SLUŢBENI GLASNIK

REPUBLIKE SRPSKE

Ţiro-računi: 562-099-00004292-34 Utorak, 27. avgust 2002. godine JP Sluţbeni glasnik Republike Srpske, Razvojna banka AD Banja Luka

BANJA LUKA Banja Luka, Pave Radana 32A 567-162-10000010-81

Broj 54 Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 God. XI Zepter komerc banka AD Banja Luka

703 PORODIČNI ZAKON

Na osnovu člana 80. stav 1. tačka 5. Ustava Republike PRVI DIO Srpske (“Sluţbeni glasnik Republike Srpske”, broj

OSNOVNE ODREDBE 21/92) čl. 1, 2. i 14. Zakona o pomilovanju (“Sluţbeni

glasnik Republike Srpske”, br. 32/94 i 2/95), Predsjednik Član 1. Republike donio je

Ovim zakonom ureĎuju se porodično pravni odnosi

ODLUKU izmeĎu bračnih supruţnika, roditelja i djece, usvojioca

i usvojenika, staraoca i štićenika i odnosi izmeĎu O POMILOVANJU OSUĐENIH LICA srodnika u bračnoj, vanbračnoj ili usvojeničkoj porodi-

ci, te postupci nadleţnih organa u vezi s porodičnim Član 1.

odnosima i starateljstvom. Pravosnaţno izrečena kazna zatvora zamjenjuje se

Član 2. uslovnom osudom: (1) Porodica, u smislu ovog zakona, je ţivotna zajed-

1) Tošić Slavka Mladenu iz Zvornika, kojom mu se nica roditelja i djece i drugih srodnika. utvrĎena kazna zatvora u trajanju od devet mjeseci zam-

(2) Porodično pravni odnosi koje ovaj zakon ureĎuje jenjuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatranjem od su: zaključenje braka, lična prava i duţnosti bračnih dvije godine; supruţnika, prestanak braka, odnosi roditelja i djece i

2) Stojaković Radovana Darku iz Banje Luke, kojom mu drugih srodnika, usvojenje, starateljstvo, izdrţavanje,

se utvrĎena kazna zatvora u trajanju od devet mjeseci zam- imovinski odnosi izmeĎu bračnih, vanbračnih

jenjuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatranjem od supruţnika, i drugih srodnika i odreĎeni oblici

dvije godine; pravne zaštite porodice.

3) Stojaković Radovana Draganu iz Banje Luke, kojom Član 3. mu se utvrĎena kazna zatvora u trajanju od četiri mjeseca

zamjenjuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatranjem Republika Srpska obezbjeĎuje posebnu zaštitu od jedne godine. porodici, majci i djetetu u skladu sa meĎunarodno priz-

natim ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Član 2.

Član 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u “Sluţbenom glasniku Republike Srpske”. (1) Brak je zakonom ureĎena zajednica ţivota ţene i

muškarca. Broj: 01-247-599/02 Predsjednik

(2) Brak se zasniva na slobodnoj odluci muškarca i 21. avgusta 2002. godine Republike, Banja Luka Mirko Šarović , s.r. ţene da zaključe brak, na ravnopravnosti bračnih

supruţnika, meĎusobnom poštovanju i uzajamnom poma-

704 ganju.

Član 5. Na osnovu Amandmana XL tačke 2. na Ustav Republike Srpske (“Sluţbeni glasnik Republike (1) Svako slobodno odlučuje o zaključenju braka, zas-

Srpske”, broj 28/94), donosim nivanju porodice i raĎanju djece.

(2) U interesu slobodnog planiranja porodice, UKAZ

zaštite raĎanja, razvoja i podizanja djece Republika

stvara potrebne uslove, organe i kadrove za pruţanje sav- O PROGLAŠENJU PORODIČNOG ZAKONA jeta roditeljima o svim značajnim pitanjima vezanim za

Proglašavam Porodični zakon koji je Narodna njihova roditeljska prava i obaveze.

skupština Republike Srpske usvojila na sjednici

odrţanoj 25. jula 2002. godine. Član 6.

Roditelji su duţni da se staraju o ţivotu i zdravlju Broj: 01-020-581/02 Predsjednik svoje djece, kao i o njihovom podizanju, vaspitanju i obra- 29. jula 2002. godine Republike,

Banja Luka Mirko Šarović , s.r. zovanju.

Strana 2 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

Član 7. Član 15.

Djeca su duţna da se staraju o svojim roditeljima, da Ukoliko prilikom zaključenja braka nije bio se prema njima odnose s poštovanjem i da ih pomaţu kada ispunjen bilo koji od uslova iz prethodnog člana, brak je je to potrebno. ništav.

Pravo na tuţbu za poništenje braka pripada svakom Član 8. licu koje ima pravni interes i organu starateljstva.

Prava i duţnosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i duţnosti djece prema roditeljima i 2. Postupak za zaključenje braka srodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca roĎena u

Član 16. braku ili van braka.

Lica koja namjeravaju da stupe u brak podnose prijavu Član 9.

matičaru u opštini u kojoj ţele da zaključe brak. Uz (1) Obaveza izdrţavanja izmeĎu roditelja i djece i

prijavu se prilaţu izvodi iz matične knjige roĎenih, a drugih srodnika, kao i bračnih i vanbračnih supruţnika, izraz je porodične solidarnosti i u intere- kad je to potrebno i druge isprave. su je društvene zajednice.

Član 17. (2) Izdrţavanje se, u pravilu, odreĎuje prema potre-

bama primaoca izdrţavanja i mogućnostima davaoca (1) Matičar će, na osnovu izjava lica koja ţele da izdrţavanja. stupe u brak, po potrebi i na drugi način, provjeriti da

li su ispunjene pretpostavke za zaključenje i Član 10.

punovaţnost braka. Usvojenjem izmeĎu usvojioca i usvojenika uspostavlja-

(2) Ako utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za ju se odnosi koji postoje izmeĎu roditelja i djece, s

zaključenje i punovaţnost braka, matičar će usmeno ciljem da se djetetu koje se usvaja pruţe uslovi ţivota

saopštiti podnosiocima prijave da ne mogu zaključiti kakve imaju djeca koja ţive u porodici.

brak i o tome sačiniti sluţbenu zabilješku. Član 11.

Član 18. Republika Srpska starateljstvom pruţa posebnu

Lica koja su podnijela prijavu za zaključenje braka, zaštitu maloljetnoj djeci koja nemaju roditeljskog

ukoliko nisu saglasna sa usmenim saopštenjem iz stava 2. staranja i punoljetnim licima koja nisu sposobna ili prethodnog člana, mogu u roku od osam dana od dana nisu u mogućnosti starati se sami o svojim pravima i saopštenja matičara, uloţiti prigovor nadleţnom interesima. opštinskom organu uprave. Ovaj organ je duţan odmah

Član 12. odlučiti o prigovoru i donijeti rješenje. (1) Zajednica ţivota ţene i muškaraca koja nije

Član 19. pravno ureĎena na način propisan ovim zakonom (van-

Dan za zaključenje braka odreĎuje matičar u sporazu- bračna zajednica) izjednačena je sa bračnom zajednicom u mu s licima koja ţele stupiti u brak. pogledu prava na meĎusobno izdrţavanje i drugih

imovinsko-pravnih odnosa, pod uslovima i na način Član 20.

propisan ovim zakonom. Matičar će preporučiti licima koja namjeravaju

(2) Maloljetne članove porodice i punoljetna lica zaključiti brak da se, prije dana odreĎenog za sklapanje koja nisu sposobna za samostalno preduzimanje pravnih braka, uzajamno informišu o stanju zdravlja, te da pos- radnji u pravnim postupcima kada se radi o zaštiti ili

ostvarivanju njihovih prava i interesa zastupa po jete porodično savjetovalište i upoznaju se o uslovima i sluţbenoj duţnosti organ starateljstva. pretpostavkama za razvoj skladnih bračnih i

porodičnih odnosa i mogućnostima i oblicima plani- Član 13. ranja porodice.

(1) Poslove zaštite i pruţanja pravne pomoći porodici i njenim članovima na način i po postupku Član 21. odreĎenim zakonom obavlja opštinski organ uprave

Zaključivanje braka vrši se na svečan način u za to nadleţan za poslove socijalne zaštite, ukoliko

odreĎenoj prostoriji, a moţe se obaviti i na nekom dru- odlukom nadleţnog organa lokalne samouprave vršenje

gom mjestu, kada za to postoje opravdani razlozi. ovih poslova nije povjereno nekom drugom organu ili organizaciji (u daljem tekstu: organ starateljstva). Član 22.

(2) Porodica i njeni članovi uţivaju sudsku Zaključenju braka prisustvuju budući supruţnici, zaštitu. gradonačelnik grada, odnosno načelnik opštine ili

(3) Svi organi, organizacije i fizička lica su duţni delegirani odbornik, dva svjedoka i matičar. bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva u pogledu

Član 23. djetetovih prava, naročito nasilju, zlostavljanju, pol- nim zloupotrebama i zlostavljanju djeteta. (1) U naročito opravdanim slučajevima, nadleţni

opštinski organ uprave moţe rješenjem dozvoliti da se DRUGI DIO brak zaključi uz prisustvo samo jednog od budućih

BRAK bračnih supruţnika i punomoćnika drugog bračnog supruţnika. I - ZAKLJUČENJE BRAKA

(2) U punomoći, koja mora biti ovjerena, moraju biti 1. Uslovi za zaključenje braka

tačno označeni lični podaci davaoca punomoći, punomoćnika i lica s kojim davalac punomoći namjera- Član 14. va da zaključi brak i datum izdavanja punomoći.

Brak zaključuju dva lica različitog pola saglas- (3) Punomoć iz prethodnog stava vaţi 90 dana od nošću slobodno izjavljenih volja pred nadleţnim

opštinskim organom uprave. dana ovjeravanja.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 3

Član 24. ili majci, stric i sinovica, ujak i sestričina, tetka i

bratić, tetka i sestrić i djeca braće i sestara, kao ni Svjedok pri zaključenju braka moţe biti svako puno- djeca braće i sestara po ocu ili majci. ljetno lice koje ima poslovnu sposobnost.

(2) Odredba iz prethodnog stava primjenjuje se i na Član 25.

odnose potpunog usvojenja. Zaključenje braka počinje izvještajem matičara da su

Član 34. zaključenju braka pristupili budući supruţnici i svje- doci i da su ispunjene pretpostavke za zaključenje braka. U pogledu uslova za valjanost zaključenja braka, van-

bračno srodstvo je izjednačeno s bračnim srodstvom. Član 26.

Nakon što gradonačelnik ili načelnik opštine, Član 35. odnosno delegirani odbornik utvrdi da na izvještaj (1) Brak ne mogu zaključiti meĎu sobom: svekar i matičara nema prigovora, upoznaće buduće supruţnike s snaha, zet i tašta, očuh i pastorka i maćeha i pastorak, odredbama ovog zakona o njihovim pravima i duţnosti-

bez obzira da li je brak usljed čijeg su zaključenja došli ma, upoznajući ih naročito sa sadrţajem odredaba člana

u ovo srodstvo, prestao. 39. do 43. ovog zakona.

(2) Iz opravdanih razloga sud moţe u vanparničnom Poslije toga će svakog od budućih supruţnika

postupku dozvoliti zaključenje braka srodnicima po ponaosob upitati da li pristaju da jedan s drugim

tazbini iz prethodnog stava. zaključe brak.

(3) Prije donošenja odluke, sud će pribaviti Član 27.

mišljenje organa starateljstva. Izjave budućih supruţnika kojim oni pristaju da

Član 36. zaključe brak, matičar će upisati u matičnu knjigu vjenčanih, u koju se, nakon toga, potpisuju bračni (1) Brak ne moţe zaključiti lice koje nije navršilo supruţnici, gradonačelnik ili načelnik ili 18 godina ţivota. ovlašćeni odbornik, svjedoci i na kraju matičar. Nakon

(2) Iz opravdanih razloga sud moţe u vanparničnom toga gradonačelnik ili načelnik, odnosno ovlašćeni

postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku star- odbornik proglašava brak zaključenim.

ijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno i Član 28. duševno sposobno za vršenje prava i duţnosti koje

proizlaze iz braka. Predlog za dozvolu zaključenja braka Odmah po zaključenju braka, bračnim supruţnicima moţe podnijeti zainteresovano maloljetno lice. će se izdati izvod iz matične knjige vjenčanih.

(3) Prije donošenja odluke sud će pribaviti 3. Smetnje za zaključenje braka

mišljenje organa starateljstva. Član 29.

4. Zabrane za zaključenje braka Brak nije valjan ako nije zaključen u cilju zajednice

ţivota bračnih supruţnika. Član 37.

(1) Brak ne mogu zaključiti usvojenik i usvojilac za Član 30. vrijeme trajanja nepotpunog usvojenja.

(1) Brak nije valjan ako je na njegovo zaključenje (2) Iz opravdanih razloga sud moţe, u vanparničnom bračni supruţnik pristao u strahu izazvanom ozbiljnom

postupku, licima iz prethodnog stava, na njihov zahtjev prijetnjom. dozvoliti zaključenje braka.

(2) Brak nije valjan ako je na njegovo zaključenje bračni supruţnik pristao u zabludi o ličnosti drugog (3) Prije donošenja oduke sud će pribaviti mišljenje bračnog supruţnika ili o njegovoj bitnoj osobini. organa starateljstva.

(3) Zabluda o ličnosti bračnog supruţnika postoji (4) Brak zaključen protivno odredbi stava (1) ne moţe kad je bračni supruţnik mislio da stupa u brak s jednim se poništiti. licem, a stupio je u brak s drugim.

Član 38. (4) Zabluda o bitnoj osobini bračnog supruţnika

(1) Brak ne mogu zaključiti štićenik i staralac za postoji kad se radi o osobini odnosno o okolnosti koja vrijeme trajanja starateljstva.

bi drugog bračnog supruţnika odvratila od zaključenja (2) Iz opravdanih razloga sud moţe, u vanparničnom braka da je za nju znao, a naročito u slučaju krajnje opasne

ili teške bolesti, protivprirodne navike, polne postupku, licima iz prethodnog stava, na njihov zahtjev, nemoći, trudnoće ţene s drugim muškarcem, nečasnog dozvoliti zaključenje braka. zanimanja i ranije osude zbog krivičnog djela učinjenog (3) Prije donošenja oduke sud će pribaviti mišljenje iz nečasnih pobuda.

organa starateljstva. Član 31. (4) Brak zaključen protivno odredbi stava 1. ovog

Brak se ne moţe zaključiti dok drugi brak ne člana ne moţe se poništiti. prestane.

II - LIČNA PRAVA I DUŢNOSTI BRAČNIH Član 32. SUPRUŢNIKA

Brak ne moţe zaključiti lice koje zbog duševne Član 39.

bolesti, duševne nerazvijenosti ili iz drugih razloga Bračni supruţnici su ravnopravni u braku. nije sposobno za rasuĎivanje.

Član 40. Član 33.

(1) Brak ne mogu zaključiti meĎu sobom: krvni srod- Bračni supruţnici su duţni da se uzajamno poštuju

nici u pravoj liniji, brat i sestra, brat i sestra po ocu i pomaţu.

Strana 4 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

Član 41. Član 48.

Bračni supruţnici sporazumno odreĎuju mjesto (1) Pravo na tuţbu za poništenje braka za vrijeme dok traje razlog iz člana 32. ovog zakona pripada stanovanja. bračnim supruţnicima i organu starateljstva.

Član 42. (2) Nakon prestanka razloga iz prethodnog stava,

Bračni supruţnici sporazumno odlučuju o podizanju pravo na tuţbu za poništenje braka pripada samo zajedničke djece i o tome kako će urediti odnose i

bračnom supruţniku koji je bio nesposoban za obavljati poslove koji se tiču bračne, odnosno poro- rasuĎivanje. Tuţba se moţe podnijeti u roku od jedne dične zajednice. godine od prestanka nesposobnosti za rasuĎivanje, a ako

je bračnom supruţniku oduzeta ili ograničena poslovna Član 43. sposobnost, u roku od jedne godine od pravosnaţnosti

(1) Bračni supruţnici mogu se sporazumjeti da im odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.

prezime bude prezime jednog od njih, a mogu i zadrţati Član 49. svaki svoje prezime.

