Transcript
Page 1: Slobodna Dalmacija ~) Q 'Svere's Majom Tomas · 2012. 1. 24. · Slobodna Dalmacija ~) Q UTORAK 24.1.2012. .ZZ? 'Svere's Majom Tomas TU, PORED WAS MAJA KARACIC I IVAN SVACUSA, MU\DI

Slobodna Dalmacija ~) Q UTORAK 24.1.2012. .ZZ?

'Svere's Majom Tomas

T U , PORED WAS MAJA KARACIC I IVAN SVACUSA, MU\DI SPLITSKI STRIP-AUTORI, 0 OSOBAMAS INVALIDITETOM

om protivpredrasuda PISeSINISAKEKEZ

Dvoje mladih strip-au-tora, Maja KaraCid i Ivan Svagu§a, znan-stvena novakinja na

gradevinskom fakultetu i aka-demski slikar te Mreta udruga osoba s invaliditetom, uz puno talenta i dobre volje, napravill su zanimljiv strip "Nevidljive price".UiiJemusenauinjetme-kl relevantan, angaflran, sen-zibilani popularannaSin govo-ri 0 Svotu cettriju osoba koje su' na bllo koji nacin iskljuiene iz drustva. Tako pratimo zenu iz ruralne sredine, dje< aka samo-hranog rodltelja, Sovjeka ko­j i ima spazam te "klasiCnog", vidljivog invalida.

"Osoba s invaliditetom ima vise no sto biste rekli kada po-gledate Rivu, koncerte i slic-na masovna okupljanja", ka-zeMaja.

ZaroUjeniijudi "Veliki broj takvih osoba u

druStvu uredenom kako jest naprosto ne moze funkcioni-rati kao punopravni grada-nin. Cak se ni novogradnjama ne osigurava rampa za kolica, a kamoli po starijim zgradama. Ljudlsuzarobljeniusvojimsta-novima zbog arhitekture, all i zbog prepreka u nasim glava-ma. Smatram da pride vecine jesu nevidljive, ljudi ne tele op-terecivatl druge svojim proble-mlma, splltski stanovi kriju mnoge tuzne price, a ne mora biti tako. Pogresna je percep­cija dijela javnosti da osobe s invaliditetom zele pomod, ne-kakvu milostinju - ne, oni zele

Pogresna je percepcija dijela javnosti da osobe s invaliditetom zele pomoc, nekakvu milostinju - ne, oni zele priliku da zive, rade i sudjeluju u drustvu, kazu Maja Karacic i Ivan Svagusa, autori stripa 'Nevidljive price'

priliku da iive, rade i sudjeluju u drustvu", zakljucuje scenari-stica.Do projekta je doslo. kazu, kad im je Mreza udruga osoba s invaliditetom DaLmacije, u sklopu svoga projekta "Sto bi dao da si na mom mjestu", 0 sim plakata, akcija i okruglih stolo-va, odlucila flnancirati i strip.

Ostavljenaimjepotpunaautor-ska sloboda. Njlma je ovo treii zajednlcki strip. Prvi album, "Corpseman", objavio im je zagrebacki "Mentor", a drugi, "Seksualniodgoj",samisu iz-dali na vlastitoj etiketi "Bucni stripovi". "Sve Sto se u stripu vi-di i cita rezultat je z^ednickog

analiziranja", kaze Ivan, doda-juci da za samo crtanje treba dobro zagrijati stolicu.

Ozbiljanpristup "Na ovom albumu upotrije-

bio sam drugaciji crta6ki pri-stup od dosadasnjih radova. Nije stvar sa stripom da se sa­

mo nacrta neki lijep crtez, nego temi treba prilagoditi i likovni pristup jer iza teme stoji razli-cita ideja i emocija, pa se tako s tim treba mijenjati. Ovaj strip je detaljan u crtezu ne bi l i se l i -kove ucinilo stvamijim u njiho-vu ambijentu i vremenu", kaze Ivan, napominjufii da stripov-

ska rezija igra vaznu ulogu u prenoSenju ideje i atmosfere, tedaizidsmatra lijepim izrav. nimmedijem.

