eur/hrk � 7,425921 usd/hrk � 6,623190 chf/hrk � 6,823414 gbp/hrk � 8,521828
PRILOG ZA GOSPODARSTVO I FINANCIJE
��������������� ��� � ����� � ��� �
Jadran Crikvenica podiže kategorije svojih objekata
Novi
certifikati za
nova tržišta
Oživjeli investicijski radovi u Gradu Bakru
Mali grad
za velike
investicije
Slavica BAKIĆ
M
arketing je odvitalnog značaja zarazvoj i uspjeh bilokoje destinacije, pa
tako i zdravstveno-turističke,a bitan dio tog marketinškogposla svakako je i promocijakroz koji se izgrađujemeđunarodni ugled. Hrvatskaje ove godine prvi put krenulas planiranjem izravnepromocije za zdravstveni
turizam kao preduvjetom zapovećanje prepoznatljivosti istvaranja temelja za rast irazvoj ovog selektivnog oblikaturističke ponude, iznimnova žnog za produljenje sezonei, u konačnici, ostvarivanjeboljih ukupnih financijskihrezultata turizma kao važnegospodarske grane. No,najbolja promocija svakako jeusmena predaja onih koji suse imali prilike uvjeriti da onošto se nudi kroz različitem a rk e t i n ške kanale nije tek
»prazna« priča.Kada je o zdravstvenom
turizmu riječ, Hrvatska jošmora puno učiti i, kako bi torekao Keith Pollard, izvršnidirektor IMTJ-a, vodećegsvjetskog portala sektoramedicinskih putovanja izdravstvenog turizma, odlučiti– što nas čini različitim? To jenužno kako ne bi zapala uzamku onih koji nude »sve is va šta svima«, a kakvih je,kaže Pollard, na svjetskomtržištu zdravstvenog turizma
danas i previše jer svi žele dio»kolača« u obliku turističkeponude o kojemu svi pričajukao »najbrže rastućem« te muprognoziraju tendenciju rasta.Mogućnost da Opatija budedomaćina najveće svjetskekonferencije o zdravstvenomturizmu – IMTJ Medical TravelSummita – svakako je važna izbog ova dva razloga.
Mogućnost učenja
Krajem travnja ovaj summitdoveo je, naime, u Hrvatsku,
RIJ
EČ
ST
RU
ČN
JAK
A
Sjajni odjeci međunarodne konferencije o zdravstvenom turizmu održane u travnju u Opatiji
Kvarner odlična destinacija za
turizam, osobito zdravstveni
Mogućnost da Opatija bude domaćin najveće svjetske konferencije o zdravstvenom turizmu – IMTJ
Medical Travel Summita, na koji je došlo više od 200 sudionika iz čak 33 zemlje, omogućio je da domaći
sudionici zdravstveno-turističke ponude puno nauče od vodećih svjetskih stručnjaka, ali i da Kvarner
pokaže potencijale
Str. � 3.
W:59.386dd H:84.615dd
Str. � 7.
Više od
polovine
stranih
sudionika
IMTJ-a prvi
put u
Hrvatskoj
na Kvarner, nešto više od 200sudionika iz čak 33 zemljesvijeta! Stigli su iz zemaljapoput Singapura, Malezije,SAD-a, Njemačke, VelikeBritanije, Libanona, Kanade,Španjolske, UjedinjenihArapskih Emirata, Poljske,Grčke, Japana, Francuske,Turske, Litve, Austrije,Rumunjske, Indije, Rusije,Meksika, Južne Koreje... i riječ
� nastavak na 2. str.
Srednji tečaj kune na dan: 29. 5. 2017.
S. B
AK
IĆ
� ������� ��� ����� ��� � �������� ��� ����� ��� �
�������� ����
Kvarner odlična destinacija za turizam, osobito zdravstveni
ANALIZA I
PROGNOZA
Certifikat
bonitetne
izvrsnosti
temelji se na
analizi
financijskih
izvještaja za
prošlu godinu
te prognoze
uspješnosti u
poslovanju za
sljedećih 12
mjeseci
�������� ����
M E
Đ U
N A
RO
D N
AK
O N
F E
R E
N C
I J A
Jadran podiže kategorije svojih objekata za sve zahtjevnije goste
Novi certifikati za nova tržišta
Dobivanjem jednog od najvažnijih europskih standarda bonitetne izvrsnosti, Jadran se svrstao u pet posto
najboljih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Nedavno su kamp Selce te obnovljeni hoteli Katarina i Omorika
također dobili jedan od značajnih certifikata, a to je Adria Bike certifikat
je o vodećim svjetskimstručnjacima u različitimsegmentima zdravstveno-turističke ponude od kojih sudomaći sudionici, a bilo ih jeiz svih krajeva Hrvatske,sasvim sigurno puno togamogli naučiti. No, ono što jeizuzetno važno, a ističe to i dr.Vladimir Mozetič, predsjednikKlastera zdravstvenog turizmaKvarnera koji je biosuorganizator ovoga skupa,gotovo polovina sudionika uHrvatskoj je bila prvi put, amnogi od njih, nakon onogašto su vidjeli, kazali su da seplaniraju sa svojim obiteljimavratiti na godišnji odmorupravo u našu zemlju. Većinanjih upravo na Kvarner.
– Velika je stvar da su mnogiod njih naučili reći tu, za njihizuzetno tešku riječ – Kvar ner.Nakon četverodnevnogboravka, izgovarali su jegotovo s lakoćom, što znači daje taj pojam naše destinacijedobro ušao u njihovo uho –kaže dr. Mozetič, ističući da jekonferencija, baš kao što jebilo i najavljivano, bila sjajnapromocija Opatije i Kvarnera icijele Hrvatske, Klasterzdravstvenog turizmaKvarnera, koji je u 2016. naIMTJ konferenciji u Madridubio proglašen najboljimsvjetskim klasterom, svojumailing listu na kojoj je većviše tisuća stranih kontakata,sada je još dodatno povećao.
Odjeci konferencije
Tijekom boravka u Opatiji,unatoč dvodnevnog vrlointenzivnog rada nakonferenciji, gosti su imaliprilike i upoznati destinaciju ukoju su došli i njezinezdravstveno-tur ističke
potencijale i infrastrukturu, ada su odjeci konferencijeitekako glasni, može se uvjeritisvatko tko u Google tražilicuupiše pojam »IMTJ«,»Opatija«, »Health tourism«... iograniči traženje na proteklihmjesec dana.
Mnogo tekstova naći će, naprimjer, u malezijskimmedijima, što i ne čudi jer jeMalezija, treći put za redom, pomišljenju stručnjaka iz cijelogasvijeta koje je IMTJ angaži ra oda ocjenjuju prijave, proglašenanajboljom svjetskomdestinacijom zdravstvenogturizma. Tako novinarkaZaharah Othman, piše kako je»čula zvuk s otvorenih vratakoja su vodila prema
otvorenom moru i uživala umirisu mediteranske kuhinje«,a sve ljepote Kvarnera nisuumanjili ni problemi na putu,kao niti oblaci koji su se tihdana nadvili na Kvarner i Učku.Takvu ocjenu dala je i ShereneAzura Azil, glavna izvršnadirektorica Malezijskogzdravstvenog vijeća (MHTC),čiji je zadatak da pozicioniraMaleziju kao »preferiranomo d re d i štu za zdravstvene uslugesvjetske klase«. Ako je suditi ponagradama, a titula najboljedestinacije nije jedina, u tomeje poslu i uspjela. Zato senjezina želja da se ovdjesvakako vrati na odmor sobitelji, kao i njezina pozitivnaocjena onoga što je vidjela ičula o zdravstveno-turističkojponudi na Kvarneru i Hrvatskoj,svakako kompliment.
Prvi put je u Hrvatskoj bila iLaila Al Jassmi, osnivačica idirektorica tvrtke HealthBeyond Borders u Dubaiju, aprije toga radila je i kao glavnadirektorica zdravstvenepolitike i strategije i jedna jeod glavnih kreatoricazdravstvene strategije Dubaija,koji je također visokopozicioniran na svjetskojzdravstveno-turističkoj karti.
