VODEN RE@IM NA RASTENIJATA VO USLOVI NA
NAVODNUVAWE Procesot na primawe, dvi`ewe i
gubewe na vodata vo rastenijata se narekuva voden re`im.
Niz cel ovoj proces vodata u~estvuva vo site fiziolo{ki i biohemiski procesi
Odr`uvaweto na povolen voden re`im, bez deficit, e mnogu va`en uslov za normalno razvivawe, maksimizirawe na fotosintezata i prinosot
Za odvivawe na site fiziolo{ki procesi se tro{at ogromni koli~ini voda
Vo gradbata na organskata materija vleguva samo eden mal del, koja e hemiski vrzana voda
Vodata e neophodna za odvivawe na site procesi vo rastenieto
VODEN RE@IM NA RASTENIETO
1000 dela usvoena voda vo rastenieto1000 dela usvoena voda vo rastenieto
990 dela tranzitira990 dela tranzitira 10 dela se koristi10 dela se koristi
8-9 dela voda vo kletkata8-9 dela voda vo kletkata(vakuoli, prostori)(vakuoli, prostori)
1-2 dela vo organska materija1-2 dela vo organska materija
FOTOSINTEZA
grgrgrgrgr
OOHCenergijaOHCO
372192180372108264
666 2612622
6,0)(180:)(108 61262 OHCgOHgr
Vo procesot na fotosintezata za sozdavawe na eden molekul glikoza se tro{at 6 molekuli voda
Za sinteza na 1g glikoza se tro{i 0,6 g voda
Za sinteza na poslo`eni organski materii se tro{i pogolema koli~ina na voda
Vo proesek mo`e da se ka`e deka za sinteza na 1 g organska materija se tro{i 1 g voda
Rastenieto vo turgor sodr`i 10 pati pove}e voda od suva materija
Vo proces na transpiracija se tro{i 500 pati pove}e voda od sozdadenata materija
Formi na voda vo rastenieto i nivno zna~ewe
Hemiski vrzana voda e onaa voda koja se iskoristila vo sintezata na organskata materija
Hemiski nevrzana voda e onaa koja u~estvuva vo odr`uvawe na turgorot, gi rastvara mineralnite materii i u~estvuva vo biohemiskite procesi
Tranzitna voda e onaa voda koja go odr`uva tekot na transpiracijata, transport na hranlivi materii i ladewe
Usvojuvawe na vodata od rastenijata
Usvojuvweto na vodata nastanuva prvenstveno preku korenoviot sistem (trofi~na zona na korenovite vlaknenca, zona na aktivna rizosfera)
Isto taka vodata se usvojuva i preku lisjata i ostanatite organi koi se prekrieni so pone`ni kleto~ni zidovi i obvivki.
Primaweto na vodata preku listovite nastanuva pri vrne`i ili navodnuvawe so ve{ta~ki do`d i negovi varijanti.
Teorii za usvojuvawe na vodata od rastenijata
Pasivno usvojuvawe, koe e usloveno od transpiracijata i kohezijata
Aktivno usvojuvawe, vo koe vleguvaat dva faktoriOsmotski pritisok iMetaboliti~ki procesi
Vodata se usvojuva preku korenot
Koren
Teorijata za pasivno usvojuvawe bazira na transpiracijata koja e motorna sila za dvi`ewe na vodata i kohezijata koja ja dr`i vo sprovodnite sadovi
Mehanizam na dvi`ewe na vodata vo rastenijata
Kletkite na listot koi transpirairaat preku stomite, primaat voda od sosednite kletki, ovie od sosednite i se taka do sprovodnite sadovi.
Nedostigot na voda se javuva vo sprovodnite sadovi, koj se prenesuva se do kletkite na korenovite vlaknenca koi ja usvojuvaat vodata
So transpiracijata se sozdava golema sila na vle~ewe (usisna).
Kohezionite sili koi gi dr`at molekulite na vodata vo eden niz iznesuvaat i do 300 bari. Ova ne e dvi`e~ka sila, no so ovaa teorija se objasnuva dvi`eweto na vodata kaj visokite drvaja (i preku 100 m)
Kaj aktivno usvojuvaweOsmotski pritisok funkcionira so
izedna~uvawe na pritisocite pome|u hipotoni~niot rastvor (po~ven rastvor) i hipertoni~en rastvor (kleto~en rastvor)
Ponatamo{noto dvi`ewe od kletka na kletka se odviva poradi razlikata na osmotskite pritisoci pome|u kletkite
Vodata navleguva vo endodermot, kade poradi aktivnosta na protoplazmata pritisokot opa|a.
Ponatamo{noto dvi`ewe niz sprovodnite sadovi se odviva so silata na transpiracijata
I ovaa teorija se smeta za zastarena i novite teorii go pojasnuvaat dvi`eweto na vodata so sozdavawe na neprekidni "vodeni vlakna", odnosno neprekinati sinxiri na molekuli voda povrzani so kohezioni sili, koi se dvi`at niz intramicelarnite prostori na kleto~nata obvivka.
