatenja.
Ovlatenjem se pravno izraava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava
stvari unutar graanskopravnog odnosa. Tako je npr. pravo vlasnitva u
subjektivnom smislu maksimalan skup ovlatenja koje pripadaju jednom
subjektu u pogledu odreene stvari. Vlasnik moe sa svojom stvari raditi sve
osim onoga to je propisima zabranjeno. Najtipinija vlasnika ovlatenja su
posjedovanje, upotreba, koritenje i raspolaganje.
Interes. Smisao ovlatenja jeste u njihovom cilju. Kada ovlatenja
posmatramo sa stanovita cilja, u ovlatenjima otkrivamo interese i to
prvenstveno materijalne interese subjekta.
19. ZASTARNI ROKOVI
Zastarni rok zapoinje prvog dana iza dospjelosti. To je zakonski rok nakon
kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prinudnim putem. Opi zastarni rok je
5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. Rok od 3 godine
vai npr.za meusobna potraivanja pravnih lica nastala iz ugovora o
prometu robe i usluga, potrtaivanje zakupnine i naknade tete. Rok od 1
godine predvien je za potraivanja za domainstvima isporuenu elektrinu
energiju, grijanje, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge,
zatim RTV pretplatu, kao i potraivanja za PTT usluge.
Potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom
nadlenog organa, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred
nadlenim organom, zastaruju nakon 10 godina.
Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u
suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
20. PREKLUZIVNI ROKOVI
Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u
suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.
21. PREVARA (ESEJSKO)
Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane, ili je
odrava u zabludi, a sa ciljem sklapanja pravnog posla. Moe se uiniti kako
aktivnim ponaanjem, tako i pasivnim dranjem (svjesnim proputanjem da
se druga strana upozori na zabludu). Stranka koja je prevarom navedena na
zakljuenje pravnog posla ima pravo zatraiti njegovo ponitenje i naknadu
tete, pri emu se ne trai bitnost zablude.
22. POSUDBA JE
Jednostranoobavezni ugovor.
23. PRESTANAK PRAVNE OSOBE (NABROJATI)
Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute
pretpostavke (organizacijsko jedinstvo, imovina, sticanje pravne
sposobnosti).
Osim toga, pravna osoba moe prestati:
propisom ili aktom dravne vlasti (zabranom);
postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana;
smanjenjem broja lanova ispod odreenog broja koji je npr.predvien
statutom pravne osobe;
odlukom lanova koji ine pravnu osobu;
nestankom imetka pravne osobe;
steajem. Pravna osoba nad kojom se provodi steaj prestaje postojati
danom upisa u sudski registar rjeenja o zakljuenju steajnog
postupka. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rjeavaju se u
postupku likvidacije.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
24. GRAANSKOPRAVNI DELIKT
Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. U graanskom pravu
radi se o graanskim deliktima, za razliku od krivinih. Delikt je
protupravna radnja uz koju norme graanskog prava i mimo volje
poinioca veu nastanak odnosa odgovornosti za tetu.
25. MOGUNOST INIDBE
inidba mora biti objektivno mogua. Obaveza ne nastaje ako je inidba u
trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemogua. To je tzv.
prvobitna nemogunost inidbe. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna
nemogunost inidbe naknadno otpala. Ako je prvobitno mogua inidba
postala nemogua bez krivice dunika, obaveza se gasi. U suprotnom sluaju
pretvara se u odgovornost za tetu. Subjektivna nemogunost inidbe znai
da je inidba nemogua samo za odreeni subjekat. Subjektivna
nemogunost ne ukida obavezu, ve je pod odreenim pretpostavkama
pretvara u odgovornost za tetu.
26. NAZIV IMOVINSKO PRAVO
Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadraj tog prava i prirodu
odnosa koje ureuje, pa se moe rei da je odreen ratione materiae. To
mu je svakako znaajna prednost pred ostalim nazivima. Meutim, nazivu se
prigovara da je s jedne strane preirok, jer su movinska prava takoer
trgovako, finansijsko, carinsko, a s druge strane da je preuzak jer ne
obuhvata zatitu ovjekove neimovinske sfere. Posljednji prigovor se ne
moe prihvatiti jer ono ureuje uglavnom imovinsku zatitu neimovinske
sfere ovjeka. Prigovor prevelike irine doista stoji. To je najznaajniji razlog
zato smo umjesto naziva imovinsko pravo prihvatili naziv graansko pravo.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
27. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA I FUNKCIJE
IMOVINE (ESEJSKO)
Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava
predstavljenih jednim nosiocem. Pravni pojam imovine treba razlikovati
od pojma imovinske mase ili imetka. Npr. sat kao materijalna stvar nije dio
imovine, ve dio imovinske mase nekog subjekta. Meutim, pravo vlasnitva
na tom satu je dio imovine tog subjekta. Dakle, sat je uao u imovinu u
obliku prava vlasnitva koje pomenuti subjekt ima na njemu.