(Ne)otkriveni svijet
– Dobro je bilo doći u ovajdio svijeta jer je nama koji
dolazimo iz zaljevskih zemaljaovo područje potpuno novo itek ga trebamo otkriti. Želimosaznati sve o ljudima,zdravstvenoj zaštiti, ostalimoblicima zdravstveno-turističke ponude, osobitowellnessa i, prema onome štosam ovdje čula, mislim daHrvatska tu može puno dati –ocjenjuje Laila Al Jassmi, kojase također želi ovdje vratiti sobitelji kako bi zaista uži va l a ,neopterećena obvezama kojeje nametalo sudjelovanje uradu konferencije.
– Prvi put sam u vašojprekrasnoj zemlji i vrlo mi sesviđa. Imate sjajnu tradiciju,ljudi su ljubazni, ponudašarmantna, a hrana - odlična.Ne mogu dočekati da sevratim kao turist – kazao namje Irving Stackpole,predsjednik organizacije kojase bavi marketinškimi s t ra živanjima i ima više odčetrdeset godina iskustva uzdravstvu, a u posljednjevrijeme njegova tvrtkasurađuje s tvrtkama nudeći iminovativna i praktična rješenjaza izazove s kojima sesuočavaju na tržištima koja sebrzo mijenjaju. Jedno od njihje i tržište zdravstvenogturizma. Jedan od sudionikakoji je došao iz daleka, izMeksika, ipak nije prvi put nitiu Hrvatskoj, niti na Kvarneru.
Zahid Hamid, poslovnisavjetnik s više od trideset ipet godina iskustva u javnom iprivatnom sektoru,trenutačno na funkciji glavnogizvršnog direktoraEuromedical Toursa, kaže daje bio puno puta u Zagrebu, ip ro šao sve od Umaga doDu b rov n i k a .
– Ovo je divna zemlja, divniljudi. Divna zemlja za odmor,ali i s puno potencijala zarazvoj medicinskog turizma, aniti jednog niti drugog mnogiu svijetu još uvijek nisusvjesni. Nadam se da će se topromijeniti – zaključio jeZahid Hamid.
I mijenja se... Lani je Klasterzdravstvenog turizma svojomtitulom u Madridu doveosummit na Kvarner, a ovegodine na listi nagrađenihnašli su se i Poliklinika Ridentiz Rijeke, kao najbolja svjetskadentalna klinika, PoliklinikaBagatin iz Zagreba nagrađenaje među klinikama za estetskukirurgiju, a Specijalna bolnica»Sv. Katarina« proglašena jenajboljim specijaliziranimcentrom koji je pokazaonajveći uspjeh u privlačenju ipr užanju usluga stranimpacijentima, a mnogi su senašli i u najužem krugunominiranih. Dovoljno da seza njihovo ime i ponudu čuje iizvan granica Hrvatske.
Organizacije koje posjedujucertifikat ISO 9001 dokazujuuspješno implementiransustav upravljanja kvalitetomu svojoj organizaciji. Dobivenicertifikat je dokaz da su sviposlovni procesi dosljedni,sljedivi, transparentni iusklađeni s najvišimstandardima poslovanja te jekompletno poslovanjeusmjereno maksimalnomzadovoljstvu gostiju.
– Nakon godina poslovanjau poteškoćama naš prvi cilj jebila stabilizacija poslovanjačiju su uspješnost javnopotvrdili i jedni od najvećihsvjetskih autoriteta usavjetovanju u turizmu,savjetodavna kuća HorwathHTL. Međutim, pred nas supostavljeni novi razvojniizazovi i u Jadranu smo upotpunosti posvećenipodizanju kvalitete, kakoobjekata tako i korporativnogupravljanja. Upravo zato prvosmo standardiziraliupravljanje sustavom kvaliteteprema normi ISO 9001 čimesmo dokazali svojusposobnost dosljednogdobavljanja proizvoda kojiispunjava kako zahtjevekupca, tako i zakonskezahtjeve i propise – ističe DinoManestar, predsjednik upraveJadrana d.d.
Međunarodno priznanje
Uvođenje sustavaupravljanja kvalitetomtemeljna je strateška odlukaorganizacije, a na uvođenje iprimjenu sustava upravljanjakvalitetom utječu okruženje
organizacije, ciljeviorganizacije, proizvodi kojenudi, uspostavljeni procesi,organizacijsko ustrojstvo itržište na kojem organizacijadjeluje. Norma ISO 9001promiče prihvaćanje procesnogpristupa, kad razvoj, primjena ipoboljšavanje učinkovitostisustava upravljanja kvalitetompovećavaju zadovoljstvo kupcaispunjavanjem njegovihzahtjeva i želja.
U poslovanju se često, uzkvalitetu, spominje i bonitetšto označava sposobnostplaćanja dospjelih obveza te jeupravo u tom pogledu Jadrannapravio značajan iskorak kojije rezultiraod o b i va n j e mcer tifikatabonitetneizvrsnosti ocjeneAAA, čime jeJa d ra n upotvrđen najvišim e đ u n a ro d n is t a n d a rdbonitetneizvrsnosti.Dobivanjem jednog odn a j va žnijih europskihstandarda kojima se definirakvaliteta poslovanja, Jadran sesvrstao u pet posto najboljihposlovnih subjekata uHrvatskoj, a dobiveni certifikatje i međunarodno priznataoznaka ekonomske kvalitetekoja će značajno pridonijetiučvršćivanju pozitivnogugleda Jadrana, kako nadomaćem, tako i nameđunarodnom tržištu.
Certifikat bonitetneizvrsnosti temelji se na analizi
financijskih izvještaja zap ro šlu godinu te prognozeuspješnosti u poslovanju zasljedećih 12 mjeseci.Analitička metoda izračunajedinstvena je za sva europskatržišta zbog čega, rangiranjemu sam vrh, tvrtka nositeljpostaje ravnopravan sudionikna cjelokupnom europskomtržištu.
Adria bike certifikat
Nedavno su kamp Selce teobnovljeni hoteli Katarina iOmorika također dobili jedanod značajnih certifikata, a to jeAdria Bike certifikat. Hoteliujedinjeni u licencu Adria Bike
Hotels pružaju najvišistandard usluga
potrebnih zaidealan odmor:od biciklističkihruta, prekosigur nogs p re m i šta za vaš
bicikl došk o l ova n i h
biciklističkihvodiča, energetskih
paketa i kvalitetnogbiciklističkog servisa. I upravotaj certifikat poklapa se i sas t ra t e škim usmjerenjemrivijere Crikvenica da razvijaciklotur izam.
– Sama ideja certificiranja usmislu razvoja biciklističkogturizma došla je na jednoj odsjednica Odbora zadestinacijski menadžmentGrada Crikvenice kada smozajednički zaključili da rivijeraima velik potencijal upravu utom segmentu. Ovaj certifikatpoznat je među ljubiteljima
�
Dionice s najvećim prometom
Oznaka Izdavatelj Promet Udjel Kumulativ
(HRK) (%) (%)
1 LEDO-R-A Ledo d.d. 111.698.603 30,6 30,6
2 ADRS-P-A Adris grupa d.d. 30.491.311 8,3 38,9
3 JMNC-R-A Jamnica d.d. 2 8 . 2 7 7. 8 8 1 7, 7 46,7
4 RIVP-R-A VALAMAR RIVIERA d.d. 20.581.421 5,6 52,3
5 H T- R - A HT d.d. 19.036.118 5,2 5 7, 5
6 BELJE-R-A Belje d.d. Darda 15.145.426 4,1 61,6
7 PODR-R-A Podravka d.d. 13.844.178 3,8 65,4
8 AT G R - R - A Atlantic Grupa d.d. 12.563.848 3,4 68,9
9 AT P L - R - A Atlantska plovidba d.d. 11.133.907 3,0 71,9
10 ADRS-R-A Adris grupa d.d. 10.024.577 2,7 74 , 7
Ostali 145.791.579 2 7, 5 100,0
Ukupno 3 6 5 . 3 4 6 . 74 5
Struktura prometa dionicama Struktura tržišne kapitalizacije
Ostali 43%
INA-R-A 21%
JNAF-R-A 4%
ZA
BA
-R
-A
11%
PBZ-R-A 11%
HT-R-A 10%
Zagrebačka burza Promet dionicama u travnju
LEDO-R-A31%
JMNC-R-A 8%Ostali42%
ADRS-P-A 8%
H T
- R -
A 5
%
RIVP-R-A 6%
bicikla i već imamo prverezultate tog certifikata usmislu ulaska na novi tržišnisegment, a posebno smozadovoljni što su timedodatno oplemenjenadugogodišnja nastojanjaTurističke zajednice GradaCrikvenice da ima konkretanproizvod koji možepromovirati uz samebiciklističke staze – ističeMa n e s t a r.
