TEHNIČKE I EKONOMSKE PRETPOSTAVKE ZA VISOKU RAZINU INTEGRACIJE OIE U EES HRVATSKERAZINU INTEGRACIJE OIE U EES HRVATSKE
R G ić D J k J K l ić I P ić J V iljR.Goić, D.Jakus, J.Krstulović, I. Penović, J.Vasilj
9. simpozij o sustavu vođenja EES‐aZadar, 8. ‐ 10. studenoga 2010.
UVOD
• U proteklih 15‐tak godina veliki rast OIE u ukupnoj proizvodnji električneU proteklih 15 tak godina veliki rast OIE u ukupnoj proizvodnji električneenergije rezultat je:
– otvaranja tržišta električne energije + slobodan pristup električnoj mreži,– poticajnih otkupnih cijena elek. energije koje se odgovarajućom
zakonskom regulativom redovito propisuju za OIE i kogeneracijskuproizvodnju,p j ,
– razvoja efikasnijih i jeftinijih elektrana…
OIE ‐ bez HE2,8%Hidroenergija
16,1%
Otpad0,20%
Geotermalna en.
0,30%
Sunce0,06%
Ugljen40,1%
Nuklearna energija13,5%
Biomasa1,10%
Nafta7,2%
Prirodni plin20,2%
Vjetar1,10%
1Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Udio pojedinih izvora energije u svjetskoj proizvodnji električne energije 2008. g.
UVOD
• Po uzoru na zemlje članice EU i Hrvatska je uvidjela• Po uzoru na zemlje članice EU, i Hrvatska je uvidjelamogućnost zadovoljenja dijela svojih energetskih potreba krozkorištenje OIE.korištenje OIE.
• Hrvatska ima veliki energetski potencijal u OIE aliHrvatska ima veliki energetski potencijal u OIE, alidosadašnja praksa pokazuje veliki podbačaj planiranedinamike realizacije projekata OIE i to prvenstveno zbogj p j p gneusuglašenosti relevantnih politika: energetske, industrijske,poljoprivredne, zaštite okoliša, graditeljstva i prostornoguređenja.
• S tehničkog aspekta‐ EES trenutno nije u stanju prihvatitiiskazane interese u OIE posebice VE.
2Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Integracija vjetroelektrana u EES
3Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Najčešći tipovi i karakteristike vjetroagregata
• Svjetski trendovi u proizvodnji komercijalnih vjetroagregata= povećanje promjeraSvjetski trendovi u proizvodnji komercijalnih vjetroagregata povećanje promjerarotora i visine vjetroturbine => povećanje nazivne snage
• Nazivne snage VT u većim VE danas se kreću u rasponu od 1 do 5 MW ‐ dominirajusnage u rasponu 2‐3MWsnage u rasponu 2 3MW
• Napori se ulažu na području regulacije proizvodnje VA odnosno VE u cjelini =ponašanje slično „klasičnim“ elektranama.
• U današnjim izvedbama gotovo isključivo se koristi varijanta s promjenjivom brzinomvrtnje. Osim toga najzastupljenija je izvedba s dvostrano napajanim asinkronim
4Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
generatorom.
Varijabilnost rada VE
• varijabilnost proizvodnje na svim vremenskim razinama te ograničena• varijabilnost proizvodnje na svim vremenskim razinama te ograničenamogućnost predviđanja takvih promjena utječe na:
– plan proizvodnje ostalih elektrana,p p j– potrebnu energiju uravnoteženja,– rezervu regulacijske snage u sustavu
• mogućnost predviđanja proizvodnje i varijacija proizvodnje ključno jei i j i i l i k iš jza integriranje i optimalno iskorištavanje VE u EES‐u
• najveće promjene u proizvodnji VE javljaju se prilikom prolaska olujnih• najveće promjene u proizvodnji VE javljaju se prilikom prolaska olujnihfronti =>visoke brzine=>zaustavljanje VE
• Efekt geografske disperzije ‐ kratkoročne i lokalne varijacije brzinevjetra obično nisu povezane =>ujednačavanju ukupne proizvodnje VE
5Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Varijabilnost rada VE
Učestalost sekundnih varijacija proizvodnje VE
6Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Varijabilnost rada VE
Učestalost satnih varijacija proizvodnje VE
7Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Varijabilnost rada VE
Efekt geografske disperzije
8Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Predviđanje proizvodnje VE
• Prognoziranja proizvodnje VE svodi se na prognoziranje vremenskog slijeda relevantnihPrognoziranja proizvodnje VE svodi se na prognoziranje vremenskog slijeda relevantnihatmosferskih varijabli (brzine i smjera vjetar, gustoće zraka itd…) sa dovoljno malimprostorno‐vremenski korakom za male djeliće atmosfere (lokacije VE) i različite periodepredviđanja.p j
• Kod složenih terena (slučaj Hrvatske) bitan faktor je rezolucija numerološkihprognostičkih alata
• Prosječne prognostičke pogreške za pojedine VE danas se kreću do 20% instalirane• Prosječne prognostičke pogreške za pojedine VE danas se kreću do 20% instaliranesnage za razdoblje od 1‐2 dana. Za veći broj VE pogreška pada ispod 10%.