Po modernom shvatanju, obaveze nisu samostalan dio imovine, ve su one
teret na pojedinim subjektivnim graanskim pravima. To istovremeno znai
da ima obaveza koje uope niti kao teret ne ulaze u imovinu.
Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava
koja se ne odnose direktno na stvari, dakle direktno na dijelove imovinske
mase, ali ta prava moraju imati imovinski karakter. U imovinskim pravima
nalazimo uvijek ekonomski interes ovlatenika koji je izraen na odreeni
nain. Objekat na koji se odnose subjektivna graanska prava redovno se
moe izraziti i u novanom ekvivalentu, to omoguava promet subjektivnih
graanskih prava.
Funkcije imovine
Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na
imovinske sankcije. Meutim, vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine
dunika ne moe ii tako daleko da se od dunika stvori subjekat bez
imovine.
Jamstvena funkcija Imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za
namirenje njegovog potraivanja. Imovinska masa je materijalna podloga
imovine. Meutim, ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi
pomou imovine, jer pravno samo dunikova imovina moe vjerovniku sluiti
kao jamstvo za namirenje potraivanja.
Olakanje prometa Pomou imovine omoguava se da prava i obaveze
jednog subjekta kao cjelina cirkuliu u prometu. Upravo zbog te funkcije
imovina se moe pojaviti kao objekat graanskopravnih odnosa.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
28. DIPOZITIVNE NORME
Dispozitivne norme ovlauju subjekta ije ponaanje neposredno ili
posredno reguliuda umesto dispozicije koju one sadre sam donese
drugu dispoziciju i da se po njoj ponaa.
29. VRSTE PRAVNIH POSLOVA KOJI DJELUJU U SARADNJI SA
ORGANIMA VLASTI
Sudski zapisnik, zapisnik pred tijelom opcinske uprave, solemnizacija,
ovjeravanje potpisa
30. ZATO PRAVNI POREDAK PROPISUJE FORMU
Svaki pravni posao mora imati neki oblik. Moderno pravo napustilo
formalizam koji je znacio da iz ugovora nastaje valjana i utuziva obaveza
samo onda ako je citav ugovor zaodjenut u odredjeni oblik. U modernom
pravu obaveza nastaje zbog sadrzaja koji je voljno odredjen, a ne zbog
oblika kojim je taj sadrzaj izrazen. Forma ostaje samo pojavni oblik
odredjenog sadrzaja. Pa se javlja konsenzualizam kao nacelo neformalnosti
ugovora.
31. KOJI PRAVNI SISTEM JE PRIHVATILO NAE PRAVO
Pandektni.
32. ZATO NAE PRAVO NIJE KODIFIKOVANO
33. ELEMENTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA
34. ELEMENTI PRAVNIH INJENICA
35. UVJET (ESEJSKO)
Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u buduoj i
neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi uinak pravnog
posla. Dakle, karakteristino je da je to odredba koju pravnom poslu mogu
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
dodati samo stranke. Kada bi se uvjet odreivao propisom u smislu da se
mora dodati pravnom poslu, takva odredba ne bi bila uvjet ve pretpostavka.
36. ZASTARA (ESEJSKO)
Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. (suprotan institut je dosjelost). Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom produiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom. Pravnim poslom se ne moe odrediti ni da zastarijevanje nee tei za neko vrijeme. Takoer se nije dozvoljeno odrei zastare prije nego to protekne vrijeme predvieno za zastaru.
Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. Meutim, ima srazmjerno malo subjektivnih graanskih prava koja zastarijevaju zbog nevrenja. Npr. pravo vlasnitva nikad ne zastarijeva, ali pravo slunosti moe zastariti zbog nevrenja (non usu). Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva, a mnogo rjee o zastari (gaenju) samog subjektivnog prava.
Pretpostavke zastare su:
Nepodizanje tube; Istek zakonom odreenog vremena zastarnog roka ili roka zastare.
