1
Naizmenična struja
Proizvođenje neizmeničnih struja
t∆
∆=
αω
ugaona brzina rama
tt
ααω =
−
−=
0
0 tωα =
period
°== 3602πα
n - broj obrtaja
t - vreme za koje se izvrši n obrtaja
učestanost, frekvencijat
nf =≡ν
n = 1, t=TT
f1
=≡ν
πνπα
ω 22
===Tt
πα 2=
tωα =
Ttt ==∆
dt
dΦ−=ε
SBΦrr
⋅=
( )dt
tdΦm
ωε
cos−=
( )SBBSΦrr
,cos=
BSΦΦ m ==
tΦm ωωε sin=
tΦΦ m ωcos=dt
dΦ−=ε
( )dt
tΦd m ωcos−=
αcosBS=BSΦ =01 =⇒ α
tm ωεε sin=
tωα =
tm ωεε sin=
α =ωt α - faza naizmenične struje
ω - kružna učestanost
α =α0t = 0
α0 =ϕ ϕ - početna faza
α =ωt+ϕ πνω 2= α =2πν t+ϕ
tΦΦ m ωcos=
( )ϕωεε += tm sin ( )ϕπνε += tm 2sin
α0 =0
termogeni otpor, termogena otpornost
induktivni otpor, induktivna otpornost
kapacitivni otpor, kapacitivna otpornost
izvor naizmenične struje
2
Termogeni otpor
tm ωεε sin=
Trenutne vrednosti struje i naponazadovoljavaju:
Omov zakon, I i II Kirhofovo pravilo
0=− Ruε
tu mR ωεε sin==
tUu mRR ωsin=
UmR≡εm
R
ui RR =
tR
UmR ωsin=
tIi mRR ωsin=
R
UI mR
mR =
R
ui RR =
struja i napon dostižumaksimalne i minimalnevrednosti u istim trenucima,
u fazi su, ϕ = 0
tUu mRR ωsin=
tIi mRR ωsin=
Fazor je vektor koji rotira oko koordinatnog početka.
tUu mRR ωsin= tIi mRR ωsin=
Dužina fazora jednaka je maksimalnoj vrednostiveličine koju fazor predstavlja.
Projekcija fazora na vertikalnu osu predstavljatrenutnu vrednost promenljive veličine u trenutku t.
Ugao rotacije fazora jednak je fazi promenljiveveličine, α = ωt +ϕ.
Ugaona brzina fazora ili brzina kojom fazor rotira oko koordinatnog početka jednaka je kružnoj učestanosti naizmenične struje ω.
tIi mRR ωsin= tUu mRR ωsin=
Kapacitivni otpor
0=− Cuε
tm ωεε sin=
tu mC ωεε sin==
UmC=εm
tUu mCC ωsin=
tCUCuq mCCC ωsin==
dt
dqi CC =
( )axa
dx
axdcos
sin=
CXC
ω
1=
kapacitivna otpornost
t
C
Ui mCC ω
ω
cos1
=
tX
Ui
C
mCC ωcos=
+=
2sincos
πωω tt
+=
2sin
πωt
X
Ui
C
mCC
C
mCmC
X
UI =
+=
2sin
πωtIi mCC
tCUi mCC ωω cos=
tCUq mCC ωsin=
tUu mCC ωsin=
[ ] Ω=CX
( )tCUdt
dmC ωsin=
3
struja prednjači naponu
tUu mCC ωsin=
+=
2sin
πωtIi mCC
Induktivni otpor
0=− Luε
tm ωεε sin=
tUu mLL ωsin=
UmL = εm
dt
diL
dt
dΦ LL −=−=ε
LLu ε−=
dt
diLu L
L =
dt
diLtU L
mL =ωsin
tL
U
dt
di mLL ωsin=
dttL
Udi mL
L ωsin=
Izračunavanje struje, računski deo:
dttL
Udi mL
L ωsin=
=== ∫∫ dttL
Udii mL
LL ωsin
LX L ω=
L
mLmL
X
UI =
induktivnaotpornost
( )2sin πω −= tX
Ui
L
mLL
( )2sin πω −= tIi mLL
[ ] Ω=LX
tUu mLL ωsin=
∫= dttL
UmL ωsin
( )tL
UmL ωω
cos−=
−=
2sin
πω
ωt
L
UmL
tUu mLL ωsin=
( )2
sin πω −= tIi mLL
Efektivne vrednosti struje i napona
Upoređuje se toplotno dejstvo jednosmernestruje sa toplotnim dejstvom naizmeničnestruje na termogenom otporu u tokuvremena T
RTIQ jj2=
i=Im sinωt
∫=T
mn dttRIQ0
22 sin ω
RTIQ mn2
2
1=
∫=T
dtRi0
2
∫=T
m dtRtI0
22 sin ω
∫=T
nn dQQ0
( )∫ −=T
m dttRI0
2 2cos12
1ω
−= ∫ ∫
T T
m dttdtRI0 0
2 2cos2
1ω
( )[ ]TT
m ttRI0
1
0
2 2sin22
1ωω
−−=
Kolike treba da su Ij i Im da bi oslobođene količinetoplota Qj i Qn bile jednake?
