Transcript
Page 1: Kvarner odlična destinacija za - terme-selce.hr · razvoj ovog selektivnog oblika turističke ponude, iznimno va žnog za produljenje sezone i, u konačnici, ostvarivanje boljih

eur/hrk � 7,425921 usd/hrk � 6,623190 chf/hrk � 6,823414 gbp/hrk � 8,521828

PRILOG ZA GOSPODARSTVO I FINANCIJE

��������������� ��� � ����� � ��� �

Jadran Crikvenica podiže kategorije svojih objekata

Novi

certifikati za

nova tržišta

Oživjeli investicijski radovi u Gradu Bakru

Mali grad

za velike

investicije

Slavica BAKIĆ

M

arketing je odvitalnog značaja zarazvoj i uspjeh bilokoje destinacije, pa

tako i zdravstveno-turističke,a bitan dio tog marketinškogposla svakako je i promocijakroz koji se izgrađujemeđunarodni ugled. Hrvatskaje ove godine prvi put krenulas planiranjem izravnepromocije za zdravstveni

turizam kao preduvjetom zapovećanje prepoznatljivosti istvaranja temelja za rast irazvoj ovog selektivnog oblikaturističke ponude, iznimnova žnog za produljenje sezonei, u konačnici, ostvarivanjeboljih ukupnih financijskihrezultata turizma kao važnegospodarske grane. No,najbolja promocija svakako jeusmena predaja onih koji suse imali prilike uvjeriti da onošto se nudi kroz različitem a rk e t i n ške kanale nije tek

»prazna« priča.Kada je o zdravstvenom

turizmu riječ, Hrvatska jošmora puno učiti i, kako bi torekao Keith Pollard, izvršnidirektor IMTJ-a, vodećegsvjetskog portala sektoramedicinskih putovanja izdravstvenog turizma, odlučiti– što nas čini različitim? To jenužno kako ne bi zapala uzamku onih koji nude »sve is va šta svima«, a kakvih je,kaže Pollard, na svjetskomtržištu zdravstvenog turizma

danas i previše jer svi žele dio»kolača« u obliku turističkeponude o kojemu svi pričajukao »najbrže rastućem« te muprognoziraju tendenciju rasta.Mogućnost da Opatija budedomaćina najveće svjetskekonferencije o zdravstvenomturizmu – IMTJ Medical TravelSummita – svakako je važna izbog ova dva razloga.

Mogućnost učenja

Krajem travnja ovaj summitdoveo je, naime, u Hrvatsku,

RIJ

ST

RU

ČN

JAK

A

Sjajni odjeci međunarodne konferencije o zdravstvenom turizmu održane u travnju u Opatiji

Kvarner odlična destinacija za

turizam, osobito zdravstveni

Mogućnost da Opatija bude domaćin najveće svjetske konferencije o zdravstvenom turizmu – IMTJ

Medical Travel Summita, na koji je došlo više od 200 sudionika iz čak 33 zemlje, omogućio je da domaći

sudionici zdravstveno-turističke ponude puno nauče od vodećih svjetskih stručnjaka, ali i da Kvarner

pokaže potencijale

Str. � 3.

W:59.386dd H:84.615dd

Str. � 7.

Više od

polovine

stranih

sudionika

IMTJ-a prvi

put u

Hrvatskoj

na Kvarner, nešto više od 200sudionika iz čak 33 zemljesvijeta! Stigli su iz zemaljapoput Singapura, Malezije,SAD-a, Njemačke, VelikeBritanije, Libanona, Kanade,Španjolske, UjedinjenihArapskih Emirata, Poljske,Grčke, Japana, Francuske,Turske, Litve, Austrije,Rumunjske, Indije, Rusije,Meksika, Južne Koreje... i riječ

� nastavak na 2. str.

Srednji tečaj kune na dan: 29. 5. 2017.

S. B

AK

Page 2: Kvarner odlična destinacija za - terme-selce.hr · razvoj ovog selektivnog oblika turističke ponude, iznimno va žnog za produljenje sezone i, u konačnici, ostvarivanje boljih

� ������� ��� ����� ��� � �������� ��� ����� ��� �

�������� ����

Kvarner odlična destinacija za turizam, osobito zdravstveni

ANALIZA I

PROGNOZA

Certifikat

bonitetne

izvrsnosti

temelji se na

analizi

financijskih

izvještaja za

prošlu godinu

te prognoze

uspješnosti u

poslovanju za

sljedećih 12

mjeseci

�������� ����

M E

Đ U

N A

RO

D N

AK

O N

F E

R E

N C

I J A

Jadran podiže kategorije svojih objekata za sve zahtjevnije goste

Novi certifikati za nova tržišta

Dobivanjem jednog od najvažnijih europskih standarda bonitetne izvrsnosti, Jadran se svrstao u pet posto

najboljih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Nedavno su kamp Selce te obnovljeni hoteli Katarina i Omorika

također dobili jedan od značajnih certifikata, a to je Adria Bike certifikat

je o vodećim svjetskimstručnjacima u različitimsegmentima zdravstveno-turističke ponude od kojih sudomaći sudionici, a bilo ih jeiz svih krajeva Hrvatske,sasvim sigurno puno togamogli naučiti. No, ono što jeizuzetno važno, a ističe to i dr.Vladimir Mozetič, predsjednikKlastera zdravstvenog turizmaKvarnera koji je biosuorganizator ovoga skupa,gotovo polovina sudionika uHrvatskoj je bila prvi put, amnogi od njih, nakon onogašto su vidjeli, kazali su da seplaniraju sa svojim obiteljimavratiti na godišnji odmorupravo u našu zemlju. Većinanjih upravo na Kvarner.

– Velika je stvar da su mnogiod njih naučili reći tu, za njihizuzetno tešku riječ – Kvar ner.Nakon četverodnevnogboravka, izgovarali su jegotovo s lakoćom, što znači daje taj pojam naše destinacijedobro ušao u njihovo uho –kaže dr. Mozetič, ističući da jekonferencija, baš kao što jebilo i najavljivano, bila sjajnapromocija Opatije i Kvarnera icijele Hrvatske, Klasterzdravstvenog turizmaKvarnera, koji je u 2016. naIMTJ konferenciji u Madridubio proglašen najboljimsvjetskim klasterom, svojumailing listu na kojoj je većviše tisuća stranih kontakata,sada je još dodatno povećao.

Odjeci konferencije

Tijekom boravka u Opatiji,unatoč dvodnevnog vrlointenzivnog rada nakonferenciji, gosti su imaliprilike i upoznati destinaciju ukoju su došli i njezinezdravstveno-tur ističke

potencijale i infrastrukturu, ada su odjeci konferencijeitekako glasni, može se uvjeritisvatko tko u Google tražilicuupiše pojam »IMTJ«,»Opatija«, »Health tourism«... iograniči traženje na proteklihmjesec dana.

Mnogo tekstova naći će, naprimjer, u malezijskimmedijima, što i ne čudi jer jeMalezija, treći put za redom, pomišljenju stručnjaka iz cijelogasvijeta koje je IMTJ angaži ra oda ocjenjuju prijave, proglašenanajboljom svjetskomdestinacijom zdravstvenogturizma. Tako novinarkaZaharah Othman, piše kako je»čula zvuk s otvorenih vratakoja su vodila prema

otvorenom moru i uživala umirisu mediteranske kuhinje«,a sve ljepote Kvarnera nisuumanjili ni problemi na putu,kao niti oblaci koji su se tihdana nadvili na Kvarner i Učku.Takvu ocjenu dala je i ShereneAzura Azil, glavna izvršnadirektorica Malezijskogzdravstvenog vijeća (MHTC),čiji je zadatak da pozicioniraMaleziju kao »preferiranomo d re d i štu za zdravstvene uslugesvjetske klase«. Ako je suditi ponagradama, a titula najboljedestinacije nije jedina, u tomeje poslu i uspjela. Zato senjezina želja da se ovdjesvakako vrati na odmor sobitelji, kao i njezina pozitivnaocjena onoga što je vidjela ičula o zdravstveno-turističkojponudi na Kvarneru i Hrvatskoj,svakako kompliment.

Prvi put je u Hrvatskoj bila iLaila Al Jassmi, osnivačica idirektorica tvrtke HealthBeyond Borders u Dubaiju, aprije toga radila je i kao glavnadirektorica zdravstvenepolitike i strategije i jedna jeod glavnih kreatoricazdravstvene strategije Dubaija,koji je također visokopozicioniran na svjetskojzdravstveno-turističkoj karti.