Halal kvaliteta
Kada je u siječnju najvećisvjetski avioprijevoznikEmirates najavio uvođenjedirektnih dnevnih letova izDubaija za Zagreb od 1. lipnjaove godine, nije trebalo dugočekati reakciju Jadrana. Usuradnji s Centrom zacertificiranje halal kvalitetekoji djeluje u sklopu Islamskezajednice u Hrvatskojpokrenut je edukacijskiseminar za zaposlenike, aJadranovi kuhari, konobari,recepcionari, djelatnicidomaćinstva, direktori hotela,djelatnici odjela marketinga iprodaje i odjela nabave,sveukupno stotinjakdjelatnika Jadrana d.d.,upoznali su se s osnovnimreligijskim komponentamaislama koje su odavno postalesastavni dio kulture i tradicije.
S obzirom da halal turizamna globalnom nivoupredstavlja značajan udio kojiu globalnoj sezoni premašujebroj od 140 milijardiameričkih dolara, onda ni nečudi kako su se europsketurističke perjanice većodavno prilagodile takvojp o t ra žnji. Od europskihdestinacija turisti iz islamskihzemalja najčešće posjećujuFrancusku i Italiju. Te dvijepredvodnice europskogturizma odavno su shvatilekako im upravo ta turističkaniša donosi značajne prihode,te su se već poodavnoprilagodile svojim gostimamuslimanske vjeroispovijesti.Certificiranje halal proizvoda iuslužnih djelatnosti povećaloje značajno njihovukonkurentnost, ali jeistodobno i europskimproizvođačima hrane otvoriloistočna tržišta. Premaglobalnim statistikamaSvjetske turističkeorganizacije, halal gosti nasvojim odmorima troše uprosjeku 1.700 američkihdolara, što je za 500 dolaraviše od uobičajenogeuropskog gosta.
U svakom slučaju sviiskoraci koji su napravljeni uposljednjih tri godine odizlaska iz stečaja pokazuju dase Jadran doista transformiraoiz najvećeg crikveničkogproblema u najvećicrikvenički potencijal i motorra z vo j a .
� nastavak s 1. str.
Ovo je divna
zemlja, divni
ljudi. Divna
zemlja za
odmor, ali i s
puno
potencijala za
razvoj
medicinskog
turizma, a
niti jednog
niti drugog
mnogi u
svijetu još
uvijek nisu
svjesni.
Nadam se da
će se to
promijeniti
Zahid Hamid,
Meksiko
Najveći
porast cijene
Puljanka d.d.
572,03 %
Najveći
pad cijene
MIV d.d.
-33,15 %
Laila Al Jassmi Sherene Azura Azil Irving Stackpole
Za h i d
Hamid
Izrađeno u
suradnji s
Jadranom
Crikvenica
Anto RAVLIĆ
G
otovo da ne postojiobitelj ili kuća uCrikvenici koja nemanekakve veze s
Jadranom, a upravo zato jeJadran, kao najveći poslovnisubjekt u Crikvenici, uvijek ufokusu pažnje javnosti. Čestatema među Crikveničanima suupravo investicije koje je teškozaobići, a posebno upada uoko započeta rekonstrukcijahotela Esplanade koji bitrebao biti najbolji objekt ugrupaciji Jadrana.
Međutim, ono o čemu semalo manje priča je processtandardizacije poslovanja,posebno u kontekstupodizanja kategorije objekatate sve zahtjevnijih gostiju, aneizostavan dio testandardizacije su svakakocertifikati za koje, da bi ihtvrtka dobila, mora ispunitiodređene uvjete. Samo dvijegodine nakon okončanjastečaja Jadran d.d. je takoudovoljio zahtjevnim uvjetimaza dobivanje poznatogcertifikata ISO 9001:2008, aove godine tvrtka jezadovoljila i uvjete zacertifikat ISO 9001:2015.
Ponosan na dobivene certifikate – Dino Manestar
Pred nas su
postavljeni
novi razvojni
izazovi i u
Jadranu smo
u potpunosti
posvećeni
podizanju
kvalitete
Dino Manestar
�
1.700
američkih dolara
troše halal gosti
na svojim
odmorima
� ������� ��� ����� �� �� �������� ��� ����� �� ��
Tablica 4. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) – 20 najvećih
NEPOREZNA DAVANJA TROŠAK, mil.Hrk OBVEZNIK
1 Naknada za poticanje proiz. elektr.
energije iz obnovljivih izvora energije
724,9 13,81% Opskrbljivači električne energije
2 Naknada za pravo uporabe
radiofrekvencijskog spektra
689,4 13,13% Pravne osobe - operatori
3 Naknada gospodarenja otpadnom
ambalažom i povratna naknada
5 1 7, 2 9,85% Pravna ili fizička osoba obrtnik (za
proizvode u ambalaži)
4 Naknada za uređenje voda 488,5 9,30% Vlasnik ili drugi zakoniti posjednik
nekretnine
5 God. naknada za upotrebu javnih cesta
(pri registraciji motor. i priklj. vozila)
311,6 5,94% Pravne i fizičke osobe - vlasnici
motor. i priključ. vozila
6 Članarina turističkim zajednicama 2 1 7, 9 4,15% Pravne i fizičke osobe (ugostiteljska,
turistička i povezana djelatnost)
7 Naknada za korištenje voda 210,2 4,00% Pravne i fizičke osobe koje: 1.
zahvaćaju vodu, 2.koriste vodu za
proizv. el.ener.3. isporučuju vodne
usluge
8 Novčana naknada zbog neispunjenja
obveze kvotnog zapošlj. osoba s
invaliditetom
188,7 3,59% Poslodavac koji zapošljava najmanje
20 radnika
9 Posebna naknada za okoliš na vozila na
motorni pogon
164,1 3,13% Pravne i fizičke osobe vlasnici ili
ovlaštenici prava na vozilima
10 Naknada za korištenje općekorisnih
funkcija šuma
162,7 3,10% Pravne i fizičke osobe- obrtnici koje
obavljaju gospodarsku djelatnost
11 HRT pristojba 154,7 2,95% Poduzetnici i građani
12 Članarina Hrvatskoj gospodarskoj
komori (HGK)
138,5 2,64% Pravne osobe poduzetnici
13 Naknada gospodarenja EE otpadom 133,0 2,53% Pravna ili fizička osoba – obrtnik koja
stavlja na tržište u RH EE opremu
14 Spomenička renta 99,6 1,90% Pravne i fizičke osobe - obrtnici (koji
obavljaju djelatnost u kulturnom
dobru ..)
15 Zdravst. pregledi na kliconoštvo osoba
koje trebaju biti pod zdravst. nadzorom
99,4 1,89% Trgovačka društva i obrtnici
16 Naknada za korištenje cestovnog
zemljišta
99,1 1,89% Korisnici ugovora o korištenju
cestovnog zemljišta u komercijanim
djelatnostima- sve pravne i fizičke
osobe
17 Naknada za zaštitu voda 78,3 1,49% Pravne i fizičke osobe, koje ispuštaju
otpadne vode i koje proizv.ili uvoze
mineral. gnojiva
18 Naknada gospodarenja otpadnim
vozilima
62,2 1,18% Pravna ili fizička osoba, uvozi/unosi
ili proizvodi vozila
19 Vodni doprinos 58,5 1,11% Pravna ili fizička osoba u čije ime se
gradi građevina
20 Naknada koju REGOS naplaćuje od
obveznih mirovinskih društava ...
52,7 1,00% Pravne osobe - društva za upravljanje
m i r o v. f o n d o v i m a
Ukupno 20 najvećih neporeznih
davanja
4.651,2 88,60%
Ukupno ostalih 119 neporeznih davanja 598,7 11,40%
UKUPNA NEPOREZNA DAVANJA 5.249,9 100,00%
HG
K I
NFO
�������� ����
Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga 7. i 8. lipnja
�������� ����
38
milijuna
kuna ukupna
su raspoloživa
sredstva u
pozivu
Internacio -
nalizacija
poslovanja
MSP-ova
� Danas tematska sjednica
Udruženja luka HGK i Strukovne
skupine brodara i pomorskih
agencija
Zajednička tematska sjednica Udruženja luka
HGK i Strukovne skupine brodara i pomorskih
agencija, u proširenom sazivu, na temu:
»Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga
(međunarodnoga) gospodarskog interesa za
Republiku Hrvatsku« bit će održana sutra, 31.
svibnja s početkom u 12:00 sati u HGK ŽK
Rijeka, Bulevar oslobođenja 23, Rijeka (velika
dvorana u prizemlju).