Pravo na tuţbu za poništenje braka u slučajevima iz (2) Svaki bračni supruţnik moţe svom prezimenu člana 33. ovog zakona pripada bračnim supruţnicima, dodati prezime svog bračnog supruţnika. organu starateljstva i javnom tuţilaštvu.

(3) Bračni supruţnici su duţni da se prilikom zaključenja braka izjasne o svom prezimenu. Član 50.

(4) Izjave bračnih supruţnika o njihovom prezimenu (1) Pravo na tuţbu za poništenje braka u slučajevima upisaće se u matičnu knjigu vjenčanih . iz člana 35. ovog zakona pripada bračnim supruţnici-

ma. (5) Ako bračni supruţnici nemaju isto prezime, spo- razumno će odrediti prezime djeteta. (2) Sud moţe odbiti zahtjev za poništenje braka koji

je zaključen bez dozvole suda izmeĎu srodnika po tazbini, Ako se o tome ne sporazumiju, o prezimenu djeteta ako utvrdi da su u vrijeme zaključenja braka postojali

odlučiće organ starateljstva. ili su naknadno nastali vaţni razlozi zbog kojih se

III - PRESTANAK BRAKA moglo dozvoliti zaključenje braka meĎu ovim srodnici- ma.

Član 44.

Član 51. (1) Brak prestaje smrću bračnog supruţnika, proglašenjem nestalog bračnog supruţnika umrlim, (1) Pravo na tuţbu za poništenje braka koju je bez poništenjem i razvodom braka. dozvole suda zaključilo lice koje nije navršilo 18 godi-

na ţivota pripada organu starateljstva, a maloljetnom (2) Ako je bračni supruţnik proglašen umrlim, brak bračnom supruţniku i njegovim roditeljima samo ako prestaje danom koji je po pravnosnaţnoj odluci suda nisu nedopuštenim radnjama omogućili zaključenje toga

utvrĎen kao dan njegove smrti. braka.

(3) Brak prestaje poništenjem i razvodom kad presu- (2) Sud moţe odbiti tuţbeni zahtjev za poništenje

da suda o poništenju, odnosno razvodu braka postane braka ako utvrdi da su u vrijeme zaključivanja braka pos-

pravnosnaţna. tojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog

1. Poništenje braka kojih se moţe dozvoliti zaključenje braka prije punoljet- nosti bračnog supruţnika.

Član 45. (3) Brak se ne moţe poništiti nakon što je malo-

Brak će se poništiti ako se utvrdi da je prilikom ljetni bračni supruţnik navršio 18 godina ţivota, ali

njegovog zaključenja postojala neka od bračnih smetnji bračni supruţnik koji je postao punoljetan moţe podni-

navedenih u čl. 29. do 36. ovog zakona. jeti tuţbu za poništenje braka u roku od jedne godine od punoljetnosti. Član 46.

(1) Poništenje braka zaključenog u strahu izazvanom 2. Razvod braka ozbiljnom prijetnjom moţe traţiti samo bračni

Član 52. supruţnik koji je bio prinuĎen. Tuţba se moţe podni-

(1) Bračni supruţnik moţe traţiti razvod braka jeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, usljed izvršenja prijetnje prestala, a bračni supruţnici su za čega je zajednički ţivot postao nepodnošljiv. to vrijeme ţivjeli zajedno.

(2) Muţ nema pravo na tuţbu za razvod braka za vri- (2) Poništenje braka zaključenog u zabludi moţe jeme trudnoće ţene i dok njihovo dijete ne navrši godinu traţiti samo bračni supruţnik koji je u zabludi pris- dana ţivota.

tao na brak. Tuţba se moţe podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za zabludu, a bračni supruţnici Član 53. su za to vrijeme ţivjeli zajedno.

Bračni supruţnik moţe traţiti razvod braka ako je njegov bračni supruţnik nestao i o njemu nema nikakvih Član 47. vijesti za vrijeme od dvije godine.

(1) Pravo na tuţbu za poništenje braka iz razloga navedenih u čl. 29, 30, 31. i 34. ovog zakona pripada Član 54. bračnim supruţnicima, svakom licu koje ima pravni

(1) Bračni supruţnici koji imaju zajedničku malo- interes da brak bude poništen i organu starateljstva. ljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je

(2) Neće se poništiti novi brak koji je zaključen za produţeno roditeljsko pravo, mogu podnijeti zajednički vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od bračnih predlog da se, iz razloga navedenih u članu 52. ovog

supruţnika, ako je ranije brak u meĎuvremenu prestao. zakona, razvede njihov brak.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 5

(2) Ako jedan od bračnih supruţnika odustane od Član 62. zajedničkog predloga, a drugi ostane pri zahtjevu da se (1) O ročištu za pokušaj mirenja organ starateljstva brak razvede, taj predlog smatraće se tuţbom za razvod sastaviće zapisnik koji će sadrţavati izjave bračnih braka.

supruţnika da li su se izmirili, odnosno da mirenje nije uspjelo, kao i sporazum iz prethodnog člana, ako je do Član 55. takvog sporazuma došlo.

(1) Sud će razvesti brak na osnovu sporazuma bračnih (2) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuju stranke. supruţnika ako oni nemaju zajedničku maloljetnu ili

Svakom bračnom supruţniku dostavlja se ovjeren prim- usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produţeno rodite- jerak zapisinika. ljsko pravo.

(3) Organ starateljstva je obavezan da sprovede postu- (2) Ako prije donošenja prvostepene presude o razvo- pak mirenja supruţnika u roku od dva mjeseca. du braka jedan od bračnih supruţnika odustane od spo-

razuma o razvodu braka, postupak se obustavlja. Član 63.

Član 56. Izuzetno organ starateljstva nije duţan da zakaţe

ročište za pokušaj mirenja: U slučaju razvoda braka, svaki od bračnih supuţnika moţe zadrţati prezime koje je imao u vrijeme razvoda - ako je boravište jednog od bračnih supruţnika braka. nepoznato najmanje šest mjeseci;

- ako je jedan od bračnih supruţnika nesposoban za 3. Mirenje bračnih supruţnika rasuĎivanje;

Član 57. - ako jedan ili oba bračna supruţnika ţive u inos-

Prije podnošenja tuţbe ili zajedničkog prijedloga transtvu;

za razvod braka, supruţnici koji imaju zajedničku malo- o čemu će obavijestiti supruţnika, radi podnošenja ljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je tuţbe sudu. produţeno roditeljsko pravo su obavezni da pred

nadleţnim organom starateljstva pokrenu postupak Član 64. mirenja.

(1) Ako se u postupku pred organom starateljstva

Član 58. bračni supruţnici izmire, zahtjev za ponovni postupak ne mogu podnijeti u roku od šest mjeseci od dana Za mirenje je mjesno nadleţan organ starateljstva na uručenja zapisnika o izvršenom mirenju. čijem području tuţeni ima prebivalište, odnosno

boravište, ili organ starateljstva na čijem su području (2) Ukoliko se supruţnici u postupku mirenja pred bračni supruţnici imali svoje posljednje zajedničko organom starateljstva ne izmire mogu podnijeti tuţbu, prebivalište. odnosno zajednički prijedlog za razvod braka, sa zapis-

nikom o neuspjelom pokušaju mirenja, u roku od šest Član 59.

mjeseci od dana prijema zapisnika o ishodu postupka (1) Organ starateljstva zakazaće ročište za pokušaj mirenja.

mirenja na koje će pozvati oba bračna supruţnika u roku (3) Po proteku roka iz prethodnog stava bračni

od 30 dana od dana pokretanja postupka mirenja. supruţnici su duţni pokrenuti novi postupak mirenja.

(2) Punomoćnici ne mogu na ročištu za pokušaj IV - POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA mirenja zastupati bračne supruţnike niti mogu pris-

ustvovati ročištu. Član 65.

Član 60. (1) Parnični postupak za poništenje i razvod braka (bračni spor) pokreće se tuţbom. (1) Na ročištu za pokušaj mirenja organ starateljst-

va pokušaće da izmiri bračne supruţnike, a po potrebi (2) Ako oba bračna supruţnika saglasno zahtijevaju preporučiće im da se obrate savjetovalištima ili razvod braka, parnični postupak pokreće se zajedničkim drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. prijedlogom za razvod braka (član 54.), odnosno zaht-

jevom za sporazumni razvod braka (član 55.). (2) Postupak će se obustaviti ako se pozivu nisu odazvala oba bračna supruţnika ili onaj bračni Član 66. supruţnik koji namjerava podnijeti tuţbu za razvod

(1) Pravo na tuţbu u bračnom sporu ne zastarjeva braka.

niti je ograničeno drugim rokovima i uslovima ako (3) Ako na ročištu za pokušaj mirenja ne doĎe do ovim zakonom nije drukčije odreĎeno.

izmirenja bračnih supruţnika, a organ starateljstva (2) Pravo na tuţbu za poništenje braka i za razvod

ocijeni da ima izgleda da bi do izmirenja moglo doći, braka ne prelazi na nasljednike bračnih supruţnika,

moţe odrediti novo ročište. ali nasljednici bračnog supruţnika koji je podnio

(4) Ako nakon obustave postupka iz stava ovog člana tuţbu, mogu nastaviti već započeti postupak radi

bude podnesena tuţba ili zajednički prijedlog za razvod utvrĎivanja da je postojao osnov za poništenje, odnosno

braka sud će ga odbaciti. razvod braka istican do časa smrti tuţioca.

Član 61. Član 67. U postupku mirenja organ starateljstva imajući u Ako tuţbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik

vidu interese djece nastojaće da se bračni supruţnici stranke, u punomoći se mora izričito navesti kakvu će sporazumiju o zaštiti, vaspitanju i izdrţavanju zajed- tuţbu punomoćnik podnijeti i iz kojih razloga. ničke maloljetne djece, supruţanskom izdrţavanju, pod-

Član 68. jeli zajedničke imovine, vraćanju poklona i svim drugim pitanjima od značaja za supruţnike, njihovu maloljetnu U postupku u bračnim sporovima isključena je

djecu, bračnu i porodičnu zajednicu koja se gasi. javnost.

Strana 6 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

Član 69. Član 75.

(1) Činjenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnom sporu sud moţe utvrĎivati i kad te činjenice bračnih supruţnika moţe se pobijati zbog bitnih nisu meĎu strankama sporne, osim u slučaju iz člana 55. povreda odredaba parničnog postupka, zbog toga što je

pristanak za razvod braka na osnovu sporazuma dat u stav 1. ovog zakona. zabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i u

(2) Sud je u toku cijelog postupka duţan da nastoji da slučaju ako za donošenje presude nije bilo uslova

doĎe do izmirenja bračnih supruţnika. odreĎenih ovim zakonom.

Član 70. Član 76.

U bračnim sporovima ne moţe se izreći presuda zbog Ako je pravosnaţnom presudom brak poništen ili

izostanka niti presuda na osnovu priznanja. razveden, ne moţe se povodom revizije, predloga za pon- avljanje postupka, zahtjeva za zaštitu zakonitosti ili Član 71. predloga za povraćaj u preĎašnje stanje izmijeniti

(1) U parnicama za razvod braka tuţilac moţe tuţbu pravosnaţna presuda u dijelu o prestanku braka, bez

povući do zaključenja glavne rasprave bez pristanka obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak.

tuţenog, a s pristankom tuţenog dok postupak nije pravnosnaţno završen. Član 77.

(2) Zajednički predlog za razvod braka i zahtjev za O troškovima postupka u bračnom sporu sud će sporazumni razvod braka mogu bračni supruţnici odlučiti po slobodnoj ocjeni, vodeći računa o razlozi- povući dok postupak nije pravosnaţno završen. ma pravičnosti.

(3) U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, ako je Član 78. povlačenje tuţbe, odnosno zajedničkog predloga i zahtje-

U postupku o bračnom sporu primjenjivaće se odredbe va za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon

Zakona o parničnom postupku, ako ovim zakonom nije donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud će

drukčije odreĎeno. rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog učinka i da

se postupak obustavlja. Ovako će sud postupiti i kad je TRE]I DIO od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo

ODNOSI RODITELJA I DJECE jedan od bračnih supruţnika.

1. Prava i duţnosti roditelja i djece (4) Na način iz prethodnog stava sud će postupiti i u slučaju smrti bračnog supruţnika, čime se ne dira u

Član 79. pravo nasljednika da nastave postupak u smislu člana 66.

(1) Majka i otac su ravnopravni u vršenju rodite- stav 2. ovog zakona.

ljskog prava i duţnosti. (5) U bračnim sporovima odricanje od tuţbenog zaht-

(2) Ako je jedan od roditelja umro, ili nije poznat, jeva ima isti pravni učinak kao i povlačenje tuţbe.

ili mu je oduzeto roditeljsko pravo, roditeljsko pravo Član 72. pripada drugom roditelju.

Presudom kojom se brak poništava ili se brak razvo- Član 80. di, sud će po sluţbenoj duţnosti odlučiti i o zaštiti,

Roditelj se ne moţe odreći roditeljskog prava. vaspitanju i izdrţavanju zajedničke djece, kao i o izdrţavanju bračnog supruţnika, ako je on to zahtijevao. Član 81.

(1) Roditelji imaju duţnost i pravo da štite svoju Član 73. maloljetnu djecu i da se brinu o njihovom ţivotu i

(1) Ako se u bračnom sporu rješava i o zaštiti, zdravlju.

vaspitanju i izdrţavanju djece, organ starateljstva (2) Maloljetna djeca imaju pravo da ţive zajedno sa

učestvuje u tom postupku radi zaštite interesa djece. svojim roditeljima.

(2) U postupku iz prethodnog stava organ starateljst- (3) Ako opravdani interesi djece, odnosno roditelja

va staviće prijedlog o zaštiti, vaspitanju i izdrţavanju zahtijevaju, maloljetna djeca mogu ţivjeti odvojeno od

djece, a ovlašćen je da u granicama tog predloga iznosi svojih roditelja.

i činjenice koje stranke nisu navele i predlaţe da se (4) Roditelj s kojim dijete ne ţivi u porodičnoj zajed- izvedu potrebni dokazi, da ulaţe pravna sredstva i pre-

nici ima pravo i duţnost odrţavanja ličnih odnosa sa duzima druge parnične radnje. svojim djetetom.

(3) Sud koji rješava bračni spor obavijestiće organ starateljstva o postupku radi zaštite, vaspitanja i Član 82. izdrţavanja djece i pozivati ga na sva ročišta, kao i Roditelji imaju duţnost i pravo da svoju maloljetnu dostavljati mu sve odluke donesene u tom postupku. djecu izdrţavaju na način i pod uslovima odreĎenim

ovim zakonom. Član 74.

Član 83. (1) U toku postupka u bračnim sporovima sud moţe po sluţbenoj duţnosti rješenjem odrediti privremene (1) Roditelji imaju duţnost i pravo da se staraju o mjere u pogledu zaštite, vaspitanja i izdrţavanja zajed- obrazovanju svoje maloljetne djece. ničke maloljetne djece, kao i za njihov smještaj.

(2) Roditelji su duţni da se brinu o redovnom (2) Privremene mjere iz prethodnog stava sud moţe osnovnom školovanju svoje djece.

odrediti i u korist bračnog supruţnika po njegovom (3) Roditelji imaju duţnost i pravo da prema svojim

predlogu. prilikama omoguće dalje školovanje svoje djece, vodeći

(3) Ţalba protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana ne računa o njihovim sposobnostima, sklonostima i oprav- zadrţava izvršenje rješenja. danim ţeljama.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 7

Član 84. Član 91.

(1) U slučaju smrti roditelja kome je dijete odlukom (1) Roditelji imaju duţnost i pravo da zastupaju svoju suda ili organa starateljstva povjereno na zaštitu i maloljetnu djecu. vaspitanje, kao i smrti roditelja koji je sam vršio

(2) Ako maloljetnom djetetu treba nešto uručiti ili roditeljsko pravo ili je zaštitu i vaspitanje djeteta

saopštiti, to se moţe punovaţno učiniti jednom ili povjerio drugom licu, preţivjeli roditelj ima pravo da

drugom roditelju, a ako roditelji ne ţive zajedno, onom traţi da mu lice kod koga se dijete nalazi preda dijete

roditelju kod koga dijete ţivi. na zaštitu i vaspitanje.

