Marko Lopu{ina, novinar
Smrt patrijarha Pavla
Doga|aj godine je upoko-
jenje 44. srpskog pogla-
vara. Njegova svetost
patrijarh Pavle je napustio
Zemlju i oti{ao kod Boga,
kome je ve~no te`io.
Narod ga je ispratio sa
po{tovanjem, jer je bio
oli~enje vere i po{tenja. Te{ko }e biti
izabrati novog poglavara SPC koji }e sledi-
ti na~ela patrijarha Pavla.
Jovan Janji}, biograf
Smrt patrijarha Pavla
- Patrijarh Pavle je vratio SPC iz zape}ka
u narod i na dru{tvenu scenu. Povratio je
ugled i uticaj SPC kakav je imala u
najboljim periodima svog postojanja, pre
Drugog svetskog rata. To je u~injeno tako
{to je u vreme njegovog stolovanja donet
prvo Zakon o crkvama i verskim zajedni-
cama, a potom Zakon o restituciji. Prvim
aktom se garantuje u ~lanu 7 autonomija
SPC, a drugim aktom joj se vra}a oduzeta
imovina. Uspeo je da nadje zajedni~ki jezik
sa dr`avom, ~uvaju}i pritom punu
autonomnost Crkve. Zahvaljuju}i upravo
SPC dr`ava je na Kosovu i Metohiji
zadr`ala svoje integritet i posle progla{enja
nezavisnosti.
Episkop dalmatinski Fotije
Sahrana patrijarha Pavla
Ovo je bio jedan sve{teni, biblijski doga|aj,
koji je sabrao i objedinio na{ narod, ali i
~itavu vaseljenu. Takva mo`e biti samo
smrt pravednika. Sada slobodno mo`emo
re}i da blagodarimo Bogu {to smo na ~elu
na{e Crkve imali jednog tako divnog i
skromnog starca i duhovnog oca, kojeg kao
da je Promisao Bo`iji iz 4. veka zasadio u
na{ dvadeseti vek, da bude grad koji na
gori stoji, i svetlost ovoga sveta.
Dejan Marinkovi} – Sales
Manager Waterous Company
i pisac:
Svaku godinu `elim da pamtim samo po
lepom. Upravo na kraju godine sam ispred
svoje vikendice kod Beograda na{ao
Blekija – mali crni umiljati d`ukac, koga
sam zavoleo na keca. U`asno me podse}a
na mog pokojnog Ringa (prelepa crna
pudlica). Blekija sam hranio ispred ku}e
nekoliko dana, ali kad je pao prvi sneg,
nisam imao srca da ga ne primim u ku}u.
Odveo sam ga kod veterinara na vakcinaci-
ju, {i{anje i sredjivanje. Bleki je sada deo
na{e porodice. Za koji dan se vra}am iz
Srbije u Minesotu, naravno u dru{tvu svog
novog prijatelja.
Pozdrav i Sre}na Nova 2010. godina.
Zoran Golubovi} - predsednik
Srpsko - ameri~ke privredne
komore u ^ikagu
Sigurno u najsve`ijem se}anju ovogodi{njih
de{avanja je smrt patrijarha Pavla.
Plemenitost i mudrost njegove svetosti }e
te{ko na}i zamenu. Odlaskom patrijarha
Pavla zavr{ava se po meni i jedna cela
epoha SPC.
Ova godina }e sigurno ostati zapam}ena po
razplamsavanju globalne ekonomske krize.
Amerika najverovatnije iz
nje ne}e iza}i ni ekonom-
ski ni politi~ki vi{e tako
jaka kao {to je to do sada
bila. Jasno da je Srbija
takodje osetila negativne
efekte svetske ekonomske
krize, medjutim, uveren
sam da za razliku od Amerike, Srbija }e
nakon ekonomske krize zauzeti po mnogo
~emu vi{i polo`aj u svetu od onog koji je
do sada imala.
Uz ostale dogadjaje u 2009. godini, meni
sigurno zna~ajno mesto zauzima i obnovl-
jen rad Srpsko-ameri~ke privredne komore,
na{e organizacije u ^ikagu, koja je ostvar-
ila u ovoj godinu vrlo uspe{ne aktivnosti.
Redakciji lista Ogledalo i ~itaocima `elim
sve najlep{e u Novoj 2010. godini!
Aleksandar Blatnik –
karikaturista:
Te{ko je govoriti o
pro{loj 2009. godini, a ne
pomenuti zadnjih devet
godina. Gotovo su sve
ove godine istovetne, lo{e
za Srbiju, ru`ne i ne
povratile se. Sjajan smo
narod na svim poljima, od
nauke umetnosti do sporta i zaslu`ili smo
lep{e dane stoga neka 2010. godina bude
prekretnica ka boljem. @IVELI !
Milo{ Djordjevi}
– muzi~ar i peva~ iz ^ikaga:
Li~no – Pamti}u je po
odli~nom zdravlju i poslu
koji je u odnosu na pro{lu
godinu bio znatno slabiji.
– Uop{teno: Pamti}u
2009. godinu, po prvom
afro-amerikancu koji je
postao predsednik USA –
Obami.
Dr. Nestor Ivkov –
neuropsihijatar
Pamti}u je najpre po krizi
svega i sva~ega, najvi{e
optimizma. Krizi koja
pogadja sve, i mada
nisam mnogo direktno
pogodjen, zahvatila je
mnogo ljudi oko mene, i
to ne pravi
dobru atmosferu, ipak, “No man is an
island” ...kako neko re~e. Ista me je
nau~ila da svaka prepreka nije i kraj
sveta... ovo mi je prva kriza koju sam
svesno do`iveo u Americi. iskusniji ka`u...
“svako ~udo prodje”. Ova 2009. godina je
i kod mene donela neke promene.
Po~injem da se aktivno menjam, polako,
ali nekako, prvo po~eo sam da aktivnije
ve`bam... {to je za mene novo, drugo,
po~eo da ponovo putujem na mesta gde
nisam bio... i bilo je jako lepo. Ipak je ovo
veliki svet. No mislim da je najva`nije
iznad svega da smo zdravi i ~ili... ostalo
se sredi nekako. Ka`u Rusi: Da}e Bog
dan, da}e i hleba... samo polako.