(Izvjestitelj: Maja Markovčić Kostelac,
državna tajnica za more, Ministarstvo mora,
prometa i infrastrukture).
� XI. konferencija o sigurnosti i
kvaliteti hrane, 29. – 31. svibnja
Sektor za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo HGK od 29. do 31.
svibnja već jedanaestu godinu uzastopce u
Opatiji organizira Konferenciju o sigurnosti i
kvaliteti hrane u RH. Konferencija se održava u
Grand hotelu 4 opatijska cvijeta, od 29. do 31.
svibnja 2017. Prvenstveno je namijenjena
stručnjacima iz gospodarskog sektora
(prehrambena industrija, trgovina itd.) te je kao
takva jedinstvena u Hrvatskoj.
� HGK-ŽK Rijeka na 3. izložba
Plavo zeleni expo, 9. i 10. lipnja
HGK-Županijska komora Rijeka nastupit će
sa svojim članicama na zajedničkom
izložbenom prostoru od 16 četvornih metara na
3. izložbi Plavo zeleni expo, koja se u okviru
manifestacije Fiumanka 2017. održava 9. i 10.
lipnja 2017. na lokaciji Riva Boduli. Interes za
nastup na izložbi potvrdili su Sensum d.o.o.,
Jelić konzalting d.o.o., Evaluacija j.d.o.o. i
Alfateh tehnologija i energetika d.o.o.
� Poslovni susreti E²Tech4Cities
2017., Brisel, 23. lipnja
Europska poduzetnička mreža iz Bruxellesa
vas poziva na poslovne susrete E²Tech4Cities
2017 – Energetika i učinkovite tehnologije za
gradove. Tematska područja poslovnih susreta
su: obnovljivi izvori energije, energetski
učinkovite zgrade i gradske četvrti, ICT za
gradove »pametni« gradovi i općine, energetski
učinkovita mobilnost i transport, gospodarenje
energijom, obnova energije i pametne mreže i
integracije energetskih sustava.
Sudjelovanje na poslovnim susretima je
besplatno, a prijaviti se možete do 8. lipnja
putem sljedeće poveznice
https://www.b2match.eu/ e2tech4cities2017
� Poslovni razgovori
TorinoFashionMatch 2017,
Torino, 27. lipnja do 3. srpnja
Europska poduzetnička mreža poziva vas na
poslovne razgovore po nazivom
TorinoFashionMatch 2017 koji će se održati od
29. lipnja do 3. srpnja 2017. u okviru Torino
fashion weeka s mnoštvom modnih revija,
radionica i ostalih događanja.
Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je
besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje
sudjelovanje mogu prijaviti
na h t t p s : / / w w w. b 2 m a t c h . e u / t o 2 - f a s h i o n m a t c h 2 0 1 7
Krajnji rok za registraciju je 23. lipnja 2017.
� Sajam kosovskih proizvoda u
Rijeci, 28. i 29. lipnja
Zajednica Albanaca Primorsko-goranske
županije i Vijeće albanske nacionalne manjine
PGŽ-a, u suradnji s HGK-Županijskom
komorom Rijeka, Primorsko-goranskom
županijom, koja je ujedno i pokrovitelj sajma,
te Ministarstvom vanjskih poslova Republike
Kosova i Gospodarskom komorom Republike
Kosova, organiziraju 28. i 29. lipnja 2016.
godine na Trgu 111. brigade sajam kosovskih
proizvoda. Sajam se održava prvi put u
Hrvatskoj. Očekuje se sudjelovanje 40-ak
proizvođača.
Posjet konferenciji i sajmu su besplatni i nije
potrebno izvršiti prijavu dolaska. Radno vrijeme
sajma je od 9.00 do 18.00 sati.
REGISTRACIJA
Sudjelovanje
na poslovnim
razgovorima
Torino Fashion
Match 2017 u
Torinu je
besplatno.
Krajnji rok za
registraciju je
23. lipnja 2017.
Najave događaja
Utjecaj
parafiskalnih
nameta na
poslovanje
gospodarstvaProf. dr. sc.
Vidoje Vujić,
predsjednik
HGK
Županijske
komore
Rijeka
Izrađeno u
suradnji s
HGK-Županijska
komora Rijeka
Tablica 1. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) po zakonima
Zakon o ...
Broj
davanja
2016.g.
u HRK
2016.g.
u %
1 ... elektroničkim komunikacijama 7 782.761.354 14,91%
2 ... održivom gospodarenju otpadom 6 768.243.809 14,63%
3 ... tržištu električne energije 1 724.893.108 13,81%
4 ... financiranju vodnog gospodarstva 4 835.483.054 15,91%
5 ... cestama 3 429.079.992 8,17%
6 ... članarinama u turističkim zajednicama 1 2 1 7. 9 4 4 . 1 8 5 4,15%
7 ... profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom 1 188.691.058 3,59%
8 ... Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 5 1 7 7. 4 5 0 . 7 9 8 3,38%
9 ... šumama 1 162.721.522 3,10%
10 ... Hrvatskoj radioteleviziji 1 154.706.040 2,95%
11 ... Hrvatskoj gospodarskoj komori 1 138.521.508 2,64%
12 ... zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2 116.686.138 2,22%
1. Zakoni 1-12 33 4 . 6 9 7. 1 8 2 . 5 6 7 8 9 , 47 %
2. Ostalih 66 zakona 106 552.715.200 10,53%
3. Ukupno, godina 2016. (1+2) 139 5 . 2 4 9 . 8 9 7. 7 6 8 100,00%
Tablica 2. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) po ministarstvima
Ministarstvo
Broj
davanja
2016.g.
u HRK
2016.g.
u %
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 32 1.231.739.735 23,46%
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 19 2 . 5 0 7. 0 6 8 . 3 5 2 47, 7 5 %
Ostalih 10 ministarstava 88 1.511.089.680 28,78%
Ukupno, godina 2016. 139 5 . 2 4 9 . 8 9 7. 7 6 8 100,00%
Tablica 3. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) po iznosu godišnjeg troška
Redni Godišnji iznos po Neporezna davanja Tr o šak gospodarstva
broj jednom nametu Broj % u HRK u %
01 Do 200.000 Hrk 41 29,50% 2.260.234 0,04%
02 Do 300.000 Hrk 6 4,32% 1 . 47 1 . 6 7 2 0,03%
03 Do 400.000 Hrk 5 3,60% 1.715.853 0,03%
04 Do 500.000 Hrk 5 3,60% 2 . 0 9 9 . 4 47 0,04%
05 Do 1.000.000 Hrk 11 7, 9 1 % 7. 3 0 3 . 4 3 6 0,14%
Ukupno do 1,0 mil.hrk 68 48,92% 14.850.642 0,28%
06 Do 5.000.000 Hrk 29 20,86% 60.101.818 1,14%
07 Do 10.000.000 Hrk 4 2,88% 2 5 . 74 9 . 9 4 0 0,49%
08 Do 20.000.000 Hrk 5 3,60% 7 7. 6 8 0 . 6 3 8 1,48%
09 Do 50.000.000 Hrk 13 9,35% 420.433.285 8,01%
Ukupno 1,1-50,0 mil.hrk 51 36,69% 583.965.681 11,12%
10 Do 100.000.000 Hrk 7 5,04% 549.751.857 1 0 , 47 %
11 Do 200.000.000 Hrk 6 4,32% 941.665.831 1 7, 9 4 %
12 Do 500.000.000 Hrk 4 2,88% 1.228.245.314 23,40%
13 Do 750.000.000 Hrk 3 2,16% 1.931.418.443 36,79%
Ukupno 50,1-750 mil.hrk 20 14,39% 4.651.081.444 88,59%
UKUPNO, godina 2016 139 100,00% 5 . 2 4 9 . 8 9 7. 7 6 8 100,00%
O
neporeznim davanjima, odnosnoparafiskalnim nametima kako ih seuobičajeno zove u medijima,posljednjih godina i sa strane
poduzetnika i stručnjaka se govori kaojednim od ključnih problemakonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.Parafiskalnim nametima smatraju se svapropisana obvezna neporezna davanja kojaplaćaju poduzeća i građani središnjimtijelima državne uprave, jedinicama lokalnei područne (regionalne) samouprave ilidrugim tijelima s javnim ovlastima, a da pritome platitelj za uzvrat ne dobiva ništa ilimanju vrijednost u odnosu na plaćeni iznos.