Zastarni rok zapoinje prvog dana iza dospjelosti. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prinudnim putem. Opi zastarni rok je 5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. Rok od 3 godine vai npr.za meusobna potraivanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga, potrtaivanje zakupnine i naknade tete. Rok od 1 godine predvien je za potraivanja za domainstvima isporuenu elektrinu energiju, grijanje, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge, zatim RTV pretplatu, kao i potraivanja za PTT usluge. Potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom nadlenog organa, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadlenim organom, zastaruju nakon 10 godina. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei, tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Kad te okolnosti otpadnu, zastara se nastavlja, tj.
uraunava se vrijeme proteklo prije zastoja. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo vrijeme se ne uraunava. U takvim sluajevima zastara moe samo ponovo zapoeti. Uinak zastare. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze, odnosno zastarjelo pravo se ne moe ostvariti putem suda. Dakle, ne prestaje obaveza, ve pravo zahtjeva na njeno prinudno izvrenje. Obaveza se od utuive pretvorila u neutuivu (naturalnu) obavezu. Bitno je napomenuti da sud ne vodi rauna o zastari po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na prigovor tuene strane. Ukoliko tueni ne istakne prigovor zastare, sud e postupiti sa tubom ne obazirui se na zastaru.
37. KAKAV JE POSAO ZAJAM
Dvostrani pravni posao.
38. METOD GRAANSKOG PRAVA
U znanosti se ukupnost nacela gradjanskog prava naziva metodom
gradjanskog prava. Pod metodom se razumijeva otkrivanje onih oblika u
kojima se manifestira sadrzaj opbjektivno date stvarnosti.
39. PROTESTATIO
Osoba koja je izvrsila odredjene konkludentne radnje, a ne zeli da se one
shvate kao ocitovanje voLje, mora takvu mogucnost izricito iskLjuciti
izjavom. Takva izjava se zove protestatio. Dakle to je izjava kojom se
odredjena osoba unaprijed osigurava od pogresnog shvatanja njenih
postupaka. uzi pojam od protestatio je reservatio. to je izjava kojom se
stranke ogradjuju od toga da se neki njen cin shvati kao napustanje prava.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
40. KAKO PROTOK VREMENA UTIE NA POSTANAK, PROMJENU
I PRESTANAK GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA
Graanskopravni odnos je drutveni odnos koji je ureen pravnim
pravilima graanskog prava. U prvom redu se javlja kao faktiki,
materijalni drutveni odnos. Materijalni drutveni odnos postaje
graanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graansko pravo prizna i
uredi. Time se stvara mogunost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza
subjekata u takvim odnosima. Pretvaranjem faktikih drutveno-ekonomskih
odnosa u graanskopravne odnose omoguava se privredno kretanje.
Izmeu drutveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graanskih prava sa druge
strane, postoji uzajamno djelovanje. Drutveni odnosi daju graanskom
pravu sadraj, a graansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku.
41. GRAANSKO PRAVNE INJENICE
Pravne injenice su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu
ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili
promjenu subjektivnih prava.
42. PUNOMO
Punomoc je mandatova izjava upuena treim osobama kojom se
prema van daje ovlatenje punomoniku da sklapa pravne poslove
u ime i za raun opunomoitelja.
43. RAZLIKA IZMEU LEGITIMACIJSKOG PAPIRA I ZNAKA
Legitimiacijski papiri su isprave ijim je predoenjem njihov imatelj ovlaten zahtijevati od izdavatelja isprave u njima sadranu obavezu. (zeljeznicke karte, bonovi i slcno...)
Legitimacijski znaci su garderobni ili slini znaci koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta,a slue samo da pokau ko je vjerovnik u obveznom odnosu pri ijem nastanku su izdani.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
44. AMORTIZACIJA VRIJEDNOSIH PAPIRA DOZVOLJENA JE NA
I U KOJEM SPORU
Provodi se u izvanparnicnom postupku. To je sudsko ponistenje isprave.
Provodi se na prijedlog ovlastenika u slucaju gubitka, kradje, unistenja,
tezeg ostecenja uospteno nestanka vrijednosnog papira.
45. DA LI ZAHTJEV SPADA U OBAVEZNE ELEMENTE
GRAANSKOG PRAVA
Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogunost da se od drugoga
trai injenje ili proputanje koje istovremeno znai ostvarivanje naeg
subjektivnog prava.
46. SPOREDNO PRAVO
Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gradjanskog prava
zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to pravo
nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr- zalozno pravo, pravo
na kamatu, pravo na plodove...
47. RAZLIKE IZMEU ACTIO NEGATORIE I REIVINDIKACIJE
S obzirom na 2 vrste tipinih povreda prava vlasnitva, razlikuju se i 2
tipine vlasnike tube: reivindikacija i actio negatoria. Prva se koristi za
vraanje oduzete stvari, a druga za zatitu od drugih oblika smetanja u
vrenju vlasnikog prava.