(Ne)otkriveni svijet

– Dobro je bilo doći u ovajdio svijeta jer je nama koji

dolazimo iz zaljevskih zemaljaovo područje potpuno novo itek ga trebamo otkriti. Želimosaznati sve o ljudima,zdravstvenoj zaštiti, ostalimoblicima zdravstveno-turističke ponude, osobitowellnessa i, prema onome štosam ovdje čula, mislim daHrvatska tu može puno dati –ocjenjuje Laila Al Jassmi, kojase također želi ovdje vratiti sobitelji kako bi zaista uži va l a ,neopterećena obvezama kojeje nametalo sudjelovanje uradu konferencije.

– Prvi put sam u vašojprekrasnoj zemlji i vrlo mi sesviđa. Imate sjajnu tradiciju,ljudi su ljubazni, ponudašarmantna, a hrana - odlična.Ne mogu dočekati da sevratim kao turist – kazao namje Irving Stackpole,predsjednik organizacije kojase bavi marketinškimi s t ra živanjima i ima više odčetrdeset godina iskustva uzdravstvu, a u posljednjevrijeme njegova tvrtkasurađuje s tvrtkama nudeći iminovativna i praktična rješenjaza izazove s kojima sesuočavaju na tržištima koja sebrzo mijenjaju. Jedno od njihje i tržište zdravstvenogturizma. Jedan od sudionikakoji je došao iz daleka, izMeksika, ipak nije prvi put nitiu Hrvatskoj, niti na Kvarneru.

Zahid Hamid, poslovnisavjetnik s više od trideset ipet godina iskustva u javnom iprivatnom sektoru,trenutačno na funkciji glavnogizvršnog direktoraEuromedical Toursa, kaže daje bio puno puta u Zagrebu, ip ro šao sve od Umaga doDu b rov n i k a .

– Ovo je divna zemlja, divniljudi. Divna zemlja za odmor,ali i s puno potencijala zarazvoj medicinskog turizma, aniti jednog niti drugog mnogiu svijetu još uvijek nisusvjesni. Nadam se da će se topromijeniti – zaključio jeZahid Hamid.

I mijenja se... Lani je Klasterzdravstvenog turizma svojomtitulom u Madridu doveosummit na Kvarner, a ovegodine na listi nagrađenihnašli su se i Poliklinika Ridentiz Rijeke, kao najbolja svjetskadentalna klinika, PoliklinikaBagatin iz Zagreba nagrađenaje među klinikama za estetskukirurgiju, a Specijalna bolnica»Sv. Katarina« proglašena jenajboljim specijaliziranimcentrom koji je pokazaonajveći uspjeh u privlačenju ipr užanju usluga stranimpacijentima, a mnogi su senašli i u najužem krugunominiranih. Dovoljno da seza njihovo ime i ponudu čuje iizvan granica Hrvatske.

Organizacije koje posjedujucertifikat ISO 9001 dokazujuuspješno implementiransustav upravljanja kvalitetomu svojoj organizaciji. Dobivenicertifikat je dokaz da su sviposlovni procesi dosljedni,sljedivi, transparentni iusklađeni s najvišimstandardima poslovanja te jekompletno poslovanjeusmjereno maksimalnomzadovoljstvu gostiju.

– Nakon godina poslovanjau poteškoćama naš prvi cilj jebila stabilizacija poslovanjačiju su uspješnost javnopotvrdili i jedni od najvećihsvjetskih autoriteta usavjetovanju u turizmu,savjetodavna kuća HorwathHTL. Međutim, pred nas supostavljeni novi razvojniizazovi i u Jadranu smo upotpunosti posvećenipodizanju kvalitete, kakoobjekata tako i korporativnogupravljanja. Upravo zato prvosmo standardiziraliupravljanje sustavom kvaliteteprema normi ISO 9001 čimesmo dokazali svojusposobnost dosljednogdobavljanja proizvoda kojiispunjava kako zahtjevekupca, tako i zakonskezahtjeve i propise – ističe DinoManestar, predsjednik upraveJadrana d.d.

Međunarodno priznanje

Uvođenje sustavaupravljanja kvalitetomtemeljna je strateška odlukaorganizacije, a na uvođenje iprimjenu sustava upravljanjakvalitetom utječu okruženje

organizacije, ciljeviorganizacije, proizvodi kojenudi, uspostavljeni procesi,organizacijsko ustrojstvo itržište na kojem organizacijadjeluje. Norma ISO 9001promiče prihvaćanje procesnogpristupa, kad razvoj, primjena ipoboljšavanje učinkovitostisustava upravljanja kvalitetompovećavaju zadovoljstvo kupcaispunjavanjem njegovihzahtjeva i želja.

U poslovanju se često, uzkvalitetu, spominje i bonitetšto označava sposobnostplaćanja dospjelih obveza te jeupravo u tom pogledu Jadrannapravio značajan iskorak kojije rezultiraod o b i va n j e mcer tifikatabonitetneizvrsnosti ocjeneAAA, čime jeJa d ra n upotvrđen najvišim e đ u n a ro d n is t a n d a rdbonitetneizvrsnosti.Dobivanjem jednog odn a j va žnijih europskihstandarda kojima se definirakvaliteta poslovanja, Jadran sesvrstao u pet posto najboljihposlovnih subjekata uHrvatskoj, a dobiveni certifikatje i međunarodno priznataoznaka ekonomske kvalitetekoja će značajno pridonijetiučvršćivanju pozitivnogugleda Jadrana, kako nadomaćem, tako i nameđunarodnom tržištu.

Certifikat bonitetneizvrsnosti temelji se na analizi

financijskih izvještaja zap ro šlu godinu te prognozeuspješnosti u poslovanju zasljedećih 12 mjeseci.Analitička metoda izračunajedinstvena je za sva europskatržišta zbog čega, rangiranjemu sam vrh, tvrtka nositeljpostaje ravnopravan sudionikna cjelokupnom europskomtržištu.

Adria bike certifikat

Nedavno su kamp Selce teobnovljeni hoteli Katarina iOmorika također dobili jedanod značajnih certifikata, a to jeAdria Bike certifikat. Hoteliujedinjeni u licencu Adria Bike

Hotels pružaju najvišistandard usluga

potrebnih zaidealan odmor:od biciklističkihruta, prekosigur nogs p re m i šta za vaš

bicikl došk o l ova n i h

biciklističkihvodiča, energetskih

paketa i kvalitetnogbiciklističkog servisa. I upravotaj certifikat poklapa se i sas t ra t e škim usmjerenjemrivijere Crikvenica da razvijaciklotur izam.

– Sama ideja certificiranja usmislu razvoja biciklističkogturizma došla je na jednoj odsjednica Odbora zadestinacijski menadžmentGrada Crikvenice kada smozajednički zaključili da rivijeraima velik potencijal upravu utom segmentu. Ovaj certifikatpoznat je među ljubiteljima

Dionice s najvećim prometom

Oznaka Izdavatelj Promet Udjel Kumulativ

(HRK) (%) (%)

1 LEDO-R-A Ledo d.d. 111.698.603 30,6 30,6

2 ADRS-P-A Adris grupa d.d. 30.491.311 8,3 38,9

3 JMNC-R-A Jamnica d.d. 2 8 . 2 7 7. 8 8 1 7, 7 46,7

4 RIVP-R-A VALAMAR RIVIERA d.d. 20.581.421 5,6 52,3

5 H T- R - A HT d.d. 19.036.118 5,2 5 7, 5

6 BELJE-R-A Belje d.d. Darda 15.145.426 4,1 61,6

7 PODR-R-A Podravka d.d. 13.844.178 3,8 65,4

8 AT G R - R - A Atlantic Grupa d.d. 12.563.848 3,4 68,9

9 AT P L - R - A Atlantska plovidba d.d. 11.133.907 3,0 71,9

10 ADRS-R-A Adris grupa d.d. 10.024.577 2,7 74 , 7

Ostali 145.791.579 2 7, 5 100,0

Ukupno 3 6 5 . 3 4 6 . 74 5

Struktura prometa dionicama Struktura tržišne kapitalizacije

Ostali 43%

INA-R-A 21%

JNAF-R-A 4%

ZA

BA

-R

-A

11%

PBZ-R-A 11%

HT-R-A 10%

Zagrebačka burza Promet dionicama u travnju

LEDO-R-A31%

JMNC-R-A 8%Ostali42%

ADRS-P-A 8%

H T

- R -

A 5

%

RIVP-R-A 6%

bicikla i već imamo prverezultate tog certifikata usmislu ulaska na novi tržišnisegment, a posebno smozadovoljni što su timedodatno oplemenjenadugogodišnja nastojanjaTurističke zajednice GradaCrikvenice da ima konkretanproizvod koji možepromovirati uz samebiciklističke staze – ističeMa n e s t a r.