(3) Maloljetnik sa navršenih 15 godina ţivota koji (2) U slučaju spora o predaji djeteta izmeĎu roditelja

radom ostvaruje prihode, moţe raspolagati ostvarenim i lica kod kojeg se dijete nalazi, sud će, na osnovu pred- ličnim dohotkom i zaradom. Pri tome je duţan da loga i mišljenja organa starateljstva, odlučiti da li će doprinosi za svoje izdrţavanje, vaspitanje i obrazovanje. dijete povjeriti na zaštitu i vaspitanje roditelju,

nekom drugom licu ili odgovarajućoj ustanovi. 2. Vršenje roditeljskog prava i duţnosti

Član 92. Član 85.

(1) Sud, odnosno organ starateljstva koji donosi Roditeljsko pravo vrše roditelji sporazumno.

odluku o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje, uzeće (2) U slučaju neslaganja roditelja o vršenju rodite- u obzir i ţelje djeteta ako je ono sposobno da ih izrazi.

ljskog prava odlučuje organ starateljstva. (2) Sud, odnosno organ starateljstva moţe ispitati

Član 86. dijete i bez prisustva roditelja i drugih lica.

(1) Ako je jedan roditelj spriječen da vrši rodite- Član 93. ljsko pravo, ili mu je oduzeto roditeljsko pravo, ili mu

(1) Ako dijete ne ţivi u zajednici sa oba roditelja, je oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost,

roditelji će se sporazumjeti o načinu odrţavanja ličnih roditeljsko pravo će vršiti drugi roditelj.

odnosa s djetetom (posjete i sl.). Ako do takvog sporazu- (2) Ako roditelji ţive odvojeno, roditeljsko pravo ma ne doĎe, odluku o tome donosi organ starateljstva.

vrši onaj roditelj kod koga dijete ţivi. (2) Organ starateljstva moţe ponovno urediti način

(3) U slučaju razvoda braka i poništenja braka, odrţavanja ličnih odnosa roditelja s djecom, ako to roditeljsko pravo vrši onaj roditelj kome je dijete pov-

zahtijevaju promijenjene prilike. jereno na zaštitu i vaspitanje.

(3) Odrţavanje ličnih odnosa roditelja s djecom (4) Ako se roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ne moţe se ograničiti ili zabraniti samo radi zaštite sloţi s nekim postupkom ili mjerom roditelja koji to

pravo vrši, moţe obavijestiti organ starateljstva koji ličnosti i drugih interesa djece. će o tome odlučiti.

3. Nadzor organa starateljstva Član 87.

Član 94. (1) Ako to zahtijevaju interesi djeteta, roditelji

Organ starateljstva duţan je da preduzima potrebne mogu povjeriti dijete na zaštitu i vaspitanje trećim mjere radi zaštite ličnih i imovinskih prava i intere- licima uz prethodno odobrenje organa starateljstva. sa djeteta. (2) Ako roditelji ili roditelj koji sam vrši rodite-

ljsko pravo odlazi na privremeni rad u inostranstvo i Član 95. sa sobom ne vodi djecu, djeca će se povjeriti na zaštitu Ako to interesi djece zahtijevaju, organ starateljstva i vaspitanje drugom licu, ili odgovarajućoj ustanovi će pruţiti pomoć roditeljima u sreĎivanju njihovih

socijalnih, materijalnih i ličnih prilika i odnosa ili ako je organ starateljstva ovo povjeravanje prethodno ih uputiti u odgovarajuće savjetovalište. odobrio.

(3) Dijete se ne moţe dati na zaštitu, vaspitanje i Član 96. obrazovanje licu koje ne moţe biti staratelj. Ako opravdani interesi djece zahtijevaju, organ

starateljstva moţe odrediti stalan nadzor nad vršenjem Član 88. roditeljskog prava u pogledu pojedinog djeteta.

Kad sud u bračnom sporu odluči da se brak

poništava ili da se razvodi, odlučiće u istoj presudi o Član 97. povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje. (1) Roditelji i ostali članovi porodice ne smiju

dijete podvrgavati poniţavajućim postupcima, Član 89. duševnom i tjelesnom kaţnjavanju, odnosno zlostavljanju.

(1) Novu presudu o povjeravanju djece na zaštitu i Ako su roditelji, odnosno onaj roditelj kod kojeg dijete

vaspitanje nadleţni sud će donijeti ako to zahtijevaju ţivi zlostavljali dijete, ili zanemarili brigu o djete-

promijenjene prilike, bez obzira na to koji je sud ranije tu, zanemarili vaspitanje djeteta ili je kod djeteta

o tome odlučio. došlo do poremećaja u vaspitanju organ starateljstva

(2) U postupku iz prethodnog stava organ starateljst- moţe dijete oduzeti i povjeriti ga drugom roditelju, va ima sva ovlašćenja iz člana 73. ovog zakona. nekom drugom licu ili odgovarajućoj ustanovi ukoliko

ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta. Član 90.

(2) Za vrijeme trajanja stalnog nadzora nad vršenjem (1) Sud, odnosno organ starateljstva koji donosi

roditeljskog prava organ starateljstva će savjetima i odluku o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje

drugim odgovarajućim metodama socijalnog rada poma- odlučiće, nakon što ispita sve odlučne činjenice, da li

gati roditelje u vršenju roditeljskog prava, pozivati će sva djeca biti kod jednog roditelja, ili će neka biti

roditelje radi dogovora o vršenju roditeljskog prava, kod majke, a neka kod oca. obilaziti roditelje i djecu, pozivati roditelje i djecu

(2) Kad to zahtijevaju njihovi interesi, djeca se mogu na redovne periodične sastanke u prostorijama organa

povjeriti na zaštitu i vaspitanje drugom licu. starateljstva i slično.

Strana 8 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

Član 98. 4. Produţenje roditeljskog prava i duţnosti

Organ starateljstva moţe odrediti roditelju, usvo- Član 104. jiocu, staratelju, drugoj porodici ili u specijalnoj

(1) Sud moţe u vanparničnom postupku po zahtjevu ustanovi pojačan nadzor nad djetetom. roditelja, usvojioca ili organa starateljstva odlučiti

Član 99. da se roditeljsko pravo produţi i poslije punoljetstva djeteta, ako dijete zbog tjelesnog ili duševnog nedostat- (1) Mjeru pojačanog nadzora roditelja, usvojioca ili

staraoca odrediće rješenjem organ starateljstva, ako su ka nije sposobno da se samo stara o sebi i o svojim prav- roditelji usvojilac, odnosno staralac propustili ima i interesima.

vršenje duţnog nadzora nad maloljetnikom, a u (2) Kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko mogućnosti su da ovaj propust isprave i ovakav nadzor pravo bilo produţeno, sud će na zahtjev roditelja, uspješno vrše. odnosno usvojioca ili organa starateljstva odlučiti o

(2) Organ starateljstva izricanjem mjere pojačanog prestanku roditeljskog prava. nadzora obavezno će dati roditelju, usvojiocu ili

Član 105. staraocu potrebna uputstva i odreĎene duţnosti u pogle- du postupaka i mjera prema maloljetniku koji se tiču (1) Na prijedlog organa starateljstva ili roditelja, vaspitanja i popravljanja njegovog ličnog statusa. odnosno usvojioca, sud će u vanparničnom postupku, ako

za to postoje opravdani razlozi i ako je to za dobrobit Član 100. djeteta, uputiti dijete u odgovarajuću vaspitno-obra-

(1) Organ starateljstva moţe zahtijevati u svako doba zovnu ustanovu na čuvanje i vaspitanje. od roditelja polaganje računa o upravljanju imovinom

(2) Trajanje mjere stacionarnog boravka u odgovara- dijeteta. jućoj ustanovi zavisi od socijalnih, materijalnih, (2) Organ starateljstva moţe zahtijevati da sud, radi ličnih, zdravstvenih i porodičnih prilika roditelja i zaštite imovinskih interesa djeteta, dozvoli mjere djeteta. obezbjeĎenja na imovini roditelja.

(3) Praćenje rezultata stacionarnog boravka djeteta (3) Organ starateljstva moţe, radi zaštite imovin- u vaspitno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi organ skih interesa djeteta, zahtjevati da sud u vanparničnom starateljstva vrši permanentno. O svojim zapaţanjima postupku odluči da se roditelji u pogledu upravljanja izvještava nadleţni sud svakih šest mjeseci u pismenoj imovinom djeteta stave u poloţaj staratelja. formi.

Član 101. (4) Vanparnični sud, na osnovu izvještaja organa

(1) Ukoliko roditelji, usvojilac, odnosno staralac starateljstva ili na osnovu opravdanog i obrazloţenog

nisu u stanju da vrše mjeru pojačanog nadzora djeteta, zahtjeva roditelja moţe, ako je to za dobrobit djeteta,

organ starateljstva moţe riješiti da preda maloljetni- mjeru stacionarnog boravka djeteta u odgovarajućoj ka drugoj porodici koja ima mogućnosti i dobrovoljno se ustanovi obustaviti od izvršenja ili zamijeniti nekom

prihvata vršenja nadzora. drugom mjerom nadzora.

(2) Pojačani nadzor u drugoj porodici traje dok 5. Oduzimanje roditeljskog prava i duţnosti roditelji, usvojilac ili staralac ne povrate mogućnost

i sposobnost da nad djecom vrše pojačan nadzor i kada Član 106.

nad djecom prestane potreba vršenja pojačanog nadzora. (1) Roditelju koji zlostavlja dijete, zloupotrebljava

Član 102. roditeljsko pravo, ili je napustio dijete, zanemario (1) Ako roditelji, usvojilac, odnosno staralac nisu u brigu o djetetu i zanemario svoje roditeljske duţnosti

mogućnosti da vrše pojačan nadzor nad maloljetnikom, a sud će u vanparničnom postupku oduzeti roditeljsko ne postoje uslovi za izvoĎenje pojačanog nadzora malo- pravo. ljetnika u drugoj porodici, maloljetnik će se staviti

(2) Roditelj zloupotrebljava roditeljska prava i pod pojačani nadzor organa starateljstva.

duţnosti: (2) Za vrijeme trajanja pojačanog nadzora organa

1. ako sprovodi fizičko ili psihičko nasilje nad starateljstva maloljetnik ostaje i dalje da ţivi u poro- djetetom, dičnom domaćinstvu s roditeljima, usvojiocem ili

licem s kojim ţivi u ekonomskoj zajednici, jer ga to lice 2. ako seksualno iskorišćava dijete, izdrţava, a pojačani nadzor nad djetetom vrši 3. ako eksploatiše dijete prisiljavajući ga da pret- ovlašćeni saradnik organa starateljstva. jerano radi ili da obavlja rad neprimjeren njegovom

(3) Ovlašćeni saradnik organa starateljstva brine uzrastu, se o liječenju, školovanju, zaposlenju i drugim poro-

4. ako djetetu dozvoljava uţivanje alkoholnih pića, dičnim i socijalnim potrebama djeteta.

droga ili drugih opojnih supstanci ili ga na to navodi,

Član 103. 5. ako navodi dijete na bilo koji oblik društveno

(1) Pri izboru odgovarajuće mjere staranja organ neprihvatljivog ponašanja, starateljstva će uzeti u obzir uzrast djeteta, njegovu psi- 6. ako na bilo koji drugi način grubo krši prava hofizičku razvijenost, psihička svojstva, sklonosti i

djeteta. navike, dotadašnje vaspitanje i odgajanje, porodične i

(3) Roditelj grubo zanemaruje roditeljske duţnosti i socijalne uslove u kojima je ţivio i druge relevantne

prava: okolnosti.

1. ako napusti dijete, (2) Pri izboru odgovarajuće mjere organ starateljst- va vodiće računa o poštovanju principa najmanjeg 2. ako ne brine duţe od mjesec dana o djetetu s kojim

posezanja. ne ţivi,

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 9

3. ako u roku od godinu dana ne stvori uslove za zajed- (2) Ako lice iz prethodnog stava izjavi da nije otac nički ţivot s djetetom koje je smješteno u drugu porod- djeteta ili u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva

ne da nikakvu izjavu, matičar će o tome obavijestiti icu ili ustanovu, a za to nema nikakav opravdan razlog, majku djeteta. 4. ako je zanemario staranje o osnovnim ţivotnim

potrebama djeteta s kojim ţivi ili se ne pridrţava Član 112.

mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta (1) Očinstvo se moţe priznati pred matičarem,

prethodno donio nadleţni organ. organom starateljstva, sudom ili nekim drugim

(4) Sud moţe roditeljsko pravo vratiti roditelju, drţavnim organom ovlašćenim za sastavljanje javnih ako prestane razlog zbog kojeg mu je to pravo oduzeto. isprava. Organ pred kojim je dato ovo priznanje duţan je

da bez odlaganja zapisnik dostavi matičaru nadleţnom Član 107.

za upis djeteta u matičnu knjigu roĎenih. (1) Postupak radi oduzimanja roditeljskog prava

(2) Priznanje očinstva moţe biti učinjeno i u testa- pokreće organ starateljstva, roditelj, odnosno usvoji-

mentu. lac.

Član 113. (2) Organ starateljstva duţan je pokrenuti postu- pak za oduzimanje roditeljskog prava i u slučaju kad na (1) Izjava o priznanju očinstva pred organima nave- bilo koji način sazna da postoje okolnosti iz stava 1. denim u prethodnom članu moţe se dati i preko prethodnog člana. punomoćnika.

(3) Pravosnaţna odluka o oduzimanju i vraćanju (2) Punomoć mora biti ovjerena i sadrţavati roditeljskog prava dostavlja se nadleţnom matičaru, a izričito uputstvo punomoćniku da da izjavu o priz-

navanju očinstva odreĎenog djeteta koje je rodila ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka odreĎena ţena. se dostavlja zemljišno-knjiţnom, odnosno katastarsko-

knjiţnom registru. Član 114.

6. Prestanak roditeljskog prava Očinstvo moţe priznati i maloljetnik ako je stari- ji od 16 godina, kao i lice kome je organičena poslovna

Član 108. sposobnost, ako su sposobni shvatiti prirodu i značenje

(1) Roditeljsko pravo prestaje kad dijete postane izjave o priznavanju očinstva. punoljetno ili kad prije punoljetstva zaključi brak.

Član 115. (2) Dijete postaje punoljetno kad navrši 18 godina

(1) Očinstvo se moţe priznati i prije roĎenja djete- ţivota.

ta. (3) Nastupanjem punoljetstva, kao i zaključenjem

(2) U slučaju iz prethodnog stava priznanje očinstva braka prije punoljetstva, stiče se potpuna poslovna

proizvodi pravni učinak ako se dijete rodi ţivo. sposobnost.

Član 116. 7. UtvrĎivanje očinstva i materinstva

(1) Očinstvo djeteta moţe se priznati i poslije Član 109. smrti djeteta, ali samo ako je ono ostavilo potomstvo.

(1) Djetetova majka je ţena koja ga je rodila. (2) Pod uslovima iz prethodnog stava, lica ovlašćena ovim zakonom za podnošenje tuţbe za (2) Ocem djeteta roĎenog u braku ili u periodu do 300 utvrĎivanje očinstva mogu tuţbom zahtijevati da se utvr- dana po prestanku braka, smatra se muţ majke djeteta. di očinstvo umrlog djeteta.

(3) Ocem djeteta koje je roĎeno van braka, smatra se lice koje dijete prizna za svoje ili čije je očinstvo Član 117. utvrĎeno pravosnaţnom sudskom presudom. (1) Priznanje očinstva upisuje se u matičnu knjigu

roĎenih ako se majka s priznanjem saglasi. NJena saglas- (4) Ako je dijete roĎeno u kasnijem braku majke, ali nost mora biti data pred matičarem, u javnoj ili u prije isteka roka od 270 dana po prestanku njenog ovjerenoj ispravi.

prethodnog braka, ocem će se smatrati muţ majke iz (2) Ako se majka prethodno izjasnila da je otac djete- prethodnog braka, osim ako muţ majke iz kasnijeg braka

ta lice koje je priznalo očinstvo, ta će se izjava sma- sa njenim pristankom prizna dijete za svoje.

trati njenom saglasnošću. Član 110.

Član 118. (1) Čim sazna za roĎenje djeteta van braka, matičar je

Ako se majka nije koristila mogućnošću iz stava 3. duţan da pozove majku da se izjasni ko je otac djeteta i da člana 110. ovog zakona, matičar će je pozvati da se o tome o tome obavijesti organ starateljstva. izjasni u roku od 30 dana nakon što primi obavijest da

(2) Izjavu iz prethodnog stava majka moţe dati i bez je odreĎeno lice priznalo očinstvo.

poziva. Član 119.