"Teme i pristup naSim stri-povlma uzimamo vrlo ozbiljno u cilju da nesto prenesemo ci-tatelju. Isto nam je vazno da se eitatelj sam angazira tijekom samog citanja. Ne radimo stri-pove da bi netko ubio vrijeme Ui se jeftino i lako zabavio, baS nam je poanta vrlo vazna i sto-ga su stripovi cesto dramsko-psiholoSkogfcmra", zakljuduju mladi, ozbiljnisplitski strip-au-tori, dodajuci da se strip ne pro-daje, nego ga distribuira Mreza udruga osoba s invaliditetom.

Plemenite zelje i ciljevi >.» Opisujuci svoj crtez, Ivan Svagusa kaze da je u njemu vidljiva ekspresija u izrazu te veca upotreba crnih ploha. Majina je zeija probuditi emociju u citatelju, da se poveze slikovima.anajveci joj je kompliment kada netko kaze da mu je zao sto je strip zavrsio. Cilj projekta je povecanje svijesti o zivotu osoba s invaliditetom, kao i problemima s kojima se susrecu u svakodnevnom zivotu kojih covjek koji ne dolazi u kontakt s njima nije ni svjestan. Barem ne do ovog stripa.

i»rrf--F-7--»T8fr3-TOriaa

TEATROLOCUA

Tri nove knjige • • IzdavaCka kuca Disput danas fie predstaviti tri nove teatroloske knjige. Rijec je o knjiziMarijePapra^ovski "Figureisjene-0&idnii,na-siljuisvetomudramamaje-ana Geneta i Bemard-Mari-ea Koltesa", o knjizi Dalibora Blazine "Paradoks o kritica-ru" te naslovu Borisa Senke-ra "TeatroloSM fragmenti".

Nove knjige bit fie promo-viraneuKnjiznici "Bogdan Ogrizovic" u Zagrebu 24. si-jefinja, u 12 sati. Knjige te predstaviti sami autori, ta­ko sto ce svakb od njih go voriti o knjizi drugoga: Da-liborBlazina 0 knjizi Marije Paprasarovskl, ona o knjizi Borisa Senkera, a on o knji­zi Dalibora Blaiine.

Svaku fie knjigu poseb-no predstaviti 1 Lada Cale-Feldman, koja je njihova recenzentica i l l urednica.

IZLOZBA STO GODINA HRVATSKESCENOCRAFIJE I KOSTIMOGRAFIJE

Kazalisne lutke i kostimi u Mimari » • Izlozba "Sto godina hr-vatske scenograflje i kostl-mografije - Djecje kazallSte, lutke i performansi" odrzava se do 10. veljafie u Muzeju Mi-mara u Zagrebu.

Izloiba je nastavak isto-imenoga projekta koji je po-ceo 2009. godine velikom izlozbom posvecenom sto-Ijefiu hrvatske scenograflje i kostimografije u kazalifitu. Posjetitelji ce mofii razgleda-t i radove doajena hrvatske scenograflje, kostimografije i lutkarstva, poput lutke Petri-ce Kerempuha Ljube Babifia za predstavu "Petrica Kerem-puh i spametni osel" (Teatar marioneta, 1920.), grotesknih Uca i figura Zlatka Boureka, produkcije djecjih i lutkar-skih kazaliSta u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Varazdinu, kazalisnih performansa dru-zina Coccolemoco, Daska, Kugla glumistem, all i naj-noviju generaciju autora.

Radovi Ce biti predstav-Ijeni originalnim ostvare-njima - lutkama, kostimo-grafskim i scenografskim skicama, maketama i kosti-mima, all i safiuvanim foto-grafijama i snimkama pred-stava.Za izlozbu se koristila grada HAZU, Odsjeka za po-vijest hrvatskoga kazalista i Gliptoteke HAZU, iz arhi-va kazalista i privatnih ar-hiva autora predstava.Izloz-ba je realizirana u suradnji s ULUPUH-ovom Sekcijom za oblikovanje igrafiaka i luta-ka u partnerstvu sa Zagre-bafikim kazalistem lutaka, Djecjim kazalistem "Branko Mihaljevic" u Osijeku, Grad-skim kazalistem lutaka Rije-ka, ZeKaeM-om, Kazalistem lutaka Zadar, Kazalistem lu­taka Split, HNK-om Zagreb, Djefijom scenom HNK Varaz-dln, kazalistem Mala scena te gradskim kazaliStima Tres-nja i Zar ptica. R.K.

Recommended