Postojeći registar evidentirao je 213neporeznih davanja koja plaćaju poduzetnicii građani među kojima su prvi put sadržane inaknade koje pružatelji profesionalnih uslugaimaju obvezu plaćati strukovnim komorama(upisnina, članarina i stručni ispit i slično) i334 opće i upravne pristojbe. Evidentirano jeukupno 547 raznih parafiskalnih opterećenjapoduzetnika i građana u 2016. godini.
U finacijskom smislu od 213 raznihneporeznih davanja za 74 davanjapoduzetnici nisu ništa platili jer npr. nitkonije zatražio »prenamjenu poljoprivrednogze m l j i šta« ili »priznavanje zemljopisnogpodrijetla vina«.
Preostalih 139 davanja stajala su obveznikeu 2016. godini 9,0 milijardi kuna što jeekvivalentno vrijednosti 2,7% BDP-a. Od togiznosa poduzetnici su platili 5,2 milijaradekuna (58%) a građani 3,8 milijardi kuna (42%).
Na 334 opće i upravne pristojbepoduzetnici i građani su u 2016. platiliukupno 253,4 milijuna kuna što jeekvivalentno vrijednosti 0,1% BDP-a, od čegaje državni proračun prihodovao 124,2milijuna kuna, županijski proračuni 52,9milijuna kuna a proračuni gradova i općina76,3 milijuna kuna.
Po važećim zakonima: Od 213 vrstaneporeznih davanja, 139 vrsta davanja kojasu propisana kroz 78 zakona, poduzetnici suplatili u 2016. godini 5,2 milijarde kuna. Odtoga za 33 neporezna davanja iz 12 zakonaplaćeno je 4,7 milijardi kuna ili 89,5%ukupnog iznosa.(Tablica 1.)
Po nadležnim ministarstvima:Analizirajući neporezna davanja podnadležnošću 12 ministarstava, dvaministarstva su nadležna za 51 davanje pokojima su poduzetnici platili 3,7 milijardikuna ili 71,2% ukupnog iznosa – Mi n i s t a r s t vomora, prometa i infrastrukture s 32 davanja inaplatom 1,2 milijarde kuna (23,5%) iMinistarstvo zaštite okoliša i energetike s 19davanja i naplatom 2,5 milijardi kuna (47,8%).(Tablica 2.)
Po iznosu godišnjeg troška: Po 49%davanja ili njih brojem 68 naplatilo se popojedinom od 1.000 kuna do milijun kuna, alisamo 14,9 milijuna kuna (0,28%). Od milijundo 50 milijuna kuna naplatilo se po 51davanju ukupno 584 milijuna kuna (11,1%).
(Tablica 3.)
Za preostalih 20 davanja (14,4%)gospodarstvo je uplatilo čak 4,65 milijardikuna (88,6% ukupnog iznosa), te se tu krijenajveća mogućnost financijskog rasterećenja.(Tablica 4.)
To ne znači nužno ukinuti ili ne ukinutineko od tih davanja, ali svakako preispitati (1)osnovu obračuna i naplate te (2) preispitatiopseg obveznika plaćanja. Konačno, i Vlada jeobjavila za cilj smanjiti parafiskalne nameteza 20 do 30 posto kroz sljedeće tri godine.
Među neporeznim davanjima su davanjaza ukupno 16 komorskih organizacija s 39različitih vrsta davanja.
Dvjema komorama, Hrvatskojgospodarskoj komori koja ima blizu 120.000članica odnosno aktivnih tvrtki plaćaobveznu članarinu godišnje 138,5 mil.hrk iHrvatskoj obrtničkoj komori cca 75.861aktivni obrtnik plaća 42,3 mil.hrk – dakleukupno 180,8 mil.kuna. Ostalih 14 komora po37 raznih osnova – članarine, članskidoprinosi, razne upisnine, polaganje stručnihispita itd, uprihodovalo je 46,1 mil.hrk odsvojih cca 45.000 članova kao fizičkih osoba –razni inženjeri, arhitekti, liječnici, medicinskitehničari i sestre, fizioterapeuti, poreznisavjetnici, revizori.
Zanimljivo, u Registru neporeznih davanjanema evidentiranih 57 raznih granskih udrugaposlodavaca niti Hrvatske udruge poslodavacakojoj su pridruženi članovi 30 različitihgranskih udruga poslovanje kojih takođertereti gospodarstvo. Izostavljena je i Hrvatskaodvjetnička komora. Zašto nisu u objavljenomRegistru neporeznih davanja? Zato što po čl.37»Zakona o financijskom poslovanju iračunovodstvu neprofitnih organizacija« naudruge poslodavaca (i sindikata) se neprimjenjuje obveza javne objave financijskihizvješća putem Registra neprofitnihorganizacija kako se time ne bi narušilonjihovo slobodno i neovisno djelovanje.
Članarina HGK u neporeznim davanjimagospodarstva sudjeluje s 2,6%. Mjesečno 98%članica plaća 42 kune, odnosno 504 kunegodišn j e.(Tablica 5.)
Ukupni prihodi HGK u 2010. godiniiznosili su 261,3 milijun kuna, a 2016. godine167,4 milijuna kuna. U tome su članarine idoprinosi 2010. godine iznosili 242,7 milijunakuna (89%), a 2016. godine 138,5 milijunakuna (83%) što je 94,2 mil.hrk ili 40% manje uodnosu na 2010. godinu. Hrvatskagospodarska komora je članice u potpunostioslobodila plaćanja doprinosa koji je 2010.iznosio 39,6 milijuna kuna, a članarina za svekategorije malih, srednjih i velikih tvrtki jesmanjena. Novoosnovane tvrtke i članice spoteškoćama u poslovanju, oslobodili smoplaćanja članarine.
Time je Hrvatska gospodarska komoravlastitim naporima pokazala članicama iobnašateljima vlasti da se boljimgospodarenjem i upravljanjem mogu smanjitiopterećenja gospodarstva i parafiskalninameti na svim razinama vlasti.
SAJA
M
Franšiza – poslovne prilike i izazovi
Poseban gost sajma je Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije
koji će prikazati mogućnosti i prilike za franšizno poslovanje u Europi
H
rvatska gospodarskakomora – Županijskakomora Rijeka trećiput organizira Sajam
f ra n šiza, financijskih ikonzultantskih usluga – FEC(Franchising ExhibitionCroatia) 7. i 8. lipnja ovegodine, u Hotelu Kvarner uOpatiji, pod pokroviteljstvomPrimorsko-goranske žu p a n i j e.Partneri su Grad Opatija, HOKObrtnička komora PGŽ-a,Turistička zajednica Kvarner,Hrvatska udruga za franšiznoposlovanje, Turističkazajednica grada Opatije, uzsponzorstvo Hrvatske banke zaobnovu i razvitak i u suradnji sItalijom kao zemljompar tnerom.
Poseban gost sajma jeMichael Eyre, predsjednik
Europske franšizne federacijekoji će prikazati mogućnosti iprilike za franšizno poslovanjeu Europi a o važnostif ra n šiznog poslovanja zatalijansko tržište govorit će ItaloBussoli, predsjednik Udrugef ra n šizera ItalijeA s s o f ra n c h i s i n g .
PROGRAM SAJMA:SRIJEDA 7. LIPNJA09:30 - 10:00 Mogućnosti i
prilike za franšizno poslovanjeu Europi
10:00 – 10:30 Važnostf ra n šizinga za talijansko tržište
10:30 - 11:30 Panel 1:Regionalni potencijal razvojaf ra n šiznog poslovanja
Ob i l j e žavanje svjetskogdana sajamske industrije
12:00 - 12:30 Sajamskaindustrija – novi trendovi i
i z a zov i12:30 - 13:30 Panel 2:
Od r živost sajmova u eriglobalizacije
13:30 Svečanost otvorenja14:30 - 15:00 Prezentacija
samoposlužnih praonica pof ra n šizi Launry Lounge
15:00 - 15:30 Certificiranjehrvatskih franšiza – jamstvo zak va l i t e t u
15:30 - 16:00 Panel 3:Primjena franšiznog modela utur izmu
16:00 - 16:30 Novatehnologija čišćenjadimovodnih sustava uugostiteljstvu
16:30 - 17:00 Promocijaknjige: Franšiza-načinpokretanja poduzetničkogpothvata i strategija rastap o s l ova n j a
ČETVRTAK, 8. LIPNJA09:00 - 10:00 Panel 4.