(3) Ako se majka izjasni o tome ko je otac djeteta, (1) Ako je dijete starije od 16 godina, potrebna je i organ starateljstva će pozvati to lice da izjavi da li je

njegova saglasnost s priznanjem očinstva. Saglasnost se otac djeteta. daje na način propisan u članu 117. stav 1. ovog zakona.

Član 111. (2) Ako je dijete mlaĎe od 16 godina, ili starije od 16

(1) Ako lice iz stava 3. prethodnog člana izjavi na godina a trajno je nesposobno za rasuĎivanje, a majka zapisnik pred organom starateljstva, matičarem ili u više nije ţiva, ili je proglašena umrlom, ili je pot- ovjerenoj ispravi da je otac djeteta, matičar će ga puno lišena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnosti upisati kao oca djeteta u matičnu knjigu roĎenih i o s priznanjem očinstva daje staralac djeteta s odobrenjem upisu obavijestiti majku djeteta. organa starateljstva.

Strana 10 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

Član 120. Član 130.

(1) Ako se majka ili dijete starije od 16 godina, (1) Majka moţe osporavati da je otac njenog djeteta odnosno staralac djeteta, kada je njihova saglasnost lice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta. potrebna, ne saglase s priznanjem očinstva ili se ne (2) Tuţba iz prethodnog stava moţe se podnijeti u izjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavještenja roku od šest mjeseci od roĎenja djeteta. o priznanju, lice koje je priznalo dijete za svoje moţe

Član 131. tuţbom traţiti da sud utvrdi njegovo očinstvo.

(1) Dijete moţe osporavati da mu je otac lice koje se (2) Tuţba se moţe podnijeti u roku od tri godine po po ovom zakonu smatra njegovim ocem, osim u slučaju kada prijemu obavještenja o nesaglasnosti lica iz prethodnog je očinstvo utvrĎeno pravosnaţnom sudskom presudom. stava.

(2) Tuţbu iz prethodnog stava dijete moţe podnijeti Član 121.

do navršene 25. godine ţivota. Priznanje očinstva je neopozivo.

Član 132. Član 122.

(1) Lice koje sebe smatra ocem djeteta roĎenog van (1) Lice koje je priznalo očinstvo, a kasnije sazna za braka, moţe osporavati očinstvo drugog lica koje je to

okolnosti koje bi isključivale njegovo očinstvo, moţe dijete priznalo za svoje, ako istovremeno traţi da se očinstvo osporavati tuţbom. utvrdi njegovo očinstvo.

(2) Tuţba iz prethodnog stava moţe se podnijeti u (2) Tuţba iz prethodnog stava moţe se podnijeti u roku od jedne godine po saznanju za okolnosti koje bi roku od jedne godine od upisa osporenog očinstva u isključivale očinstvo, a najkasnije u roku od pet godina matičnu knjigu. od davanja izjave o priznavanju očinstva.

Član 133. Član 123.

Ne moţe se osporavati očinstvo poslije smrti djete- (1) Tuţbu radi utvrĎivanja očinstva moţe podnijeti ta.

dijete do navršene 25. godine ţivota. Član 134.

(2) Ako je dijete maloljetno ili poslovno nesposobno, Odredbe ovog zakona o osporavanju očinstva shodno

tuţbu u njegovo ime podnosi osoba koja ga po zakonu zas- se primjenjuju i na osporavanje materinstva.

tupa, odnosno staralac s odobrenjem organa starateljst- va. 9. UtvrĎivanje i osporavanje očinstva djece začete

vještačkim putem Član 124.

Član 135. Tuţbu radi utvrĎivanja očinstva moţe podnijeti majka do navršene 18. godine ţivota djeteta. Ne moţe se utvrĎivati očinstvo djeteta koje je začeto

vještačkim putem. Član 125.

Član 136. Organ starateljstva moţe u roku od jedne godine poslije roĎenja djeteta tuţbom pokrenuti postupak za (1) Muţ moţe osporavati očinstvo djeteta koje je utvrĎivanje očinstva u slučaju kad je majka označila rodila njegova ţena, ako je do začeća vještačkim putem odreĎeno lice za oca djeteta pred matičarem, a kasnije, došlo sjemenom drugog muškarca bez njegove saglasnos- zanemarujući interese djeteta, ne pokrene postupak za ti. utvrĎivanje očinstva.

(2) Tuţba radi osporavanja očinstva u slučaju iz prethodnog stava podnosi se u roku od šest mjeseci od Član 126. dana saznanja za začeće djeteta vještačkim putem, a

Odredbe ovog zakona o utvrĎivanju očinstva shodno najkasnije do navršene pete godine ţivota djeteta.

se primjenjuju i na utvrĎivanje materinstva. 10. Postupak u sporovima radi utvrĎivanja

8. Osporavanje očinstva i materinstva i osporavanja očinstva i materinstva

Član 127. Član 137.

(1) Muţ moţe osporavati očinstvo djeteta koje je (1) Postupak u sporovima za utvrĎivanje, odnosno

rodila njegova ţena za vrijeme trajanja braka ili prije osporavanje očinstva i materinstva pokreće se tuţbom.

isteka 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije (2) Stranke u sporu za utvrĎivanje očinstva su lice otac.

čije se očinstvo utvrĎuje, dijete i majka djeteta. (2) Ako je muţu potpuno oduzeta poslovna sposobnost,

(3) Stranke u sporu o osporavanju očinstva su lice tuţbu radi osporavanja njegovog očinstva moţe podni-

koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka jeti njegov staratelj s odobrenjem organa starateljstva.

djeteta. Član 128.

(4) Kad treće lice osporava očinstvo licu koje je Tuţba radi osporavanja očinstva iz prethodnog dijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje

člana moţe se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana osporava očinstvo, lice čije se očinstvo osporava, saznanja za činjenicu na osnovu koje se moţe zaključiti dijete i majka djeteta. da tuţilac nije otac djeteta, ali najkasnije do navršene

Član 138. desete godine ţivota djeteta.

(1) Ako tuţbom za utvrĎivanje, odnosno za ospo- Član 129.

ravanje očinstva nisu kao tuţilac ili kao tuţeni obuh- U slučaju iz člana 127. ovog zakona nasljednici muţa vaćene sve stranke u sporu, sud će pozvati tuţioca da

nisu ovlašćeni da podnesu tuţbu radi osporavanja dopuni tuţbu tako što će navesti i stranku koja tuţbom očinstva, ali mogu nastaviti započeti postupak. nije obuhvaćena.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 11

(2) Ako tuţilac u roku koji je sud odredio ne postupi (2) Za usvojenje maloljetnog lica starijeg od 10 godi- na način iz prethodnog stava, tuţba će se odbaciti. na potrebna je i njegova saglasnost.

Član 146. Član 139.

Usvojenje mora biti u interesu usvojenika. (1) Stranke koje podnose tuţbu radi utvrĎivanja, odnosno osporavanja očinstva, odnosno protiv kojih je Član 147. upravljen tuţbeni zahtjev jedinstveni su suparničari.

(1) Usvojilac moţe biti samo drţavljanin Republike (2) Ako je tuţbu za utvrĎivanje, odnosno osporavanje Srpske.

očinstva podnijelo ovlašćeno lice u zakonskom roku, (2) Izuzetno, usvojilac moţe biti i strani

tuţbi se, kao suparničar, moţe pridruţiti i lice kome drţavljanin ako za to postoje naročito opravdani

je istekao rok za podnošenje tuţbe. razlozi.

Član 140. (3) Usvojenje iz prethodnog stava ne moţe se zasnovati (1) Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete bez odobrenja organa uprave nadleţnog za poslove soci-

jalne politike. zajedno podnose tuţbu za utvrĎivanje ili osporavanje očinstva, odnosno ako su tuţeni istom tuţbom, taj će

Član 148. roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starate-

Usvojenje se upisuje u matičnu knjigu roĎenih. ljstva moţe djetetu postaviti posebnog staraoca ako izmeĎu djeteta i roditelja u toj parnici postoje suprot- II - VRSTE USVOJENJA ni interesi.

Član 149. (2) Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa

Usvojenje moţe biti nepotpuno i potpuno. dijete, u parnici u suprotnim stranačkim ulogama tuţioca i tuţenog, organ starateljstva postaviće djete- 1. Nepotpuno usvojenje tu posebnog staraoca.

Član 150. Član 141.

(1) Nepotpunim usvojenjem se izmeĎu usvojenika i (1) U postupku u sporovima radi utvrĎivanja, odnos-

usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodst- no osporavanja očinstva i materinstva isključena je va, kao i prava i duţnosti koja po zakonu postoje izmeĎu javnost. roditelja i djece ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

(2) U sporovima za utvrĎivanje ili osporavanje (2) Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i duţnosti očinstva ili materinstva ne moţe se donijeti presuda usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srod- zbog izostanka niti na osnovu priznanja. nicima.

(3) U parnicama za utvrĎivanje ili osporavanje Član 151. očinstva ili materinstva odricanje od tuţbenog zahtje-

(1) Usvojiti se moţe samo maloljetno lice. va ima isti pravni učinak kao i povlačenje tuţbe.

(2) Usvojiti moţe samo lice koje je starije od usvo- Član 142.

jenika najmanje 18 godina. O troškovima postupka u parnicama radi

(3) Ako bračni supruţnici zajednički usvajaju isto utvrĎivanja, odnosno osporavanja očinstva ili materin- lice, uslov iz prethodnog stava mora ispunjavati jedan stva sud će odlučiti po slobodnoj ocjeni, vodeći računa od njih . o razlozima pravičnosti.

Član 152. Član 143.

(1) Za nepotpuno usvojenje potreban je pristanak oba (1) U postupku za utvrĎivanje, odnosno osporavanje

roditelja djeteta, ako dijete ima roditelje. očinstva ili materinstva, sud moţe po sluţbenoj

(2) Nije potreban pristanak roditelja: duţnosti odrediti privremene mjere radi zaštite,

- kome je oduzeto roditeljsko pravo, smještaja i izdrţavanja djece.

- kome je oduzeta poslovna sposobnost, (2) Ţalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne

zadrţava izvršenje rješenja. - čije je boravište nepoznato najmanje jednu godinu, a

u tom periodu se ne brine za dijete. Član 144.

Član 153. U postupku za utvrĎivanje i osporavanje očinstva ili

materinstva primjenjivaće se odredbe Zakona o Bračni supruţnici mogu zajednički usvojiti isto parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije dijete. Dijete moţe usvojiti i samo jedan od njih, uz pris- odreĎeno. tanak drugog bračnog supruţnika.

ČETVRTI DIO Član 154.

(1) Ne moţe se usvojiti srodnik u pravoj liniji, ni USVOJENJE brat ni sestra.

I - ZAJEDNIČKE ODREDBE (2) Staralac ne moţe usvojiti svog štićenika dok ga

Član 145. organ starateljstva ne razriješi duţnosti staraoca.

(1) Za punovaţnost usvojenja potrebno je da su usvoji- Član 155. lac i usvojenikovi roditelji, odnosno staraoci usvo-

(1) Usvojiti ne moţe: jenika, o tome dali svoju saglasnost pred nadleţnim

- lice kome je oduzeto roditeljsko pravo, organom starateljstva. Ove izjave unose se u zapisnik, koji potpisuju sva lica koja su prisustvovala zasnivanju - lice kome je oduzeta ili ograničena poslovna

usvojenja. sposobnost,

Strana 12 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

- lice koje ne pruţa dovoljno jemstva da će usvojenika Član 163. podizati i vaspitati tako da bude koristan član U postupku za usvojenje isključena je javnost. društvene zajednice,

Član 164. - lice koje je duševno bolesno ili slaboumno, odnos-

(1) Zasnivanju usvojenja prisustvuju usvojilac, njegov no koje boluje od druge bolesti koja moţe dovesti u opas- bračni drug i roditelji, odnosno staralac usvojenika. nost zdravlje ili ţivot usvojenika.

(2) Organ starateljstva, ako ocijeni da bi to bilo u (2) Usvojiti ne moţe ni lice kod čijeg se bračnog interesu djeteta, moţe odlučiti da zasnivanju usvojenja supruţnika stiče jedna od okolnosti iz prethodnog ne prisustvuju roditelji usvojenika. stava.

Član 165. 2. Potpuno usvojenje

(1) U postupku za usvojenje organ starateljstva duţan Član 156.

je da roditelja, usvojioca i usvojenika starijeg od 10 god- Potpunim usvojenjem se izmeĎu usvojioca i njegovih ina upozna o pravima i duţnostima koja proizilaze iz

srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju usvojenja. odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu.

(2) Kod nepotpunog usvojenja organ starateljstva Član 157. posebno će upozoriti stranke na zakonske odredbe o

prezimenu i nasljednim pravima koje se odnose na usvo- Potpuno usvojiti se moţe samo dijete uzrasta do pet

jenika. godina, koje nema ţive roditelje, ili su mu roditelji

nepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a više od Član 166.

jedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili čiji su (1) Ako organ starateljstva naĎe da su ispunjeni roditelji pred nadleţnim organima starateljstva uslovi propisani ovim zakonom, donijeće rješenje o zas-

nivanju usvojenja, a ako ti uslovi nisu ispunjeni, pristali da njihovo dijete bude potpuno usvojeno. rješenjem će odbiti zahtjev za usvojenje.

Član 158. (2) Organ starateljstva rješenjem o zasnivanju usvoje-

(1) Potpuno usvojiti mogu samo bračni supruţnici nja moţe odrediti probni smještaj uz nadzor organa

zajednički, ako su oba ili jedan od njih stariji od usvo- starateljstva od najduţe tri mjeseca.

jenika najmanje 18 godina. Član 167. (2) Potpuno usvojiti moţe i bračni supruţnik

roditelja djeteta koje se usvaja, s tim što u tom slučaju (1) Rješenje o zasnivanju nepotpunog usvojenja sadrţi sporazum o prezimenu usvojenika i o nasljednim pravima razlika u godinama izmeĎu usvojenika i usvojioca moţe

biti i manja od 18 godina. usvojenika prema usvojiocu. Ako je usvojenik stariji od 10 godina, potrebna je i njegova saglasnost o prezimenu.

Član 159. (2) Ukoliko se u roku odreĎenom u rješenju o probnom

Potpuno usvojenje moţe biti ako ne postoje smetnje iz smještaju, nadzirani probni smještaj pokaţe uspješnim

čl. 154. i 155. ovog zakona. s aspekta meĎusobne adaptacije usvojioca i usvojenika, organ starateljstva će potvrditi rješenje o usvojenju. Član 160.

Potpunim usvojenjem prestaju sva meĎusobna prava i Član 168. duţnosti izmeĎu usvojenika i njegovih krvnih srodnika.

Pravnosnaţno rješenje o zasnivanju usvojenja organ starateljstva duţan je da u roku od 15 dana od dana III - POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA pravosnaţnosti dostavi nadleţnom matičaru radi

Član 161. upisa u matičnu knjigu roĎenih.

(1) Lice koje ţeli usvojiti podnosi zahtjev organu Član 169.

starateljstva. (1) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za usvo-

(2) Za voĎenje postupka usvojenja nadleţan je organ jenje, lice koje ţeli da usvoji moţe izjaviti ţalbu u roku

starateljstva prema prebivalištu maloljetnika, odnos- od 30 dana od dana dostavljanja rješenja. Ţalba se

no boravištu, ako se prebivalište ne moţe utvrditi. izjavljuje drugostepenom organu nadleţnom za poslove socijalne politike. Član 162.

(2) Protiv rješenja kojim se zasniva usvojenje ţalba (1) Organ starateljstva, na osnovu priloţenih, je dopuštena samo u slučaju zablude, prevare ili prin- odnosno po sluţbenoj duţnosti pribavljenih dokaza, ude. utvrĎuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja

propisani ovim zakonom. (3) Izjavljivanje ţalbe iz prethodnog stava nije vezano za rok.

(2) U postupku za usvojenje organ starateljstva će po (4) Kod potpunog usvojenja mora biti sačuvana sluţbenoj duţnosti pribaviti mišljenje o postojanju

tajnost podataka o njegovom zasnivanju, a u matičnu uslova i podobnosti lica koje ţeli usvojiti od organa knjigu roĎenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvo-

starateljstva prema prebivalištu toga lica, odgovara- jenika.

jućih organizacija i stručnjaka (socijalni radnik, psi- Član 170. holog, ljekar, pedagog i drugi).