Halal kvaliteta

Kada je u siječnju najvećisvjetski avioprijevoznikEmirates najavio uvođenjedirektnih dnevnih letova izDubaija za Zagreb od 1. lipnjaove godine, nije trebalo dugočekati reakciju Jadrana. Usuradnji s Centrom zacertificiranje halal kvalitetekoji djeluje u sklopu Islamskezajednice u Hrvatskojpokrenut je edukacijskiseminar za zaposlenike, aJadranovi kuhari, konobari,recepcionari, djelatnicidomaćinstva, direktori hotela,djelatnici odjela marketinga iprodaje i odjela nabave,sveukupno stotinjakdjelatnika Jadrana d.d.,upoznali su se s osnovnimreligijskim komponentamaislama koje su odavno postalesastavni dio kulture i tradicije.

S obzirom da halal turizamna globalnom nivoupredstavlja značajan udio kojiu globalnoj sezoni premašujebroj od 140 milijardiameričkih dolara, onda ni nečudi kako su se europsketurističke perjanice većodavno prilagodile takvojp o t ra žnji. Od europskihdestinacija turisti iz islamskihzemalja najčešće posjećujuFrancusku i Italiju. Te dvijepredvodnice europskogturizma odavno su shvatilekako im upravo ta turističkaniša donosi značajne prihode,te su se već poodavnoprilagodile svojim gostimamuslimanske vjeroispovijesti.Certificiranje halal proizvoda iuslužnih djelatnosti povećaloje značajno njihovukonkurentnost, ali jeistodobno i europskimproizvođačima hrane otvoriloistočna tržišta. Premaglobalnim statistikamaSvjetske turističkeorganizacije, halal gosti nasvojim odmorima troše uprosjeku 1.700 američkihdolara, što je za 500 dolaraviše od uobičajenogeuropskog gosta.

U svakom slučaju sviiskoraci koji su napravljeni uposljednjih tri godine odizlaska iz stečaja pokazuju dase Jadran doista transformiraoiz najvećeg crikveničkogproblema u najvećicrikvenički potencijal i motorra z vo j a .

� nastavak s 1. str.

Ovo je divna

zemlja, divni

ljudi. Divna

zemlja za

odmor, ali i s

puno

potencijala za

razvoj

medicinskog

turizma, a

niti jednog

niti drugog

mnogi u

svijetu još

uvijek nisu

svjesni.

Nadam se da

će se to

promijeniti

Zahid Hamid,

Meksiko

Najveći

porast cijene

Puljanka d.d.

572,03 %

Najveći

pad cijene

MIV d.d.

-33,15 %

Laila Al Jassmi Sherene Azura Azil Irving Stackpole

Za h i d

Hamid

Izrađeno u

suradnji s

Jadranom

Crikvenica

Anto RAVLIĆ

G

otovo da ne postojiobitelj ili kuća uCrikvenici koja nemanekakve veze s

Jadranom, a upravo zato jeJadran, kao najveći poslovnisubjekt u Crikvenici, uvijek ufokusu pažnje javnosti. Čestatema među Crikveničanima suupravo investicije koje je teškozaobići, a posebno upada uoko započeta rekonstrukcijahotela Esplanade koji bitrebao biti najbolji objekt ugrupaciji Jadrana.

Međutim, ono o čemu semalo manje priča je processtandardizacije poslovanja,posebno u kontekstupodizanja kategorije objekatate sve zahtjevnijih gostiju, aneizostavan dio testandardizacije su svakakocertifikati za koje, da bi ihtvrtka dobila, mora ispunitiodređene uvjete. Samo dvijegodine nakon okončanjastečaja Jadran d.d. je takoudovoljio zahtjevnim uvjetimaza dobivanje poznatogcertifikata ISO 9001:2008, aove godine tvrtka jezadovoljila i uvjete zacertifikat ISO 9001:2015.

Ponosan na dobivene certifikate – Dino Manestar

Pred nas su

postavljeni

novi razvojni

izazovi i u

Jadranu smo

u potpunosti

posvećeni

podizanju

kvalitete

Dino Manestar

1.700

američkih dolara

troše halal gosti

na svojim

odmorima

Page 3: Kvarner odlična destinacija za - terme-selce.hr · razvoj ovog selektivnog oblika turističke ponude, iznimno va žnog za produljenje sezone i, u konačnici, ostvarivanje boljih

� ������� ��� ����� �� �� �������� ��� ����� �� ��

Tablica 4. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) – 20 najvećih

NEPOREZNA DAVANJA TROŠAK, mil.Hrk OBVEZNIK

1 Naknada za poticanje proiz. elektr.

energije iz obnovljivih izvora energije

724,9 13,81% Opskrbljivači električne energije

2 Naknada za pravo uporabe

radiofrekvencijskog spektra

689,4 13,13% Pravne osobe - operatori

3 Naknada gospodarenja otpadnom

ambalažom i povratna naknada

5 1 7, 2 9,85% Pravna ili fizička osoba obrtnik (za

proizvode u ambalaži)

4 Naknada za uređenje voda 488,5 9,30% Vlasnik ili drugi zakoniti posjednik

nekretnine

5 God. naknada za upotrebu javnih cesta

(pri registraciji motor. i priklj. vozila)

311,6 5,94% Pravne i fizičke osobe - vlasnici

motor. i priključ. vozila

6 Članarina turističkim zajednicama 2 1 7, 9 4,15% Pravne i fizičke osobe (ugostiteljska,

turistička i povezana djelatnost)

7 Naknada za korištenje voda 210,2 4,00% Pravne i fizičke osobe koje: 1.

zahvaćaju vodu, 2.koriste vodu za

proizv. el.ener.3. isporučuju vodne

usluge

8 Novčana naknada zbog neispunjenja

obveze kvotnog zapošlj. osoba s

invaliditetom

188,7 3,59% Poslodavac koji zapošljava najmanje

20 radnika

9 Posebna naknada za okoliš na vozila na

motorni pogon

164,1 3,13% Pravne i fizičke osobe vlasnici ili

ovlaštenici prava na vozilima

10 Naknada za korištenje općekorisnih

funkcija šuma

162,7 3,10% Pravne i fizičke osobe- obrtnici koje

obavljaju gospodarsku djelatnost

11 HRT pristojba 154,7 2,95% Poduzetnici i građani

12 Članarina Hrvatskoj gospodarskoj

komori (HGK)

138,5 2,64% Pravne osobe poduzetnici

13 Naknada gospodarenja EE otpadom 133,0 2,53% Pravna ili fizička osoba – obrtnik koja

stavlja na tržište u RH EE opremu

14 Spomenička renta 99,6 1,90% Pravne i fizičke osobe - obrtnici (koji

obavljaju djelatnost u kulturnom

dobru ..)

15 Zdravst. pregledi na kliconoštvo osoba

koje trebaju biti pod zdravst. nadzorom

99,4 1,89% Trgovačka društva i obrtnici

16 Naknada za korištenje cestovnog

zemljišta

99,1 1,89% Korisnici ugovora o korištenju

cestovnog zemljišta u komercijanim

djelatnostima- sve pravne i fizičke

osobe

17 Naknada za zaštitu voda 78,3 1,49% Pravne i fizičke osobe, koje ispuštaju

otpadne vode i koje proizv.ili uvoze

mineral. gnojiva

18 Naknada gospodarenja otpadnim

vozilima

62,2 1,18% Pravna ili fizička osoba, uvozi/unosi

ili proizvodi vozila

19 Vodni doprinos 58,5 1,11% Pravna ili fizička osoba u čije ime se

gradi građevina

20 Naknada koju REGOS naplaćuje od

obveznih mirovinskih društava ...

52,7 1,00% Pravne osobe - društva za upravljanje

m i r o v. f o n d o v i m a

Ukupno 20 najvećih neporeznih

davanja

4.651,2 88,60%

Ukupno ostalih 119 neporeznih davanja 598,7 11,40%

UKUPNA NEPOREZNA DAVANJA 5.249,9 100,00%

HG

K I

NFO

�������� ����

Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga 7. i 8. lipnja

�������� ����

38

milijuna

kuna ukupna

su raspoloživa

sredstva u

pozivu

Internacio -

nalizacija

poslovanja

MSP-ova

� Danas tematska sjednica

Udruženja luka HGK i Strukovne

skupine brodara i pomorskih

agencija

Zajednička tematska sjednica Udruženja luka

HGK i Strukovne skupine brodara i pomorskih

agencija, u proširenom sazivu, na temu:

»Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga

(međunarodnoga) gospodarskog interesa za

Republiku Hrvatsku« bit će održana sutra, 31.

svibnja s početkom u 12:00 sati u HGK ŽK

Rijeka, Bulevar oslobođenja 23, Rijeka (velika

dvorana u prizemlju).