Faktori koi vlijaat na primawe na vodata
Vid na rastenijata Golemina (razvienost na
korenoviot sistem)Koli~ina na lesno dostapna voda
vo po~vataPo~ven tipSostav i koncentracija na
po~veniot rastvorTemperatura na po~vata i vodata
Vid na rastenijata Smukatelnata energija na korenot kaj
razli~ni vidovi e razli~na i se dvi~i od 5-35 bari.
Spored Zaderbaer rastenijata se podeleni vo 3 grupi:
So golema smukatelna energija 21-35 bari
So sredna smukatelna energija 10-20 bari
So mala smukatelna energija do 10 bari
Najvisoka smukatelna energija
imaat:
Primorski vidovi so 15-50 bari
Pustinski vidovi so 17-100 bari
Gabi i algi do 150 bari
Zna~ewe na navodnuvaweto
Rastvorawe, primawe i transport na mineralnite materii
Odr`uvawe na optimalna temperatura na asimilacionata povr{ina
Vodata e faktorot koj go limitira intenzitetot na fotosintezata
Obezbeduva sigurni i stabilni prinosi preku optimizirawe na uslovite za fotosinteza
Isparuvawe vo navodnuvaweto
Celokupnata potro{uva~ka na voda vo zemjodelstvoto opfatena e so procesite na:
isparuvawe,
filtracija von rizosferata
povr{insko istekuvawe
Potro{uva~ka na voda
EvaporacijaEvaporacijata e fizi~ki proces
na preo|awe na te~nostite vo gasovita sostojba.
Evaporacijata na vodata vo zemjodelstvoto mo`e da e od:Vla`na po~vaSlobodna vodena povr{inaVo proces na navodnuvaweDo`dovni kapki i kapki na
rasprskuva~ite
Evaporacijata se pojasnuva kako proces vo koj se javuva kako rezultat na kineti~kata energija na molekulite, koja raste so porast na temperaturata
Evaporacijata ja namaluva kineti~kata energija na okolnite molekuli
Evaporacijata na vodata e egzotermen proces, odnosno odzema energija i ja ladi sredinata
Sprotiven proces na evaporacijata e kondenzacijata
Pojava na evporacija ili kondenzacija zavisi od deficitot na vozdu{na vla`nost (D=E-e)
Evaporacijata zavisi od:
Temperaturata - pravoproporcionalno
Barometarskiot pritisok - obratno proporcionalno
Deficitot na vozdu{na vla`nost - pravoproporcionalno
Veter - pravoproporcionalnoInsolacija - pravoproporcionalnoKvalitet na vodata - sodr`ina na
soli - obratnoproporcionalno
Opredeluvawe na evaporacijata:
Daltonova formula:es- maksimalen pritisok na vodenata
parea vo vozduhot pri opredelena temperatura
ed-pritisok na vodenata parea pri to~ka na rosa
u - Brzina na veterot
uedesE )(
Opredeluvawe na evaporacijata:
Formula na Penman:es- maksimalen pritisok na vodenata
parea vo vozduhot pri opredelena temperatura
ed-pritisok na vodenata parea pri to~ka na rosa
u - Brzina na veterot
)()0098,01(35,0 edesUE
Evaporacija vo navodnuvaweto:
Se podrazbira kako isparuvawe od vla`na po~va
So promenata na vla`nosta na po~vata se menuva i isparuvaweto i toa pravoproporcionalno
Poradi pogolemata povr{ina na po~vata (vo odnos na slobodna vodena povr{ina) isparuvaweto e pogolemo
Naj~esto se razgleduva zaedno so transpiracijata
TRANSPIRACIJATranspiracija e proces na ispu{tawe
na vodata vo vid na vodena parea od strana na rastenijata.
Transpiracijata vo osnova e fizi~ki proces i na nea mo`e da se primeni Daltonoviot zakon za isparuvawe.
Spored toa pravoproporciaonalna e so deficitot na vozdu`na vla`nost i obratnoproporcionalna so barometar-skiot pritisok. Pokraj toa zavisi i od veterot i povr{inata od koja se izveduva isparuvaweto
Transpiracijate se razlikuva od fizi~kite zakonitosti koi va`at za sekoe isparuvawe po toa {to rastenieto ima svoe vlijanie preku svojata biologija, fiziologija...
Spored toa transpiracijata e biofizi~ki, odnosno fiziolo{ko-fizi~ki proces. Zatoa Daltonoviot zakon ne mo`e da se primeni za da se definira transpiracijata.
Odnos evaporacija:transpiracija
Precizni ispituvawa izvr{il ParsevoToj ja sporedil fakti~kata
transpiracija od listovite so isparuvawe od isto tolkava slobodna vodena povr{ina, pri isti uslovi.