(3) Mišljenja iz prethodnog stava moraju biti obra- (1) Organ starateljstva duţan je da vodi evidenciju i zloţena i zasnovana na utvrĎenim činjenicama. dokumentaciju o usvojenoj djeci.

(4) Organ uprave nadleţan za poslove socijalne (2) Uputstvo o voĎenju evidencije i dokumentacije zaštite u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu propisuje Republički organ uprave za socijalnu

ovog zakona donijeće uputstvo o postupku usvajanja djece. zaštitu.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 13

IV - PRESTANAK USVOJENJA (2) Organ starateljstva stara se o primjeni vaspitne i druge mjere izrečene od sudova i drugih nadleţnih

Član 171. organa, radi vaspitanja i obrazovanja maloljetnika i

(1) Nepotpuno usvojenje moţe prestati na osnovu drugih lica na koje se ove mjere odnose i vrši druge rješenja organa starateljstva kad on utvrdi da to zahti- poslove koji su mu stavljeni u nadleţnost posebnim jevaju opravdani interesi usvojenika. zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona.

(2) Kad to zahtijevaju opravdani interesi malo- 2. Staralac ljetnog usvojenika svako moţe kod organa starateljstva

Član 179. preduzeti inicijativu za prestanak usvojenja.

(1) Licu pod starateljstvom organ starateljstva (3) U postupku za prestanak usvojenja organ starate- ljstva, kada ocijeni da je to potrebno, pribaviće odgo- postavlja staraoca, ukoliko ne odluči da duţnost

staraoca vrši neposredno. varajuće stručno mišljenje o cjelishodnosti daljeg pos- tojanja usvojenja. (2) Za staraoca se postavlja lice koje ima lična svo-

jstva i sposobnost za vršenje duţnosti staraoca, a koje Član 172. prethodno da pristanak da bude staralac.

(1) Nepotpuno usvojenje moţe prestati i na osnovu prijedloga usvojioca ili usvojenika, kao i na osnovu (3) Pri postavljanju staraoca, organ starateljstva

njihovog sporazumnog prijedloga. uzeće u obzir i ţelje štićenika ako je ovaj u stanju da ih

izrazi, kao i ţelje bliskih srodnika štićenika. (2) U slučajevima iz prethodnog stava organ starate- ljstva donosi rješenje o prestanku usvojenja ako ocijeni (4) Izuzetno, kada organ starateljstva ocijeni da je to da je to u interesu usvojenika.

neophodno, i bez njegovog prethodnog pristanka, za Član 173. staraoca će biti postavljen u pravilu najbliţi krvni

srodnik u pravoj liniji ili pobočnoj liniji, koji inače (1) Protiv rješenja organa starateljstva o prestanku usvojenja moţe se izjaviti ţalba u roku od 30 dana od ispunjava i sve druge potrebne uslove za vršenje dana dostavljanja rješenja. duţnosti staraoca.

(2) Pravosnaţno rješenje o prestanku usvojenja organ Član 180. starateljstva duţan je da dostavi nadleţnom matičaru u

Isto lice moţe se postaviti za staraoca i za više roku od 15 dana od dana pravosnaţnosti radi upisa u

štićenika ako to nije u suprotnosti sa interesima poje- matičnu knjigu roĎenih. dinih štićenika i ako na to pristane.

Član 174. Član 181.

Potpuno usvojenje ne moţe se raskinuti. Licu pod starateljstvom koje je smještano u obra-

PETI DIO zovno-vaspitnu, socijalnu ili drugu sličnu ustanovu,

STARATELJSTVO organ starateljstva postavlja staraoca za vršenje onih poslova starateljstva koje ta ustanova ne vrši u okviri-

1. Poslovi starateljstva ma svoje redovne djelatnosti.

Član 175. Član 182. Poslove starateljstva vrši organ starateljstva iz

(1) Organ starateljstva moţe rješenjem ograničiti člana 13. ovog zakona.

ovlašćenje staraoca i odlučiti da pojedine poslove Član 176. staraoca vrši neposredno.

Organ starateljstva iz prethodnog člana poslove (2) Ako organ starateljstva vrši druţnost staraoca starateljstva vrši preko postavljenog staraoca ili u smislu prethodnog stava , moţe da pojedine poslove neposredno. povjeri stručnim licima da ih vrše u njegovo ime i pod

njegovim nadzorom. Član 177.

(1) Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da Član 183. se na najbolji način ostvari svrha starateljstva. Za staraoca se ne moţe postaviti lice:

(2) Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i - kome je oduzeto roditeljsko pravo,

sprovoĎenju svojih rješenja, odnosno pojedinih mjera, - kome je oduzeta ili ograničena poslovna sposob- koristi sve oblike socijalne zaštite, metode socijalnog

nost, i drugog stručnog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-vaspitnih i drugih organizaci- - čiji su interesi u suprotnosti sa interesima ja. štićenika, odnosno koje ne pruţa dovoljno jemstva da će

(3) Organ starateljstva moţe osnovati stručno tijelo štićenika vaspitati i odgajati tako da postane odgovo- sastavljeno od odgovarajućih stručnjaka (ljekara, peda- ran član zajednice, goga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i drugih),

- od koga se, s obzirom na njegovo ranije i sadašnje sa zadatkom da razmatra stručna pitanja i daje organu

vladanje, lična svojstva i odnose sa štićenikom i njegov- starateljstva prijedloge za preduzimanje pojedinih im roditeljima, ne moţe očekivati da će pravilno ciljeva starateljstva. vršiti duţnost staraoca.

Član 178. Član 184. (1) Organ starateljstva pruţa posebnu društvenu

zaštitu i licima koja se nalaze pod roditeljskim (1) Organ starateljstva, rješenjem kojim postavlja staranjem, pod uslovima i na način odreĎen ovim staraoca, odreĎuje njegove druţnosti i obim njegovih

zakonom i drugim propisima. ovlašćenja.

Strana 14 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(2) Organ starateljstva, prije donošenja rješenja iz - odreći se nasljedstva ili legata, ili odbiti pok- prethodnog stava, upoznaje staraoca sa značajem starate- lon, ljstva, njegovim pravima i duţnostima i sa drugim - preduzimati druge mjere odreĎene zakonom. vaţnijim podacima potrebnim za vršenje duţnosti

(2) Organ starateljstva, u postupku davanja odobrenja staraoca.

staraocu u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom, Član 185. odnosno pravima štićenika, odreĎuje namjenu prib-

(1) O stavljanju pod starateljstvo i o prestanku avljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu. starateljstva organ starateljstva obavještava nadleţnog

Član 192. matičara u roku od 15 dana od dana pravosnaţnosti

(1) Staralac zastupa štićenika. rješenja.

(2) Organ starateljstva zastupa štićenika ako (2) Ako lice stavljeno pod starateljstvo ima

duţnost staraoca taj organ vrši neposredno ili ako je nepokretnu imovinu, organ starateljstva obavještava

ograničio ovlašćenje staraoca i odlučio da štićenika nadleţni sud ili katastar radi upisa starateljstva u sam zastupa. zemljišno knjiţne evidencije.

Član 193. Član 186. (1) Staralac samostalno, u ime štićenika i za njegov Staralac je duţan da se savjesno stara o ličnosti,

račun, vrši poslove koji spadaju u redovno poslovanje i pravima, obavezama i interesima štićenika i upravljanje imovinom. upravljanju njegovom imovinom.

(2) Pri preduzimanju svakog vaţnijeg posla staralac Član 187. će se, kada je to moguće, posavjetovati sa štićenikom, ako

(1) Ako štićenik ima imovinu, organ starateljstva je ovaj u stanju da razumije o čemu se radi.

preduzima mjere da se ta imovina popiše, procijeni i Član 194. preda staraocu na upravljanje.

(1) Staralac moţe da zaključi pravni posao sa (2) Popisu imovine, pored članova komisije koju štićenikom samo ako organ starateljstva naĎe da to obrazuje organ starateljstva, prisustvuju staralac, zahtijevaju interesi štićenika i ako to prethodno štićenik ako je u stanju da shvati o čemu se radi i odobri. drţalac imovine štićenika.

(2) Staralac ne moţe da obavezuje štićenika kao Član 188. jemca.

(1) Organ starateljstva, nakon što je pokrenut postu- Član 195. pak da se neko lice stavi pod starateljstvo, moţe

popisati i procijeniti njegovu imovinu i preduzeti (1) Staralac je duţan da podnese organu starateljstva druge mjere za osiguranje te imovine i prije donošenja izvještaj i poloţi račun o svom radu svake godine, kao i rješenja o stavljanju toga lica pod starateljstvo. kad to zatraţi organ starateljstva. U slučaju

(2) U slučaju neposredne opasnosti po interes neposrednog starateljstva, izvještaj je duţan da podnese štićenika u pogledu njegove nepokretne imovine, organ radnik organa starateljstva ili drugo lice koje u ime

starateljstva moţe i prije popisa i procjene imovine organa starateljstva vrši poslove starateljstva. zatraţiti od suda zabiljeţbu u zemljišno-knjiţnoj evi- Izvještaj se podnosi pismeno ili usmeno na zapisnik. denciji o pokretanju postupka za stavljanje toga lica pod (2) Iz izvještaja se mora vidjeti kako se staralac ili starateljstvo. drugo stručno lice koje vrši poslove starateljstva

stara o ličnosti štićenika, a naročito o njegovom Član 189. zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, kao i o svemu drugom

(1) Staralac je duţan da uz pomoć organa starateljst- što je od značaja za ličnost štićenika.

va preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstva (3) Izvještaj mora sadrţavati i podatke o neophodna za sprovoĎenje mjera, koje je u interesu

upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom i o štićenika, odredio organ starateljstva.

svim štićenikovim prihodima i rashodima u protekloj (2) Pri pribavljanju sredstava za ostvarivanje poje-

godini i konačnom stanju štićenikove imovine. dinih mjera koje se preduzimaju u interesu štićenika,

(4) Organ starateljstva duţan je da savjesno razmotri staralac je duţan da koristi izvore prihoda redoslije- izvještaj staraoca i da po potrebi preduzme odgovara- dom navedenim u članu 229. ovog zakona. juće mjere da se zaštite interesi štićenika.

Član 190. (5) Pored kontrole rada staraoca prihvatanjem

Staralac ne moţe bez prethodnog odobrenja organa izvještaja o njegovom radu, organ starateljstva duţan je

starateljstva preduzimati poslove koji prelaze okvire i da povremeno, ličnim uvidom, kontroliše kako

redovnog poslovanja ili upravljanja štićenikovom staralac vrši svoje duţnosti prema štićeniku.

imovinom. Član 196.

Član 191. (1) Staralac vrši svoju duţnost, po pravilu, bez

(1) Staralac moţe samo sa odobrenjem organa starate- nagrade. ljstva, u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom i

(2) Organ starateljstva moţe odrediti staraocu pravima štićenika, preduzimati slijedeće poslove:

nagradu ako se posebno zalagao i istakao u vršenju - otuĎiti ili opteretiti nepokretnu imovinu duţnosti.

štićenika, (3) Staralac ima pravo na naknadu opravdanih troškova učinjenih u vršenju svojih duţnosti. - otuĎiti iz imovine štićenika pokretne stvari veće

i posebne lične vrijednosti ili raspolagati imovin- (4) Visinu naknade troškova staraocu utvrĎuje

skim pravima veće vrijednosti, organ starateljstva.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 15

(5) Nagradu i naknadu troškova odobrava organ - čiji su roditelji kroz duţe vrijeme zanemarili starateljstva iz prihoda štićenika, a ukoliko bi ta čuvanje i vaspitanje djece,

isplata išla na štetu izdrţavanja štićenika, ti - čiji su roditelji odsutni i nisu u mogućnosti da se troškovi padaju na teret sredstava opštine. redovno staraju o svome djetetu, a nisu ga povjerili na

čuvanje i vaspitanje licu za koje je organ starateljstva Član 197. utvrdio da ispunjava uslove za staraoca.

(1) Staralac odgovara štićeniku za štetu koju je Član 202. skrivio u obavljanju duţnosti staraoca.

Staralac maloljetnog štićenika duţan je da se kao (2) Organ starateljstva utvrĎuje iznos štete i poziva roditelj stara o njegovoj ličnosti, a naročito o zdravlju, staraoca da u odreĎenom roku štetu naknadi. Ukoliko vaspitanju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan staralac ne naknadi utvrĎenu štetu u odreĎenom roku, ţivot i rad. organ starateljstva neposredno naknaĎuje štetu

štićeniku. Član 203.

(1) Staralac je ovlašćen da u ime i za račun (3) Organ starateljstva moţe kod nadleţnog suda štićenika zaključuje pravne poslove. Za one pravne zahtijevati od staraoca naknadu isplaćenog iznosa iz poslove koje staralac, u smislu ovog zakona, ne moţe sam prethodnog stava, ako je tu štetu staralac počinio nam- zaključivati, potrebno je odobrenje organa starateljstva.

jerno ili iz krajnje nepaţnje. (2) Maloljetni štićenik koji je navršio 15 godina

(4) Radi obezbjeĎenja prava štićenika, koja su povri- ţivota moţe sam, bez odobravanja staraoca, zasnovati

jeĎena nepravilnim radom staraoca, organ starateljstva radni odnos i raspolagati ličnim dohotkom, pri čemu je

duţan je prema staraocu preduzeti i druge mjere pred- duţan doprinositi za svoje izdrţavanje, vaspitanje i

viĎene zakonom. obrazovanje.

Član 198. Član 204.

Ako staralac umre ili samovoljno prestane da vrši Staralac moţe samo sa odobrenjem organa starate-

duţnost staraoca, ili ako nastanu takve okolnosti koje ljstva:

sprečavaju staraoca da vrši svoju duţnost, organ - smjestiti maloljetnika u vaspitno-obrazovnu

starateljstva duţan je da bez odlaganja preduzme mjere za ustanovu i povjeriti ga drugom licu na čuvanje i

zaštitu interesa štićenika do postavljanja novog vaspitanje,

staraoca. - prekinuti školovanje maloljetnika ili promijeni-

Član 199. ti vrstu škole, (1) Organ starateljstva razriješiće staraoca od - odlučiti o izboru, vršenju ili promjeni zanimanja

duţnosti ako utvrdi da je u vršenju duţnosti staraoca maloljetnika, nemaran, da zloupotrebljava svoja ovlašćenja, da se

- preduzimati i druge mjere odreĎene zakonom. njegovim radom ugroţavaju interesi štićenika, ili ako

Član 205. smatra da bi za štićenika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. (1) Organ starateljstva moţe maloljetnog štićenika

povjeriti drugom licu na čuvanje i vaspitanje, ako naĎe (2) Organ starateljstva razriješiće staraoca od da za to postoje opravdani razlozi. duţnosti kad ovaj sam to zatraţi, a najkasnije u roku od

tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Organ starate- (2) Smještaj maloljetnog štićenika na čuvanje i ljstva mora istovremeno preduzeti sve potrebne mjere za vaspitanje kod drugog lica treba da odgovara, ukoliko je zaštitu interesa štićenika. moguće, načinu i uslovima čuvanja i vaspitanja maloljet-

nika pod roditeljskim staranjem. (3) Staralac kome je prestala duţnost staraoca duţan je da podnese izvještaj i poloţi račun o svom radu Član 206. organu starateljstva.

Vaspitno-obrazovna ustanova ili zdravstvena Član 200. organizacija ili druga ustanova u kojoj je privremeno

smješten maloljetni štićenik, a posebno lice kojem je (1) U slučaju trajnog prestanka starateljstva, organ maloljetnik povjeren na čuvanje i vaspitanje, duţni su starateljstva poziva staraoca da u odreĎenom roku pod- obavještavati staratelja i organ starateljstva o svim nese izvještaj o svom radu i o stanju štićenikove vaţnijim promjenama u pogledu ţivota, zdravlja, imovine, i da preda svu imovinu na upravljanje vaspitanja i obrazovanja štićenika. štićeniku, odnosno roditelju ili usvojiocu.

(2) Organizacija ili ustanova i lice iz prethodnog (2) Predaja imovine se vrši u prisustvu staraoca,

stava ne mogu se osloboditi duţnosti čuvanja malo- štićenika, odnosno roditelja ili usvojioca i pred-

ljetnog štićenika bez prethodne saglasnosti staraoca, stavnika organa starateljstva. odnosno organa starateljstva.