RTIRTI mj22
2
1=
2m
j
II =
efektivna vrednost struje
2
meff
II =
2m
eff
III =≡
2m
eff
UUU =≡
svi izrazi koji važe zamaksimalne vrednosti važei za efektivne
RTIQ jj2=
RTIQ mn2
2
1=
4
Serijsko RLC kolo i Omov zakon
tm ωεε sin=
( )ϕω −= tIi m sin
LCR uuu ++=ε
UR=IR na termogenom otporu u fazi sa strujom
UC=IXC na kapacitivnom otporu kasni za strujom za π /2
UL =IXL na induktivnom otporu prednjači struji za π /2
( )2222CmLmmm XIXIRI −+=ε
( )22CL
mm
XXRI
−+=
ε
( )22CL XXRZ −+=
ZI m
m
ε=
Z
U
ZI eff ==
ε
( )222mCmLmRm UUU −+=ε
impedansa [ ] Ω=Z
( )[ ]2222CLmm XXRI −+=ε
UR=IR na termogenom otporu u fazi sa strujom
UC=IXC na kapacitivnom otporu kasni za strujom za π /2
UL =IXL na induktivnom otporu prednjači struji za π /2t = 0
t = 0
( )2222CmLmmm XIXIRI −+=ε
( )22CL
mm
XXRI
−+=
ε
( )22CL XXRZ −+=
ZI m
m
ε=
Z
U
ZI eff ==
ε
( )222mCmLmRm UUU −+=ε
impedansa [ ] Ω=Z
( )[ ]2222CLmm XXRI −+=ε
t = 0
5
22 XRZ +=
R
CL
U
UU −=ϕtg
R
X=ϕtg
- kada je XL > XC
tada je tgϕ > 0 i ϕ > 0, kolo ima induktivni karakter
- kada je XL < XC
tada je tgϕ < 0 i ϕ < 0, kolo ima kapacitivni karakter
- kada je XL= XC
tada je tgϕ = 0 i ϕ = 0, u kolu nastupa rezonancija
2
2 1
−+=
CLRZ
ωω
R
XX CL −=
XL= XC onda je X = 0 i Z=R
CL
ωω
1= s
LCωω ==
1
t=0Nastupa kada je prinudna učestanost generatora EMS ω jednaka sopstvenoj kružnoj učestanosti kola
Rezonancija
t = 0
Snaga
22ra PPP +=
ϕcosPPa =
ϕsinPPr =
Transformatori i njihova primena
Dva električno odvojena kalema namotana na zatvorenoferomagnetsko jezgro čine transformator
primar sekundar
dt
dΦN pp −=ε
dt
dΦNss −=ε
Up = εp Us = εs
dt
dΦNU pp −=
dt
dΦNU ss −=
s
p
s
p
N
N
U
U=
Pp = Ps sspp IUIU =
p
s
s
p
I
I
U
U=
s
p
N
N=
zbog samoindukcije zbog indukcije
električni aparati u domaćinstvu, u industriji i u telekomunikacijama
transport električne energije od električnih centrala do potrošača
Primena:
RtIQ 2=
U ↑
I ↑
I ↓ mali gubici
↑
povišavajući transformator
snižavajući transformator
6
Trofazna struja
Između magnetnih polova više ravnomerno raspoređenih kolemova ⇒polifazna ili višefazna naizmenična struja.