Reivindikacija je tuba kojom vlasnik neposjednik trai od
posjednika nevlasnika povrat individualno odreene stvari (species).
Pravo na podnoenje reivindikacije ne zastarijeva. Aktivno je legitimisan
samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Pasivno je legitimisan neposredni
posjednik. Ukoliko na stvari postoji posredni posjed, neposredni posjednik
moe pozvati u parnicu posrednog posjednika, koji zatim uestvuje kao
stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Actio negatoria je tuba koja slui za zatitu vlasnitva u sluaju
kada vlasniku nije oduzet posjed stvari, ve je vlasnik ometan u
vrenju svog prava na neki drugi nain. Ometanjem (uznemiravanjem)
se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili
ograniava u vrenju prava vlasnitva (najei sluajevi su neovlateno
vrenje prava slunosti i imisije). Aktivno je legitimisan vlasnik stvari, ali i
kvalificirani posjednik. U drugom sluaju tuba se zove actio negatoria
publiciana.
48. KARAKTERISTIKE STVARNOG TERETA
Karakteristike prava stvarnog tereta su:
Pozitivan karakter i periodinost inidbe;
Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika
optereene nekretnine za ispunjenje dunih inidbi. Stvarnopravna
podrazumijeva odgovornost optereenom nekretninom. Za dospjele
inidbe vlasnik optereene nekretnine odgovara i osobno,
tj.cjelokupnom svojom imovinom. U sluaju promjene vlasnika, za
dospjele a neizvrene inidbe osobno odgovara prethodni, a stvarno
sadanji vlasnik. Takve zaostale inidbe zastarijevaju nakon 3 godine
od dospjelosti.
Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe, ve samo zajedno
sa optereenim dobrom.
49. KARAKTERISTIKE ZAJEDNIKOG VLASNITVA
Zajedniari zadravaju svoj individualni subjektivitet, tj. zajednica ne
predstavlja pravnu osobu. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi, ali nisu
odreeni. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedniara, zajedniko vlasnitvo
se pretvara u suvlasnitvo. Samo svi zajedniari zajedno i sporazumno mogu
raspolagati zajednikim vlasnitvom. Svaki uesnik u zajednikom vlasnitvu
ima pravo na vlasnike i posjedovne tube prema treim licima.
Svaki uesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajednikog vlasnitva koja se
sastoji u odreivanju pojedinih dijelova, nakon ega nastaje suvlasnitvo.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
injenice na osnovu kojih se postaje uesnik u zajednikom vlasnitvu nisu
iste i ne moraju biti jednake injenicama na osnovu kojih se stie vlasnitvo,
odnosno suvlasnitvo.
50. TA SADRI UGOVOR ILI STATUT PRAVNOG LICA
U statutu ili ugovoru odredjuju se osnovne karakteristike odredjene pravne
osobe, odredjuje se cilj ili svrha pravne osobe i obim sposobnosti. Izrazava i
ono sto pravna osoba treba da radi. Stoga sadrzi i unutrasnjju organizaciju
pravne osobe kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. Statut mora
predvidjeti i clanska prava tj prava korisnika. Tu su i odredbe o tijelima koji
omogucavaju ukopcavanje pravne osobe u gradjanskopravne odnose.
51. ZATO SE TIJELA PRAVNOG LICA NE SMIJU
POISTOVJEIVATI SA ZASTUPNIKOM
Radnja zastupnika je njegova vlastita radnja koju on poduzima u ime i za
racun zastupanoga. Radnja tijela je radnja same pravne osobe.
52. NA TA SE MISLI KADA SE KAE DA FAKTIKU VLAST
KOD POSJEDA NE TREBA SHVATITI BUKVALNO I NAVEDI
IZUZETKE OD PRAVILA
Posjed prvenstveno predstavlja faktiki odnos izmeu ovjeka i stvari. Taj
odnos u pravilu je skup injenica, tj.injenino stanje koje due vremenski
traje. Meutim, ima faktikih stanja koja nisu posjed. Posjed se od njih
razlikuje po tome to pravo titi upravo faktiko stanje koje se zove posjed.
Meutim, karakteristino je da se posjed, uprkos zatiti koju mu daje pravni
poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici
ne raspravlja se o pravu na posjed, ve o injenici posljednjeg mirnog
posjeda i o inu smetanja. Pitanje prava rjeava se u vlasnikoj parnici, gdje
se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, moe se zakljuiti da je posjed
faktiko stanje zatieno pravom.
