1
KOROZIJA I METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE
www.fsb.hr/korozija
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESVEU ILIŠTA U ZAGREBU
ZAVOD ZA ZAVARENE KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA ZAŠTITU MATERIJALA
prof.dr.sc. Ivan Juraga
dr.sc. Vesna Alar
Vinko Šimunovi , dipl.ing.
Ivan Stojanovi , dipl.ing.
PROIZVODNI POSTUPCI
2
KOROZIJA
nenamjerno razaranje konstrukcijskihmaterijala uzrokovano fizikalnim, fizikalno-kemijskim, i biološkim agensima (1)
dolazi od latinske rije i corrodere, što zna inagristi
3
Korozija je danas jedan od važnih imbenika svjetske krize materijala i energije i uzrok je znatnih gubitaka u gospodarstvu svake zemlje.
Prema istraživanjima 2003. godine u SAD-u
DIREKTNI TROŠKOVI KOROZIJE IZNOSE:
3.1% BDP-a
276 milijardi US $
1000 US $ godišnje po stanovniku
4
DIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM
Zamjena korodirane opremeOdržavanjeProvo enje zaštite
Zaustavljanje proizvodnje/pogona Gubitak proizvoda (curenje iz tankova i cjevovoda)Smanjenje stupnja iskoristivosti - efikasnosti One iš enje / kontaminacija proizvodaOne iš enje okolišaPredimenzioniranje konstrukcija
INDIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM
5
KLASIFIKACIJA KOROZIJSKIH PROCESA
MEHANIZAMPROCESA
MEDIJ
GEOMETRIJSKIOBLIK
KOROZIJSKOGRAZARANJA
KEMIJSKA KOROZIJA
ELEKTROKEMIJSKAKOROZIJA
OP AKOROZIJA
LOKALNAKOROZIJA
SELEKTIVNAKOROZIJA
INTERKRISTALNAKOROZIJA
Pjegasta
Rupi asta
Potpovršinska
Kontaktna
Galvanska (bimetalna)Korozija u procijepu
6
KEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA
zbiva se u neelektrolitima, tj,. u medijima koji ne provode el. struju:
spajanje metala s kisikom iz vru ih plinova (O, Cl, S, N), a to se naj eš e zbiva pri radu ure aja na visokim temperaturama(zavarivanju, toplinskoj obradbi itd.)korozija metala i legura u neelektrolitima kao što su organske tvari (npr. razaranje metala u nafti pod utjecajem S ili njegovih spojeva)
7
Brzina i tok kemijske korozije ovise o:
metalu koji korodira (sastav, struktura i tekstura)agresivnoj okolini koja ga okružuje (sastav i koncentracija okoline)korozijskim produktima (fizikalna i kemijska svojstva produkata korozije)fizikalnim uvjetima (temperatura, hrapavost površine, naprezanja i napetosti)brzini gibanja okoline
KEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA
8
Oksidacija matala u vru em zrakuMetal Oksidni sloj Vru i zrak
Oksidacija metala sastoji se od dvije parcijalne reakcije
A: Me Mez+ + ze- oksidacija (metal /oksidni sloj)
K: z/4O2 +ze- z/2 O2- redukcija (oksidni sloj /zrak)
Me + z/4O2 Mez+ + z/2 O2- MeO z/2
Wagnerova teorija kemijske korozije
Me
A
Mez+
ze-
Difuzija
ze-
z/2O2-z/4O2
K
Oksidni sloj jeistovremeno elektronski i ionski vodi .