Svim~itaocima va{eg lista Ogledalo `elim
sve najbolje povodom bo`i{nih praznika i
bolju Novu 2010. godinu.
Jelena Vojvodi}, astrolog
Kao prvo i najva`nije je da je Vojvodina
proglasila autonomiju, a {to je meni jako
drago. Odmrzavanje sporazuma sa Evrpom
i kona~no po~etak otvaranja prema Evropi!
Ukinut vizni re`im, juhhu... mogu ~esto da
skoknem do Budimpe{te (dva sata vo`nje
od mene).
Dolazak crnca za predsednika Amerike
Po~etak globalnog zagrevanja planete i
neuspela klimatska konferencija...hahaha,
jo{ malo pa eto 2012.
Milutin [o{ki}
Dosta toga zna~ajnog se
dogodilo u 2009. godini.
Ukidanje viza za puto-
vanja u zemlje Evropske
Unije, jedan je od lep{ih
dogadaja. Ali ja }u sig-
urno 2009. godinu pamti
po tu`nom dogadjaju za
ceo srpski rod, smrti na{eg duhovnog oca
Patrijarha srpskog, gospodin Pavle. Tu`ni
smo, ali sre}ni i ponosni da je takav div
po duhovnosti, dobroti i po{tenju bio na
~elu SPC i njenih vernika. Divili smo se
njegovim re~ima i delima – BUDIMO
LJUDI. Za njegovog `ivota, progla{en je
svecem koji po zemlji hoda. I bio je to.
Zato smo ispratili na{eg sveca na dosto-
janstven na~in u neki bolji svet, da nas
pred Bogom predstavlja i da se moli za
sve Srbe, bilo gde da su na zemaljskoj
kugli. Takvi ljudi kao {to je bio na{
Patrijarh ne umiru. Takvi ljudi ve~no `ive
u na{im srcima.
Pera Zupac – pesnik
Na|a Higl za prsa ispred svih
- Po mom mi{ljenju uspeh Na|e Higl je
svakako prelepo iznena|enje i sportski
doga|aj u protekloj godini. Govorimo o
tome da je ona u ovoj godini aposlutni
sportski hit. Devojka koja je vredno treni-
rala i samo uz pomo} svoga rada i svog
trenera, brata Sebastijana, dostigla ono o
~emu mnogi sanjaju. Svaka joj ~ast. Kada
bi smo govorili o pro{loj godini onda bi to
sigurno bio uspeh Milorada ^avi}a.
Mislim da se talenat ne mo`e zaustaviti,
potrebno je da to primetimo i dajemo maksi-
malnu podr{ku. Na|a Higl je isplivala uprkos
svim problemima koje je imala.
Mom~ilo Joki} – Odgovorni
urednik ”SPORT”-a
Veli~anstven ispra}aj
Sveci ne umiru. Oni se vaznesu u Carstvo
Gospodnje. Ugasnu}e ovozemaljskog `ivota
Patrijarha srpskog gospodina Pavla ozna~ilo
je po~etak novog `ivota Njegove svetosti u
du{i srpskog naroda.
Danono}nim bdenjem i nepreglednom kolo-
nom od Terazija do Saborne crkve, srpski
narod je pokazao ljubav, po{tovanje, tugu.
Pokazao je veli~inu du{e.
Narod je u veli~anstvenoj povorci ispratio
Patrijarha do ve~nog po~ivali{ta. Srbija je
kao retko kada bila jedinstvena.
Boban Ili} – Vajar
Pamti}u je po mnogim
dogadjajima koji su se
dogadjalo protekle go-
dine. To je godina koju
bih rado zaboravio.
Najte`e mi je palo to {to
je ubijen Francuski navi-
ja~ u sred Beograda,
momak kome niko od prolaznika nije smeo
da pritekne u pomo}. Najvi{e me je
obradovala vizna liberalizacija za gradjane
Srbije i predavanje kandidature za ~lasnst-
vo u E.U. Ameri~ka velika depresija je u
pro{loj godini zahvatila svakog od nas i
nadam se da }e se trend ekonomskog
kolapsa i otpu{tanja radnika zavr{iti sa
istekom ove godine.
@elim sre}u na{im fudbalerima na svet-
skom prvenstvu u Juznoj Africi, pokazali
su nam ove godine koliko su jaki.
@elim re}nu Novu godinu i dobro zdravlje,
svim ~itaocima Srpskog Ogledala.
@eljko Dimi} – Ameri~ki film-
ski i pozori{ni glumac, srp-
skog porekla.
Pamti}u je po: Ukidanju
viza za dr`avljane
Republike Srbije i samim
tim sticanjem prava
njenih gradjana da slo-
bodno, bez restrikcija,
putuju po evropskim
zemljama. Smrti Patrija-
rha Pavla. Dono{enju zakona o kulturi u
Republici Srbiji. Dogadjajima u Iranu i
neuspelog poku{aja svrgavanja predsedni-
ka Ahmedined`ada. Pojavi svinjskog
gripa. Sjajnim igrama fudbalske
reprezentacije Srbije i njenog zaslu`enog
odlaska na svetsko prvenstvo 2010.
godine. Dolasku Zlatana Ibrahi-movi}a,
{vetskog fudbalera na{eg porekla u
Barcelonu, po meni, jednog od najbo-ljih
napada~a na svetu. Velikoj ekonomskoj
recesiji. Filmovima: ‘Travelator’, ‘Neke
Druge Pri~e’, ‘Deep Score’ i ‘Echoes’
koje sam radio u Americi i na na{im pros-
torima.
Imperijalizmu, kao najvi{em stadijumu kap-
italizma koji uporno, iz dana u dan,
proizvodi sve vi{e sirotinje na ovom svetu
i “nemilosrdno” uve}ava profit onima koji-
ma je nedovoljno koliko god da imaju.
Pozdrav ~itaocima ‘Ogledala’, sre}na Nova
2010. godina i Sre}an Bo`i}!