53. ZATO SE ODREENA PRETPOSTAVKA PRESUMTIO IURIS
ET DE IURE SMATRA PROTUDOKAZNOM
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Buduci da sam pravni propis odredjuje da se neka cinjenica smatra tako
dugo dokazanom dok se ne doakze protivno, ona se zove pravna
predmnjeva. Prema tome ne tretira se svaka od pravnih cinjenica tretirati
kao predmnjeva vec samo ona za koju to propis odredi, sto sprjecava
samovoljno stvaranje presumpcija.
54. NAELO DIPOZITIVNOSTI U STVARNOM, NASLJEDNOM I
OBVEZNOM PRAVU
Na podruju obveznog prava ovo naelo manifestuje se kao sloboda
ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog uesnika u
prometu da se odlui da li e ui u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste
ugovornog odnosa, te slobodu utvrivanja oblika i sadraja ugovornog
odnosa. Svaki pravni poredak utvruje ope granice slobode ugovaranja koje
stranke ne smiju prekoraiti. U stvarnom pravu naelo dispozitivnosti
manifestuje se u slobodnom koritenju i raspolaganju stvarima i pravima
koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu naelo dispozitivnosti
izraava se u slobodi oporunog raspolaganja.
55. UGOVOR O ZASTUPANJU ILI PUNOVLAU
Ugovor o punovlasti je konsenzualni ugovor koji nastaje kada jedna
osoba da nalog i punomoc za sklapanje pravnih poslova u svoje ime i
za svoj raun drugoj osobi, a ona na to pristane.
56. TA JE FORMA AD PROBATIONEM I TA ZASNIVA
Raspravljajui o obliku pravnih poslova, normalno se namee misao zato se
kod nekih poslova zahtijeva odreeni oblik.
Dokazivanje pravnog posla. Oblik ponekad slui samo radi lakeg
dokazivanja postojanja pravnog posla. Na primjer, zajam je valjan makar je
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
sklopljen u usmenom obliku. Meutim, zzadunica je samo dokazna isprava.
To je oblik ad probationem.
57. NAELO DISPOZITIVNOSTI
Naelo dispozitivnosti znai da graanskopravni odnos nastaje, mijenja se i
prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na podruju obveznog prava ovo
naelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja
podrazumijeva slobodu svakog uesnika u prometu da se odlui da li e ui u
obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu
utvrivanja oblika i sadraja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak
utvruje ope granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoraiti.
U stvarnom pravu naelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom
koritenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U
nasljednom pravu naelo dispozitivnosti izraava se u slobodi oporunog
raspolaganja.
58. RAZLIKA IZMEU ZASTARE I PREKLUZIVNOG ROKA
Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava
kroz zakonom odreeno vrijeme. (suprotan institut je dosjelost). Stranke se
ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom
produiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom. Pravnim
poslom se ne moe odrediti ni da zastarijevanje nee tei za neko vrijeme.
Takoer se nije dozvoljeno odrei zastare prije nego to protekne vrijeme
predvieno za zastaru.
Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u
suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.
59. PROPISI JUGOSLAVIJE
Izmedju stare i nove Jugoslavije nije bilo kontinuiteta, stara bila
kapitalisticka, a nova socijalisticka drzava. Tako da je donesen Zakon o
nevaznosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. za vrijeme
neprijateljske okupacije. Tim zakonom izbrisani svi okupatorski propisi i
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
proglaseni za nevazece. Propisi koji su vrijedili do 6.4.1941 gube pravnu
snagu. Medjutim, ostaje mogucnost da se mogu primjeniti izuzetno samo ako
odredjena materija nije regulisana propisima SFRJ, ako nisu u suprotnosti sa
Ustavom SFRJ i socijalistickih republika, ako nisu protivna nacelima
socijalnog pravnog poretka u SFRJ. Zakonima o obveznim odnosima i
Zakonom o osnovnim vlasnicko-pravnim odnosima dopusta se primjena
odredaba OGZa i drugih propisa koji su bili na snazi 6.4.1941. nakon zakona
o pojedinacnim pravnim propisima donesen je Zakon o nacinu primjene
pravnih propisa donesenih prije 6.4. 1941. Kada se govori o primjeni
starih pravila treba reci da je Jugoslavija imala 6 pravnih podrucja
(1.Hrvatska i Slavonija, 2. Slovenija i Dalmacija, 3. Srbija i Makedonija, 4.
Bosna i Hercegovina, 5. Crna Gora, 6. Vojvodina i Medjimurje)
60. POSLOVNO OGRANIENE OSOBE
Maloljetnici do navrsene 18. godine zivota i punoljetne osobe koje su iz
odredjenih razloga potpuno lisene poslovne sposobnosti npr dusevne bolesti.