Fra n šize namijenjene edukacijinovih generacija
10:00 - 10:30 Panel 5:Međunarodni franšizing,različita iskustva i perspektive
10:30 – 11:00 Panel 6:Poduzetnice i franši ze
11:00 - 11:30 Subway, nastupna hrvatskom tržištu
11:30 – 12:00 Franšiznoposlovanje i intelektualnovlasništ vo
12:00 – 16:30 Konferencija:Mogućnosti financiranjaf ra n šiza
Posjet konferenciji i sajmusu besplatni i nije potrebnapr ijava.
Natječaji
� Program Interreg
Italija – Hrvatska
Program Interreg Italija –
Hrvatska otvorio je prvi Poziv na
dostavu projektnih prijedloga u
okviru kategorije Standard.
Program suradnje između Italije
i Hrvatske obuhvaćat će četiri
prioritetne osi: Plave inovacije,
Sigurnost i otpornost, Prirodna i
kulturna baština i Pomorski
prijevoz za koje je osigurano
ukupno 63,2 milijuna eura.
Obavijest o pozivima zajedno
sa svim dostupnim
dokumentima nalazi se na
poveznici: h t t p : / / w w w. i t a l y -
croatia.eu/call- proposal
Rok za prijavu: 19. lipnja 2017.
g. u 17.00 sati.
� EU natječaj
Certifikacijom
proizvoda do tržišta
Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta objavilo
je Trajno otvoreni Poziv na
dostavu projektnih prijava na
natječaj Certifikacijom proizvoda
do tržišta.
Najniži iznos bespovratnih
sredstava koji se po ovom
Pozivu može dodijeliti
pojedinom poduzetniku iznosi
20.000,00 kuna, dok najviši
iznos bespovratnih sredstava
koji se može dodijeliti
pojedinom poduzetniku iznosi
1.000.000,00 kuna. Projektne
prijave se podnose od 22.
svibnja 2017.
Projektni prijedlozi zaprimat
će se u dva vremenska roka i od
22. svibnja do 29. prosinca 2017.
godine te od 16. travnja do 31.
prosinca 2018. godine.
Natječajna dokumentacija nalazi
se na web stranici: h t t p : / / w w w.
s t r u k t u r n i f o n d o v i . h r / n a t j e c a j i /1 4 0 6
� Objavljen prvi
natječaj programa
LIFE
Program LIFE objavio je
natječaj za prijavu LIFE
projektnih prijedloga za 2017.
godinu. Proračun za natječaj
2017. iznosi preko 373 milijuna
eura, od čega je preko 290
milijuna eura predviđeno za
potprogram Okoliš, a preko 82
milijuna eura za potprogram
Klimatske aktivnosti. Na LIFE
natječaj mogu se prijaviti sva
pravna tijela. Sve pojedinosti o
natječaju potražite na:
http://ec.europa.eu/environment
/life/news/newsarchive2017/
april/index.htm#call2017
� Razvoj infrastrukture
poduzetničkih zona
Cilj ovog Poziva je razvoj i
poboljšanje kvalitete i
dostupnosti infrastrukture
postojećih poduzetničkih zona
kroz poticanje ulaganja u takvu
infrastrukturu u područjima gdje
postoji potreba za gradnjom
nove, unapređenjem ili
proširenjem postojeće
zajedničke infrastrukture
postojećih zona s ciljem
privlačenja investicija i stvaranja
mogućnosti za otvaranje novih
radnih mjesta.
Najniži iznos bespovratnih
sredstava je 1.000.000,00 HRK,
dok najviši iznos bespovratnih
sredstava koji se može dodijeliti
pojedinom prijavitelju
iznosi 10.000.000,00 HRK.
Ukupan iznos poziva iznosi
76.000.000,00 kuna.
Projektni prijedlozi zaprimaju
se do 22.rujna 2017. godine.
Više informacija o Pozivu na
web stranici:
h t t p : / / w w w. s t r u k t u r n i f o n d o v i . h r /
n a t j e c a j i /1 3 9 3
� Internacionalizacija
poslovanja MSP-ova
Cilj ovog Poziva je povećati
sposobnost hrvatskog
gospodarstva za sudjelovanje na
globalnim tržištima te pridonijeti
povećanju udjela MSP-ova u
ukupnom izvozu roba i usluga
poboljšanjem uvjeta za njihov
rad u međunarodnom okruženju.
Ukupna raspoloživa sredstva
su 38.000.000,00 kn. Najniži
iznos bespovratnih sredstava po
pojedinom poduzetniku iznosi
100.000,00 kn, a najviši iznos
1.000.000,00 kuna. Poziv je
namijenjen mikro, malim i
srednjim poduzetnicima.
Prijave do 31. prosinca
2 0 1 7. g o d i n e .
Više informacija o natječaju i
dokumentaciji: h t t p : / / w w w.
s t r u k t u r n i f o n d o v i . h r / n a t j e c a j i /1 3 8 6
P O D ATA K GODINA RAZLIKA 2010.– 2016.
2010. 2012. 2014. 2016. u Hrk u%
u mil. Hrk
Ukupni prihodi HGK 261,3 2 3 7, 2 154,9 1 6 7, 4 -93,9 -35,9%
U tome: prihodi od članarina 193,1 175,3 135,3 138,5 -54,6 -28,3%
Prihodi od doprinosa 39,6 31,4 1,4 0,0 -39,6 -100,0%
Prihodi vlastiti/ostali 28,6 30,5 18,2 28,9 0,3 1,0%
Tablica 5.
� ������� ��� ����� �� �� �������� ��� ����� �� ��P
OG
OD
NO
STI
Od 1. srpnja 2017. obvezno izdavanje računa putem naplatnih uređaja
Oprema za fiskalizaciju
po povoljnijim uvjetima
�������� ����
O
d 1. srpnja 2017. svio bvez n i c ifiskalizacije uprometu gotovinom
(uključujući i paušalneporezne obveznike) trebajuizdavati račune putemnaplatnih uređaja. U namjerida svojim članovimapomogne da potrebnuopremu i programe zafiskalizaciju nabave popovoljnijim uvjetima,Hrvatska obrtnička komorasklopila je sporazume osuradnji s niže navedenimpar tner ima.
(Promet gotovinomobuhvaća naplatu unovčanicama ili kovanicama,karticama, čekom ili drugimsličnim načinom plaćanja,osim izravnog plaćanja na
poslovni račun. Obveznicifiskalizacije koji sve računenaplaćuju bezgotovinski tj.izravnim plaćanjem naposlovni račun nisu obvezninabaviti niti koristitielektroničke naplatneu re đ a j e. )
V iše o pogodnostima začlanove Hrvatske obrtničkekomore potražite na:h t t p : / / w w w. h o k . h r /p re s s / o b j a ve _ z a _ m e d i j e /f i s k a l i z a c i j a _ p r i p re m i t e _se_na_vrijeme
BILLY POS d.o.o.
Tvrtka BILLY POS d.o.o.,tvrtka kći Etranet Gruped.o.o., u suradnji saHrvatskom obrtničkomkomorom omogućava svimčlanovima HOK-a povoljniju
kupnju ili najam Billyfiskalnih blagajni, koje suprvenstveno namijenjeneposlovanju malih i srednjihpoduzetnika, taksista,paušalaca, frizerskih i drugihsalona. Tvrtka korisnicimanudi kompletno rješenje posistemu »ključ u ruke« bezpočetnih ulaganja, ačlanovima HOK-a nudi ipopuste i brojne drugepogodnosti.
Hrvatski Telekom d.d.
Hrvatski Telekom jepripremio posebnu ponuduza fiskalizaciju u kojojkorisnici mogu nabavitiblagajnu već od 89 knmjesečno, a svi koji ugovoredo 30. lipnja plaćaju blagajnusamo 1 kunu mjesečno.