evija
cija
e sn
age)
elac
ije
Sta
ndar
dna
d(%
inst
alira
n e
Fakt
or k
ore
9Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Standardna devijacija (za jednu VE) i koeficijent korelacije pogreške predviđanja
Predviđanje proizvodnje VE
Metode za prognoziranje proizvodnje VE
zvod
nja
[MW
]Pr
oiz
10Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Tehnički uvjeti priključka VE na EES
• obzirom na specifičnost rada VE ‐ definira se poseban skup tehničkih pravila koje VEobzirom na specifičnost rada VE definira se poseban skup tehničkih pravila koje VEtrebaju zadovoljiti
Zahtjevi s obzirom na upravljanje djelatnom snagom i frekvencijomP ij i klj či j VE i f k iji d đ ih l i kih i• Prije => trenutno isključivanje VE pri frekvenciji van određenih relativno uskih granica;Danas => znatno šire granice frekvencije
11Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Tehnički uvjeti priključka VE na EES
Različiti načini upravljanja izlaznom snage vjetroelektrane
snagasnagaa) b)
vrijeme vrijeme
Upravljanje brzinom porasta snageUpravljanje maksimalno dozvoljenom
radnom snagom
snagasnagac) d)
vrijemevrijeme
Upravljanje s fiksnim smanjenjem radne snage
Regulacija proizvodnje za potrebe energije uravnoteženja
12Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Maksimalna trenutna snaga VERegulirana izlazna snaga VE
Tehnički uvjeti priključka VE na EES
Zahtjevi s obzirom na regulaciju naponaZahtjevi s obzirom na regulaciju napona
• Definiraju granice napona unutar kojih VE u određenom vremenskom periodumora ostati priključena na mrežu (trajno/privremeno), zahtjeve po pitanjud l l / lsudjelovanja VE u regulaciji napona/jalove snage.
100
P/Pn[%] -41 -33 -5 5 10 33
80Njemačka
Danska
60Irska
Velika Britanija
40
20
Zahtijevani raspon regulacije jalove
snage vjetroagregata20
0Q/Pn
snage vjetroagregata
13Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Q n[%]
Tehnički uvjeti priključka VE na EES
Zahtjevi na prolaz VE kroz stanje kvaraZahtjevi na prolaz VE kroz stanje kvara
• Prije=>trenutno isključivanje VE u slučaju kvara ‐ može rezultirati daljnjimširenjem poremećaja i raspadom sustava
• Danas=>definiraju se granice sposobnosti prolaska VE kroz stanje kvara usmislu min. vremena u kojem bi trebala ostati priključena na mrežu ovisno onaponu na mrežnoj stranip j
14Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Tehnički uvjeti priključka VE na EES
Zahtjevi na kvalitetu električne energijeZahtjevi na kvalitetu električne energije
• Varijabilna proizvodnja VE + mrežno sučelje preko frekvencijskih pretvarača=> utjecaj na kvalitetu električne energije
• Definiraju se zahtjevi u svrhu ograničavanja negativnog utjecaja VE na• Definiraju se zahtjevi u svrhu ograničavanja negativnog utjecaja VE nakvalitetu električne energije:
– emisiju flikera, kratkotrajne varijacije napona – određuju konstrukcijskiparametri vjetroagregata definirani od strane proizvođača te parametriokolnog elektroenergetskog sustava (“krutost” mreže definirana prekoparametara struje tropolnog kratkog spoja u čvoru priključka)p j p g g p j p j )
– harmonička izobličenja struje i napona – uzrokovana primarno radompretvarača preko kojih su vjetroagregati spojeni na mrežu Definirana sufaktorom harmoničkog izobličenja (THD) koji je najčešće ograničen na 5%faktorom harmoničkog izobličenja (THD), koji je najčešće ograničen na 5%
15Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Planiranje rada i vođenje EES: P/f regulacija i energija uravnoteženja
• Značajna penetracija VE olakšana je u sustavima s visokim stupnjemZnačajna penetracija VE olakšana je u sustavima s visokim stupnjemfleksibilnosti u kojima postoje:
– fleksibilne proizvodne jedinice sposobne za brzi ulazak u pogon imijenjanje snage,
– dobra povezanost sa susjednim EES‐ima,– prilagođeno tržište električne energijeprilagođeno tržište električne energije,– mogućnost upravljanja potrošnjom, tehnologije skladištenja energije itd.