Izuzimaju se maloljetnici koji zakljuce brak ili stupe u radni odnos.
61. INJENJE
injenje (facere). Pod ovim pojmom podrazumijeva se inidba rada. Objekt ove inidbe moe biti funkcija rada (npr.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr.naslikati portret). Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u slubi, a na rezultatu rada ugovori o djelu.
62. VRIJEDNOSNI PAPIRI
Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje je
uvjetovano dranjem isprave ili isprava kojom se njezin izdavatelj obavezuje
ispuniti obavezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imatelju.
63. POSREDNO ZASTUPANJE
Posredno zastupstvo zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime ali za raun zastupanog, tako da se pravni posao smatra njegovim. Trea osoba s kojom zastupnik sklapa posao niti zna niti mora znati da je pravni posao
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
sklopljen za raun zastupanog. Trea osoba i zastupani ne stupaju ni u kakve pravne odnose.
Meutim, posredni zastupnik mora na zastupanoga prenijeti sve ekonomske
koristi koje je stekao iz posla (vlasnitvo, trabinu...), a zastupani mora
osloboditi posrednika od svih obaveza koje je on preuzeo na svoje ime, ali za
raun zastupanog. Za prenos ovih prava i obaveza potreban je novi pravni
posao izmeu zastupnika i zastupanog (primjer ovog posla komisionar)
Takvo zastupanje gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za
racun zastupanog. Pravni posao se smatra njegovim pravnim poslom, on
preuzima obveze i stice prava prema trecoj osobi-suugovaratelju. Treca
osoba i zastupani ne stupaju u nikakve pravne odnose. Posredni zastupnik
mora posebnim internim odnosom na zastupanog prenijeti sve ekonomske
koristi koje je stekao iz posla. A zastupani oslobadja zastupnika svih obaveza
koje je preuzeo u svoje ime, a za racun zastupanog. Znaci za prenos prava i
obveza potreban novi odnos izmedju zastupanog i zastupnika. Primjer
komisionar.
64. DELIKTNA SPOSOBNOST
Deliktna sposobnost (uraunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da
bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. Dok se za poslovnu
sposobnost trai pravno relevantna volja pravnog subjekta, za deliktnu
sposobnost trai se odreeni stepen svijesti (mogunost samoopredjeljenja).
Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne.
65. NASTANAK PRAVNE OSOBE
Po sistemu slobodnog udruzivanja organiziranjem sto se vidi iz
statuta. Podnosi se prijava nadleznom drzavnom tijelu, ako cilj pravne
osobe nije u skladu s poretkom donosi se rjesenje kojim joj se
zabranjuje rad.
Sistem normativnog akta prvi nacin direktno propisom, osniva se
vec odredjena pravna osoba. Drugi nacin- posebnim propisima se
odredjuju pretpostavke koje treba ispuniti da neka tvorevina postane
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
pravna osoba. Ako su ispunjene pretpostavke u oba slucaja onda slijedi
registracija jer se pravna osobnost stice tek registarcijom.
Sistem koncesije pravna sposobnost se dobiva putem akta od
strane upravnog tijela odobrenjem koje se daje po diskrecijskoj
ocjeni.
66. PRAVNA PRAVILA
67. FIKCIJA ISPUNJENJA UVJETA I KOGA ONA POGAA
68. NAKNADNI USMENI DODACI FORMALNOM UGOVORU
Ako je oblik ugovora propisan zakonom sve kasnije izmjene i dopune
moraju biti u tom istom obliku. Predvidjena su dva izuzetka: jedan kad
se odnosi na sporedne tacke o kojima u formalnom ugovoru nije nista
receno, a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. Drugi kad se
kasnijim usmenim dodacima olaksavaju ili smanjuju obaveze jedne od
strana a oblik propisan iskljucivo u interesu ugovornih strana. Kad se radi
o istovremenim usmenim pogodbama pravilo je da, neovisno o tome
da li je predvidjen posebni oblik zakonom ili voljom stranaka, vrijedi
samo ono sto je u tom obliku sadrzano. Dva su izuzetka: 1. ako se
odnose na sporedne tacke o kojima u formalnom ugovoru nije nista
receno, a nisu suprotni sa njegovim sadrzajem niti protivne cilju zbog
kojeg je oblik propisan. 2. kada se njima smanjuju ili olaksavaju obaveze
jedne ili obje strane a oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.