3. Starateljstvo nad maloljetnim licima Član 207.

Član 201. (1) Starateljstvo nad maloljetnim štićenikom prestaje njegovim punoljetstvom, zaključenjem braka, Pod starateljstvo staviće se maloljetno lice: njegovim usvojenjem ili kada prestane neki od razloga

- čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su navedenih u članu 201. ovog zakona.

nepoznatog boravišta duţe od jedne godine, (2) Organ starateljstva će produţiti da pruţa odgo-

- čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo, varajuće oblike socijalne i druge zaštite licu nad - čijim roditeljima je oduzeta poslovna sposobnost, kojim je prestalo starateljstvo zbog nastupanja punoljet-

odnosno koji još nisu stekli poslovnu sposobnost ili stva, ako se ono do tog vremena nije uspjelo osposobiti za im je poslovna sposobnost organičena, samostalan ţivot i rad.

Strana 16 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

Član 208. 5. Staraoci za posebne slučajeve

Ako i po nastupanju punoljetstva, zbog Član 214. psihofizičkih nedostataka, štićenik nije sposoban da

(1) Organ starateljstva postaviće staraoca za poje- se brine o svojoj ličnosti, pravima i interesima,

dine poslove ili odreĎenu vrstu poslova odsutnom licu staralac, uz odobrenje organa starateljstva ili organ čije je boravište nepoznato a koje nema zastupnika, starateljstva neposredno, pokreće kod nadleţnog suda nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti

štićenika, u cilju ponovnog stavljanja pod starateljst- o toj imovini stara, kao i u drugim slučajevima kada je

vo. to potrebno radi zaštite prava i interesa odreĎenog

lica. 4. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna (2) Licima iz prethodnog stava moţe, pod uslovima sposobnost

odreĎenim zakonom, postaviti staraoca i organ pred Član 209.

kojim se vodi postupak. Ovaj organ duţan je da o tome bez (1) Lice kome je pravosnaţnom odlukom suda djeli- odlaganja obavijesti nadleţni organ starateljstva.

mično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, organ (3) Organ starateljstva ima prema staraocu

starateljstva staviće pod starateljstvo. postavljenom u smislu prethodnog stava sva ovlašćenja (2) Pravosnaţnu odluku o oduzimanju, odnosno kao i prema staraocu koga je sam postavio.

organičenju poslovne sposobnosti sud je duţan da bez Član 215.

odlaganja dostavi nadleţnom organu starateljstva, koji (1) Poseban staralac postaviće se licu nad kojim će u roku od 30 dana od dana prijema odluke, lice kome je

roditelji ili usvojioci vrše roditeljsko pravo za oduzeta poslovna sposobnost staviti pod starateljstvo. voĎenje spora izmeĎu njega i njegovih roditelja ili usvo-

Član 210. jioca, za zaključenje pojedinih pravnih poslova izmeĎu

Staralac lica kome je oduzeta ili ograničena njih, kao i u drugim slučajevima kada su njihovi intere- poslovna sposobnost duţan je naročito da se stara o si u suprotnosti. njegovoj ličnosti, vodeći računa o uzrocima zbog kojih

(2) Licu pod starateljstvom postaviće se poseban mu je oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost,

staralac za voĎenje spora izmeĎu njega i staraoca, za i nastojati da se ti uzroci otklone i to lice osposobi za

zaključenje pravnih poslova, kao i u drugim slučajevima samostalan rad.

kada su njihovi interesi u suprotnosti. Član 211.

(3) Kada meĎu maloljetnicima nad kojima isto lice (1) Staralac lica kome je potpuno oduzeta poslovna vrši roditeljsko pravo ili meĎu licima koja imaju

sposobnost, u duţnostima i pravima izjednačen je sa istog staraoca treba da se vodi spor ili zaključi pravni staraocem maloljetnog lica koje nije navršilo 15 godi- posao u kome su interesi maloljetnika, odnosno na ţivota. štićenika u suprotnosti, postaviće se svakom od njih

poseban staralac za voĎenje spora, odnosno zaključenja (2) Staralac lica kome je djelimično oduzeta poslov- posla. na sposobnost ima duţnosti i prava staraoca malo-

ljetnog lica koje je navršilo 15 godina ţivota, ali (4) Kada roditelji, usvojioci, staraoci ili pojedini organ starateljstva moţe, kad je to potrebno, odrediti organi, odnosno organizacije u vršenju svojih poslova poslove koje lice sa djelimično oduzetom poslovnom saznaju za slučajeve iz st. 1. do 3. ovog člana, duţni su da sposobnošću moţe preduzimati samostalno. o tome obavijeste nadleţni organ starateljstva.

Član 212. Član 216.

(1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekom Ako meĎunarodnim ugovorom nije drukčije odreĎeno, licu oduzme ili ograniči poslovna sposobnost duţan je

organ starateljstva u slučajevima predviĎenim ovim da odmah izvijesti o tome organ starateljstva koji će, ako

zakonom preduzeće potrebne mjere za zaštitu ličnosti, je potrebno, tome licu postaviti privremenog staraoca.

prava i interesa stranog drţavljanina, dok organ (2) U slučaju iz prethodnog stava primjenjuju se

drţave čiji je on drţavljanin ne donese potrebnu odluku odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji su

i ne preduzeme odreĎene mjere. navršili 15 godina ţivota, ali organ starateljstva

Član 217. moţe, ako je potrebno, proširiti na njega odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji nisu navršili 15 Pri postavljanju staraoca za posebne slučajeve, organ godina ţivota. starateljstva odrediće obim duţnosti i prava staraoca

(3) Duţnost privremenog staraoca prestaje kad se imajući u vidu okolnosti svakog pojedinog slučaja. postavi stalni staralac ili kad odluka suda kojom se

6. Nadleţnost i postupak utvrĎuje da nema mjesta oduzimanju, odnosno ograničenju

poslovne sposobnosti postane pravosnaţna. Član 218.

(1) Mjesna nadleţnost organa starateljstva odreĎuje Član 213.

se prema prebivalištu, a ako se ovo ne moţe utvrditi, (1) Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta, prema boravištu lica koje treba staviti pod starate- odnosno ograničena poslovna sposobnost prestaje kada

im se odlukom suda donesenom u vanparničnom postupku ljstvo.

vrati poslovna sposobnost. (2) Prebivalište, odnosno boravište odreĎuje se

(2) Pravosnaţnu odluku o vraćanju poslovne sposob- prema vremenu kada su se stekli uslovi za stavljanje

nosti sud odmah dostavlja organu starateljstva. odreĎenog lica pod starateljstvo.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 17

Član 219. (2) Odobrenje za raspolaganje imovinom daje organ starateljstva nadleţan za cjelokupno staranje o (1) Ako se promijeni prebivalište štićenika mije- štićeniku. nja se i nadleţnost organa starateljstva.

Član 226. (2) Novi nadleţni organ starateljstva odlučiće da li će se mijenjati mjere koje je odredio ranije organ (1) Organ starateljstva postupa po odredbama Zakona starateljstva. o opštem upravnom postupku kad odlučuje o stavljanju

nekog lica pod starateljstvo, kad postavlja ili razr- (3) U slučaju sukoba nadleţnosti u vezi sa promjenom ješava od duţnosti staraoca, kad odlučuje o obimu prebivališta štićenika, organ starateljstva nadleţan ovlašćenja staraoca i o pravima i pravnim interestima za štićenika do pokretanja postupka o sukobu štićenika. nadleţnosti, duţan je i dalje da se u svemu stara o

štićeniku do donošenja pravosnaţnog rješenja u tom (2) Organ starateljstva moţe mijenjati svoja ranije postupku. donesena rješenja kad to zahtjevaju interesi štićenika,

ako se time ne vrijeĎaju prava trećih lica. Član 220.

Član 227. Ne mijenja se nadleţnost organa starateljstva za vri- Štićenik, njegovi srodnici, organi bezbjednosti i jeme dok se štićenik nalazi privremeno van područja tog

pravosudni organi, javne sluţbe, vladine i nevladine organa, zbog školovanja, profesionalne rehabilitacije, organizacije, kao i svaki graĎanin, mogu uloţiti socijalne ili zdravstvene zaštite ili iz sličnih razlo- prigovor na rad staraoca i organa starateljstva.

ga. Član 228.

Član 221. (1) Prigovor u smislu prethodnog člana moţe se pod-

(1) Postupak za stavljanje pod starateljstvo i nijeti: prestanak starateljstva pokreće se i vodi po sluţbenoj

- nadleţnom organu starateljstva - na rad staraoca, duţnosti.

- organu nadleţnom za rješavanje u drugom stepenu u (2) Postupak iz prethodnog stava je hitan.

upravnim stvarima starateljstva- na rad organa starate- Član 222. ljstva.

Postupak za stavljanje nekog lica pod starateljstvo (2) Organ starateljstva ispituje prigovore koji su mu ili da se na njega primijeni neki drugi oblik zaštite podneseni i ako naĎe da su osnovani, odreĎuje mjere koje koju pruţa organ starateljstva, pokreće organ starate-

će se preduzimati. ljstva na osnovu neposrednog saznanja ili povodom obav-

(3) Ako drugostepeni organ naĎe da je prigovor osno- ijesti koju mu dostave:

van, daje uputstva organu starateljstva kako da postupi. - matičar, organi uprave i drugi drţavni organi

Organ starateljstva, po primljenom uputstvu, odlučuje kada u vršenju svojih druţnosti saznaju za takav slučaj,

koje će mjere preduzeti i o tome obavještava drugoste- - bračni supruţnik i ostali srodnici, članovi peni organ.

domaćinstva i druga lica koja imaju uvid u ţivotne pri- Član 229.

like takvog lica. Izdaci za sprovoĎenje odreĎenih mjera koje se preduz-

Član 223. imaju u interesu štićenika, podmiruju se: (1) Kad organ starateljstva sazna da neko lice treba - iz prihoda štićenika,

staviti pod starateljstvo, preduzeće odmah potrebne - iz sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da

mjere za zaštitu ličnosti, prava i interesa tog lica, te daju za izdrţavanje štićenika,

pokrenuti postupak za njegovo stavljanje pod starateljst- - iz ostale imovine štićenika, vo.

- iz sredstava dobijenih za štićenika po osnovu (2) Organ starateljstva, u slučaju iz prethodnog socijalne zaštite, stava, duţan je da, prema potrebi, odredi odgovarajuće

privremene mjere koje smatra neophodnim. - iz drugih izvora.

(3) Prilikom odlučivanja o obliku zaštite koji će se Član 230. primijeniti na štićenika, organ starateljstva će se

(1) Organ starateljstva duţan je da vodi evidenciju o rukovoditi prvenstveno interesima štićenika i mater-

licima stavljenim pod starateljstvo, o preduzetim mjera- ijalnim mogućnostima koje mu stoje na raspolaganju,

ma starateljstva i o imovini štićenika. primjenjujući pri tom odgovarajuće metode socijalnog i

(2) Uputstvo o voĎenju evidencije i čuvanju doku- drugog stručnog rada. mentacije iz prethodnog stava propisuje nadleţni

Član 224. Republički organ uprave za poslove socijalne zaštite.

Kod odreĎivanja mjera, u smislu prethodnog člana, ŠESTI DIO

organ starateljstva duţan je da pribavi mišljenje odgo- varajućih organizacija, odnosno stručnjaka i da, u cilju IZDRŢAVANJE što potpunije zaštite ličnosti, prava i interesa

Član 231. štićenika i njegove porodice, saraĎuje sa odgovarajućim organizacijama i organima. (1) MeĎusobno izdrţavanje članova porodice i

drugih srodnika je njihova duţnost i pravo. Član 225. (2) U slučajevima u kojima se meĎusobno izdrţavanje

(1) Ako lice pod starateljstvom ima nepokretnu članova porodice ili drugih srodnika ne moţe ostvari-

imovinu na području drugog organa starateljstva, ti u cijelosti ili djelimično, društvena zajednica nadleţni organ starateljstva moţe tu imovinu povjeri- pruţa, pod uslovima odreĎenim zakonom, ti na staranje organu starateljstva na čijem se području neobezbijeĎenim članovima porodice sredstva neophod- nalazi ta imovina. na za izdrţavanje.

Strana 18 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(3) Odricanje od prava na izdrţavanje nema pravnog Član 239.

učinka. Obaveza izdrţavanja postoji i izmeĎu ostalih krvnih

srodnika u pravoj liniji, kao i izmeĎu roĎene braće i Član 232. sestara kao i braće i sestara po ocu, odnosno majci u

(1) MeĎusobnom izdrţavanju članovi porodice i odnosu na maloljetna lica, a u odnosu na punoljetna lica

drugi srodnici doprinose, srazmjerno svojim mogućnos- samo pod uslovima iz člana 233. stav 2. ovog zakona.

tima i sposobnostima, u skladu s potrebama lica kojem se daje izdrţavanje. Član 240.

(2) Roditelji su prvenstveno obavezni da izdrţavaju (1) Pravo na izdrţavanje ostvaruje se onim redom maloljetnu djecu i u izvršavanju te obaveze moraju da kojim su davaoci izdrţavanja pozvani na nasljeĎivanje. iskoriste sve svoje mogućnosti.

(2) Ako obaveza izdrţavanja pada na više lica zajed- 1. Izdrţavanje djece, roditelja i drugih srodnika no, ona se dijeli meĎu njima prema njihovim mogućnosti-

ma. Član 233.

(1) Ako se djeca nalaze na redovnom školovanju, 2. Izdrţavanje bračnog supruţnika roditelji su duţni da im prema svojim mogućnostima

Član 241. obezbijede izdrţavanje i nakon punoljetnosti, a najdalje

Bračni supruţnik koji nema dovoljno sredstava za do navršene 26. godine ţivota, osim ako redovno školo- ţivot, ili ih ne moţe ostvariti iz svoje imovine, a nes- vanje nije u tom vremenu završeno iz opravdanih razlo- posoban je za rad ili se ne moţe zaposliti, ima pravo na ga. izdrţavanje od svog bračnog supruţnika srazmjerno (2) Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizičkih njegovim mogućnostima. ili psihičkih nedostataka nesposobno za rad, a nema

dovoljno sredstava za ţivot ili ih ne moţe ostvariti iz Član 242. svoje imovine, roditelji su duţni da ga izdrţavaju dok

(1) Ako je u toku parnica za razvod ili za poništenje ta nesposobnost traje.

braka, zahtjev za izdrţavanje bračnog supruţnika moţe Član 234. se postaviti najkasnije do zaključenja glavne rasprave.

(1) Dijete koje je navršilo 15 godina ţivota i radom (2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, bračni ostvaruje prihode, duţno je, pod uslovima iz člana 231. supruţnik moţe posebnom tuţbom, u roku od jedne ovog zakona, da doprinosi za svoje izdrţavanje, kao i za godine nakon prestanka braka, traţiti izdrţavanje samo

ako su uslovi za izdrţavanje, koji su predviĎeni u članu izdrţavanje članova porodice u kojoj ţivi. 241. ovog zakona, postojali u vrijeme zaključenja glavne (2) Maloljetno dijete koje ima imovinu i prihode od rasprave i bez prestanka trajali do zaključenja glavne te imovine, duţno je pod uslovima iz člana 231. ovog rasprave u parnici za izdrţavanje. zakona, da doprinosi za svoje izdrţavanje, kao i za

izdrţavanje porodice u kojoj ţivi. Član 243.

Član 235. Sud moţe odbiti zahtjev za izdrţavanje ako Roditelj kome je oduzeto roditeljsko pravo ne oslo- izdrţavanje traţi bračni supruţnik koji se bez

baĎa se od duţnosti izdrţavanja svoje maloljetne djece. ozbiljnog povoda od strane drugog bračnog supruţnika

grubo ili nedolično ponašao u bračnoj zajednici, ili Član 236. ako bi njegov zahtjev predstavljao očitu nepravdu, za dru-

(1) Djeca su duţna da izdrţavaju svoje roditelje koji gog bračnog supruţnika.

su nesposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za ţivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine. Član 244.

(2) Dijete se moţe osloboditi duţnosti izdrţavanja Sud moţe odbiti zahtjev za izdrţavanje postavljen u roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije parnici za poništenje braka ili nakon što je brak izdrţavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska poništen, ako bi obaveza za izdrţavanje predstavljala obaveza. očitu nepravdu za drugog bračnog supruţnika.