(Izvjestitelj: Maja Markovčić Kostelac,

državna tajnica za more, Ministarstvo mora,

prometa i infrastrukture).

� XI. konferencija o sigurnosti i

kvaliteti hrane, 29. – 31. svibnja

Sektor za poljoprivredu, prehrambenu

industriju i šumarstvo HGK od 29. do 31.

svibnja već jedanaestu godinu uzastopce u

Opatiji organizira Konferenciju o sigurnosti i

kvaliteti hrane u RH. Konferencija se održava u

Grand hotelu 4 opatijska cvijeta, od 29. do 31.

svibnja 2017. Prvenstveno je namijenjena

stručnjacima iz gospodarskog sektora

(prehrambena industrija, trgovina itd.) te je kao

takva jedinstvena u Hrvatskoj.

� HGK-ŽK Rijeka na 3. izložba

Plavo zeleni expo, 9. i 10. lipnja

HGK-Županijska komora Rijeka nastupit će

sa svojim članicama na zajedničkom

izložbenom prostoru od 16 četvornih metara na

3. izložbi Plavo zeleni expo, koja se u okviru

manifestacije Fiumanka 2017. održava 9. i 10.

lipnja 2017. na lokaciji Riva Boduli. Interes za

nastup na izložbi potvrdili su Sensum d.o.o.,

Jelić konzalting d.o.o., Evaluacija j.d.o.o. i

Alfateh tehnologija i energetika d.o.o.

� Poslovni susreti E²Tech4Cities

2017., Brisel, 23. lipnja

Europska poduzetnička mreža iz Bruxellesa

vas poziva na poslovne susrete E²Tech4Cities

2017 – Energetika i učinkovite tehnologije za

gradove. Tematska područja poslovnih susreta

su: obnovljivi izvori energije, energetski

učinkovite zgrade i gradske četvrti, ICT za

gradove »pametni« gradovi i općine, energetski

učinkovita mobilnost i transport, gospodarenje

energijom, obnova energije i pametne mreže i

integracije energetskih sustava.

Sudjelovanje na poslovnim susretima je

besplatno, a prijaviti se možete do 8. lipnja

putem sljedeće poveznice

https://www.b2match.eu/ e2tech4cities2017

� Poslovni razgovori

TorinoFashionMatch 2017,

Torino, 27. lipnja do 3. srpnja

Europska poduzetnička mreža poziva vas na

poslovne razgovore po nazivom

TorinoFashionMatch 2017 koji će se održati od

29. lipnja do 3. srpnja 2017. u okviru Torino

fashion weeka s mnoštvom modnih revija,

radionica i ostalih događanja.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je

besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje

sudjelovanje mogu prijaviti

na h t t p s : / / w w w. b 2 m a t c h . e u / t o 2 - f a s h i o n m a t c h 2 0 1 7

Krajnji rok za registraciju je 23. lipnja 2017.

� Sajam kosovskih proizvoda u

Rijeci, 28. i 29. lipnja

Zajednica Albanaca Primorsko-goranske

županije i Vijeće albanske nacionalne manjine

PGŽ-a, u suradnji s HGK-Županijskom

komorom Rijeka, Primorsko-goranskom

županijom, koja je ujedno i pokrovitelj sajma,

te Ministarstvom vanjskih poslova Republike

Kosova i Gospodarskom komorom Republike

Kosova, organiziraju 28. i 29. lipnja 2016.

godine na Trgu 111. brigade sajam kosovskih

proizvoda. Sajam se održava prvi put u

Hrvatskoj. Očekuje se sudjelovanje 40-ak

proizvođača.

Posjet konferenciji i sajmu su besplatni i nije

potrebno izvršiti prijavu dolaska. Radno vrijeme

sajma je od 9.00 do 18.00 sati.

REGISTRACIJA

Sudjelovanje

na poslovnim

razgovorima

Torino Fashion

Match 2017 u

Torinu je

besplatno.

Krajnji rok za

registraciju je

23. lipnja 2017.

Najave događaja

Utjecaj

parafiskalnih

nameta na

poslovanje

gospodarstvaProf. dr. sc.

Vidoje Vujić,

predsjednik

HGK

Županijske

komore

Rijeka

Izrađeno u

suradnji s

HGK-Županijska

komora Rijeka

Tablica 1. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) po zakonima

Zakon o ...

Broj

davanja

2016.g.

u HRK

2016.g.

u %

1 ... elektroničkim komunikacijama 7 782.761.354 14,91%

2 ... održivom gospodarenju otpadom 6 768.243.809 14,63%

3 ... tržištu električne energije 1 724.893.108 13,81%

4 ... financiranju vodnog gospodarstva 4 835.483.054 15,91%

5 ... cestama 3 429.079.992 8,17%

6 ... članarinama u turističkim zajednicama 1 2 1 7. 9 4 4 . 1 8 5 4,15%

7 ... profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom 1 188.691.058 3,59%

8 ... Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 5 1 7 7. 4 5 0 . 7 9 8 3,38%

9 ... šumama 1 162.721.522 3,10%

10 ... Hrvatskoj radioteleviziji 1 154.706.040 2,95%

11 ... Hrvatskoj gospodarskoj komori 1 138.521.508 2,64%

12 ... zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2 116.686.138 2,22%

1. Zakoni 1-12 33 4 . 6 9 7. 1 8 2 . 5 6 7 8 9 , 47 %

2. Ostalih 66 zakona 106 552.715.200 10,53%

3. Ukupno, godina 2016. (1+2) 139 5 . 2 4 9 . 8 9 7. 7 6 8 100,00%

Tablica 2. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) po ministarstvima

Ministarstvo

Broj

davanja

2016.g.

u HRK

2016.g.

u %

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 32 1.231.739.735 23,46%

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 19 2 . 5 0 7. 0 6 8 . 3 5 2 47, 7 5 %

Ostalih 10 ministarstava 88 1.511.089.680 28,78%

Ukupno, godina 2016. 139 5 . 2 4 9 . 8 9 7. 7 6 8 100,00%

Tablica 3. Neporezna davanja (parafiskalni nameti) po iznosu godišnjeg troška

Redni Godišnji iznos po Neporezna davanja Tr o šak gospodarstva

broj jednom nametu Broj % u HRK u %

01 Do 200.000 Hrk 41 29,50% 2.260.234 0,04%

02 Do 300.000 Hrk 6 4,32% 1 . 47 1 . 6 7 2 0,03%

03 Do 400.000 Hrk 5 3,60% 1.715.853 0,03%

04 Do 500.000 Hrk 5 3,60% 2 . 0 9 9 . 4 47 0,04%

05 Do 1.000.000 Hrk 11 7, 9 1 % 7. 3 0 3 . 4 3 6 0,14%

Ukupno do 1,0 mil.hrk 68 48,92% 14.850.642 0,28%

06 Do 5.000.000 Hrk 29 20,86% 60.101.818 1,14%

07 Do 10.000.000 Hrk 4 2,88% 2 5 . 74 9 . 9 4 0 0,49%

08 Do 20.000.000 Hrk 5 3,60% 7 7. 6 8 0 . 6 3 8 1,48%

09 Do 50.000.000 Hrk 13 9,35% 420.433.285 8,01%

Ukupno 1,1-50,0 mil.hrk 51 36,69% 583.965.681 11,12%

10 Do 100.000.000 Hrk 7 5,04% 549.751.857 1 0 , 47 %

11 Do 200.000.000 Hrk 6 4,32% 941.665.831 1 7, 9 4 %

12 Do 500.000.000 Hrk 4 2,88% 1.228.245.314 23,40%

13 Do 750.000.000 Hrk 3 2,16% 1.931.418.443 36,79%

Ukupno 50,1-750 mil.hrk 20 14,39% 4.651.081.444 88,59%

UKUPNO, godina 2016 139 100,00% 5 . 2 4 9 . 8 9 7. 7 6 8 100,00%

O

neporeznim davanjima, odnosnoparafiskalnim nametima kako ih seuobičajeno zove u medijima,posljednjih godina i sa strane

poduzetnika i stručnjaka se govori kaojednim od ključnih problemakonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.Parafiskalnim nametima smatraju se svapropisana obvezna neporezna davanja kojaplaćaju poduzeća i građani središnjimtijelima državne uprave, jedinicama lokalnei područne (regionalne) samouprave ilidrugim tijelima s javnim ovlastima, a da pritome platitelj za uzvrat ne dobiva ništa ilimanju vrijednost u odnosu na plaćeni iznos.

