Severna Amerika
Metrijske karakteristike Površina (bez Grenlanda): 19.811.300 km2
Broj stanovnika (bez Grenlanda): 340 miliona Gustina naseljenosti (bez Grenlanda): 17 st/km2
Najviši vrh: Mek Kinli (6194 m) Najniža tacka: depresija Bedvoter (-85,5 m) Najduža reka: Misisipi sa Misurijem (6300 km) Najveće jezero: Gornje jezero 83.270km2
Broj država: dve nezavisne i Grenland koji pripada Danskoj. Valute: američki i kanadski dolar
Geografski položajGranice:1.Severni ledeni okean2.Beringov moreuz3.Beringovo more4.Tihi okean5.Granica SAD i Meksika (Rio Grande)6.Meksički zaliv7.Atlanski okeanNajsevernija tačka je rt Barou,Najzapadnija rt Sivard.Najjužnija tačka je rt Sejbl na FloridiNajistočnija tačka je rt Bold na poluostrvu Labrador.
Ostrva i poluostrva
Ostrva Arktičkog arhipelaga: -Grenland-Bafinovo ostrvo-Viktorija-Njufaundlend Ostala veća:-Aleutska ostrva-Vankuver Poluostrva:-Labrador-Nova Škotska-Aljaska-Florida-Kalifornija-Aljaska-Sivard
Ivična mora, zalivi i moreuzi Danski prolaz , Hadsonov prolaz, Dejvisov prolaz, Floridski prolaz Meksički zaliv, Hadsonov zaliv, Sen Lorens, Mejn, Kalifornijski zaliv, Aljaski zaliv Beringovo more, Čukotsko more, Grenlandsko more
Reljef Severne Amerike Venačne planine:
Kordiljeri. Primorske planine
Kanade Kaskadske planine Primorske planine SAD. Planine Sijera Neveda Bruksove planine Mekenzijeve planine Gromadne planine:
Apalači U istočnom delu SAD Najviši vrh je Mont
Mičel(2037m). Depresija Bedvoter (-85,5
m)
Nizije i visoravni: Plato Jukon Visoravan Kolorado Kalifornijska kotlina Visoravan Pjedmont Velika (Središnja) nizija
Prostor u središnjem delu kontinenta.
Bed lends Kanadski štit Prostrana zaravnjena
oblast u obliku potkovice nastala radom lednika
Visoravan Pijedmont
PlanineMek Kinli 6194 m Kordiljeri
Klima Severne Amerike Klime koje su zastupljene u
Severnoj Americi su: -polarna -subpolarna -hladna kontinentalna -hladna okeanska -topla okeanska -sredozemna -kontinentalna -kontinentalna pustinjska -umereno kontinentalna -vlažna suptropska -planinska
Golfska struja se kreće duž jugoistočnih obala Severne Amerike preko Atlantskog okeana.Primorje Kalifornije ima sredozemnu klimu.Na izrazena je vertikalna zonalnost
Područje Apalača pod uticajem umereno kontinentalne klime.
Uz istočnu obalu topla Kurošio i hladna Kalifornijska struja
Biljni i životinjski svet Polarna i subpolarna klima-
tundre i stalni led Oštra kontinentalna- tajge Stepe - prerije Šume sekvoje na Primorskim
i Kaskadskim planinama Listopadne šume na
Apalačima Slaba vegetacija u
pustinjama – saguaro kaktusi Mediteranska vegetacija na
jugozapadu Specifične životinjske vrste
na ovim prostorima: grizli, rakun, kojot, puma, belorepi orao, ris
Američki bizoni i beli medvedi su veoma ugrožene vrste
REKE – Sliv Tihog i Severnog ledenog okeana Slabo razvijen sliv Severnog
ledenog okeana Reke kratke i sa malom količinom
vode Najduža reka Mekenzi Sliv Tihog okeana: Reke kratke, brze, sa velikim
padom Hidroenergetski potencijal Reke: Jukon, Kolumbija, Kolorado,
Josemitska reka Josemitski vodopadi 720m
Reke – sliv Atlanskog okeana Na severu Apalača je reka Sen
Lorens Važan plovidbeni put do
središnjeg dela kontinenta Kratka reka Nijagara spaja jezera
Iri i Ontario Nijagarini vodopadi Misisipi i najveća pritoka Misuri Poznata po meandrima,
mrtvajama i krivom koritu Pritoke Ohajo i Tenesi
Jezera Veliko medveđe jezero Veliko ropsko jezero Atabaska Vinipeg Manitoba Pet velikih jezera: Gornje jezero,
Hjuron, Mičigen, Iri, Ontario
Politička i regionalna podelaPotpisivanjem Deklaracije o nezavisnosti 4. jula 1776 godine u Filadelfiji,Sjedinjene Američke Države su dobile nezavisnost.Godine 1787 donet se Ustav SAD koji je i danas na snazi.Prvi predsednik SAD bio je Džordž Vašington.Po njemu je dobio ime glavni grad.
Prirodna bogatstva i privredaPrirodna bogatstva Severne Amerike su velika.Najznačajnija su nalazišta nafte i prirodnog
gasa, a raspolažu i hidroenergetskim potencijalom.
Širom Amerike su rasprostranjena nalazišta: zlata,srebra,bakra,gvožđa,nikla i boksita.
Severna Amerika je među vodećim proizvođačima poljoprivrednih kultura.
Najviše se gaje: pšenica i kukuruz,a od industrijskog bilja: suncokret i šećerna repa.
Veoma dobro razvijeno šumarstvo.Veliki značaj imaju stočarstvo,lov i ribolov.
StanovništvoStanovništvo Severne
Amerike čine: Eskimi, Aleuti i Indijanci.
Potomci crnaca se nazivaju Afroamerikanci.
Evropljani su pokusali da istrebe Indijance da bi doveli robove iz Afrike.
I dan danas Indijanci zive u rezervatima.
Najveći gradovi Severne Amerike-Boston-Njujork-Vašington-Toronto-Čikago-Los Anđeles-Dalas-Hjuston-San Francisko-Montreal
Prirodne lepote
Nikola IlićOgnjen Jovanović