Temeljem Sporazuma osuradnji između HOK-a iHrvatskog Telekomačlanovima HOK-a HrvatskiTelekom omogućuje dodatnih5% popusta na usluge Mini iMaxi fiskalne blagajne čime ćečlanovi Hrvatske Obrtničkekomore moći ostvariti jošpovoljniju cijenu fiskalneblagajne – već od 85 knm j e s e č n o.
Optima Telekom
Optima Telekom nudipodršku vašem poslovanju uprocesu fiskalizacije.OptiFiskal Mini i Maxi rješenjaza fiskalizaciju uključuju sve ujednom uređaju (blagajna,pisač i aplikacija), besplatnuinstalaciju i edukaciju te 24-satnu podršku, uz samo 1 knm j e s e č n o.
Saop
Saop članovima HOK-aomogućava povoljniju nabavuminiMAX i iCenterprogramskog rješenja sknjigovodstvenim i ERPmogućnostima. Saop, uprojektu HOK Zajedničkanabava, članovima HOK-aosigurava posebne uvjetenabave miniMAX i i Centerprogramskog rješenja sknjigovodstvenim i ERPmogućnostima iz svogprodajnog asortimana.Njihovi programi miniMAX iiCentar podržavaju integracijusa fiskalnim blagajnama iomogućavaju vezu izmeđuobrtnika i knjigovodstvenogservisa, bez dostave papira.
�������� ����
OŽ
IVJE
LI R
AD
OV
I
Grad Bakar nastavlja s nizom značajnih projekata u svojim naseljima
Mali grad za
velike investicije
Da smo proteklih godina imali veću podršku od županijskih, državnih struktura, ali i komunalnih poduzeća
u većinskom vlasništvu Grada Rijeke naši rezultati bi bili još i veći, kaže gradonačelnik Tomislav Klarić
Sanja GAŠPERT
U
oči turističke sezone ineposredno nakonodržanih lokalnihizbora, na kojima je
potvrđen i nastavljenkontinuitet dosadašnjegradske vlasti, Grad Bakarnastavlja s nizom projekata usvojim naseljima. Tako jezapočela druga faza cjelovite
obnove Doma kulture naKrasici, gdje su ugovoreniradovi u iznosu od 700 tisućakuna. Na Krasici započinju iradovi na proširenju groblja.U Zlobinu se gradi parkiralištekod novoobnovljenog Domakulture. U tijeku su pripremeza početak radova nameđukatnim konstrukcijamaFrankopanskog kaštela uBakru i to sredstvimaosiguranim iz fondovaEuropske unije. Radi se nahreljinskom groblju.Projektira se i priprema zaizgradnju i Vatrogasni domDVD-a Škrljevo. Čisti se ipriprema obnova »Stamera« uKu k u l j a n ov u .
Poslovne hale
Radovi na izgradnji noveŠkolske sportske dvorane ip ro širenje škole na Hreljinu svanjskim igralištima sve se višeintenziviraju. Pred početkomizgradnje su i još tri nove
poslovne hale u Industrijskojzoni Bakar na Kukuljanovu, unajavi ih je još nekoliko, a GradBakar i Industrijska zona upravosu završili kapitalnu investicijuod šest milijuna kuna izgradnjeprometnice s kompletnominfrastrukturom i devet radnihplatoa za nove investitore naprostoru iza Plodina.
– Kada se ovako popisujuprojekti i gradilišta gotovonestvarno djeluje, a ustvarnosti je i te kako vidljivoda mali grad sa svega 8.000stanovnika i s tek dvadesetakzaposlenih u Gradskoj upravimože pokretati tolikoinvesticija i to u kontinuitetuveć punih deset godina. Svismo svjedoci da posljednjihdesetak godina izgradnja napodručju Bakra nije zastalaniti jednog trenutka i da se onadogađa upravo sada. Posebnoje dinamična izgradnja naprostoru Industrijske zone,gdje je zapravo nemoguće a ne
zapaziti goleme promjene kojese zapravo iz dana u dandogađaju. U svega godinudana »nikle« su 33 nove hale –kaže bakarski gradonačelnikTomislav Klarić. Na pitanjekako je moguće da se Zona utako kratko vrijeme i takonaglo počela razvijati imajućiu vidu nedavnu gospodarskukrizu, Klarić odgovara kako ćemožda zvučati neobično, aliupravo je kriza zapravoomogućila da se sve nabakarskom području ovakobrzo pokrene.
– Naime već 2009., anaročito 2010. i 2011. godinevidjeli smo što se događa.Mo žda je smiješno, ali sjetilismo se onog biblijskog sna osedam debelih i sedammršavih krava. Tada nam jesinula ideja: »Došla je kriza,trajat će neko vrijeme, ali kadtad će proći«. To je zapravobio motiv da posljednjihsedam godina krize praktično
od 2009. godine do danasuložimo silan napor i novackoji smo imali naraspolaganju u izgradnjuinfrastrukture otkup ipripremu zemljišta snamjerom da ih stavimo natržište u godinama izlaska izkrize – kaže Klarić.
Biblijski poučak
Na g l a šava da su se »upustiliu rizik i na taj način stvorilisituaciju koju trenutačnonema niti jedan grad ili općinau našem okruženju«.
– Mi sada, svakominvestitoru, u svakom trenutkumožemo ponuditi zemljište ito u površini koja mu treba, auz to i svu komunalnu tedrugu infrastrukturu ucijelosti izgrađenu. Investitormože odmah po zaključenjuugovora s nama krenuti srealizacijom svog projekta –kaže Klarić. Nadalje, nastavlja,siguran sam da smo proteklihgodina imali veću podršku odžupanijskih, državnihstruktura, ali i komunalnihpoduzeća u većinskomvlasništvu Grada Rijeke našigospodarski rezultati bi bili joši veći. Ovako smo oslonjenisami na sebe i naš Grad Bakar.Mo žda smo upravo i zbog togaponosniji na sve što smoizgradili, ali i sve ono štopripremamo i što ćemo jošizgraditi – ističe Klarić.
– Koliko je ta biblijskaporuka i njen poučak biokoristan u slučaju Bakra injegove Industrijske zone,doista se može uvjeriti svatkotko posjeti Grad Bakar i Zonuna Kukuljanovu i Škrljevu –zaključuje Klarić.
Izrađeno u
suradnji s
Gradom
Bakrom
33
nove hale
»nikle« su u
Industrijskoj
zoni u godinu
dana
Superius d.o.o.
Tvrtka Superius d.o.opoznata po razvoju vrhunskihtehnologija za pametnijeposlovanje manjih tvrtki,omogućila je svim članovimaHOK-a povoljniju kupnjuodlične »Neosalon« prijenosnefiskalne blagajne, prvenstvenonamijenjene poslovanjufrizerskih, kozmetičkih idrugih salona, taksista,sezonaca, paušalaca, ali i svihostalih djelatnosti. Ovafiskalna blagajna idealno jerješenje za sve koji trebajupouzdanu prijenosnublagajnu s baterijom dugogtrajanja. Superius d.o.o. nudi imogućnost otplate u šest rata.
Neosalon Mini fiskalnablagajna namijenjena svimdjelatnostima jednokratno za1.192 kn.
TVC INFO d.o.o.
Tijekom ranijih valovafiskalizacije fiskalne blagajneFiskal1 nametnule su se kakocijenom tako i fleksibilnošću tedanas zauzimaju uvjerljivoprvo mjesto po zastupljenostina tržištu. U ponudi su razneFiskal1 blagajne, tj. program jeprilagođen svim djelatnostimapa obrtnici mogu odabratiblagajnu prema vlastitimpotrebama, a budući su mnogedjelatnosti sezonske za njih supogodna Fiskal1 sezonskarješenja. Članovima HOK-atvrtka TVC INFO nudi 20%popusta na sav hardware(stacionarne i mobilne blagajnei pisači) te 50% popusta nalicencu do kraja godine.
Izrađeno u
suradnji s
Obrtničkom
komorom
PGŽ-a
Najave i informacije
Objavljen Zakon o ograničavanju uporabe
duhanskih i srodnih proizvoda
2.000 do
5.000 kn
za kršenje
odredbe o
zabrani
pušenja
Savjetovanje o
gospodarskom
ribolovu i
povlasticama
Otvoreno je novo
savjetovanje na koje ste
pozvani. Savjetovanje je
moguće pronaći na poveznici:
h t t p s : / / e s a v j e t o v a n j a . g o v. h r /
Econ/MainScreen?