PO ^EMU ]ETE PAMTITI PROTEKLU
2009. GODINU?
N O V O G O D I [ N J A A N K E T A
Za va{ novi izgled i novi imid` preporu~ujemo Le French Twist
Sigurno }ete biti zadovoljni kreacijom frizure
i svojim novim izgledom.
Pored odli~nog servisa La French Twist vam nudi:
- Najkvalitetnije nema~ke boje, koje }e osve`iti
va{e lice i dati prirodan sjaj va{oj kosi.
- Dogradjivanje kose u raznim nijansama.
- [minka.
- A za specijalne prilike Kompletan servis za va{ sve~ani izgled.
LE FRENCH TWIST
T e l 8 4 7 . 9 6 5 . 9 0 0 3
Pozovite jo{ danas i uverite se
u kvalitetan rad tima
LE FRENCH TWIST-a
Na novoj lokaciji u novom izdanju!
814 Civic Center Dr. u Nilesu.
Oacton &Waukeegan
SRE]NA NOVA 2010. GODINA!
Sre}an Bo`i} i Novu 2010. godinu,
svojim cenjenim musterijama
`eli Bany sa svojim timom.
HRISTOS SE RODI!
[ta se trenutno doga|a u srp-
skom pozori{tu Mira Srem~evi} i da li se
sprema neka nova predstava?
“Imali smo premijeru, na kraju
godine predstavili smo publici “Malu srpsku
komediju”. Po~eli smo da spremamo pred-
stavu “Ivkova Slava”, me|utim s obzirom da
je to veoma zahtevan poduhvat i da je potre-
ban veliki broj glumaca, probe smo odlo`ili.
U maju smo ponovili predstavu “Zavodnik”,
Miladina [evrli}a, sa kojom smo se uspe{no
predstavili na festivalu srpskih pozori{ta u
Otavi, u Kanadi pre godinu dana.”
Ono po ~emu }emo pamtiti pro-
teklu godinu je svakako veoma uspe{no
gostovanje pozori{ta iz Ni{a i Kanade.
“Najpre smo bili doma}ini
pozori{tu iz Toronta, sa predstavom “Trag
ljudskih zuba” Mirjane Ojdani} i uspostavili
temelje za budu}u saradnju sa ovim divnim
umetnicima. Kruna cele 2009. sezone je
gostovanje Prvaka Ni{kog narodnog
pozori{ta Aleksandra Mihajlovi}a i Dejana
Cicmilovi}a, koji su odigrali tri predstave za
na{u publiku: “Na raskr{}u”, “U senci ]ele
kule” i “Emigranti”. Prvaci Ni{kog pozori{ta
kreirali su nezaboravne likove i ostavili pub-
lici neprocenljivi umetni~ki do`ivljaj i stvo-
rili dugoro~na prijateljstva. Gosti iz Ni{a sa
glumcima iz na{eg pozori{ta i ovda{njim
horom organizovali su Vidovdanski recital.
U~estvovala sam u tom recitalu i mogu da
ka`em, ne samo u svoje ime, ve} u ime cele
na{e ekipe, da je to bila najlep{a vidovdan-
ska predstava koju smo imali do sada.
Prvaci Ni{kog pozori{ta organizovali su i
radionicu za glumce i odr`ali nekolik ~asova
glume. U toku su pregovori za prole}no
gostovanje “Cigani lete u nebo”, gde
u~estvuje ansambl od 19 glumaca iz
Toronta.”
Srpsko pozori{te “Mira
Srem~evi}” u februaru
obele`ava pet godina posto-
janja. [ta tim povodom
spremate za na{u pub-
liku?
“Plan i ramo
vi{e razli~itih mani-
festacija. Pored
predstave “Male
srpske komedije”,
odr`a}emo ve~e
p o s v e } e n o
p u b l i c i ,
glumci }e
b i t i
doma}ini i
zabavlja~i
u vrlo
specifi~noj
formi, koja
jo{ nije
vi|ena u na{em pozori{tu. Deo programa
posveti}emo Miri Srem~evi}, sa kojom smo
osnovali ovo pozori{te i koja je svoju ljubav
i entuzijazam duboko usadila u na{a srca da
se i danas od toga napa-
jamo i {to god vi{e crpi-
mo sa njenog izvora vode
je sve vi{e.”
Kako, u ovim
ekonomski te{kim vre-
menima pozori{te finan-
sijski opstaje?
“Izdr`avamo se
od prihoda ulaznica i
donacija. Jako smo ve{ti
i dovitljivi, pa su nam
rashodi minimalni.
Kostime uglavnom dobi-
jamo od donacija ili iz
“Good will” radnji.
Scenografiju prekrajamo od ve} postoje}eg.
Zahvaljuju}i SKC Sveti Sava, biv{em
predsedniku g. Vladi Bjelopetrovi} i
sada{njem predsedniku g. Mi{i Todorovi}u
pozori{te je dobilo sve {to je neophodno za
rad. Pozornica je pro{irena, zadnji deo sale
je izdignut da bi se postigla {to bolja
vidljivost, uvedeno je hla|enje, grejanje,
osvetljenje i ozvu~enje. Ministarstvo za
dijasporu Srbije nam je odobrilo $5.000 za
predstavu “Gospo|a Ministarka”.
Osim donacija-
ma, kako se jo{ mo`e
pomo}i pozori{tu?
“Potrebna
nam je pomo}
zaljubljenika u
ovu umetnost u
mnogim oblasti-
ma. Potrebni su
nam gumci, reditelji,
t e h n i ~ k o
osob l j e ,
dizajneri, scenografi i mo`da najva`nije neko
ko bi vodio odnose sa javno{}u. Uzimaju}i u
obzir da na{a publika dolazi sa velike teritori-
jalne udaljenosti, mi poku{avamo da posle
predstave napravimo prijatnu atmosferu za
dru`enje. Obi~no slu`imo zakusku, pi}e, a
ponekad imamo i muziku. Svako ko se
odlu~i da nam se priklju~i ne}e se pokajati,
jer je napor i trud manji od velikog zado-
voljstva biti sa kreativnim ljudima.