9
KEMIJSKA KOROZIJA UGLJI NOG ELIKA
- Fe2O3- Fe2O3 - hematit
UGLJI NI ELIK UGLJI NI ELIK
Fe3O4 -magnetit
- Fe2O3 - hematit
UGLJI NI ELIK
FeO-wüstit
Fe3O4 - magnetit- Fe2O3 - hematit
200-400°C sporo oksidira
400-575°Cspora oksidacija
>575°Cnaglo ubrzavanje
oksidacije
Vru ioksidativni
plinovi
10
KEMIJSKA KOROZIJA NA Al, NEHR AJU IM ELICIMA i Ti
Al2O3
ALUMINIJ NEHR AJU IELICI (austenitni)
Fe3O4 -magnetit
Fe2O3
TITAN
TiO2
Cr2O3
20°C oksidira na zraku
20°Coksidira na zraku
Zrak (O2 )
20°Coksidira na zraku
FeO
11
ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA
se javlja na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao što su voda i vodene otopine kiselina, lužina i soli, pri emuse odvijaju reakcije oksidacije i redukcije.oksidacija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari(reducens) osloba a elektrone, pri emu nastaje druga tvarili skupina tvariredukcija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari(oksidans) veže elektrone, pri emu nastaje druga tvar iliskupina tvari
12
PROCESI KOJI PRATE ELEKTROKEMIJSKU KOROZIJU
1. ANODNI PROCES (oksidacija ili ionizacija metala )
- otapanje metala
- stvaranje elektronaMe Me2+ + 2e-
2. KATODNI PROCES (redukcija H+ ili vodikova depolarizacija)
- trošenje elektrona2H+ + 2e- 2H H2
2. KATODNI PROCES (redukcija O2 ili kisikova depolarizacija)
O2 + 2H2O + 4e- 4OH-
4Fe +3O2 +2H2O 4FeO(OH) faza u hr i ili 2 (Fe2O3 ·H2O)npr.
13
ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA
METAL
(Me)Me2+
H+
H+
H+
H2
H+
H+
e-
e-
Otopina HCl
ANODNI PROCES
KATODNIPROCES
H+Cl-
14
HCl H+(aq) + Cl-(aq)
A: Fe - 2e- Fe2+ oksidacija ili ionizacija metala
K: 2e- + 2H+ 2H H2 redukcija ili vodikova depolarizacija
Ionska redoks jednadžba: Fe + 2H+ Fe2+ + H2
Molekulska jednadžba: Fe + 2HCl FeCl2 + H2
VODIKOVA BOLEST
Elektrokemijska korozija metala
npr. na uglji nom eliku u neoksidiraju im kiselinama
15
VODIKOVA BOLEST UGLJI NOG ELIKA
Vodikovi atomi u eliku izazivaju napetosti zbog egadolazi do raslojavanja i nastajanja pukotina u materijalu
16
OP A KOROZIJA
zahva a itavu izloženu površinu metala ravnomjerna (jednolika)neravnomjerna (nejednolika)
17
Prosje ne brzine korozije u razli itim atmosferama
GRADSKAATMOSFERA
(New York)mm/god.
MORSKAATMOSFERA
mm/god.
RURALNAATMOSFERA
mm/god.
ALUMINIJ 0,0008 0,0007 0,000025
BAKAR 0,001175 0,0013 0,000575
MONEL 0,001325 0,000175 0,000125
CINK 0,00505 0,00075 0,00085
UGLJI NIELIK
0,012 - -
18
LOKALNA KOROZIJA
•PJEGASTA KOROZIJA
•RUPI ASTA ILI PITTING KOROZIJA
zahva a sam neke dijelove izložene površine metala može biti:
•POTPOVRŠINSKA KOROZIJA•KONTAKTNA KOROZIJA
Ostali korozijski pojavni oblici koji su naknadno obra eni kao što su: galvanska (bimetalna), interkristalna, selektivna, napetosna, mikrobiološki poticana, te korozija u procijepu i dr. spadaju prema svom pojavnom obliku i u lokalne korozijske procese.
19
PJEGASTA KOROZIJA
Ograni ena na pojedine ve e dijelove površine
20
RUPI ASTA KOROZIJA- PITTING-
Nastaju rupi asta ošte enja tj. šupljine koje se protežu od površine u metalOcjena stanja površine se provodi prou avanjemgusto e rupica, veli ine rupica i dubine rupicaFaktor rupi aste korozije hmax/h-ocjena rupi astekorozije u odnosu na op u koroziju (hmax- maksimalna dubina rupica, h-prosje na dubina op e jednolike korozije)
Cl- OH-OH-O2O2
e- e-
KK
Mez+A A
u pitu :pH ,Mez+ ,
Cl- ,
O2
oko pita:
pH .