Postojeći registar evidentirao je 213neporeznih davanja koja plaćaju poduzetnicii građani među kojima su prvi put sadržane inaknade koje pružatelji profesionalnih uslugaimaju obvezu plaćati strukovnim komorama(upisnina, članarina i stručni ispit i slično) i334 opće i upravne pristojbe. Evidentirano jeukupno 547 raznih parafiskalnih opterećenjapoduzetnika i građana u 2016. godini.

U finacijskom smislu od 213 raznihneporeznih davanja za 74 davanjapoduzetnici nisu ništa platili jer npr. nitkonije zatražio »prenamjenu poljoprivrednogze m l j i šta« ili »priznavanje zemljopisnogpodrijetla vina«.

Preostalih 139 davanja stajala su obveznikeu 2016. godini 9,0 milijardi kuna što jeekvivalentno vrijednosti 2,7% BDP-a. Od togiznosa poduzetnici su platili 5,2 milijaradekuna (58%) a građani 3,8 milijardi kuna (42%).

Na 334 opće i upravne pristojbepoduzetnici i građani su u 2016. platiliukupno 253,4 milijuna kuna što jeekvivalentno vrijednosti 0,1% BDP-a, od čegaje državni proračun prihodovao 124,2milijuna kuna, županijski proračuni 52,9milijuna kuna a proračuni gradova i općina76,3 milijuna kuna.

Po važećim zakonima: Od 213 vrstaneporeznih davanja, 139 vrsta davanja kojasu propisana kroz 78 zakona, poduzetnici suplatili u 2016. godini 5,2 milijarde kuna. Odtoga za 33 neporezna davanja iz 12 zakonaplaćeno je 4,7 milijardi kuna ili 89,5%ukupnog iznosa.(Tablica 1.)

Po nadležnim ministarstvima:Analizirajući neporezna davanja podnadležnošću 12 ministarstava, dvaministarstva su nadležna za 51 davanje pokojima su poduzetnici platili 3,7 milijardikuna ili 71,2% ukupnog iznosa – Mi n i s t a r s t vomora, prometa i infrastrukture s 32 davanja inaplatom 1,2 milijarde kuna (23,5%) iMinistarstvo zaštite okoliša i energetike s 19davanja i naplatom 2,5 milijardi kuna (47,8%).(Tablica 2.)

Po iznosu godišnjeg troška: Po 49%davanja ili njih brojem 68 naplatilo se popojedinom od 1.000 kuna do milijun kuna, alisamo 14,9 milijuna kuna (0,28%). Od milijundo 50 milijuna kuna naplatilo se po 51davanju ukupno 584 milijuna kuna (11,1%).

(Tablica 3.)

Za preostalih 20 davanja (14,4%)gospodarstvo je uplatilo čak 4,65 milijardikuna (88,6% ukupnog iznosa), te se tu krijenajveća mogućnost financijskog rasterećenja.(Tablica 4.)

To ne znači nužno ukinuti ili ne ukinutineko od tih davanja, ali svakako preispitati (1)osnovu obračuna i naplate te (2) preispitatiopseg obveznika plaćanja. Konačno, i Vlada jeobjavila za cilj smanjiti parafiskalne nameteza 20 do 30 posto kroz sljedeće tri godine.

Među neporeznim davanjima su davanjaza ukupno 16 komorskih organizacija s 39različitih vrsta davanja.

Dvjema komorama, Hrvatskojgospodarskoj komori koja ima blizu 120.000članica odnosno aktivnih tvrtki plaćaobveznu članarinu godišnje 138,5 mil.hrk iHrvatskoj obrtničkoj komori cca 75.861aktivni obrtnik plaća 42,3 mil.hrk – dakleukupno 180,8 mil.kuna. Ostalih 14 komora po37 raznih osnova – članarine, članskidoprinosi, razne upisnine, polaganje stručnihispita itd, uprihodovalo je 46,1 mil.hrk odsvojih cca 45.000 članova kao fizičkih osoba –razni inženjeri, arhitekti, liječnici, medicinskitehničari i sestre, fizioterapeuti, poreznisavjetnici, revizori.

Zanimljivo, u Registru neporeznih davanjanema evidentiranih 57 raznih granskih udrugaposlodavaca niti Hrvatske udruge poslodavacakojoj su pridruženi članovi 30 različitihgranskih udruga poslovanje kojih takođertereti gospodarstvo. Izostavljena je i Hrvatskaodvjetnička komora. Zašto nisu u objavljenomRegistru neporeznih davanja? Zato što po čl.37»Zakona o financijskom poslovanju iračunovodstvu neprofitnih organizacija« naudruge poslodavaca (i sindikata) se neprimjenjuje obveza javne objave financijskihizvješća putem Registra neprofitnihorganizacija kako se time ne bi narušilonjihovo slobodno i neovisno djelovanje.

Članarina HGK u neporeznim davanjimagospodarstva sudjeluje s 2,6%. Mjesečno 98%članica plaća 42 kune, odnosno 504 kunegodišn j e.(Tablica 5.)

Ukupni prihodi HGK u 2010. godiniiznosili su 261,3 milijun kuna, a 2016. godine167,4 milijuna kuna. U tome su članarine idoprinosi 2010. godine iznosili 242,7 milijunakuna (89%), a 2016. godine 138,5 milijunakuna (83%) što je 94,2 mil.hrk ili 40% manje uodnosu na 2010. godinu. Hrvatskagospodarska komora je članice u potpunostioslobodila plaćanja doprinosa koji je 2010.iznosio 39,6 milijuna kuna, a članarina za svekategorije malih, srednjih i velikih tvrtki jesmanjena. Novoosnovane tvrtke i članice spoteškoćama u poslovanju, oslobodili smoplaćanja članarine.

Time je Hrvatska gospodarska komoravlastitim naporima pokazala članicama iobnašateljima vlasti da se boljimgospodarenjem i upravljanjem mogu smanjitiopterećenja gospodarstva i parafiskalninameti na svim razinama vlasti.

SAJA

M

Franšiza – poslovne prilike i izazovi

Poseban gost sajma je Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije

koji će prikazati mogućnosti i prilike za franšizno poslovanje u Europi

H

rvatska gospodarskakomora – Županijskakomora Rijeka trećiput organizira Sajam

f ra n šiza, financijskih ikonzultantskih usluga – FEC(Franchising ExhibitionCroatia) 7. i 8. lipnja ovegodine, u Hotelu Kvarner uOpatiji, pod pokroviteljstvomPrimorsko-goranske žu p a n i j e.Partneri su Grad Opatija, HOKObrtnička komora PGŽ-a,Turistička zajednica Kvarner,Hrvatska udruga za franšiznoposlovanje, Turističkazajednica grada Opatije, uzsponzorstvo Hrvatske banke zaobnovu i razvitak i u suradnji sItalijom kao zemljompar tnerom.

Poseban gost sajma jeMichael Eyre, predsjednik

Europske franšizne federacijekoji će prikazati mogućnosti iprilike za franšizno poslovanjeu Europi a o važnostif ra n šiznog poslovanja zatalijansko tržište govorit će ItaloBussoli, predsjednik Udrugef ra n šizera ItalijeA s s o f ra n c h i s i n g .

PROGRAM SAJMA:SRIJEDA 7. LIPNJA09:30 - 10:00 Mogućnosti i

prilike za franšizno poslovanjeu Europi

10:00 – 10:30 Važnostf ra n šizinga za talijansko tržište

10:30 - 11:30 Panel 1:Regionalni potencijal razvojaf ra n šiznog poslovanja

Ob i l j e žavanje svjetskogdana sajamske industrije

12:00 - 12:30 Sajamskaindustrija – novi trendovi i

i z a zov i12:30 - 13:30 Panel 2:

Od r živost sajmova u eriglobalizacije

13:30 Svečanost otvorenja14:30 - 15:00 Prezentacija

samoposlužnih praonica pof ra n šizi Launry Lounge

15:00 - 15:30 Certificiranjehrvatskih franšiza – jamstvo zak va l i t e t u

15:30 - 16:00 Panel 3:Primjena franšiznog modela utur izmu

16:00 - 16:30 Novatehnologija čišćenjadimovodnih sustava uugostiteljstvu

16:30 - 17:00 Promocijaknjige: Franšiza-načinpokretanja poduzetničkogpothvata i strategija rastap o s l ova n j a

ČETVRTAK, 8. LIPNJA09:00 - 10:00 Panel 4.