69. ELEMENTI PREOBRAAJNOG PRAVA
70. ODNOS GRAANSKOG I RADNOG PRAVA
Prije osamostaljenja radno pravo bilo sastavni dio gradjanskog. Osnovni
instrument radnog odnosa bio ugovor o sluzbi locatio conductio
operarum. U savremenom radnom pravu su uglavnom norme imperativnog
karaktera (propisi o zastiti na radu, socijalnom osiguranju...) Manji broj
imovinskopravne prirode (odgovornost za stetu koja se pretrpi na radu...)
Zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
71. ZASTUPANJE (ESEJSKO)
Ne ugovara se posebno, nastaje vec davanjem punomoci i naloga ucinak
neposrednog zastupanja.
Pojam: Ugovor o punovlasti je konsenzualni ugovor koji nastaje kada
jedna osoba da nalog i punomoc za sklapanje pravnih poslova u
svoje ime i za svoj raun drugoj osobi, a ona na to pristane.
Stranke nazivamo: nalogodavac i nalogoprimac, opunomoitelj i
punomonik, zastupani i zastupnik.
Vrste punovlasti:
1. Specijalno punovlae za odreeni pravni posao (preuzimanje mjenine obveze, ugovor o jamstvu, o nagodbi, odricanje nekog prava bez naknade)
2. Generino punovlae zakljuuje se odjednom za cijele vrste pravnih poslova (npr. punomo odvjetniku da zastupa u jednoj parnici) 3. Generalno punovlae zastupniku se daje ovlast za sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja. Neograniena je ako punomoniku nisu date nikakve specijalne upute kako da postupa u sklapanju psolova koji su mu povjereni. Ograniena je u protivnom sluaju (upute o nainu, mjestu i vremenu ispunjenja neke obaveze)
72. PREDNOSTI PANDEKTNOG SISTEMA I U KOJIM ZEMLJAMA
SE PRIMJENJUJE
Razvijen u njemackoj pravnoj teoriji (5 dijelova: opci, obvezno, stvarno,
porodicno i nasljedno). Bio je primjenjivan i u sistemima gradjanskog prava
bivsih socijalistickih zemalja uz odredjene modifikacije (izostavljali su
porodicno pravo, a dodavali autorsko i pronalazacko). Prednosti su mu
izostreniji kriteriji grupiranja materije, izdvajanje onoga sto je u svim
dijelovima gradjanskog prava zajednicko u opci dio. Tako ostvarena veca
racionalnost u normiranju, eliminisu neizbjezna ponavljanja i naglavasa
jedinstvo i cjelovitost sistema. Prihvacen i kod nas, i sastoji se od opceg
dijela gradjanskog prava, stvarnog, obveznog i nasljednog prava.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
73. PODJELA INJENICA PREMA FUNKCIJI (ESEJSKO)
Skup svih cinjenica koje su potrebne za nastanak nekog gradjanskopravnog
odnosa nazivaju se cinjenicno stanje. Sve cinjenice nemaju potpuno
jednaku funkciju. Mogu se javiti kao pretpostavka, pravna osnova,
presumpcija, fikcija.
Pretpostavka je ona pravna cinjenica koja je doista kao cinjenica
realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio
se ili prestao odredjeni gradjanskopravni odnos. Za nju smo sigurni
da se dogodila i njeno postojanje mozemo uvijek dokazati.
Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veze
postanak, promjena ili prestanak subjektivnih gradjanskih prava.
Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna cinjenica koja se
smatra dokazanom sve dok se ne dolaze protivno. Suprotnost je
faktickoj presumpciji gdje je sudac slobodnim logicnim
zakljucivanjem iz dokazanje cinjenice izvodio zakljucak da je istinita
i neka druga cinjenica. Osim ove presumptio iuris imamo i
presumptio iuris et de iure ili neoborivu predmnjevu koja znaci
da se po propisu smatra neka cinjenica kao dokazana, a protudokaz
nije uopste dopusten.
Fikcija je pravna cinjenica za koju se zna da se uopste nije dogodila
ili da se nikad nece ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi
mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. Moze se
fingirati samo ona cinjenica za koju to propis dopusti.
74. NEGATIVNI POGODBENI INTERES
Po ZOO savjesni suugovaratelj ima pravo na naknadu samo negativnog
pogodbenog interesa. To znaci da mu se nadoknadjuje samo ona steta
koju trpi zbog toga sto je vjerovao u valjanost ugovora. NPI mora biti
limitiran, ne smije preci granice pozitivnog pogodbenog interesa, tj
granicu koristi koju bi imao savjesni ugovarac da je ugovor ispunjen u
sadrzaju u kojem je zakljucen, tj korist koju bi postigao da ugovor nije
pobijen.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
75. DIES CERTUS AN INCERTUS QUANDO
Je slozeni rok koji u sebi sadrzi elemenat neizvjesnosti. Dan za koji
je izvjesno da ce se dogoditi ali ne zna se kada, npr. kad se kao rok
odredi dan necije smrti za sto je nedvojbeno da ce nastupiti ali se ne zna
tacno kada.