Član 237. Član 245. (1) Očuh i maćeha duţni su da izdrţavaju svoje malo-

Sud moţe odbiti zahtjev za izdrţavanje ako su bračni ljetne pastorke, ako ovi nemaju srodnika koji su ih po

supruţnici, kroz duţi period odvojenog ţivota, pot- odredbama ovog zakona duţni da izdrţavaju.

puno samostalno obezbjeĎivali sredstva za vlastito (2) Obaveza očuha i maćehe da izdrţavaju svoje malo-

izdrţavanje, ili ako se iz okolnosti slučaja utvrdi da ljetne pastorke ostaje i nakon smrti roditelja djeteta,

bračni supruţnik koji zahtijeva izdrţavanje, ako je u času smrti postojala porodična zajednica izmeĎu prestankom braka koji je trajao kraće vrijeme, nije dove- očuha i maćehe i pastoraka. den u teţi materijalni poloţaj od onog u kome se (3) Ako je brak izmeĎu roditelja i očuha, odnosno nalazio prilikom stupanja u brak. maćehe djeteta poništen ili razveden ili je utvrĎeno da

brak ne postoji, obaveza izdrţavanja očuha, odnosno Član 246. maćehe prema pastorcima prestaje.

(1) Sud moţe odlučiti da obaveza izdrţavanja Član 238. bračnog supruţnika traje odreĎeno vrijeme, naročito u

(1) Pastorak je duţan da, pod uslovima iz člana 231. slučajevima kada je brak trajao kraće vrijeme ili kada je traţilac izdrţavanja u mogućnosti da u dogledno vri- ovog zakona, izdrţava očuha, odnosno maćehu, ako su ovi jeme na drugi način obezbijedi sredstva za ţivot. njega duţe vremena izdrţavali i brinuli se o njemu.

(2) Ako očuh, odnosno maćeha imaju i svoju djecu, (2) U opravdanim slučajevima sud moţe obavezu

duţnost izdrţavanja je zajednička za djecu i pastorke. plaćanja izdrţavanja produţiti.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 19

(3) Tuţba za produţenje davanja izdrţavanja moţe se Član 254.

podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdrţavanje U sporu roditelja o izdrţavanju djeteta sud će, odreĎeno.

roditelju kome je dijete povjereno na zaštitu i

vaspitanje, posebno cijeniti kao doprinos za Član 247.

izdrţavanje djeteta, rad i brigu tog roditelja koju ulaţe Pravo na izdrţavanje prestaje ako razvedeni bračni u vaspitanje i podizanje djeteta. supruţnik ili bračni supruţnik iz poništenog braka

koji to pravo koristi, zaključi novi brak ili ako sud Član 255. utvrdi da je postao nedostojan tog prava.

Kad sud utvrdi da roditelji ni zajednički nisu u mogućnosti da podmiruju potrebe izdrţavanja djeteta, 3. Izdrţavanje lica iz vanbračne zajednice obavijestiće o tome organ starateljstva radi obezbjeĎenja

Član 248. sredstava za izdrţavanje djeteta.

(1) Ako je prestala vanbračna zajednica koja je tra- Član 256. jala tri godine i duţe, lice koje iz te zajednice ispunja-

(1) Organ starateljstva moţe u ime maloljetnog djete- va uslove iz člana 241. ovog zakona, ima pravo na

ta pokrenuti spor o izdrţavanju, odnosno za povećanje izdrţavanje od drugog lica.

izdrţavanja, kad roditelj kod koga se dijete nalazi na (2) Tuţba za izdrţavanje iz prethodnog stava moţe se zaštiti i vaspitanju bez opravdanih razloga ne koristi

podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbračne to pravo. zajednice.

(2) Ako roditelj ne traţi izvršenje dosuĎenog izdrţavanja, organ starateljstva je ovlašćen da u ime Član 249. maloljetnog lica podnese sudu prijedlog za izvršenje.

Sud moţe odbiti zahtjev ako izdrţavanje traţi lice Član 257. koje se bez ozbiljnog povoda od strane drugog lica grubo

ili nedolično ponašalo u vanbračnoj zajednici, ili ako (1) Organ starateljstva će nastojati da se roditelji bi njegov zahtjev predstavljao očitu nepravdu za drugo sporazumiju o izdrţavanju djeteta, odnosno o povišenju lice. doprinosa za izdrţavanje djeteta kada to zahtijevaju

povećane potrebe djeteta ili to omogućavaju bolje mater- Član 250.

ijalne prilike roditelja. (1) Sud moţe odlučiti da obaveza izdrţavanja lica (2) Sporazum iz prethodnog stava ima snagu izvršne

traje odreĎeno vrijeme, naročito u slučaju kada je isprave. traţilac izdrţavanja u mogućnosti da u dogledno vri-

(3) Organ starateljstva vodi evidenciju o jeme na drugi način obezbijedi sredstva za ţivot.

izdrţavanju djece i roditelja, prema uputstvu koje (2) U opravdanim slučajevima sud moţe obavezu propisuje rukovodilac Republičkog organa uprave za

izdrţavanja produţiti. poslove socijalne zaštite.

(3) Tuţba za produţenje izdrţavanja moţe se podni- Član 258. jeti samo do isteka vremena za koje je izdrţavanje

Organ starateljstva moţe, u svojstvu punomoćnika, uz odreĎeno.

prethodnu saglasnost starih i samohranih lica, da u njihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivanje Član 251. prava na izdrţavanje prema srodnicima koji su po odred-

Pravo na izdrţavanje prestaje ako lice koje to pravo bama ovog zakona duţni ih izdrţavati.

koristi, stupi u brak ili je postalo nedostojno tog Član 259. prava.

(1) Lice koje je duţno da daje izdrţavanje, a nalazi se Član 252.

u radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvaruje Vanbračni otac duţan je da, srazmjerno svojim stalnu novčanu rentu u mjesečnim iznosima, sud će

mogućnostima, izdrţava majku svog vanbračnog djeteta za obavezati na plaćanje budućih mjesečnih iznosa vrijeme od tri mjeseca prije poroĎaja i jednu godinu izdrţavanja koji se odreĎuju u procentu od ličnog dohot- nakon poroĎaja, ako majka nema dovoljno sredstava za ka, penzije, ili stalne novčane rente. ţivot.

(2) Ako se plata, penzija ili stalna novčana renta, iz kojih se alimentira izdrţavanje ostvaruje u inos- 4. OdreĎivanje izdrţavanja transtvu, plaćanje budućih mjesečnih iznosa moţe se

Član 253. odrediti i u fiksnom iznosu i u valuti u kojoj se ti pri-

(1) Prilikom utvrĎivanja potreba lica koje traţi hodi ostvaruju.

izdrţavanje, sud će uzeti u obzir njegovo imovno stanje, (3) Postupak izvršenja radi naplate izdrţavanja iz sposobnost za rad, mogućnost za zapošljavanje, prethodnog stava pokreće sud po sluţbenoj duţnosti. zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi

Član 260. ocjena njegovih potreba.

(1) Lice koje je duţno da daje izdrţavanje, a koje nije (2) Kad se izdrţavanje traţi za dijete, sud će uzeti u

u radnom odnosu ni korisnik penzije, a niti ostvaruje obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo školo-

stalnu novčanu rentu u mjesečnim iznosima, sud će vanje.

obavezati na plaćenje budućih mjesečnih iznosa (3) Prilikom utvrĎivanja mogućnosti lica koje je izdrţavanja u novčanim iznosima koji se odreĎuju u pro-

duţno da daje izdrţavanje, sud će uzeti u obzir sva njego- centu od zajamčenog ličnog dohotka u Republici.

va primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu (2) Izuzetno ako je iznos izdrţavanja u slučaju iz zaradu, kao i njegove vlastite potrebe i zakonske obaveze prethodnog stava veći od zajamčenog ličnog dohotka, sud po osnovu izdrţavanja. ga odreĎuje u fiksnom novčanom iznosu.

Strana 20 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(3) OdreĎivanje visine izdrţavanja u procentima Član 268.

prema odredbama člana 261. sud će izreći samo ako je Organ starateljstva duţan je da na zahtjev suda prib- davaocu izdrţavanja plata, penzija ili stalna novčana avi sve podatke od značaja za donošenje odluke o renta, tolika da se iz njene visine moţe alimentirati izdrţavanju. izdrţavanje.

SEDMI DIO Član 261.

IMOVINSKI ODNOSI Procenat iz čl. 259. i 260. ovog zakona ne moţe biti

1. Imovina bračnih supruţnika manji od 15% za svako izdrţavano lice, a procenat za sva lica koja traţe izdrţavanje ne moţe biti veći od 50%. Član 269.

Imovina bračnih supruţnika moţe biti posebna i Član 262. zajednička.

(1) Ukoliko lice koje je po ličnom odnosu koji zakon priznaje kao osnov obaveze izdrţavanja pozvano od dru- Član 270. gog lica da daje izdrţavanje, a bavi se nekom djelat- (1) Imovina koju bračni supruţnik ima u času noššću od koje ostvaruje prihode, sud će visinu zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina. izdrţavanja utvrditi u fiksnom iznosu.

(2) Imovina koja je data kao miraz smatra se poseb- nom imovinom ţene. Član 263.

(3) Dobitak od igre na sreću je zajednička imovina. (1) Zainteresovano lice moţe traţiti da sud povisi, snizi ili ukine izdrţavanje dosuĎeno ranijom pravos- (4) Imovinska dobit (tantijema) od autorskog prava

i autorskom pravu srodnih prava, ostvarena u toku tra- naţnom presudom ako su se izmijenile okolnosti na janja braka zajednička je imovina. osnovu kojih je donesena ranija presuda.

(5) Imovina koju su bračni supruţnici stekli radom (2) Prava i obaveze utvrĎene izmijenjenom odlukom ne tokom bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, mogu djelovati prije podnošenja zahtjeva. čine zajedničku imovinu.

Član 264. (6) Pokloni trećih lica učinjeni tokom bračne

Organ, organizacija ili zajednica, odnosno lice koje zajednice (u novcu, stvarima, pruţanju pomoći radom i je imalo troškove radi izdrţavanja nekog lica, moţe sl.), ulaze u zajedničku bračnu imovinu, bez obzira koji traţiti naknadu tih troškova od lica koje ga je po ovom ih je bračni drug primio, ukoliko drukčije ne proizlazi

iz namjene poklona, ili se iz okolnosti u momentu zakonu duţno da izdrţava, ako su učinjeni troškovi davanja poklona moţe zaključiti da je poklonodavac bili opravdani. ţelio učiniti poklon samo jednom od bračnih

5. Postupak u sporovima za izdrţavanje supruţnika.

(7) Imovina koju u toku bračne zajednice jedan Član 265. bračni supruţnik stekne po nekom drugom zakonskom

(1) Sud će po sluţbenoj duţnosti odlučiti o osnovu, njegova je posebna imovina.

izdrţavanju djece kada odlučuje o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje jednom od roditelja, nekom drugom Član 271.

licu ili odgovarajućoj organizaciji ili ustanovi. (1) Zajedničkom imovinom bračni supruţnici raspo- laţu sporazumno. (2) Sud će po sluţbenoj duţnosti odlučiti o

izdrţavanju djeteta kada u sporu za utvrĎivanje očinstva (2) Svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan utvrdi da je tuţeni otac djeteta. bračni supruţnik ne moţe samostalno raspolagati niti

ga opteretiti pravnim poslom meĎu ţivima. Član 266.

(3) Ţenik i nevjesta, odnosno bračni supruţnici (1) U sporovima o izdrţavanju maloljetne djece ili mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje odnose u

punoljetne djece nad kojom je produţeno roditeljsko pogledu zajedničke imovine. pravo, sud moţe i po sluţbenoj duţnosti odrediti

(4) Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinsko- privremene mjere radi davanja izdrţavanja.

pravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. (2) U ostalim sporovima o izdrţavanju sud će odred-

(5) Bračni ugovor zaključuje se u pismenoj formi, a iti privremene mjere radi davanja izdrţavanja. potpisi bračnih supruţnika moraju biti ovjereni od

(3) Privremene mjere odrediće se ako se učini starne sudije ili notara. vjerovatnim da postoje činjenice od kojih zavisi pravo (6) Na zajedničku imovinu primjenjuju se odredbe na izdrţavanje, a u sporovima za utvrĎivanje očinstva i stvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nije

drugačije ureĎeno. ako se učini vjerovatnim da je tuţeni otac djeteta.

2. Dioba zajedničke imovine bračnih supruţnika Član 267.

Član 272. (1) Ako se u parnici odlučuje o izdrţavanju malo-

ljetne djece ili punoljetne djece iz člana 233. ovog (1) Svakome od bračnih supruţnika pripada po jedna zakona, organ starateljstva učestvuje u tom postupku radi polovina zajedničke imovine.

zaštite interesa djece, sa ovlašćenjima iz člana 73. (2) Bračni supruţnici mogu zajedničku imovinu spo- ovog zakona. razumno podijeliti tako da odrede dijelove u čitavoj

imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj (2) Sud koji odlučuje u parnici o izdrţavanju obavi-

stvari, kao i da svakom bračnom supruţniku pripadnu jestiće organ starateljstva o postupku i pozivati ga na pojedine stvari ili prava iz te imovine, ili da jedan sva ročišta, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u bračni supruţnik isplati drugom novčanu vrijednost postupku. njegovog dijela.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 21

Član 273. Član 276.

(1) Kod diobe zajedničke imovine svakom će se (1) Svaki bračni supruţnik moţe zahtijevati da mu bračnom supruţniku uračunati u njegov dio srazmjerna sud odredi veći dio od pripadajuće mu polovine zajed- vrijednost onog što se duguje po osnovu zajedničkog sti- ničke imovine, ako dokaţe da je njegov doprinos u sti- canja u braku. canju zajedničke imovine očigledno veći od doprinosa

(2) Kao dugovanja u smislu prethodnog stava drugog bračnog supruţnika. uračunaće se i potraţivanja trećih lica koja su nastala

(2) U slučajevima iz prethodnog stava sud odreĎuje radi povećanja ili odrţavanja postojeće zajedničke

veličinu udjela bračnog supruţnika prema njegovom imovine, a ta potraţivanja terete samo jednog bračnog

doprinosu u sticanju zajedničke imovine, pri čemu vodi supruţnika prema drugom po osnovu člana 273. stav 2.

računa ne samo o ličnom dohotku i zaradi svakog ovog zakona.

bračnog supruţnika, već i o pomoći jednog bračnog (3) Nenamireni dugovi iz stava 2. ovog člana neće se

supruţnika drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, o uzeti u obzir prilikom odreĎivanja udjela u zajedničkoj

brizi oko vaspitanja i podizanju djece, kao i o svakom imovini.

drugom vidu rada i saradnje u upravljanju, odrţavanju i

povećanju zajedničke imovine. Član 277.

(3) Na visinu udjela bračnog supruţnika u imovini Ako je u izvršnom postupku odreĎena prodaja stvari iz zajedničke imovine radi namirenja udjela jednog koja je preteţnim dijelom stečena u bračnoj zajednici bračnog supruţnika, taj bračni supruţnik ima pravo neće uticati okolnost što je tu imovinu drugi bračni preče kupovine tih stvari. supruţnik uvećao nakon raskida bračne zajednice, ako je

svojim ponašanjem spriječio učešće bračnog 3. Odgovornost bračnih supruţnika za dugove prema

supurţnika u daljem sticanju. trećim licima (4) Bračni supruţnik koji je svojim radom u toku

Član 278. bračne zajednice doprinio odrţavanju i povećanju

(1) Za obaveze koje je jedan bračni supruţnik imao posebne imovine drugog bračnog supruţnika (npr. prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni unapreĎivanjem poljoprivrednog imanja i slično), moţe supruţnik. tuţbom zahtijevati da mu drugi bračni supruţnik da

(2) Za obaveze iz prethodnog stava bračni supruţnik odgovarajuću naknadu u novcu. odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u

(5) Supruţnik čije udio u sticanju zajedničke zajedničkoj imovini.

imovine ili pojedine stvari iz zajedničke imovine znat- (3) Tuţbu za utvrĎenje dijela bračnog supruţnika u

no niţi od udjela drugog bračnog supruţnika, ili kada zajedničkoj imovini moţe podići i povjerilac bračnog

to opravdavaju posebne okolnosti, moţe tuţbom zahtije- supruţnika. vati diobu zajedničke imovine i tako da sud obaveţe dru-

Član 279. gog bračnog supruţnika da mu naknadi protuvrijednost

Za obaveze koje je jedan bračni supruţnik preuzeo njegovog udjela u novcu, srazmjerno vrijednosti zajed- radi podmirenja tekućih potreba bračne, odnosno poro-

ničke imovine na dan donošenja presude. dične zajednice, kao i za obaveze za koje po zakonu odgo-

Član 274. varaju zajednički oba bračna supruţnika, odgovaraju bračni supruţnici solidarno kako zajedničkom tako i (1) Prilikom diobe zajedničke imovine, na zahtjev svojom posebnom imovinom. bračnog supruţnika, u njegov će se dio prvenstveno uni-

jeti oni predmeti iz zajedničke imovine koji sluţe za Član 280. obavljanje njegovog zanimanja.