Fra n šize namijenjene edukacijinovih generacija

10:00 - 10:30 Panel 5:Međunarodni franšizing,različita iskustva i perspektive

10:30 – 11:00 Panel 6:Poduzetnice i franši ze

11:00 - 11:30 Subway, nastupna hrvatskom tržištu

11:30 – 12:00 Franšiznoposlovanje i intelektualnovlasništ vo

12:00 – 16:30 Konferencija:Mogućnosti financiranjaf ra n šiza

Posjet konferenciji i sajmusu besplatni i nije potrebnapr ijava.

Natječaji

� Program Interreg

Italija – Hrvatska

Program Interreg Italija –

Hrvatska otvorio je prvi Poziv na

dostavu projektnih prijedloga u

okviru kategorije Standard.

Program suradnje između Italije

i Hrvatske obuhvaćat će četiri

prioritetne osi: Plave inovacije,

Sigurnost i otpornost, Prirodna i

kulturna baština i Pomorski

prijevoz za koje je osigurano

ukupno 63,2 milijuna eura.

Obavijest o pozivima zajedno

sa svim dostupnim

dokumentima nalazi se na

poveznici: h t t p : / / w w w. i t a l y -

croatia.eu/call- proposal

Rok za prijavu: 19. lipnja 2017.

g. u 17.00 sati.

� EU natječaj

Certifikacijom

proizvoda do tržišta

Ministarstvo gospodarstva,

poduzetništva i obrta objavilo

je Trajno otvoreni Poziv na

dostavu projektnih prijava na

natječaj Certifikacijom proizvoda

do tržišta.

Najniži iznos bespovratnih

sredstava koji se po ovom

Pozivu može dodijeliti

pojedinom poduzetniku iznosi

20.000,00 kuna, dok najviši

iznos bespovratnih sredstava

koji se može dodijeliti

pojedinom poduzetniku iznosi

1.000.000,00 kuna. Projektne

prijave se podnose od 22.

svibnja 2017.

Projektni prijedlozi zaprimat

će se u dva vremenska roka i od

22. svibnja do 29. prosinca 2017.

godine te od 16. travnja do 31.

prosinca 2018. godine.

Natječajna dokumentacija nalazi

se na web stranici: h t t p : / / w w w.

s t r u k t u r n i f o n d o v i . h r / n a t j e c a j i /1 4 0 6

� Objavljen prvi

natječaj programa

LIFE

Program LIFE objavio je

natječaj za prijavu LIFE

projektnih prijedloga za 2017.

godinu. Proračun za natječaj

2017. iznosi preko 373 milijuna

eura, od čega je preko 290

milijuna eura predviđeno za

potprogram Okoliš, a preko 82

milijuna eura za potprogram

Klimatske aktivnosti. Na LIFE

natječaj mogu se prijaviti sva

pravna tijela. Sve pojedinosti o

natječaju potražite na:

http://ec.europa.eu/environment

/life/news/newsarchive2017/

april/index.htm#call2017

� Razvoj infrastrukture

poduzetničkih zona

Cilj ovog Poziva je razvoj i

poboljšanje kvalitete i

dostupnosti infrastrukture

postojećih poduzetničkih zona

kroz poticanje ulaganja u takvu

infrastrukturu u područjima gdje

postoji potreba za gradnjom

nove, unapređenjem ili

proširenjem postojeće

zajedničke infrastrukture

postojećih zona s ciljem

privlačenja investicija i stvaranja

mogućnosti za otvaranje novih

radnih mjesta.

Najniži iznos bespovratnih

sredstava je 1.000.000,00 HRK,

dok najviši iznos bespovratnih

sredstava koji se može dodijeliti

pojedinom prijavitelju

iznosi 10.000.000,00 HRK.

Ukupan iznos poziva iznosi

76.000.000,00 kuna.

Projektni prijedlozi zaprimaju

se do 22.rujna 2017. godine.

Više informacija o Pozivu na

web stranici:

h t t p : / / w w w. s t r u k t u r n i f o n d o v i . h r /

n a t j e c a j i /1 3 9 3

� Internacionalizacija

poslovanja MSP-ova

Cilj ovog Poziva je povećati

sposobnost hrvatskog

gospodarstva za sudjelovanje na

globalnim tržištima te pridonijeti

povećanju udjela MSP-ova u

ukupnom izvozu roba i usluga

poboljšanjem uvjeta za njihov

rad u međunarodnom okruženju.

Ukupna raspoloživa sredstva

su 38.000.000,00 kn. Najniži

iznos bespovratnih sredstava po

pojedinom poduzetniku iznosi

100.000,00 kn, a najviši iznos

1.000.000,00 kuna. Poziv je

namijenjen mikro, malim i

srednjim poduzetnicima.

Prijave do 31. prosinca

2 0 1 7. g o d i n e .

Više informacija o natječaju i

dokumentaciji: h t t p : / / w w w.

s t r u k t u r n i f o n d o v i . h r / n a t j e c a j i /1 3 8 6

P O D ATA K GODINA RAZLIKA 2010.– 2016.

2010. 2012. 2014. 2016. u Hrk u%

u mil. Hrk

Ukupni prihodi HGK 261,3 2 3 7, 2 154,9 1 6 7, 4 -93,9 -35,9%

U tome: prihodi od članarina 193,1 175,3 135,3 138,5 -54,6 -28,3%

Prihodi od doprinosa 39,6 31,4 1,4 0,0 -39,6 -100,0%

Prihodi vlastiti/ostali 28,6 30,5 18,2 28,9 0,3 1,0%

Tablica 5.

Page 4: Kvarner odlična destinacija za - terme-selce.hr · razvoj ovog selektivnog oblika turističke ponude, iznimno va žnog za produljenje sezone i, u konačnici, ostvarivanje boljih

� ������� ��� ����� �� �� �������� ��� ����� �� ��P

OG

OD

NO

STI

Od 1. srpnja 2017. obvezno izdavanje računa putem naplatnih uređaja

Oprema za fiskalizaciju

po povoljnijim uvjetima

�������� ����

O

d 1. srpnja 2017. svio bvez n i c ifiskalizacije uprometu gotovinom

(uključujući i paušalneporezne obveznike) trebajuizdavati račune putemnaplatnih uređaja. U namjerida svojim članovimapomogne da potrebnuopremu i programe zafiskalizaciju nabave popovoljnijim uvjetima,Hrvatska obrtnička komorasklopila je sporazume osuradnji s niže navedenimpar tner ima.

(Promet gotovinomobuhvaća naplatu unovčanicama ili kovanicama,karticama, čekom ili drugimsličnim načinom plaćanja,osim izravnog plaćanja na

poslovni račun. Obveznicifiskalizacije koji sve računenaplaćuju bezgotovinski tj.izravnim plaćanjem naposlovni račun nisu obvezninabaviti niti koristitielektroničke naplatneu re đ a j e. )

V iše o pogodnostima začlanove Hrvatske obrtničkekomore potražite na:h t t p : / / w w w. h o k . h r /p re s s / o b j a ve _ z a _ m e d i j e /f i s k a l i z a c i j a _ p r i p re m i t e _se_na_vrijeme

BILLY POS d.o.o.

Tvrtka BILLY POS d.o.o.,tvrtka kći Etranet Gruped.o.o., u suradnji saHrvatskom obrtničkomkomorom omogućava svimčlanovima HOK-a povoljniju

kupnju ili najam Billyfiskalnih blagajni, koje suprvenstveno namijenjeneposlovanju malih i srednjihpoduzetnika, taksista,paušalaca, frizerskih i drugihsalona. Tvrtka korisnicimanudi kompletno rješenje posistemu »ključ u ruke« bezpočetnih ulaganja, ačlanovima HOK-a nudi ipopuste i brojne drugepogodnosti.

Hrvatski Telekom d.d.

Hrvatski Telekom jepripremio posebnu ponuduza fiskalizaciju u kojojkorisnici mogu nabavitiblagajnu već od 89 knmjesečno, a svi koji ugovoredo 30. lipnja plaćaju blagajnusamo 1 kunu mjesečno.