Utvrdil deka pri niski vrednosti na evaporacija transpiracijata ima skoro ista vrednost (potpolno otvoreni stomi). Vo toj slucaj va`i Daltonoviot zakon, odnosno E=T
Pri pojava na deficit na lesno dostapna po~vena vlaga, pri isti ostanati uslovi, doa|a do promena na vodniot re`im na rastenijata
Vo takvi uslovi evaporacijata prodol`uva da raste, a transpiracijata raste so pomal intenzitet (neproporcionalno), pribli`uvaj}i se do vrednosti koga stagnira (zatvoreni stomi, pojava na venewe)
Neproporcionalno zgolemuvawe na T vo odnos na E
EVAPOTRANSPIRACIJA
E i T se odvivaat istovremeno Prifaten e eden parametar ET Sepak potrebno e da se
razlikuva E od T, i posebno da se opredelat
EVAPOTRANSPIRACIJA
MEREWE NA TRANSPIRACIJATA
Opredeluvawe na lisnata povr{ina
Metod na Seqaninov so ozolit So snimawe na lisna povr{ina So koeficient na odos
{irina:dol`ina Opredeluvawe na transpiracija
na 1 list so torziona vaga
Lisna povr{ina po Seqaninov Ozolit e foto-osetliva hartija Se opredeluva masata na edinica
povr{ina ozolit (1m2) Na par~e ozolit se postavuvaat
listovi i se izlo`uvaat na svetlo Ozolitot se razviva vo amonija~na
parea i se dobivaat sliki na listovite Slikite na listovite vnimatelno se
se~at so no`ici Ise~enite sliki na listovite se merat
na vaga i se pravi soodnos da se dobie povr{ina
Lisna povr{ina so snimawe so kamera
Se koristi specijalna oprema za lisna povr{ina
So kamera (skener) se snima poznata povr{ina
Potoa se snimaat listovi i avtomatski se opredeluva povr{ina, broj i dimenzii na listovite
Opredeluvawe na lisna povr{ina so koeficienti
Povr{ina na paralelogramot:
P=abPovr{ina na listot e
izmerena so ozolitSoodnos na dvete povr{ini
dava koeficient kk = P list : P paralelogramPonatamu se merat
dimenziite na listot i se dobiva povr{inata
P=axbxk
VIDOVI NA EVAPOTRANSPIRACIJATA
Potencijalna ETP
Realna ETR
Maksimalna ETM
Optimalna ETOpt
SOODNOSI NA REALNATA I POTENCIJALNATA
EVAPOTRANSPIRACIJATA ETR>ETP vi{ok na voda
ETR<ETP nedostig na voda
ETP-ETR kolkav nedostig na voda
ETR:ETP koga e 1 optimum,
pomalo od 1 nedostig na voda,
pogolemo od 1 vi{ok na voda
(oriz)
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA
Direktni metodi
Lizimetri i ET metri
Polski opiti
Pratewe na vlagata vo po~vata
Voden bilans
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA -
EVAPORIMETAR
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA -
EVAPORIMETAR
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA -
EVAPORIMETAR
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA -
LIZIMETAR
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA -
LIZIMETAR
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA -
LIZIMETAR
OPREDELUVAWE NA EVAPOTRANSPIRACIJATA
Indirektni metodi Torntvajt
Bleni i Kridl
Tirk
[arov
Alpataev
Hidrofitotermi~ki koeficient
METOD NA TORNTVAJT
• t - srednomese~na temperatura na vozduhot• I - godi{en kalori~en indeks (I=Σi)• i - mese~en kalori~en indeks• a - izvedena vrednost od godi{en kalori~en
indeks, spored slednite formuli:
KI
tETP
a
10
16
METOD NA TORNTVAJT
iI
ti
Ia
514,1
5
5,0100
6.1
METOD NA BLENI I KRIDL
• K - "Consumptive Use" faktor za kultura• F i f - "Consumptive Use", (potro{uva~ka na
voda)• t - srednomese~na temperatura vo oF• p - traewe na denot kako frakcija od godi{noto
fF
pt
fpt
f
fkFKETP
100
328,1;
100
METOD NA BLENI I KRIDLDIREKTNO OPREDELUVAWE NA ET
• k - "Consumptive Use" faktor za kultura• t - srednomese~na temperatura vo oC• p - mese~no traewe na denot kako frakcija
od godi{noto za dadena geografska {irina
kptETP 328,1254,0
METOD NA TIRK
H
hIgAIg
memmIgt
tETP
dekadammIgt
tETP
62,018,0
sec/5015
40,0
/5015
13,0
METOD NA [AROV
e - koeficient na isparuvawe na edinica povr{ina za sekoj stepen celziusov
t - srednodnevna temperatura vo stepeni celziusovi
teETP
METOD NA ALPATJEV
ΣD - suma na srdnodnevniot deficit na vozduhot vo ispituvaniot period
DETP 65,0
METOD NA HIDROFITOTERMI^KI
KOEFICIENT
Σt - suma na srednodnevni temperaturi za opredelen period
k - hidrofitotermi~ki koeficient za dadena kultura i period
t
ETPk
tkETP
Recommended