Neumorno nas, za sve na{e
potrebe, poma`e list Ogledalo. Va{a pomo}
nikada nije zatajila i zato smo vam svi iz
pozori{ta veoma zahvalni. Poma`e
nam i Vesna Zafirovski iz
Konzulata Srbije, koja elektronski
{alje sva na{a obave{tenja.
Zaljvaljuju}i novinarki Mili
Filipovi}, koja sve ovo vreme prati
na{ rad pro~uli smo se i van
^ikaga. Njeni ~lanci daju veliki
podstrek ~itavoj gluma~koj ekipi.”
Govore}i o budu}im
planovima Ankica Ratarac je najav-
ila gostovanje glumaca iz u`i~kog
Narodnog pozori{ta 8, 9, 10, 15, 16.
i 17. januara. Oni }e prikazati tri
predstave: “Solunci”, “U naviljci-
ma”, “Slu{aj amo” i prvi put na
na{oj sceni izve{}e predstavu za na{e najm-
la|e. [to se na{eg pozori{ta Mira Srem~evi},
o~ekuje se nastavak rada na predstavi
“Ivkova slava” i obnavljanje predstava
“Gospo|a ministarka” i “Zavodnik”.
Intervju: Direktor srpskog pozori{ta iz ^ikaga, Ankica Ratarac
UO^I PETE GODI[NJICE
SRPSKOG POZORI[TA U ^IKAGU
Na kraju svake godine sumiramo rezultate minulog rada. Srpsko pozori{te Mira Srem~evi} je u sezoni 2008. predstavom “Gospo|a ministarka”
isko~ilo iz lokalnih okvira. Pored odli~nih kritika i uspe{nih gostovanja, dobilo je podr{ku i od Ministarstva za dijasporu Vlade Srbije.
Proteklu 2009. godinu, obele`ila su zapa`ena gostovanja pozori{ta iz matice i Kanade.
Tim povodom razgovaramo sa direktorkom srpskog pozori{ta iz ^ikaga Ankicom Ratarac
Raspored predstava u izvodjenju glumaca iz U`ica
Jan. 8. Petak - SOLUNCI Istorijska dokumentarna drama
Jan. 9. Subota - SOLUNCI
Jan. 10. Nedelja - SLUSAJ AMO! Monodrama -Toma Trifunovi}
Jan. 15. Petak - U NAVILJCIMA - Komedija
Jan. 16. Subota -SOLUNCI
Jan. 17. Nedelja - SLUSAJ AMO! Monodrama - Toma Trifunovi}
Za najmladje bi}e odigrana predstava
^AROBNI BROD - Tanja Jovanovi}.
I N T E R V J U
Predstava “Mala Srpska komedija”
U
`i~ko narodno pozori{te je po
svemu {to je merljivo u Srpskim
okvirima, postalo najzna~ajniji
rasadnik talenata, ideja, modernog vir-
tuoznog sveta jedne male scene, jednog
velikog, malog grada na zapadu Srbije.
Male scene, koja krasi priznanjima zemlju
Srbiju, od Veneciskog pozori{nog bijanala
do Bijanala u Moskvi, od Sterijinog pozor-
ja, do prve nagrade festivala srpskih
pozori{ta. Pozori{te u koje se gleda
otvorenih o~iju. Neka neobi~na sve`ina sa
Zlatiborskih padina je produvala Srbiju i
njeno glumi{te. Predstave i glumci u njima,
su samo deo ornamentike na prozoru i
zavesi koja miri{e na poljsko cve}e na{e
zapadne Srbije. Velika zvona zvone i na
velika vrata predstavljaju glumce i
glumi{te, kome nama kraja.
Komplementarne boje teatra, slobodne i
iznad svega mirisne forme [umadije, se
negde povezuju u venac iznad zemlje koji
lebdi kao me|a duhovnosti stare Srbije i
njenih potoka. Jedna reka je salila bujicu
koja nosi, voljom grupe glumaca koja nam
dolazi u pohod i donosi nam bistro nebo
iznad krajolika, ovde u na{ ^ikago. Ispred
svih stoji doajen srpske drame, otac dva
najuspe{nija glumca dana{nje srpske scene
Toma Trifunovi}. Pre nekoliko godina sam
u{ao u tu moma~ku sobu, dvojice velikih
umetnika, u tu magi~nu i prahom za~aranu
de~iju sobu. Video sam krevete na sprat,
studentske slike, neve{te portrete nacrtane
na zidu, video sam tragove detinjstva i svu
mladost koja je tu ostala da lebdi i da gori
kao sve}a spokojnica, sve}a koja obasjava
tragove na srebrnom nebu. Tu u U`icu je
iznikla grana jedne jake srpske porodice,
trokraka grana srpskog glumi{ta danas.
Sergej Trifunovi}, Bane Trifunovi} i njihov
otac, na{ sagovornik za ^ika{ko Ogledalo,
glumac Toma Trifunovi}.
Gospodine Trifunovi}u, narod
ka`e da iver ne pada daleko od klade.
Gde je zapaljena vatra u va{oj ku}i i ko
je kome u~itelj, a ko kome tvorac u va{oj
porodici?
Gde i kako se sve to za~elo
te{ko je pitanje. Mo`da je po~etak u prade-
di vrsnom muzi~aru na klarinetu, koji je
dospeo kao muzi~ar i do srpskog dvora.
Mo`da je po~etak u dedinim i babinim
pri~ama u dugim zimskim no}ima, mo`da
u de~a~kim snovima i igrama u predivnim
vrbacima kraj Morave ~uvaju}i ovce. Tek
moj prvi susret sa pozori{tem bio je u
prvom razredu osnovne {kole i ta ljubav
traje evo do ovih dana.
Gostovali ste u ^ikagu sa pred-
stavom koju ste sami napisali, ve} vas
poznajemo i kao glumca i kao re`isera.
[ta nam donosite na poklon ovom pose-
tom?
Ovo je moj tre}i dolazak u ^ikago
i za ovaj put smo moje kolege i ja priredili
de~iju predstavu, jednu dokumenarno
istorisku predstavu baziranu na ispovestima
u~esnika slavne epopeje solunskih ratnika i
prvog svetskog rata i na kraju predstavu koja
je tako|e ura|ena na osnovu autenti~nog
govora kapetana Luke \ura{kovi}a odr`anog
maja meseca 1940. godine, a koji je po
mnogo ~emu aktuelan i sada.