• Gore navedeni faktori zajedno s veličinom područja na kojem se nalaze VE tenjihovim udjelom u EES definiraju zahtjeve po pitanju P/f regulacije
Tip regulacije Vrijeme djelovanja σ k (MW)Tip regulacije Vrijeme djelovanja σukupna(MW)
Primarna 5 ‐ 15 sek. 6,0Sekundarna 15 ‐ 90 sek 14 8 Ukupna prognostička greškaSekundarna 15 90 sek. 14,8Tercijarna 1 90 sek. ‐ 5 min. 27,0Tercijarna 1 5 ‐ 20 min. 54,0Satna 20min 1 sata 93 4
Ukupna prognostička greška (potrošnja+1500 MW vjetar)
– slučaj Irske
16Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Satna 20 min. ‐ 1 sata 93,4
Planiranje rada i vođenje EES: P/f regulacija i energija uravnoteženja
• Primarna P/f regulacija: zanemariv utjecaj VE osim kod ispada uslijed kvara uPrimarna P/f regulacija: zanemariv utjecaj VE, osim kod ispada uslijed kvara umreži (propada napona)
• Sekundarna P/f regulacija: relevantne su 15‐minutne varijacije proizvodnje VEkoje se redovito kreću 10‐ 20% uz vrlo rijetka prekoračenja uz osiguranutercijarnu rezervu, zahtjevi za dodatnom rezervom snage sekundarnej , j gregulacije su minimalni
T ij P/f l ij d ij ž j• Tercijarna P/f regulacija odnosno energija uravnoteženja:– veći zahtjevi za rezervom u odnosu na sekundarnu regulaciju (rezolucija
15‐60min))
– osnovni problem s obzirom na velike varijacije proizvodnje navišesatnom/dnevnom nivou
d b b i j / i d j VE ž d i i b– dobra prognoza brzine vjetra/proizvodnje VE može reducirati potrebnurezervu tercijarne regulacije na ispod 20% instalirane snage VE
17Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Utjecaj proizvodnje VE na tržište električnom energijom
• Smanjenje utjecaja VE na tržište električne energije ostvaruje se• Smanjenje utjecaja VE na tržište električne energije ostvaruje sepoboljšanjem prognoze proizvodnje VE i to na razini većih grupacija tekroz uvođenje unutardnevnog trgovanja.
• Sekundarni pozitivni efekti: povećanje vrijednosti električne energije izVE kroz smanjenje naknada za uravnoteženje, smanjenje regulacijskihzahtjeva i efikasniji rad ostalih elektranazahtjeva i efikasniji rad ostalih elektrana.
• VE u pravilu mogu sudjelovati i na tržištu pomoćnih usluga: regulacijaVE u pravilu mogu sudjelovati i na tržištu pomoćnih usluga: regulacijafrekvencije te regulacije napona i jalove snage
• Sudjelovanje na tržištu pomoćnih usluga ograničeno: opseg pružanjapojedine usluge ovisan o trenutnoj proizvodnji (brzini vjetra), u odnosuna alternativne načine pružanja pomoćnih usluga ekonomskinepovoljnonepovoljno.
18Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Utjecaj proizvodnje VE na tržište električnom energijom
• nivo utjecaja VE na cijene na spot tržištu ovisi o nizu faktora: trenutni udio VEnivo utjecaja VE na cijene na spot tržištu ovisi o nizu faktora: trenutni udio VEu sustavu, cjenovna elastičnost potrošnje, nivo trenutne potrošnje ikoincidencija iste s proizvodnjom VE...