Trofazni sistem - najekonomičniji sistem - prenošenje energije sa manjim gubicima i sa manjim utroškom materijala za provodnike
Svaki kalem = jedna faza, a sa potrošačem = jednofazni sistem, sa faznom strujom If i / faznim naponom Uf .
tm ωεε sin1 =
tm ωεε sin1 =
−=
3
2sin2
πωεε tm
−=
3
4sin3
πωεε tm
R=R1=R2=R3
simetrično opterećen sistem
tUu m ωsin1 =
−=
3
2sin2
πωtUu m
−=
3
4sin3
πωtUu m
Trofazni sistem vezan u trougao
1
1
230cosfI
I
=°
11 3 fII =
2
3=
nulta tačka ili nula
R=R1=R2=R3
If1 = I1, If2 = I2 , If3 = I3
Trofazni sistem vezan u zvezdu
131 fUU =
simetričan sistem
7
Koristi se za napajanje električnih motora, većih električnih peći i zaprenos električne energije pod visokim naponom
Trofazna trožičnamrežaili trofazni sistem vezan u trougao
višepolna šema
jednopolna šema
Trofazna četvorožičnamreža ili trofazni sistem vezan u zvezdu
1. tri fazna provodnika
2. nulti provodnikoznaka N ili 0
neutralni - nije spojen sa zemljom
nulti - spojen sazemljom, da bi se izvršila zaštita odnapona dodirasistemom nulovanja
fazni napon je napon između faznog i nultog provodnika
međufazni napon je napon između dva fazna provodnika
ElektriElektriččnene instalacijeinstalacije
nazivni napon mrenazivni napon mrežže e -- napon po kome se mreža naziva, označava i prema kome se daju radne karakteristike; 220 V 110 V
radni napon mreradni napon mrežže e -- zavisi od pogonskih uslova
najvinajvišši napon mrei napon mrežže e -- najviša dozvoljena vrednost radnog napona koja sme da se pojavi u normalnom pogonu u mreži
vrednost napona za koju je oprema konstruisana i pri kome ona može normalno da funkcioniše
najvinajvišši napon opreme i napon opreme --
Za prenos i distribuciju električne energije - elektroenergetska mreža
pprenapon renapon napon čija maksimalna vrednost prelazi maksimalnu vrednost najvišeg napona opreme
Podela instalacija prema nameniPodela instalacija prema nameni::
do 50 V
- instalacije niskog napona sa naizmeničnim naponom do 240 V
- instalacije visokog napona od 240 V
- instalacije malog napona
Podela naizmeniPodela naizmeniččnih sistema napajanja prema nih sistema napajanja prema broju provodnika:broju provodnika:
- jednofazni sa dva provodnika,- dvofazni sa tri provodnika,- dvofazni sa pet provodnika,- trofazni sa tri provodnika,- trofazni sa četiri provodnika
8
Deo strujnog kola, gde struja u jednom delu prolazi,
između dve elektrode, kroz zemljunaziva se geologeološški provodnikki provodnik
Veza uređaja koji treba uzemljiti sa zemljom, geološkim provodnikom,
naziva se uzemljenjeuzemljenje
Uzemljenje i elektriUzemljenje i električčne instalacije ne instalacije
ZemljovodZemljovod je provodnik koji spaja uređaj koji treba uzemljiti sa uzemljivačem ili sa sabirnim zemljovodom
UzemljivaUzemljivačč je jedan ili više provodnika koji su položeni u tlo i sa njim su u neposrednom kontaktu
Sabirni zemljovodSabirni zemljovod je provodnik na koji je priključeno više zemljovoda. On se na više mesta povezuje sa uzemljivačem.
Delovi uzemljenjaDelovi uzemljenja
ZaZašštitno uzemljenjetitno uzemljenje (PE)
Radno uzemljenjeRadno uzemljenje
primena: kod nekih vrsta antena i mernih instrumenata
Gromobransko uzemljenjeGromobransko uzemljenje
Međusobno povezani daju združeno uzemljenje
PoPodela dela uzemljenja uzemljenja po po funkcijifunkciji::
uzemljenje metalnih delova koji ne pripadaju strujnim kolima niti su posredno u električnom kontaktu sa njima ali, u slučaju kvara, mogu da dođu pod napon.
uzemljenje dela strujnog kola kojim se obezbeđuje željena funkcija ili radne karakteristike tog kola.