Koliko je danas mogu}e i na koji
na~in ste uspeli da afirmi{ete jedno
pozori{te iz daleka, pozori{te koje je
nastalo i afirmisalo se svojim kvalitetom
podalje od centra Srbije? Koliko je
daleko U`ice od Beograda?
Ni{ta se ne doga|a preko no}i da
bi se bilo {ta i bilo gde, u bilo kom poslu
uradilo, pored talenta i ljubavi za taj posao
potreban je i rad, uporan i istrajan i rezul-
tati moraju biti tu, iako ste daleko od cen-
tra 200 kilometara, jer ta takozvana elita
`ivi u uverenju, da je kod njih sve najbol-
je, oprosti im Bo`e ne znaju, a neznanje
nije greh.
Tri velika glumca u jednoj ku}i.
Koliko je truda ulo`ila majka i va{a
supruga u vas trojicu, mu{karaca?
Uloga svake majke u vaspitanju
dece je nemerljiv, a pogotovu u ovom
slu~aju kada sam po prirodi posla vi{e
bio odsutan nego prisutan. Nismo ih
ni~im optere}ivali, njihov izbor je bio
logi~an, jer su detinjstvo proveli u
pozori{tu i oko pozori{ta. Prava je sre}a
da mi je sudbina dodelila pravu `enu, jer
retke su one koje mogu da izdr`e tri
ludaka kao nas trojicu, a da ostanu nor-
malne.
[ta jo{ uvek niste ostvarili u
svom stvarala~kom pohodu?
Nemam posebnih `elja. Posle 40
godina rada, odigranih vi{e od 180 premi-
jera, snimljenih serija i filmova, sad mi je
zadovoljstvo da u`ivam u kreacijama mojih
sinova i njihovih kolega, a ja u~estvujem
malo ili ni malo, jer njihov uspeh je moj
najve}i uspeh.
Boban Ili}
Glumci iz U`ica
Tanja Jovanovi} -
d i p l o m i r a n i
glumac, stalni
~lan Narodnog
pozori{ta u U`icu
od 1999. god.
Dobitnik je
zna~ajnih nagrada
za najbolja
gluma~ka ost-
varenja. Deset
godina se bavi
p e d a g o { k i m
radom i vodi renomiranu {kolu glume iz
koje su potekla velika gluma~ka imena,
bavi se i humanitarnim radom, pomo`e
ugro`enoj deci bez roditeljskog staranja.
Toma Trifunovi}
ima bogato po-
zori{no i filmsko
iskustvo i dobitnik
je brojnih nagrada
za gluma~ka ost-
varenja.
Otac je dva na-
jpopularnija srps-
ka glumca Serge-
ja i Branislava Trifunovi}a.
Vladimir Kur~ubi} – dipl. Glumac.
Ostvario je mnoge zapa`ene uloge u
pozori{tu i na filmu. Glumi u jednoj od
najgledanijih serija.
Nikola Pejovi} - dizajner
tona, anga-`ovan u
mnogim internacionalnih
projektima na obradi
zvuka. Osniva~ je
De~ijeg muzi~kog festi-
vala, koji za cilj ima afir-
misanje mladih i njihovog talenta.
GLUMCI U@I^KOG
POZORI[TA U ^IKAGU
K U L T U R A
Jan. 15. Petak - U NAVILJCIMA - Komedija
Jan. 10. Nedelja - SLUSAJ AMO! Monodrama -Toma Trifunovi}
Jan. 17. Nedelja - SLUSAJ AMO! Monodrama - Toma Trifunovi}
Jan. 8. Petak - SOLUNCI Istorijska dokumentarna drama
Jan. 9. Subota - SOLUNCI
Jan. 16. Subota -SOLUNCI
"[TO GOD TKA[ VEZUJ KONCE ZA NEBO"
K
rf, jedno od najlep{ih mediteran-
skih ostrva, skoro ~itav vek za
Srbe, ima poseban zna~aj. Srbin
na Krf dolazi i turisti~ki, ali pre svega,
dolazi da oda po~ast svojim precima koji
su boravili na „zelenom ostrvu”.
Istorijski trenutak Prvog svetskog
rata u kome je srpska vojska boravila na
Krfu posle prelaska Albanije, poznat je
mnogim posetiocima i pre dolaska na ostrvo.
Ipak, direktnim suo~avanjem sa
spomenicima i svedo~anstvima tragi~nog i
slavnog vremena, svaki Srbin do`ivi preo-
bra`enje.
Imala sam priliku da posetim
Srpsku ku}u na Krfu, ujedno i mesto u
kojem je po~asni srpski konzulat u Gr~koj,
takodje i ostrvo Vido, nekada kameno
ostrvo, ostrvo zmija i smrti.
U knjigu utisaka u Srpskoj ku}i
zapisala sam...“Po ko zna koji put sam
ponosna {to sam srpskog roda.”
I tokom svih ovih godina dok
smo bili anatemisani i poni`eni nepraved-
nim optu`bama protiv ~ove~nosti, na
malom ostrvu Krf, srpski turista je uvek
bio dobrodo{ao. Me{tani bi na zvuk srp-
skog jezika, sa osmehom odgovarali
„Dobar dan” iako vas vide prvi put u
`ivotu. Srbin je ponovo imao uto~iste na
Krfu. To su nam na{i preci ostavili u
amanet. Svojim po{tenjem i ~a{}u srpskog
vojnika.
Na mnogo na~ina se mo`e anal-
izirati sudbina srpske vojske i civila od
treunutka napu{tanja albanskog tla do
evakuacije na solunski front.
Srbi su mnogo materijalnih i onih
neopipljivih tragova ostavili tokom svog
boravka na Krfu. Stanje duha srpskog
vojnika, oficira, civila je ono po ~emu je
pravi Srbin poseban.
Na nezamislive fizi~ke napore,
telo se odupiralo prirodnim nagonom za
samoodr`anjem. To je sasvim normalno.