Temeljem Sporazuma osuradnji između HOK-a iHrvatskog Telekomačlanovima HOK-a HrvatskiTelekom omogućuje dodatnih5% popusta na usluge Mini iMaxi fiskalne blagajne čime ćečlanovi Hrvatske Obrtničkekomore moći ostvariti jošpovoljniju cijenu fiskalneblagajne – već od 85 knm j e s e č n o.

Optima Telekom

Optima Telekom nudipodršku vašem poslovanju uprocesu fiskalizacije.OptiFiskal Mini i Maxi rješenjaza fiskalizaciju uključuju sve ujednom uređaju (blagajna,pisač i aplikacija), besplatnuinstalaciju i edukaciju te 24-satnu podršku, uz samo 1 knm j e s e č n o.

Saop

Saop članovima HOK-aomogućava povoljniju nabavuminiMAX i iCenterprogramskog rješenja sknjigovodstvenim i ERPmogućnostima. Saop, uprojektu HOK Zajedničkanabava, članovima HOK-aosigurava posebne uvjetenabave miniMAX i i Centerprogramskog rješenja sknjigovodstvenim i ERPmogućnostima iz svogprodajnog asortimana.Njihovi programi miniMAX iiCentar podržavaju integracijusa fiskalnim blagajnama iomogućavaju vezu izmeđuobrtnika i knjigovodstvenogservisa, bez dostave papira.

�������� ����

IVJE

LI R

AD

OV

I

Grad Bakar nastavlja s nizom značajnih projekata u svojim naseljima

Mali grad za

velike investicije

Da smo proteklih godina imali veću podršku od županijskih, državnih struktura, ali i komunalnih poduzeća

u većinskom vlasništvu Grada Rijeke naši rezultati bi bili još i veći, kaže gradonačelnik Tomislav Klarić

Sanja GAŠPERT

U

oči turističke sezone ineposredno nakonodržanih lokalnihizbora, na kojima je

potvrđen i nastavljenkontinuitet dosadašnjegradske vlasti, Grad Bakarnastavlja s nizom projekata usvojim naseljima. Tako jezapočela druga faza cjelovite

obnove Doma kulture naKrasici, gdje su ugovoreniradovi u iznosu od 700 tisućakuna. Na Krasici započinju iradovi na proširenju groblja.U Zlobinu se gradi parkiralištekod novoobnovljenog Domakulture. U tijeku su pripremeza početak radova nameđukatnim konstrukcijamaFrankopanskog kaštela uBakru i to sredstvimaosiguranim iz fondovaEuropske unije. Radi se nahreljinskom groblju.Projektira se i priprema zaizgradnju i Vatrogasni domDVD-a Škrljevo. Čisti se ipriprema obnova »Stamera« uKu k u l j a n ov u .

Poslovne hale

Radovi na izgradnji noveŠkolske sportske dvorane ip ro širenje škole na Hreljinu svanjskim igralištima sve se višeintenziviraju. Pred početkomizgradnje su i još tri nove

poslovne hale u Industrijskojzoni Bakar na Kukuljanovu, unajavi ih je još nekoliko, a GradBakar i Industrijska zona upravosu završili kapitalnu investicijuod šest milijuna kuna izgradnjeprometnice s kompletnominfrastrukturom i devet radnihplatoa za nove investitore naprostoru iza Plodina.

– Kada se ovako popisujuprojekti i gradilišta gotovonestvarno djeluje, a ustvarnosti je i te kako vidljivoda mali grad sa svega 8.000stanovnika i s tek dvadesetakzaposlenih u Gradskoj upravimože pokretati tolikoinvesticija i to u kontinuitetuveć punih deset godina. Svismo svjedoci da posljednjihdesetak godina izgradnja napodručju Bakra nije zastalaniti jednog trenutka i da se onadogađa upravo sada. Posebnoje dinamična izgradnja naprostoru Industrijske zone,gdje je zapravo nemoguće a ne

zapaziti goleme promjene kojese zapravo iz dana u dandogađaju. U svega godinudana »nikle« su 33 nove hale –kaže bakarski gradonačelnikTomislav Klarić. Na pitanjekako je moguće da se Zona utako kratko vrijeme i takonaglo počela razvijati imajućiu vidu nedavnu gospodarskukrizu, Klarić odgovara kako ćemožda zvučati neobično, aliupravo je kriza zapravoomogućila da se sve nabakarskom području ovakobrzo pokrene.

– Naime već 2009., anaročito 2010. i 2011. godinevidjeli smo što se događa.Mo žda je smiješno, ali sjetilismo se onog biblijskog sna osedam debelih i sedammršavih krava. Tada nam jesinula ideja: »Došla je kriza,trajat će neko vrijeme, ali kadtad će proći«. To je zapravobio motiv da posljednjihsedam godina krize praktično

od 2009. godine do danasuložimo silan napor i novackoji smo imali naraspolaganju u izgradnjuinfrastrukture otkup ipripremu zemljišta snamjerom da ih stavimo natržište u godinama izlaska izkrize – kaže Klarić.

Biblijski poučak

Na g l a šava da su se »upustiliu rizik i na taj način stvorilisituaciju koju trenutačnonema niti jedan grad ili općinau našem okruženju«.

– Mi sada, svakominvestitoru, u svakom trenutkumožemo ponuditi zemljište ito u površini koja mu treba, auz to i svu komunalnu tedrugu infrastrukturu ucijelosti izgrađenu. Investitormože odmah po zaključenjuugovora s nama krenuti srealizacijom svog projekta –kaže Klarić. Nadalje, nastavlja,siguran sam da smo proteklihgodina imali veću podršku odžupanijskih, državnihstruktura, ali i komunalnihpoduzeća u većinskomvlasništvu Grada Rijeke našigospodarski rezultati bi bili joši veći. Ovako smo oslonjenisami na sebe i naš Grad Bakar.Mo žda smo upravo i zbog togaponosniji na sve što smoizgradili, ali i sve ono štopripremamo i što ćemo jošizgraditi – ističe Klarić.

– Koliko je ta biblijskaporuka i njen poučak biokoristan u slučaju Bakra injegove Industrijske zone,doista se može uvjeriti svatkotko posjeti Grad Bakar i Zonuna Kukuljanovu i Škrljevu –zaključuje Klarić.

Izrađeno u

suradnji s

Gradom

Bakrom

33

nove hale

»nikle« su u

Industrijskoj

zoni u godinu

dana

Superius d.o.o.

Tvrtka Superius d.o.opoznata po razvoju vrhunskihtehnologija za pametnijeposlovanje manjih tvrtki,omogućila je svim članovimaHOK-a povoljniju kupnjuodlične »Neosalon« prijenosnefiskalne blagajne, prvenstvenonamijenjene poslovanjufrizerskih, kozmetičkih idrugih salona, taksista,sezonaca, paušalaca, ali i svihostalih djelatnosti. Ovafiskalna blagajna idealno jerješenje za sve koji trebajupouzdanu prijenosnublagajnu s baterijom dugogtrajanja. Superius d.o.o. nudi imogućnost otplate u šest rata.

Neosalon Mini fiskalnablagajna namijenjena svimdjelatnostima jednokratno za1.192 kn.

TVC INFO d.o.o.

Tijekom ranijih valovafiskalizacije fiskalne blagajneFiskal1 nametnule su se kakocijenom tako i fleksibilnošću tedanas zauzimaju uvjerljivoprvo mjesto po zastupljenostina tržištu. U ponudi su razneFiskal1 blagajne, tj. program jeprilagođen svim djelatnostimapa obrtnici mogu odabratiblagajnu prema vlastitimpotrebama, a budući su mnogedjelatnosti sezonske za njih supogodna Fiskal1 sezonskarješenja. Članovima HOK-atvrtka TVC INFO nudi 20%popusta na sav hardware(stacionarne i mobilne blagajnei pisači) te 50% popusta nalicencu do kraja godine.

Izrađeno u

suradnji s

Obrtničkom

komorom

PGŽ-a

Najave i informacije

Objavljen Zakon o ograničavanju uporabe

duhanskih i srodnih proizvoda

2.000 do

5.000 kn

za kršenje

odredbe o

zabrani

pušenja

Savjetovanje o

gospodarskom

ribolovu i

povlasticama

Otvoreno je novo

savjetovanje na koje ste

pozvani. Savjetovanje je

moguće pronaći na poveznici:

h t t p s : / / e s a v j e t o v a n j a . g o v. h r /

Econ/MainScreen?