Ako je radi namirenja zajedničkih obaveza iz dijela (2) Iz zajedničke imovine izdvojiće se i predati jednog od bračnih supruţnika u zajedničkoj imovini ili

iz njegove posebne imovine naplaćeno više nego što bračnom supruţniku, pored njegovog dijela, i one stvari iznosi njegov dio duga, taj bračni supruţnik ima prema stečene radom u toku bračne zajednice koje sluţe drugom bračnom supruţniku pravo na naknadu tog iznosa

isključivo njegovoj ličnoj upotrebi. iz njegovog dijela, odnosno iz njegove posebne imovine.

(3) Ako je vrijednost stvari iz st. 1. i 2. ovog člana 4. Upravljanje zajedničkom imovinom bračnih supruţnka nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne

zajedničke imovine, izvršiće se dioba i tih stvari, Član 281.

osim ako bračni supruţnik koji bi ove stvari trebao da (1) Bračni supruţnici zajedno posjeduju, upravljaju i

dobije ne naknadi drugom bračnom supruţniku odgovara- koriste zajedničku imovinu.

juću vrijednost ili ne ustupi drugom bračnom (2) Bračni supruţnici se mogu sporazumjeti da se jed- supruţniku, po njegovom pristanku, druge stvari.

nom od njih povjeri upravljanje i korišćenje ili samo Član 275. upravljanje zajedničkom imovinom ili njenim dijelom.

(1) Bračnom supruţniku kome se povjeravaju zajed- (3) Svaki bračni supruţnik moţe odustati od spo- nička djeca na zaštitu i vaspitanje daju se, pored njegov- razuma o povjeravanju upravljanja i korišćenja zajed- og dijela, i stvari koje sluţe samo djeci ili su namijenj- ničkom imovinom. ene samo njihovoj neposrednoj upotrebi.

5. Vraćanje poklona bračnih supruţnika (2) Kod diobe zajedničke imovine bračnom

Član 282. supruţniku kome su povjerena zajednička djeca na zaštitu i vaspitanje dodjeljuju se one stvari za koje je (1) U slučaju razvoda ili poništenja braka, pokloni očigledno da je u interesu da budu u posjedu i valas- koji su bračni supruţnici učinili jedan drugom prije

ništvu bračnog supruţnika kome su djeca povjerena. zaključenja braka ili u toku braka, ne vraćaju se.

Strana 22 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(2) Pokloni iz posebne imovine bračnog supruţnika 8. Troškovi trudnoće i poroĎaja vanbračnog djeteta koji su nesrazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vri-

Član 289. jednost njegove cjelokupne imovine u vrijeme postavljanja

(1) Troškove izazvane trudnoćom i poroĎajem van- zahtjeva za vraćanje, vraćaju se poklonodavcu u slučaju bračnog djeteta snose otac i majka prema svojim imovin- razvoda ili poništenja braka. Takav poklon nije duţan skim mogućnostima. da vrati bračni supruţnik ako bi to značilo očitu

nepravdu za njega ili ako bi ga to dovelo u teške mater- (2) U slučaju spora sud će, na zahtjev jednog od rodite- lja, odrediti udio svakog od njih u snošenju troškova iz ijalne prilike. prethodnog stava.

Član 283. OSMI DIO

(1) Umjesto poklona koji su otuĎeni, vraćaju se

novčane vrijednosti ili za njih primljene stvari. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(2) Vrijednost u novcu utvrĎuje se, prema izboru pok- Član 290. lonodavca, u visini za koju je otuĎena poklonjena stvar

Odredbe ovog zakona o pravima i duţnostima ili u vrijednosti koju je imala poklonjena stvar u vri-

bračnih supruţnika, roditelja i djece, usvojilaca i jeme otuĎenja. usvojenika, staralaca i štićenika, davalaca i primala-

ca izdrţavanja, kao i o prestanku tih odnosa, primjenji- (3) Ako je poklonjena stvar otuĎena ili uništena u vaće se i u slučajevima kad su ti odnosi nastali prije zloj namjeri, poklonoprimac je duţan da poklonodavcu dana stupanja na snagu ovog zakona.

naknadi vrijednost stvari po trţišnoj cijeni u vrijeme Član 291. kada je stvar trebalo vratiti.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na brak i odnose u (4) Odredbe iz člana 282. ovog zakona, kao i st. 1. do braku, odnose roditelja i djece, usvojenje, starateljstvo i

3.ovog člana, primjenjuju se i u slučaju utvrĎenja da je pos- izdrţavanje, primjenjuju se u postupku pred sudom odnos-

tojao osnov za poništenje, odnosno razvod braka. no organom starateljstva u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona, nije donesena prvostepena 6. Imovinski odnosi lica iz vanbračne zajednice odluka.

Član 284. Član 292.

(1) Imovina stečena radom lica u vanbračnoj zajed- (1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donese-

nici koja je trajala duţe vremena smatra se njihovom na pravosnaţna odluka, pred sudom, dalji postupak nas-

zajedničkom imovinom. taviće se po propisima koji su vaţili do dana stupanja

(2) Kod diobe imovine iz prethodnog stava shodno se na snagu ovog zakona. primjenjuju odredbe o diobi zajedničke imovine bračnih (2) Ako poslije stupanja na snagu ovog zakona bude supruţnika.

ukinuta prvostepena odluka iz prethodnog stava, dalji 7. Imovinski odnosi roditelja i djece postupak sprovešće se po odredbama ovog zakona.

(3) Odredbe ovog zakona o mirenju u postupku za Član 285.

razvod braka neće se primjenjivati ako je postupak radi (1) Maloljetna djeca mogu imati svoju imovinu koju pokušaja mirenja sproveden prije stupanja na snagu ovog

steknu radom ili je dobiju nasljedstvom, poklonom ili zakona. po nekom drugom zakonskom osnovu.

Član 293. (2) Imovinom iz prethodnog stava, osim one koju je

Brak zaključen prije stupanja na snagu ovog zakona maloljetnik stekao radom, do njegove punoljetnosti, u

koji po ranijim propisima ne bi bio postojeći ili njegovom interesu, upravljaju roditelji maloljetnika.

valjan, ne moţe se ponišiti, ako razlog za poništenje Član 286. nije predviĎen ovim zakonom.

(1) Prihode iz imovine maloljetnog djeteta roditelji Član 294. prvenstveno mogu koristiti za njegovo izdrţavanje, Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na imovinske liječenje, vaspitanje i obrazovanje. odnose bračnih supruţnika iz brakova zaključenih prije

stupanja na snagu ovog zakona, ako zahtjevi stranaka nisu (2) Roditelji mogu prihode iz prethodnog stava pravnosnaţno riješeni do dana stupanja na snagu ovog

koristiti i za izdrţavanje članova porodice, pod zakona.

uslovima iz člana 234. stav 2. ovog zakona. Član 295.

Član 287. Rukovodilac Republičkog organa uprave za socijalnu

Roditelji mogu samo s odobrenjem nadleţnog organa zaštitu donijeće bliţe propise iz člana 170. stav 2, starateljstva otuĎiti ili opteretiti vrednije stvari i član 230. stav 2. i član 257. ovog zakona u roku od tri prava iz imovine svog maloljetnog djeteta radi njegovog mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. izdrţavanja, liječenja, vaspitanja i obrazovanja ili ako

Član 296. to zahtijeva drugi vaţan interes djeteta.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Član 288.

Porodični zakon ("Sluţbeni list SR Bosne i Pravni poslovi o regulisanju imovinskih odnosa Hercegovine", broj 21/79 i 44/89).

izmeĎu bračnih supruţnika i lica koja ţive u Član 297.

vanbračnoj zajednici kao i pravni poslovi koji znače Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana obv- značajno raspolaganje imovinom maloljetnika ili

javljivanja u "Sluţbenom glasniku Republike Srpske". poslovno nesposobnih lica moraju biti sačinjeni u pis-

menoj formi, ovjereni od strane sudije koji će upozoriti Broj: 01-633/02 Predsjednik stranke na pravne posljedice takvih poslova ili 26. jula 2002. godine Narodne skupštine, ovjereni od strane notara. Banja Luka Dr Dragan Kalinić , s.r.

Utorak, 27. avgust 2002. SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 23

Republička uprava za geodetske i imovinsko- daljem tekstu: Pravilnik) izloţiti na javni uvid i utvrditi prava na nekretninama za katastarsku opštinu pravne poslove Priboj i za ostale katastarske opštine na području opštine Lopare.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, na osnovu člana 92. Zakona o premjeru i katastru III nekretnina (“Sluţbeni glasnik Republike Srpske”, br. Prije početka radova izlaganja, Komisija će prema 19/96 i 15/00), donosi odredbama člana 40. Pravilnika, pribaviti sav elabo-

rat i dokumentaciju potrebnu za voĎenje postupka izla- RJEŠENJE ganja podataka.

O STUPANJU NA SNAGU KATASTRA NEKRETNINA ZA IV KATASTARSKU OPŠTINU DERVENTSKI LUG,

Komisija će oglasom odrediti mjesto i vrijeme izla- OPŠTINA DERVENTA ganja podataka na javni uvid i utvrĎivanje prava na nekretninama. I

UtvrĎuje se da je katastar nekretnina na dijelu V opštine Derventa, i to za katastarsku opštinu

Na osnovu činjenica utvrĎenih u postupku izlaganja Derventski Lug u ukupnoj površini od 740 ha 78 a 74 m 2

podataka Komisija donosi rješenje. izraĎen u skladu sa propisima.

VI II Troškovi rada Komisije padaju na teret sredstava za Katastar nekretnina za katastarsku opštinu

uspostavu katastra nekretnina područja opštine Derventski Lug stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenom glasniku Republike Srpske”. Lopare.

III VII

Danom stupanja na snagu katastra nekretnina iz tačke Kada se završi izlaganje podataka i kada se prime i I ovog rješenja, stavlja se van snage i prestaje da vaţi ovjere radovi i elaborat izlaganja od strane Republičke katastar zemljišta za katastarsku opštinu Derventski

uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Lug. Komisija će zapisnički predati elaborat izlaganja kako

IV to predviĎa član 84. Pravilnika.

Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a VIII

objaviće se u “Sluţbenom glasniku Republike Srpske”. Za obezbjeĎenje potrebnih uslova za rad Komisije

Broj: 03-952-302/02 zaduţuje se Republička uprava za geodetske i imovinsko- 19. avgusta 2002. godine Direktor pravne poslove - Područna jedinica Lopare. Banja Luka Dr Tihomir Gligorić , s.r.

IX Na osnovu člana 67. Zakona o premjeru i katastru

Ovo rješenje će se objaviti u “Sluţbenom glasniku nekretnina (“Sluţbeni glasnik Republike Srpske”, broj Republike Srpske”. 19/96) i člana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

premjeru i katastru nekretnina (“Sluţbeni glasnik Broj: 03-952-13/02 Republike Srpske”, broj 15/00), direktor Republičke 23. avgusta 2002. godine Direktor uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Banja Luka Dr Tihomir Gligorić , s.r. donosi

RJEŠENJE Na osnovu člana 67. Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Sluţbeni glasnik Republike Srpske”, broj

O OBRAZOVANJU KOMISIJE ZA IZLAGANJE NA 19/96) i člana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I premjeru i katastru nekretnina (“Sluţbeni glasnik UTVRĐIVANJU PRAVA NA NEKRETNINAMA ZA Republike Srpske”, broj 15/00), direktor Republičke KATASTARSKU OPŠTINU PRIBOJ I OSTALE

KATASTARSKE OPŠTINE NA PODRUČJU uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, OPŠTINE LOPARE donosi

RJEŠENJE I

Komisija za izlaganje na javni uvid podataka o O IZMJENI RJEŠENJA O OBRAZOVANJU KOMISIJE

nekretninama i utvrĎivanju prava na nekretninama za ZA IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA O NE-

katastarsku opštinu Priboj i sve katastarske opštine KRETNINAMA I UTVRĐIVANJU PRAVA NA

na području opštine Lopare obrazuje se u slijedećem sas- NEKRETNINAMA ZA KATASTARSKE

tavu: OPŠTINE U OPŠTINI VIŠEGRAD 1. Mirjana Tasovac, dipl. pravnik, predsjednik

Komisije; I

2. Branko Bjelica, dipl. pravnik, zamjenik predsjed- U Rješenju o obrazovanju Komisije za izlaganje nika Komisije; podataka o nekretninama i utvrĎivanju prava na nekret-

3. Borka Savić, inţenjer geodezije, član Komisije; ninama za katastarske opštine u opštini Višegrad, 4. Stojan Jović, inţenjer geodezije, zamjenik člana broj: 01-117/00, od 8. avgusta 2000. godine, u tački I pod

Komisije; rednim brojem 3. umjesto Radomira Vasića imenuje se 5. Jovan Tasovac, član Komisije iz reda graĎana; Radislav Stojanović, geometar, za člana Komisije. 6. Mirko Milovanović, zamjenik člana Komisije iz

II reda graĎana.

Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a II objaviće se u “Sluţbenom glasniku Republike Srpske”.

Komisija će u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru nekretnina i Pravilnika o izlaganju na javni Broj: 03-117/00 uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja 22. avgusta 2002. godine Direktor zemljišta i odreĎivanja upisa prava na nekretninama (u Banja Luka Dr Tihomir Gligorić , s.r.

Strana 24 - Broj 54 SLUŢBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

SADRŢAJ

PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE Rješenje o obrazovanju Komisije za izlaganje

na javni uvid podataka o nekretninama i utvrĎi- 703 Odluka o pomilovanju osuĎenih lica . . . . . . . . . .1

vanju prava na nekretninama za katastarsku NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE opštinu Priboj i ostale katastarske opš-

tine na području opštine Lopare . . . . . . . . . . .23 704 Porodični zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1

REPUBLIČKA UPRAVA ZA GEODETSKE I Rješenje o izmjeni Rješenja o obrazovanju IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE Komisije za izlaganje na javni uvid podata-

ka o nekretninama i utvrĎivanju prava na Rješenje o stupanju na snagu katastra nekre- nekretninama za katastarske opštine u tnina za katastarsku opštinu Derventski

Lug, opština Derventa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 opštini Višegrad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

NOVO !!!

U izdanju Javnog preduzeća Sluţbeni glasnik Republike Srpske iz štampe je

izašla knjiga:

“ Priručnik za polaganje opšteg dijela stručnog ispita

zaposlenih sa višom i visokom stručnom spremom u organima

drţavne uprave, lokalne samouprave i organizacijama koje

obavljaju javna ovlašćenja ”.

Ukoliko ţelite da nabavite ovaj priručnik, čiji su autori prof. dr Petar

Kunić, doc. dr Mirjana RaĎenović, doc. dr Mile Dmičić, Anto Nikolić, Aleksandar ]ulum, Boro Bovan i Jovo Erceg, sve informacije moţete dobiti putem našeg telefona 051-311-545 .

Redakcija

Osnivač: Narodna skupština Republike Srpske. Izdavač: Javno preduzeće Sluţbeni glasnik Republike Srpske, Banja Luka, poštanski fah 88. Ţiro-računi: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Banja Luka i 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Banja Luka. Direktor i glavni i odgovorni urednik Milivoje Tutnjević. Urednik Višnja Bajić-Preradović. Tehnički urednik Veseljko Kneţević. Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708, redakcija: (051) 311-545. Rješenjem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. Štampa AD “Grafičar” Doboj.