Ali `ivot na{eg vojnika dok je prelazio
Albaniju spasavali su duh, vera,
snala`ljivost pojedinca i iznad svega ljubav.
Bila su to ne samo bra}a po krvi,
ve} i bra}a po duhu.
O tome svedo~i sve ono {to se
dogadjalo posle okon~anja fizi~kog
stradanja na Krfu. Nastale su najlep{e
pesme, kojima se ~ak ni autor ne zna,
rodoljubiva poezija, bili su to i po~eci
fotografije i filmske umetnosti.
Ipak, ono {to je jako va`no,
mo`da i najva`nije jesu osobine Srba
ispoljene na Krfu. Po{tovanje tudje
imovine i obi~aja, u~tivost vojnika i ofici-
ra u ophodjenju sa krfskim `enama,
odr`avanje reda i ~isto}e objekata u koji-
ma su boravili, disciplina i marljivost u
izvr{avanju obaveza.
A u trenucima najve}ih isku{enja
tela, prilikom prelaska Albanije i prvih
dana po dolasku na Krf, svest se branila
se}anjem na sliku napu{tenog zavi~aja.
Sanjali su vojnici otvorenih i zatvorenih
o~iju svoje selo, njivu, ku}u, zenu… ili
ne{to sasvim obi~no, a nedostupno. U
izuzetnom romanu “Dan {esti” Rastka
Petrovi}a, de~ak u albanskim gudurama
pred o~ima ima sasvim jednostavan san:
“Sanjao je krofne. Vru}e krofne.
Ni{ta drugo, samo to. ^ak ni tanjir na
kome su. Jedan dug, veliki san o vru}im
krofnama….o njihovom mirisu, o `udnji
da i unutra{njo{}u usana oseti njihov
miris…”
De{avalo se da san i fantazija pro-
dru duboko u svest, pretvaraju}i se u halu-
cinaciju i ko{mar. To je bio prvi znak
posustajanja tela u uslovima zemaljskog
pakla. Gotovo sva zapisana svedo~enja gov-
ore da su poslednje izgovorene re~i srpskog
vojnika pred smrt, bile re~i upu}ene svojim
najbli`ima ostavljenim i otad`bini. U sud-
njem ~asu, na tudjoj teritoriji, izmedju jave
i sna, obra}ali su se `eni, verenici, roditelji-
ma, deci…Te re~i nisu stizale do onih koji-
ma su bile namenjene, ali su njihov potmuli
eho pre`iveli saborci dobro zapamtili.
Posle prvih nekoliko nedelja opo-
ravka na Krfu, dogodio se fantasti~an
preokret u kolektivnoj svesti srpskog
vojnika. Do{lo je prole}e, a srpskim
vojnicima koji su ve}inom poticali iz
{umadijskih sela, rasko{ zelenih pros-
transtava mediteranskog ostrva, pokazala
se kao najlep{i san u stvarnosti…
Ipak, srpskom vojniku ambijent
u`ivanja nije bio dovoljan. Nedostajala mu
je toplina rodne grude. Tamo gde je svoj
na svome.
Italijanski diplomata, grof Karlo
Sforca, stranac koji je pored doktora
Arcibalda Rajsa zaista pronikao u srpsko
nacionalno bice u Prvom svetskom ratu,
bele`i:
„A na Krfu su naro~ito Srbi bili
omiljeni, jer nijedan od njih nije `eleo da
ostane tu. Svaki od njih je `udeo za svo-
jom grudom zemlje u Sumadiji, za svojom
ku}icom u Beogradu ili Ni{u.”
Nestrpljivost za {to brzim
odlaskom u Solun i priklju~enju borbama
na Solunskom frontu nije bio samo izraz
patriotizma i `elje za oslobodjenjem dr`ave.
Dodatni motiv koji je imao srpski vojnik
bio je neizdr`iv nagon za povratkom u svoj
dom. To je bio izvor neiscrpne snage i
hrabrosti kojoj su se divili ~ak i neprijatelji.
Naravno, nije sve bilo idili~no. U
medjusobnim odnosima Srba u tom dvogo-
di{njem periodu boravka na Krfu, bilo je
`estokih parlamentarnih rasprava, borbi za
vlast pojedinaca, kalkulacijama i
politi~kim igrama oko dalje sudbine
dr`ave.
Boravak srpskog naroda i organa
dr`avne uprave na Krfu od 1916. – 1918.
ostavio je tragove. Najte`a pobeda srpskog
vojnika, pobeda iscrpljenog tela nad
bole{}u, ~ista svest nad u`asom vidjene
stvarnosti, pobeda nad samim sobom slu`i
i danas za primer svim posetiocima Srpske
ku}e i ostrva Vido.
Najdublje preobra`enje do`ivl-
javaju mlade generacije. Odrasli u ne
mnogo boljim vremenima, ali uz sasvim
druga~iji sistem vrednosti koji im name}e
novo doba, oni se poklanjaju srpskoj `rtvi.
Aleksandra Maksimovi}
KRFSKA
EPOPEJA
I S T O R I J A
U organizaciji na{eg lista mo`ete po}i u Gu~u na ovogodi{nji
50. Sabor truba~a. Tura uklju~uje slede}e:
Prevoz modernim autobusom koji poseduje klimu i najsavremenije
audio i video uredjaje na relaciji Begrad, Oplenac, Gu~a,
19. avgusta, 2010. Sme{taj u Gu~i za 3 no}i i 4 dana.
Autobuski prevoz na relaciji: Gu~a, Mokra Gora, Sargan, Ov~ar Banja i
povratak u Beograd 22. avgusta, 2010. godine, uve~e.
Sme{taj u hotelu na Mokroj Gori – [arganska Osmica,
dvokrevetne sobe, dva preno}i{ta uz doru~ak.
Obilazak Oplenca, crkve i muzeja, ku}e kralja Petra.
Obilazak Drvengrada, etno sela Emira Kusturice.
Ru~ak po dolasku u ^a~ku i ru~ak na povratku u Ov~ar Banji
na splavu uz muziku truba~a za sre}an povratak ku}i.
Kamermana sa TV FOX koji ce snimiti ceo na{ do`ivljaj i prilog
}e biti emitovan ma FOX televiziji u Srbiji, a avko od putnika
}e dobiti svoj primerak emisije sa putovanja.