EntityId=5423

Tema savjetovanja:

Prijedlog o izmjeni pravilnika o

obavljanju gospodarskog

ribolova na moru i registru

povlastica

Opis savjetovanja: Ovim

pravilnikom odobrava se

prijenos prava upisa svih

povlačnih mreža koća i

okružujućih mreža plivarica -

srdelara s pripadajućim

ribolovnim zonama samo

ukoliko se prijenos vrši na

povlasticu u koju je upisano

plovilo iste ili manje veličine u

GT i iste ili manje snage

porivnog stroja u kW od plovila

koje je upisano u povlasticu s

koje se to pravo prenosi.

Savjetovanje je otvoreno

do: 5. lipnja 2017.

Poziv na poslovne susrete

7. lipnja sa švicarskim

metaloprerađivačima

S

lijedom inicijative zaprimljene

putem Generalnog konzulata

RH u Zürichu, obavještavamo vas

o nadolazećoj organizaciji

poslovnih susreta hrvatskih i

švicarskih tvrtki iz

metaloprerađivačke djelatnosti,

koji će se održati 7. lipnja

Za g r e b u .

Točno mjesto održavanja ovisi

o interesu poduzetnika te ćemo

vas o tome naknadno informirati.

S obzirom da smo ograničeni

relativno kratkim rokovima

prijave, molimo da sudjelovanje

najavite do sutra (31. svibnja) na

kontakt kolege Darka Pristera iz

Odjela za gospodarstvo,

međunarodnu suradnju,

savjetovanje i opće poslove HOK-

a, e-mail: [email protected], tel.

01 4806 639.

Sukladno vašem interesu, a

prema profilima švicarskih tvrtki,

organizirali bismo poslovne susrete

sukladno interesu obje strane.

Nadamo se da ćete ovo

događanje prepoznati kao korisno

te se veselimo Vašem odazivu.

Nova hala Kimikomerca

Parkiralište Zlobin Sportska dvorana Hreljin

D. Š

KO

MR

LJ

Mi sada,

svakom

investitoru, u

svakom

trenutku

možemo

ponuditi

zemljište i

svu

komunalnu te

drugu

infrastrukturu

Tomislav Klarić

Zakon o ograničavanju uporabe

duhanskih i srodnih proizvoda objavljen

je 10. svibnja (NN 45/17), a na snagu je

stupio 18. svibnja.

Cilj Zakona je prije svega podizanje

svijesti o štetnosti pušenja, smanjenje

broja pušača. Ovim Zakonom uvrštene

su odredbe Direktive 2014/40/EU

vezano uz proizvodnju, predstavljanje i

prodaju duhana i duhanskih proizvoda,

te je isti u skladu sa odredbama EU-a.

Najveće novosti ovog Zakona odnose

se na označavanje i pakiranje

duhanskih proizvoda: stroži uvjeti

stavljanja cigareta u promet; jasno

propisane oznake opasnosti i štetnosti

pušenja koje moraju biti na pakiranjima

duhanskih i srodnih proizvoda;

konkretne odredbe na razini određenih

kemijskih spojeva te maksimalne

vrijednosti istih koje mogu biti u

duhanskim i srodnim proizvodima.

Skrećemo pažnju i sugeriramo

trgovcima da obrate posebnu pozornost

na članke 19 . i 20. kojim su jasno

definirani uvjeti uz prodaju i stavljanje

na tržište elektroničke cigarete te

proizvode i preparate vezane uz iste.

Novim zakonom zabranjuje se

pušenje duhanskih i srodnih proizvoda i

uporaba elektroničkih cigareta sa ili bez

nikotinskog punjenja, kao i vodenih lula

u svim zatvorenim javnim prostorima –

što nije bio slučaj u dosadašnjem

zakonu, osim duhanskih proizvoda

naravno.

Izuzeci u vidu mogućnosti pušenja u

ugostiteljskim objektima, koji su

definirani kao prostor za pušenje

odnosno pušački prostor, se nisu

mijenjali, odnosno odredbe koje su i do

sada bile na snazi i dalje ostaju kao

mogućnost.

U dijelu prekršajnih odredbi kazne za

fizičke osobe su ostale iste.

Povećana je novčana kazna u iznosu

od 2.000 do 5.000 kn (u dosadašnjem

zakonu bilo je 500 – 1,000 kn) za fizičku

osobu obrtnika u čijem se

ugostiteljskom objektu poslužuje hrana

i/ili piće, a u kojem je zatečena osoba

koja puši u slučaju da nisu zadovoljeni

uvjeti prostora za pušenje ili pušačkog

prostora.

Page 5: Kvarner odlična destinacija za - terme-selce.hr · razvoj ovog selektivnog oblika turističke ponude, iznimno va žnog za produljenje sezone i, u konačnici, ostvarivanje boljih

� ������� ��� ����� �� ��

������������ prilog Novog lista za gospodarstvo i financije � Urednica: Dijana Šantić � Grafički urednik: Dragan Čikara � Direktorica marketinga: Silvija Gerc Vodopija

�������� ����

E U

RO

ZO

N A

Izvješće statističkog ureda Istata ukazuje na pogoršanje u svim segmentima

Povjerenje potrošača palo

na najnižu razinu od 2015.

Potrošačko povjerenje palo je puna dva

indeksna boda, a sve komponente

indeksa koji mjeri očekivanja pokazuju,

prema izvješću Istata, pogoršanje u

odnosu na prethodni mjesec

0,6

indeksnih

bodova pao

je i indeks

raspoloženja

među

poslovnim

čelnicima

RIM/LONDON � Pov j e re n j ep o t ro šača u Italiji je u svibnjupalo na najnižu razinu u višeod dvije godine a inflacija jepr igušila i očekivanjaBritanaca u vezi s financijama,pokazala su u petak objavljenai s t ra ži va n j a .

Po g o r šanje klime u trećemgospodarstvu eurozoneočituje se u padu indeksap o t ro šačkog povjerenja zapuna dva indeksna boda, na105,4 boda, čime je skliznuona najniže razine od siječnja2015. godine, kada je iznosio100,9 bodova, pokazalo jeizvješće statističkog uredaIs t a t a .

Sve komponente indeksa

koji mjeri očekivanja pokazujupogoršanje u odnosu naprethodni mjesec dok jeocjena aktualne gospodarskesituacije ostalan e p ro m i j e n j e n a .

Skliznuli indeksi

Istat je objavio i podatke oposlovnoj klimi. Indeksra s p o l o ženja među poslovnimčelnicima također je pogoršanu svibnju, skliznuvši za 0,6indeksnih bodova, na 106,2boda.

Klima je pritompogoršana u segmentuproizvodnje i onom tržišnihusluga, a poboljšana je tek usektoru maloprodaje dok je

u graditeljskom ostala više-manje nepromijenjena,pokazuje izvješćetalijanskog statističkogu re d a .

Britanska kućanstvaiskazala su pak u svibnjunajveću skepsu u pogledusvojih financija u više od dvijegodine, u kontekstu jačanjainflacije nakon britanskereferendumske odluke o

izlasku zemlje iz Europskeunije, pokazali su rezultatinajnovijeg ispitivanja javnogmnijenja.

Po t ro šači čija je potrošnjaključna za britanskogospodarstvo iskazujunajmanju sigurnost u pogledutrenutnog stanja svojihfinancija od prosinca 2014.godine, a smanjena su injihova očekivanja u pogledu

idućih 12 mjeseci, pokazalo jeispitivanje koje je provelatvrtka YouGov.

Usporavanje rasta

Percepcija sigurnostiradnog mjesta na najnižim jerazinama u posljednje četirigodine, pokazalo jei s t ra ži va n j e.

»Izgleda da bi ovo mogaobiti trenutak kada se podaci ousporavanju rasta BDP-apočinju prelijevati usvakodnevni život građana.Podaci pokazuju da onipočinju osjećati posustajanjegospodarske aktivnosti«,kazao je čelnik tvrtke YouGovStephen Harmston.

Udr uženje britanskeindustrije (CBI) objavilo je dauslužne kompanije trpeposljedice zbog viših cijena.»Rast inflacije smanjujedohodak kućanstava, štopogađa potražnju u sektorup o t ro šačkih usluga«, pojasnioje glavni ekonomist udruženjaRain Newton-Smith.

Iz YouGova su pak izvijestilida je sveobuhvatan indekspovjerenja potrošača uBritaniji koji izrađuju zajednos Centrom za ekonomiju iposlovna istraživanja pao nanajniže razine od tjedananetom nakon referendumskeodluke iz lipnja prošle godine.( Hi n a )

RE

UT

ER

S


Recommended