Utjecaj VE na cijenu na spot tržištu
19Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Utjecaj proizvodnje VE na tržište električnom energijom
• VE utječu na tržište elek energije kroz veće fluktuacije otkupnih cijenaVE utječu na tržište elek.energije kroz veće fluktuacije otkupnih cijenaelek.energije
• U sustavima sa značajnim udjelom VE => u određenim trenucima višakd k k l čproizvodnje => niska cijena otkupa energije => otvaranje prostor za različite
tehnologije skladištenja => stabilizacija cijena
• Stabilizacija cijena moguća putem stvaranja regionalnih tržištaj j g p j g• VE utječu i na povećanje otkupne cijene elek.energije:
– Klasične jedinice raditi će kroz manje vrijeme sa češćim zaustavljanjima iji ć k i d šk j di istartanjima pa će ova komponenta proizvodnog troška jedinice znatno
porasti
– Kako bi se kompenzirala proizvodnja VE potrebno je održavati u pogonup p j p j p gproizvodne jedinice s mogućnošću regulacije najčešće sa visokimmarginalnim troškovima
20Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Dogradnja i rekonstrukcija elektroenergetske mreže
• temeljni problem u postupku priključka VE na mrežu i utvrđivanjatemeljni problem u postupku priključka VE na mrežu i utvrđivanjapripadajućih naknada, predstavlja dogradnja i pojačanje dijelova mreže kojinisu direktno vezani za priključak pojedinačne VE
• mogući konflikti između operatora mreže i investitora VE vezani za načinraspodjele troškova koje VE direktno ili indirektno stvara operatoru mrežep j j p
• U pravilu se razlikuju tri osnovna pristupa:– Model plitkog pristupa: niski iznosi naknada za priključak u momentu
priključenja, poticajan za VE, transparentan, ne obuhvaća ukupnetroškove‐lokacijski efekt,j ,
– Model dubokog pristupa: osim troškova plitkog modela dodatnoobuhvaća nužne troškove dogradnje i pojačanja postojećih dijelova mreže,posljedično veći troškovi složen postupak utvrđivanja troškova manjaposljedično veći troškovi, složen postupak utvrđivanja troškova, manjatransparentnost,
– Mješoviti ili hibridni model: kombinacija prethodna dva modela
21Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Dogradnja i rekonstrukcija elektroenergetske mreže
• Pitanje vezano za regije s visokom gustoćom vjetropotencijala: ekonomskaPitanje vezano za regije s visokom gustoćom vjetropotencijala: ekonomskaopravdanost ulaganja u dogradnju mreže i nove evakuacijske pravce s obzirom namogućnost privremenog reduciranja proizvodnje VE.
• Troškovi priključka VE razmatrani su kroz više studija i kreću se u granici 0 1 5€/MWh• Troškovi priključka VE razmatrani su kroz više studija i kreću se u granici 0,1‐5€/MWh ovisno o nivou penetracije VE:– U uvjetima niske penetracije VE, postoji određena rezerva prijenosnih kapaciteta
tako da nije potrebna dodatna nadogradnja i/ili rekonstrukcija a troškovi
22Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
tako da nije potrebna dodatna nadogradnja i/ili rekonstrukcija, a troškovi priključka obuhvaćaju samo direktne troškova priključka VE na mrežu.
Dogradnja i rekonstrukcija elektroenergetske mreže
– S daljnjim porastom penetracije VE dolazi do zagušenja u mreži što tada zahtjevaS daljnjim porastom penetracije VE dolazi do zagušenja u mreži što tada zahtjevadodatna kapitalna ulaganja, znatno povećavajući troškove priključka VE.
Troškovi nadogradnje mreže‐Europska iskustva‐
• Rezerve kapaciteta prijenosne mreže nužni preduvjet za realizaciju projekata VE. Unedostatku istih nužno je od strane :• OPS: utvrditi prioritetnu listu dijelova mreže u kojima je kroz izgradnju novih iOPS: utvrditi prioritetnu listu dijelova mreže u kojima je kroz izgradnju novih i
rekonstrukciju postojećih elektroenergetskih objekta potrebno osigurati uvjeteza priključak planiranih VE
• Regulatornih tijela: priznati opravdanost takvih kapitalnih ulaganja zag j p p p g jperspektivne projekte OIE uz prikladan povrat investicije
• Ostalih relevantnih tijela: olakšati i bitno pojednostaviti postupak ishođenjapotrebnih dozvola kako bi se barem pokušalo dostići ambiciozno postavljene
23Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
strateške smjernice
Ukl j l kt di t ib ij k žUklapanje elektrana u distribucijsku mrežu
24Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
• Proteklih desetak godina intenzivirala se izgradnja proizvodnih jedinica :Proteklih desetak godina intenzivirala se izgradnja proizvodnih jedinica :– od nekoliko kW do nekoliko stotina kW priključuju se na NN mrežu
(Mrežna pravila => ograničenje do 500 kW)
– veće jedinice do nekoliko desetaka MW se priključuju na SN mrežu(Mrežna pravila => ograničenje do 10MW)
• Stvarne mogućnosti priključka ovise o: naz snazi i planiranoj god proiz izvoraStvarne mogućnosti priključka ovise o: naz.snazi i planiranoj god. proiz. izvora,karakteristikama pogona, vršnom opterećenju i okolnoj potrošnji, snazikratkog spoja na mjestu priključka,…
U j ji di ib i ih i ilik di ib ži či j k• Utjecaji distribuiranih izvora na prilike u distrib. mreži očituju se kroz:– Osnovne pogonske aspekte: opterećenje elemenata mreže, statičke
varijacije napona, struje kratkog spoja, gubici radne snage i energije.j j p , j g p j , g g g j
– Utjecaj na kvalitetu električne energije– Utjecaj na raspoloživost i pouzdanost distribucijske mreže– Potreba za promjenom određenih tehničkih podsustava u distribucijskoj
mreži (zaštita, upravljanje…)
– Ekonomski utjecaji
25Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Ekonomski utjecaji
Utjecaji distribuiranih izvora na naponske prilike i gubitke radne snage
‐Mijenja karakter
j jdistrib.mreže: “pasivna” mreža => ”aktivna” mreža
_1( )pP t
1( )pQ t_ 2 ( )pP t
2 ( )pQ t_ 3 ( )pP t
3 ( )pQ t_ 4 ( )pP t
4 ( )pQ t_ 5 ( )pP t
_ 5 ( )pQ t( )GP t
‐Znatno utječe na promjenu tokova snaga do mjesta priključka, te vrlo malo iza j t iklj čk
_p _p _p _p ( )G( )GQ t
( )Q ( )P t
4 ( )P t
mjesta priključka.
1 ( ) 0=P t
1 ( )Q t
2 ( )P t
2 ( )Q t3 ( )P t
3 ( )Q t4 ( )Q t 5
( )P t
5 ( )Q t
‐Većinom rezultira pozitivnim efektima:
j j bit ksmanjenje gubitaka električne energije, poboljšanje naponskih prilika, oslobađanje k it t di tib žkapaciteta distib.mreže…
26Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Primjer 1: Utjecaj rada VE Orlice na pogonske prilike u distrib. mrežiProizvodnje VE Orlice Potrošnja na izvoduOpterećenje na početku izvoda Napon u čvoru priključka VE
31.5
32.0
6
8
10Opterećenje na početku izvoda Napon u čvoru priključka VE
30.5
31.0
0
2
4
apon
[kV]
naga
[MW
]
29.5
30.0
-6
-4
-2
NaSn
29.0-8
6
1.03mjereno (VE u režimu regulacije napona) simulirano sa VE (cos =1) simulirano bez VE
1.01
1.02
p.u.]
0.99
1
Napon
[p
27Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
0.98
Primjer 1: Utjecaj rada VE Orlice na pogonske prilike u distrib. mreži
• %• %Učestalost pojedinih kombinacija
potrošnje i proizvodnje
Razlika gubitaka radne snage u odnosu na stanje bez VE j
28Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
Primjer 2: Utjecaj rada fotonaponske elektrane na pogonske prilike u distrib. mreži
Proizvodnja FN elektrane Potrošnja na izvodu Opterećenje na početku izvoda
1.01.21.41.6
W]
j j p j p
0.20.40.60.8
Sna
ga [M
W
-0.4-0.20.0
10%
12%
14%
16%
ost [%
]
‐utjecaj na mrežu sličan onomu VE
‐prednost u odnosu na VE: kronološko
0%
2%
4%
6%
8%
Vjerojatnoprednost u odnosu na VE: kronološko
podudaranje potrošnje s proizvodnjom FN elektrane‐rezultat: povoljnije pogonske prilike, p j j p g p ,smanjenje vršnog opterećenja izvoda, oslobađanje kapaciteta za priključak novih potrošača
29Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
ZAKLJUČNO
• realizacija projekata za izgradnju OIE u Hrvatskoj zasigurno nijena razini aktualnih interesa i ciljeva energetske strategijena razini aktualnih interesa i ciljeva energetske strategije
• nužna ulaganja u razvoj EES u svrhu ostvarivanja potrebnih• nužna ulaganja u razvoj EES u svrhu ostvarivanja potrebnihtehničkih i ekonomskih uvjeta
• nužne temeljite promjene u načinu funkcioniranja EES‐a nasvim razinamasvim razinama,
k k bi i ili d iđ i l i k tki k i• kako bi se ispunili predviđeni planovi , u kratkim rokovimapotrebno izvršiti temeljite prilagodbe klasičnih metoda ipristupa planiranju razvoju i pogonu EES‐a
30Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske
pristupa planiranju, razvoju i pogonu EES‐a
PITANJA ZA DISKUSIJU
31Tehničke i ekonomske pretpostavke za visoku razinu integracije OIE u EES Hrvatske