76. OBAVEZA JE POSTALA NEMOGUA NAKON ZAKLJUENJA
PRAVNOG POSLA KRIVICOM NEKOG LICA. KOJA JE POSLJEDICA
Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a kasnije
postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati
nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost cinidbe
nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji duznik ne
odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe bile
genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te stvari
trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne bez krivnje
duznika.
77. ODNOS I ZNAAJ MEUSOBNOD UTICAJA GRAANSKOG PRAVA
I DRUTVENO POGODBENIH INTERESA
78. DA LI SUBJEKTIVNO GP PROIZILAZI IZ OBJEKTIVNOG GP.
OBJASNI
U prvom redu subjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni element
objektivnog prava, nego kao sadrzajni element gradjanskopravnog odnosa. A
svaki se sastavni element gradjanskopravnog odnosa svodi na neku realnost
u zivotu. Tako se sam gradjanskopravni odnos svodi na drustveni odnos,
pravne cinjenice, stvarne cinjenice u zivotu, pravni subjekt na covjeka ili
njegovu organizaciju itd. Po tome se i subektivno pravo kao sastavni element
pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. Ta realnost je pravna osnova.
Norma objektivnog prava ne stvara ovlastenja, nego ta ovlastenja na
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
odredjeni nacin izviru iz pravne osnove, norma ih samo priznaje ili ne
priznaje.
79. U EMUJE ZNAAJ DJELJIVIH I NEDJELJIVIH STVARI I
POTRENIH I NEPOTRONIH
Kod potrosnih i nepotrosnih stvari vaznost diobe dolazi do izrazaja kod
onih pravnih instiituta preko kojih se omogucuje upotreba ili koristenje
tudje stvari uz obvezu vracanja iste stvari. Npr. na posudbu se mogu
predati samo nepotrosne stvari.
Kod djeljivih i nedjeljivih stvari vaznost diobe bitna je kod
suvlasnistva. Kada je nedjeljiva stvar objekt cinidbe izaziva se postanak
nerazdjeljivih obveza koje se mogu ispuniti samo na poseban nacin uz
posebne uslove.
80. ZAKONITI POSJED U NAEM PRAVU
Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pravna osnova
na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasnitva, ali usljed
nekih drugih nedostataka do sticanja vlasnitva ipak nije dolo.
Npr.prethodnik nije bio vlasnik, pa ni sticatelj ne moe postati vlasnik ve
samo zakonit posjednik. Najea pravna osnova je pravni posao, odnosno
ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Titulus
ne daje posjed, ve samo pravo na posjed. Dakle, pravo na posjed ima onaj
ko ima titulus. Za zakonitost posjeda, osim valjane pravne osnove potreban
je i pravilan nain sticanja (npr.tradicija, predaja stvari).
81. OBJASNI SUBJEKTIVISTIKU I OBJEKTIVISTIKU
TEORIJU CONSTITUTUM POSSESORUM
Constitutum possessorum je sluaj obrnut od tradicije brevi manu. Prema subjektivistikoj konstrukciji, ovdje dosadanji posjednik gubi animus, a stvar zadrava kao detentor. Npr. vlasnik proda kuu, a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. Prema objektivistikoj
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
konstrukciji, constitutum possessorum moe doi u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Constitutum possessorum nije mogu kod prenosa posjeda izmeu neposrednog i posrednog posjednika. Npr, vlasnik proda kuu, a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. I prije i poslije prodaje on je neposredni posjednik. Razlika je u tome to je prije prodaje imao posjed kao vlasnik, a nakon prodaje kao zakupac stvari. Dakle,
tu nema prenosa posjeda.
82. OBJASNI RAZLIKU TERMINA UPOTREBA I KORITENJE
Pravo upotrebe (usus) je osobna slunost sa ovlatenjem koritenja tue stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajui sutinu stvari. Razlika izmeu uzusa i uzufrukta je iskljuivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo koritenja ogranieno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada
vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i trokove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak trokova snosi uzuar; ako odbije mora se odrei uzusa. Ni usus ni njegovo izvrenje ne mogu se prenijeti na druge osobe.