EntityId=5423
Tema savjetovanja:
Prijedlog o izmjeni pravilnika o
obavljanju gospodarskog
ribolova na moru i registru
povlastica
Opis savjetovanja: Ovim
pravilnikom odobrava se
prijenos prava upisa svih
povlačnih mreža koća i
okružujućih mreža plivarica -
srdelara s pripadajućim
ribolovnim zonama samo
ukoliko se prijenos vrši na
povlasticu u koju je upisano
plovilo iste ili manje veličine u
GT i iste ili manje snage
porivnog stroja u kW od plovila
koje je upisano u povlasticu s
koje se to pravo prenosi.
Savjetovanje je otvoreno
do: 5. lipnja 2017.
Poziv na poslovne susrete
7. lipnja sa švicarskim
metaloprerađivačima
S
lijedom inicijative zaprimljene
putem Generalnog konzulata
RH u Zürichu, obavještavamo vas
o nadolazećoj organizaciji
poslovnih susreta hrvatskih i
švicarskih tvrtki iz
metaloprerađivačke djelatnosti,
koji će se održati 7. lipnja
Za g r e b u .
Točno mjesto održavanja ovisi
o interesu poduzetnika te ćemo
vas o tome naknadno informirati.
S obzirom da smo ograničeni
relativno kratkim rokovima
prijave, molimo da sudjelovanje
najavite do sutra (31. svibnja) na
kontakt kolege Darka Pristera iz
Odjela za gospodarstvo,
međunarodnu suradnju,
savjetovanje i opće poslove HOK-
a, e-mail: [email protected], tel.
01 4806 639.
Sukladno vašem interesu, a
prema profilima švicarskih tvrtki,
organizirali bismo poslovne susrete
sukladno interesu obje strane.
Nadamo se da ćete ovo
događanje prepoznati kao korisno
te se veselimo Vašem odazivu.
Nova hala Kimikomerca
Parkiralište Zlobin Sportska dvorana Hreljin
D. Š
KO
MR
LJ
Mi sada,
svakom
investitoru, u
svakom
trenutku
možemo
ponuditi
zemljište i
svu
komunalnu te
drugu
infrastrukturu
Tomislav Klarić
�
Zakon o ograničavanju uporabe
duhanskih i srodnih proizvoda objavljen
je 10. svibnja (NN 45/17), a na snagu je
stupio 18. svibnja.
Cilj Zakona je prije svega podizanje
svijesti o štetnosti pušenja, smanjenje
broja pušača. Ovim Zakonom uvrštene
su odredbe Direktive 2014/40/EU
vezano uz proizvodnju, predstavljanje i
prodaju duhana i duhanskih proizvoda,
te je isti u skladu sa odredbama EU-a.
Najveće novosti ovog Zakona odnose
se na označavanje i pakiranje
duhanskih proizvoda: stroži uvjeti
stavljanja cigareta u promet; jasno
propisane oznake opasnosti i štetnosti
pušenja koje moraju biti na pakiranjima
duhanskih i srodnih proizvoda;
konkretne odredbe na razini određenih
kemijskih spojeva te maksimalne
vrijednosti istih koje mogu biti u
duhanskim i srodnim proizvodima.
Skrećemo pažnju i sugeriramo
trgovcima da obrate posebnu pozornost
na članke 19 . i 20. kojim su jasno
definirani uvjeti uz prodaju i stavljanje
na tržište elektroničke cigarete te
proizvode i preparate vezane uz iste.
Novim zakonom zabranjuje se
pušenje duhanskih i srodnih proizvoda i
uporaba elektroničkih cigareta sa ili bez
nikotinskog punjenja, kao i vodenih lula
u svim zatvorenim javnim prostorima –
što nije bio slučaj u dosadašnjem
zakonu, osim duhanskih proizvoda
naravno.
Izuzeci u vidu mogućnosti pušenja u
ugostiteljskim objektima, koji su
definirani kao prostor za pušenje
odnosno pušački prostor, se nisu
mijenjali, odnosno odredbe koje su i do
sada bile na snazi i dalje ostaju kao
mogućnost.
U dijelu prekršajnih odredbi kazne za
fizičke osobe su ostale iste.
Povećana je novčana kazna u iznosu
od 2.000 do 5.000 kn (u dosadašnjem
zakonu bilo je 500 – 1,000 kn) za fizičku
osobu obrtnika u čijem se
ugostiteljskom objektu poslužuje hrana
i/ili piće, a u kojem je zatečena osoba
koja puši u slučaju da nisu zadovoljeni
uvjeti prostora za pušenje ili pušačkog
prostora.
� ������� ��� ����� �� ��
������������ prilog Novog lista za gospodarstvo i financije � Urednica: Dijana Šantić � Grafički urednik: Dragan Čikara � Direktorica marketinga: Silvija Gerc Vodopija
�������� ����
E U
RO
ZO
N A
Izvješće statističkog ureda Istata ukazuje na pogoršanje u svim segmentima
Povjerenje potrošača palo
na najnižu razinu od 2015.
Potrošačko povjerenje palo je puna dva
indeksna boda, a sve komponente
indeksa koji mjeri očekivanja pokazuju,
prema izvješću Istata, pogoršanje u
odnosu na prethodni mjesec
0,6
indeksnih
bodova pao
je i indeks
raspoloženja
među
poslovnim
čelnicima
RIM/LONDON � Pov j e re n j ep o t ro šača u Italiji je u svibnjupalo na najnižu razinu u višeod dvije godine a inflacija jepr igušila i očekivanjaBritanaca u vezi s financijama,pokazala su u petak objavljenai s t ra ži va n j a .
Po g o r šanje klime u trećemgospodarstvu eurozoneočituje se u padu indeksap o t ro šačkog povjerenja zapuna dva indeksna boda, na105,4 boda, čime je skliznuona najniže razine od siječnja2015. godine, kada je iznosio100,9 bodova, pokazalo jeizvješće statističkog uredaIs t a t a .
Sve komponente indeksa
koji mjeri očekivanja pokazujupogoršanje u odnosu naprethodni mjesec dok jeocjena aktualne gospodarskesituacije ostalan e p ro m i j e n j e n a .
Skliznuli indeksi
Istat je objavio i podatke oposlovnoj klimi. Indeksra s p o l o ženja među poslovnimčelnicima također je pogoršanu svibnju, skliznuvši za 0,6indeksnih bodova, na 106,2boda.
Klima je pritompogoršana u segmentuproizvodnje i onom tržišnihusluga, a poboljšana je tek usektoru maloprodaje dok je
u graditeljskom ostala više-manje nepromijenjena,pokazuje izvješćetalijanskog statističkogu re d a .
Britanska kućanstvaiskazala su pak u svibnjunajveću skepsu u pogledusvojih financija u više od dvijegodine, u kontekstu jačanjainflacije nakon britanskereferendumske odluke o
izlasku zemlje iz Europskeunije, pokazali su rezultatinajnovijeg ispitivanja javnogmnijenja.
Po t ro šači čija je potrošnjaključna za britanskogospodarstvo iskazujunajmanju sigurnost u pogledutrenutnog stanja svojihfinancija od prosinca 2014.godine, a smanjena su injihova očekivanja u pogledu
idućih 12 mjeseci, pokazalo jeispitivanje koje je provelatvrtka YouGov.
Usporavanje rasta
Percepcija sigurnostiradnog mjesta na najnižim jerazinama u posljednje četirigodine, pokazalo jei s t ra ži va n j e.
»Izgleda da bi ovo mogaobiti trenutak kada se podaci ousporavanju rasta BDP-apočinju prelijevati usvakodnevni život građana.Podaci pokazuju da onipočinju osjećati posustajanjegospodarske aktivnosti«,kazao je čelnik tvrtke YouGovStephen Harmston.
Udr uženje britanskeindustrije (CBI) objavilo je dauslužne kompanije trpeposljedice zbog viših cijena.»Rast inflacije smanjujedohodak kućanstava, štopogađa potražnju u sektorup o t ro šačkih usluga«, pojasnioje glavni ekonomist udruženjaRain Newton-Smith.
Iz YouGova su pak izvijestilida je sveobuhvatan indekspovjerenja potrošača uBritaniji koji izrađuju zajednos Centrom za ekonomiju iposlovna istraživanja pao nanajniže razine od tjedananetom nakon referendumskeodluke iz lipnja prošle godine.( Hi n a )
RE
UT
ER
S