za odvođenje atmosferskog pražnjenja u zemlju
UUzemljivazemljivaččii -- podelapodela
PremaPrema mmaaterijaluterijalu:
cevi ili šipke (štapovi),trake ili žice, ploče, armatura u betonu samo za φ ≥10 mm,metalne vodovodne cevi (ako su vodomeri premošteni),ostale ukopane konstrukcije osim cevovoda za grejanje i prenos zapaljivih tečnosti i gasova
9
UUzemljivazemljivaččii -- podelapodela
PremaPrema mmaaterijaluterijalu:
cevi ili šipke (štapovi),trake ili žice, ploče, armatura u betonu samo za φ ≥10 mm,metalne vodovodne cevi (ako su vodomeri premošteni),ostale ukopane konstrukcije osim cevovoda za grejanje i prenos zapaljivih tečnosti i gasova
Prema sredini u Prema sredini u koju se polakoju se polažžu:u:
uzemljivači u tlu
temeljni uzemljivači
a) štapna hvataljka, b) prsten od horizontalnih traka, c) vertikalni spust, d) horizontalni prsten za povezivanje spusteva, e) uzemljivač
Primer: Primer: zzaašštita vitita viššespratnog espratnog objektaobjekta
i temeljni uzemljivač
(vođice liftova, armirano betonski skelet)
umesto spusteva i uzemljivača
bez prirodnih komponenti, ima prstenasti uzemljivač
sa prirodnim komponentamagromobrana
ima provodne vertikale
UUzemljivazemljivaččii -- podelapodela
Prema meterijalu:Prema meterijalu:
cevi ili šipke (štapovi),trake ili žice, ploče, armatura u betonu samo za φ ≥10 mm,metalne vodovodne cevi (ako su vodomeri premošteni),ostale ukopane konstrukcije osim cevovoda za grejanje i prenos zapaljivih tečnosti i gasova
Prema naPrema naččinu izvođenjainu izvođenja: :
horizontalni (površinski), provodnici ukopani u zemlju na dubini od 0,5 m do 1 m
vertikalni (dubinski), jedan ili više štapnih uzemljivača(dužine 1 m do 5 m)
kosi uzemljivačiPrema sredini u Prema sredini u koju se polakoju se polažžu:u:
uzemljivači u tlu
temeljni uzemljivači
Prema obliku uzemljivaPrema obliku uzemljivačča:a:zrakasti,prstenasti,mrežasti,kombinovani.
cevasti ili štapni uzemljivač
Širenje struje kroz zemlju sa cevastog uzemljivača
10
=otpor uzemljivača ili otpor rasprostiranja:
otpora samog uzemljivača+
otpora zemljovodnog provodnika+
prelaznog otpora+
otpora širenju struje kroz zemlju
Uzemljivač kao celina sa zemljovodom i geološkim provodnikom ima otpor
Promena otpora geološkog provodnika u zavisnosti od rastojanja od uzemljivača
• zavisnost potencijala od udaljenosti od uzemljivača
• postoji kada kroz uzemljivačprotiče struja sve dok osigurač ne pregori ili se izvor struje ne isključi
Naponski levak uzemljivaNaponski levak uzemljivačča a --
Napon korakaNapon koraka je onaj napon koji na naponskom levku na zemlji obuhvataju čovekove noge, Uk
Napon dodiraNapon dodira je napon koji se uspostavi između čoveka i zemlje kada ovaj dodirne provodljivi deo uređaja koji je pod naponom, Ud.
SSistemi napajanja u niskonaponskim mreistemi napajanja u niskonaponskim mrežžamaama
TN sistemi (TN-S; TN-C i TN-C-S )TT sistemIT sistem
TNTN-- sistemsistem
N – neutralni provodnikPE – zaštitni provodnik(Protectiv Earth)
TNTN--S sistemS sistem::nulta tačka transformatora je uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača spojeni su sa PE provodnikom
? ? TNTN--C sistem: C sistem: nulta tačka transformatora je uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača spojeni su sa zajedničkim PEN provodnikom
!!!!!! TNTN--CC--S sistem:S sistem:nulta tačka transformatora je uzemljena, PEN provodnik od transformatora do razvodne table, od razvodne table, PEN odvojen u N i PE provodnike, za povezivanje potrošača posebno na N i PE
TTTT--sistem:sistem:nulta tačka transformatora je uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača nisu spojeni sa sistemom uzemljenja generatora već preko sopstvenog uzemljenja
ITIT--sistem:sistem:nulta tačka transformatora nije uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača uzemljeni su preko sopstvenog uzemljenja
11
Dovodni vod gradske mreže povezan sa glavnim i sporednim razvodnim tablama:
jednofaznomsa dve sporedne
itrofaznom
sa tri sporedne razvodne table
zaštitni provodnici (PE provodnici), zaštitno neutralni provodnici (PEN provodnici) i provodnici za izjednačenje potencijala
neutralni provodnik (N-provodnik).