Cena ovog aran`mana je $650.00
Za rezervacije, koje se moraju izvr{iti
do kraja februara pozovite: 773.744.0373
OGLEDALO
U GU^I
GU^A U
OGLEDALU 2010.
S
rpska bratska pomo} iz ^ikaga,
humanitarna organizacija koja se
proslavila svojim delima i aktivnosti-
ma, organizovala je humanitarnu akciju
sakupljanja ode}e i obu}e za decu i
nezbrinute sme{tene u izbegli~kim
centrima u Srbiji. U toku akcije
napravilio su partnerstvo sa
Humanitarnom organizacijom
“Lifeline”, princeze Katarine
Karadjordjevi}, koja }e u Srbiji deli-
ti prikupljenu pomo} ~ika{kih Srba.
“Akcija je vi{e nego
uspela, zahvaljuju}i izuzetnom
odzviu na{ih sunarodnika. Ljudi su
donosili i krevetce za decu, igra~ke,
izuzetno o~uvanu i uredno spreml-
jenu garderobu, tako da }emo iz ^ikaga
brodom poslati pun kontejner pomo}i
namenjene izbeglicama i siroma{nima u
Srbiji. Na humanitarnoj zabavi koju smo
odr`ali krajem decembra, prikupili smo 4000
dolara, a o~ekujemo i jo{ finansijskih sred-
stava, kojima }emo pokriti tro{kove prenosa
robe. Brod }e i}i za Solun, a odatle }e robu
do Beograda dopremiti na{i autoprevoznici”-
ka`e Dragan Stefanovi}, koordinator akcije.
Na{i sunarodnici su prikupljenu
robu ostavljali na punktovima u crkvama
“Sveti Simeon Miroto~ivi” na 114. ulici,
“Sveto vaskresenje Hristovo” na Palmer
skveru, “Sveti Djordje” u Isto~nom
^ikagu, “Sveti Jovan Krstitelj” u Belvudu
i “Sveti Stevan De~anski” na Lilendu, a
SBP }e im za sve priloge dostaviti priz-
nanice, uz kojih }e mo}i da osiguraju
odbitak od poreza.
“Zanimljiva je pri~a jednog
na{eg sunarodnika iz Des Planes-a, koji
je poreklom iz Like i koji je uredno
sakupljao omanjalu garderobu i igra~ke
svojih unuka i kao pomo} doneo oko
150 kg garderobe. Ka`e, uvek se nadao
da }e i neka srpska organizacija
kona~no po~eti da prikuplja ove stvari
za pomo} na{im ugro`enim i nesre}nim
ljudima, a prava je sre}a da smo mi tu
akciju sada i sproveli u delo. Nadamo
se da }e kontejner i sti}i do Bo`i}nih
praznika, kada je i red i radost to
uru~iti na{im mali{anima i izbeglica-
ma.” dodaje Stevanovi}.
Akcija SBP i dalje traje, ona }e
trajati u kontinuitetu, a u na{im crkvama }e
biti postavljene odgovaraju}e kutije za kon-
stantno sakupljanje pomo}i, koju }e na{i
sugradjani mo}i da ostavljaju nedeljom pre
ili posle ligurtgije. M.F.
BO@I]NI POKLONI
IZBEGLICAMA U SRBIJI
MUZIKOM PROTIV
AGRESIJE
P R O T E K L I D O G A \ A J I
SAK
iz ^ikaga je ove godine
odr`ao 10. jubilarni prazni~ni
koncert “Popodne klasi~ne muzike” u
Luteranskoj crkvi “Svetog Pavla u
Evanstonu”. Izuzetna interpretacija, zanimljiv
repertoar i pre svega mnogo ljubavi za ovaj
muzi~ki dogadjaj, ponovo su
spojili muzi~are srpskog
porekla i njihove prijatelje i
vrsnu publiku, ~iji je veliki
deo na ovom koncertu bio i
pre 10 godina, kada je seri-
ja ovih koncrerata i
zapo~ela.
Svoje vreme i tal-
enat i ovoga puta darivali su
vrsni muzi~ari – Kurt
Vesterberg (orgulje), Rene
Jakov~i} (piano), D`ord` Radosavljevi}
(piano), Vendi Varner (violon~elo), Olga
Bojovi} (sopran) Zoran Jakov~i} (violina),
Anton Jakov~i} (viola) i Antoanete
Jakov~i} (violon~elo), Kristijan ^ivjak
(piano), Vera Stefanovi} (violina) i
Dimitrije Stefanovi} (violonccelo). Izvodili
su dela Baha, Mocarta, Bramsa, Debisija,
[opena, Baha, [ostakovi~a i Pu~inija, ali i
Miroslava Mileti}a i Miloja
Milojevi}a, uva`enih srpskih
kompozitora.
Sve je po~elo pre 10
godina, kada su ~lanovi
uprave Srpskog akademskog
kluba re{ili da u godini kada
je Srbija bombardovana
odgovore klasi~nom muzikom,
interpretacijom {kolovanih
muzi~ara, koji takodje jesu slika Srbije.
“Bila je to te{ka i bolna 1999. god-
ina, kada smo `eleli da koncertom odgovo-
rimo svetu. On se nekako rodio u svima
nama, rodila se ta potreba za kulturom, i to
je bio najlep{i na~in da ostanemo zajedno,
pre`ivimo ono {to je mnogo bolelo i
poka`emo svetu ko smo. Deset godina kas-
nije svaki koncert je sve bolji i bolji, sve vi{e
umetnika u njemu u~estvuje, sve vi{e publike
dolazi. Na `alost, u medjuvremenu smo izgu-
bili nekoliko prijatelja i ~lanova Kluba, pa
smo ovaj koncert zato i
posvetili Lilijani Novakovi} i
drugim preminulim ~lanovi-
ma. Kroz sve ove godine
najte`e je bilo okupiti sve
ove vrsne umetnike i prona}i
termin kada su svi slobodni
i u mogu}nosti da doniraju
svoje vreme. Ove godine, za
divno ~udo, to nije bio prob-
lem, najpre zbog toga {to je
muzi~ka porodica Jakov~i}
iz Ajove stigla u ^ikago ba{ u vreme kon-
certa, a i svi drugi umetnici su se rado odaz-
vali pozivu i uskladili svoje termine. Olga
Bojovi} i Kristijan ^ivjak su vrlo fleksibilni,
a D`ord` Radosavljevi} je uvek tu, osim
kada ima neodlo`ne obaveze. Imamo divnu
publiku, muzi~ki obrazovanu i drago nam je
da su uvek sa nama,” ka`e dugogodi{nji ~lan
SAK-a Vesna Zafirovski.