U strujnom kolu koje ima neutralni provodnik svetloplava boja se ne sme koristiti za bilo koje drugo označavanje provodnika
U strujnom kolu koje nema neutralni provodnik, svetloplava boja može se koristiti i za druge svrhe osim za označavanje zaštitnog provodnika, PEN provodnika i provodnika za izjednačavanje potencijala, uz odgovarajuće označavanje na njegovim krajevima.
OznaOznaččavanje provodnikaavanje provodnika
kombinacijom zelene i žute boje.
svetloplavom bojom
prema uzroku nastanka
PrenaponiPrenaponi
spoljašnji ili atmosferski prenaponi
unutrašnji prenaponi
prema uzroku nastanka dele se na:
prenaponi pri nesimetričnom pogonu
rezonantni /sopstvena učestanost kola postaje bliska učestanosti izvora/
ferorezonantni /kada induktivnost magnećenja stupisa kapacitivnostima kola u rezonansu/
prenaponi pri naglom rasterećenju
nastaju usled poremećaja u samom sistemu
Sklopni ili komutacioni prenaponi nastaju pri sklopnim operacijama (uključenjima ili isključenjima) delova mreže.
Privremeni (povremeni) prenaponi
Izolacija Izolacija odvaja delove koji su u normalnom pogonu pod naponom od delova koji su uzemljeni, iliodvaja delove koji su pod različitim naponima
Prenaponi izazivaju naprezanjenaprezanje izolacije koje zavisi od:
amplitude prenapona, njegovog talasnog oblika i trajanja.
Razorno pražnjenje predstavlja gubitak dielektričnih svojstava izolacije, tako da izolacija počinje da prvodi struju kao provodnik.
samoobnovljiva neobnovljiva
proces razornog pražnjenja
preskok
Dielektrična izdržljivost se definiše preko napona koji izolacija može da podnese
izolacija
proboj
nakon pojave prenapona počinje da provodi struju odvodeći energiju prenapona
odvodnik prenapona
Osnovno zaštitno sredstvo
Naizmenična struja učestanosti do 50 Hz, industrijska struja, jačine
• od 15 do 20 mA izaziva grčenje mišića do te mere da zahvaćena osoba teško otvara šaku da bi se oslobodila uhvaćenog provodnika
• od 20 do 50 mA onemogućava zahvaćenoj osobi da se samostalno oslobodi provodnika pod naponom
• od 50 do 150 mA može ubiti čoveka, pogotovu ako prode kroz srce, ili ga ugušiti ako prođe kroz disajne organe
• od 150 mA do 1 A, pa i do 2 A, u većini slučajeva, izaziva obamrlost srca, mada ako struja nije tekla duže od oko 1/10 sekunde, zahvaćena osoba često ostaje bez ikakvih posledica
• od 1 do 5 A u većini slučajeva nije smrtonosna ali stvara duboke opekotine
Struja visoke učestanosti je manje opasna od struje industrijske učestanosti
darsonvalizacija i dijatermija
Dejstvi struje na Dejstvi struje na ččovekaoveka
• do 15 mA, izaziva jača i slabija grčenja mišića
12
Zaštita od slučajnog dodira
Uređaja koji su normalno pod naponom iznad 42 V moraju biti zaštićeni:
izolovanjem
udaljavanjem
• postavljanjem neizolovanog predmeta na visinu 2,5 m od mogućeg stajališta čoveka
• u horizontalnom smeru ili naniže od mogućeg stajališta na udaljenosti 1,25 m
• zatvaranjem neizolovanog predmeta poklopcem, oklopom, priključnom kutijom
upotrebom presvlaka od gume, sintetičke izolacione mase (PVC, neopren i sl.), omotavanjem spojeva izolacionom trakom, upotrebom porculanskih i sličnih keramičkih elemenata kao podloga, cevi i sl.
• odvajanjem neizolovanog predmeta šupljikavom pregradom, koja ne sme imati otvore veće od 12 mm u prečniku i iza koje predmet pod naponom mora biti udaljen najmanje 80 mm
predmet se stavlja van domašaja ruku, učini nepristupačnim
Napon dodira je razlika potencijala koja se uspostavi između čoveka i zemlje kada ovaj dodirne provodljivi deo uređaja koji je pod naponom
Zaštita od napona dodira
Ulazni otpor Ru
Otpor čovečijeg tela
Izlazni otpor Rl
zavisi od stepena vlažnosti ruku, debljine i stanja kože i veličine površine dodira
suve ruke - do 100 000 Ω/cm2
vlažne ruke - ispod 1 000 Ω/cm2
dve suve ruke - oko 2 000 do 3 000 Ωjedna ruka - oko 1 000 Ω
mala vrednost prema vrednosti ulaznog otpora
bosonog čovek na vlažnom zemljištu - ispod 10 Ω, u obući sa gumenim đonovima na suvom zemljištu - prelazi vrednost 300 000 Ω
na vlažnom zemljištu - ispod 10 000 Ω.
za napone od 20 V do 500 V:
220V3
380V=oklop motora je pod naponom prema zemlji
prelazni otpor oklopa prema zemlji, tj. dodirni otpor uređaja Rp = 40 Ω
prelazni otpor pogonskog uzemljača transformatora Rt = 3 Ω
otpor jednog provodnika preko koga je motor dobio naponRi = 0,5 Ω
struja kvarastruja kvara ( )A5
405,03
V220=
Ω++=
++=
pit
kRRR
UI
pad napona na prelaznom otporu oklopa motora prema zemlji
200V5A40Ω =⋅=⋅= kpd IRU = napon dodira = napon dodira
ulazni otpor
čovek stoji na vlažnom zemljištu, izlazni otpor se zanemaruje
struja kroz čoveka mA200Ω1000
V200==dI
smrtonosna je po čoveka
Ru = 1000 Ω
čovek je u paralelnoj vezi sa dodirnim otporom Rp
13
• struja od oko 50 mA je gornja granična vrednost koja se može dozvoliti da prode kroz čovečje telo
• vrednost ulaznog Ru i izlaznog Rl otpora čovečijeg tela je 1000 Ω
( ) 50V0,05A1000Ω =⋅=⋅+= klud IRRU
gornja granica bezopasnog napona dodira
za t >1,153 sUdoz = 65 V
za 0,075 s< t ≤ 1,153 s
za t ≤ 0,075 sUdoz = 1000V
V
75
tUdoz =
ZaZašštitne mere od previsokog napona dodira titne mere od previsokog napona dodira
zazašštitno izolovanje titno izolovanje
zazašštitno uzemljenje titno uzemljenje
nulovanjenulovanje
sistem zasistem zašštitnog voda titnog voda spajaju se na sabirni zaštitni vod koji se uzemljuje i čiji otpor uzemljivača mora biti manji od 20 Ω
zazašštitni naponski (ZN) i strujni (ZS) prekidatitni naponski (ZN) i strujni (ZS) prekidačči i
zazašštitni transformatori za galvansko odvajanje titni transformatori za galvansko odvajanje
metalni spoj oklopa uređaja sa zemljom
veza metalnog oklopa zaštićenog uređaja sa nultim uzemljenim provodnikom mreže
transformator mora imati odvojen primarni namotaj od sekundarnog i opadajuću karakteristiku sekundarnog napona
ZaZašštita od statitita od statiččkog elektricitetakog elektriciteta
neophodna je kad se na jednom mestu sakupi dovoljna količina naelektrisanja da može doći do pražnjenja i da se, u granicama eksplozivnosti, mogu pri tome zapaliti eksplozivni materijali
Skupljanje statiSkupljanje statiččkog elektriciteta u proizvodnim procesima sprekog elektriciteta u proizvodnim procesima spreččava se:ava se:
uzemljenjem
održavanjem odgovarajuće vlage u vazduhu
jonizacijom vazduha
antistatičkom preparacijom
povećanjem provodljivosti loše provodljivih materijala
odvođenjem statičkog elektriciteta (dodirom ili influencom)