Bra~ni par Kurt
Vesterberg i Rene Jakov~i},
pre 10 godina su punog srca
otvorili vrata ove crkve za nas-
tupe na{ih umetnika, i sami
svake godine rado nastupaju i
sre}ni su zbog ovog muzi~kog
iskustva. Dr Kurt Vesterberg je
i muzi~ki direktor u crkvi.
“Svake godine je
ovaj koncert sve interesantniji, pojavljuju
se novi umetnici koji u njemu u~estvuju i
zaista je fascinantno koliko je srpskih
uemtnika u ^ikagu. Nastupaju od sveg
srca, sviraju i pevaju perfektno, sa posebn-
im `arom ba{ za ovu publiku. Kroz sve
ove godine za mene je najlep{e iskustvo
slu{ati maestra D`ord`a Radosavljevi}a,
jednog od najboljih pijanist u ovoj eriji.
Rene i ja ~esto sviramo dela u ~etiri ruke,
{to je takodje izuzetno iskustvo.”- ka`e dr
Kurt Vesterberg.
Njegova supruga, pijanista Rene
Jakov~i}, izuzetno je sre}na zbog ovog
posebnog porodi~nog muzi~kog iskustva,
jer su iz Ajove stigli njen brat, Zoran
Jakov~i}, poznati violinista, i njegova deca,
takodje umetnici.
“Iskreno, ovo je bio prvi put da
smo svi svirali na istom koncertu, od kada
smo u Americi. Moj brat je iz Jugoslavije
na {kolovanje oti{ao sa 16 godina, ja sam
Jugoslaviju napustila kada sam imala 21,
oboje smo sada u Americi, svako u svojim
karijerama. Na{i roditelji su violon~elisti, i
tu snagu muzike mi nosimo celog `ivota.
Mi smo odrasli u Beogradu, muzika
povezuje na{u porodicu. Meni je uvek
izuzetno drago da sviram pred na{om pub-
likom, i nagla{avam da je to izuzetno zah-
valna publika, tako da i mi muzi~ari na
ovim koncertima veoma u`ivamo,” ka`e
Rene Jakov~i}.
Mila Filipovi}
Rene Jakov~i}
K
rajem decembra je u prijatnom
amdijentu srpskog restorana
“Sandy’s” u ^ikagu Fudbalski
savez dr`ave Ilinois sve~ano proslavio kraj
poslovne godine i pred praznike ugostio
prijatelje, sponzore, fudbalere, novinare i
navija~e. “Glavni krivac” za proslavu uz
na{u tradicionalnu kuhinju je Branko Ili},
predsednik ove presti`ne fudbalske asoci-
jacije.
“Godinama se kraj godine slavio
na meksi~kim, bugarskim ili nekim drugim
mestima, a ja mislim da je kona~no bio
red i da mi ugostimo fudbalere i fudbalske
radnike i uslu`imo ih izvanrednim jelima
iz tradicionalne srpske kuhinje.”- ka`e
Branko Ili}, koji je veliki deo svog `ivota
posvetio fudbalu.
Bila je ovo vi{e nego uspe{na
godina za ovu asocijaciju i njene
klubove, ali i za srpski fudbal u dr`avi
Ilinois.
“Imali smo redovne aktivnosti,
ali i izuzetno organizovan fudbalski turnir
na pesku, na kome je u~estvovalo 60
najboljih ekipa iz regiona, od Ohaja do
Nebraske, kao i turnir na male golove,
koji je takodje okupio 60 odli~nih timova.
Osim toga, na{i fudbaleri su ove godine
u{li u “Hall of Fame”, i to ne zato {to su
Srbi, nego zato {to su za razvoj fudbala i
njegovu popularizaciju zaista zaslu`ni.
Aley Mihailovi}, uspe{an trener i Nedeljko
Kralj, su dali ugled na{em savezu, zbog
njihovog rada i zalaganja {irom Amerike
smo svi dobro prihva}eni i mnogo vi{e
uva`avani.”
Kako Savez izlazi na kraj sa
te{kom ekonomskom krizom, kakvi su
odnosi sa sponzorima i donatorima?
“^injenica je da su sredstva sponzora
mnogo smanjena, ali to samo zna~i da mi
svi zajedno moramo jo{ vi{e i upornije
raditi, za lepotu te fudbalske igre. Upravo
sada planiramo veliki turnir koji }emo
organizovati u martu, planiramo u~e{}e
mnogih ovda{njih nacija, a prihod }e biti
namenjen funkcionisanju na{eg Saveza.
Nagrada za pobednike bi}e 10.000 dolara,
pa se nadamo velikom interesovanju. Ovaj
Savez ima dobru budu}nost, imamo 27
liga i nastoja}emo da ovaj sport u Ilinoisu
bude {to popularniji i privla~niji. Ove
godine najstarija fudbalska Nacionalna liga
u Americi slavi 90 godina postojanja.
Fudbalski savez Amerike takodje slavi 90
godina rada, a mi smo jedna od 13 dr`ava
koje su u Savezu od po~etka. Sa nama je
na ovoj proslavi i predsednica @enskog
fudbalskog saveza Ilinoisa, a tu su i na{i
sponzori i dragi prijatelji.”
Na sve~anosti su zaslu`nima za
rad Saveza uru~ena priznanja i predstavl-
jen je plan rada za slede}u sezonu.
USPE[NA GODINA FUDBALSKOG SAVEZA ILINOISA
Sa Marinkom Avramovi}em, Vicekonzulom BIH
Vesna Zafirovski