O2
21
Smanjenje sklonosti rupi astoj koroziji postiže se:
Pove anje otpornosti materijala (legiranjem s Cr, Mo, Ni)
Smanjenje agresivnosti korozijskog okoliša (T , pH ,deaeracija)InhibicijaKatodna zaštitaSmanjenje hrapavosti površine
22
POTPOVRŠINSKA KOROZIJA
A) BUBRENJE: korozijski produkti imaju ve i volumen od volumena uništenog metalaB) LISTANJE (RASLOJAVANJE, EKSFOLIJACIJA): žarišta pitingašire se u dubinu materijala
A) B)
23
KONTAKTNA KOROZIJA
GALVANSKA KOROZIJA(bimetalna)
KOROZIJA U PROCIJEPU
Razli iti metali
Istovrsni metali
24
GALVANSKA KOROZIJA
neplemenitiji plemenitiji
ELEKTROLIT
Nastaje kada se dva razli ita metala dovedu u elektri nikontakt; uz prisutnost elektrolita nastaje galvanski lanakPlemenitiji metal galvanskog lanka postat e pretežno (ili u cijelosti) katoda, a neplemenitiji metal postat e anoda
25
Smanjenje sklonosti galvanskoj koroziji postiže se:
Odabirom kombinacije metala koji imaju relativno bliske korozijske potencijaleIzolacijom kontakta razli itih metalaIzolacijom anodnog metala od korozivnog okoliša
26
KOROZIJA U PROCIJEPU
Srodna jami astoj koroziji procijep umjesto klice jamiceNužan oksidans (depolarizator), lanak diferencijalne aeracijeProcijep: metal-metal, metal-nemetal
KATODAPasivni film
U procijepuManje O2
Manja pH-vrijednost
Više Cl-ANODA
H+
e-
Cl-
O2
metal
Fe++OH-
metal
Oko procijepaViše O2Ve a pH-vrijednostManje Cl-
27
KOROZIJA U PROCIJEPIMA
Procijep metal /metal
Korijena strana zavarenog spoja
Procijep metal /nemetal (gumeni ep)
28
Izbjegavanje uskih procijepa pri konstruiranjuIzbjegavanje naslaga Katodnom zaštitomIzbjegavanje stagnacije medijaOmogu iti drenažu
Smanjenje sklonosti koroziji u procijepu postiže se:
29
NAPETOSNA KOROZIJA
Uzrok: vla na naprezanja (zaostala ili vanjska) uz OH-,Cl-, H2S u mediju (>~60 oC)
Posljedice: raspucavanje (razgranate transkristalne ili interkristalne pukotine) lom
30
Smanjenje sklonosti napetosnoj koroziji postiže se:
sniženjem vla nog naprezanja toplinskom obradom, konstrukcijskim izmjenama, obradom mlazom sa me ili staklenih zrna i sl.inhibicijomkatodnom zaštitom zamjenom metala, npr. austenitnog elika dupleksom, feritnim ili uglji nim elikomdeaktivacijom medija
31
SELEKTIVNA KOROZIJA
višefazni materijali (Selektivna fazna korozija)višekomponentni materijali (Selektivna komponentna korozija)korozija legura kod koje sastojci reagiraju u udjelima razli itim od njihova udjela u legurineke komponente/faze legure su elektrokemijski aktivnije i anodno se otapaju u galvanskom kontaktu s plemenitijim komponentama/fazamanajvažniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacijamjedi i grafitizacija sivog lijeva
32
SELEKTIVNA FAZNA KOROZIJA
GRAFITIZACIJA SIVOG LIJEVA
33
DECINKACIJA MJEDI
SELEKTIVNA KOMPONENTNA KOROZIJA
34
INTERKRISTALNA KOROZIJA
Uvjeti nastajanja IKK u senzibiliziranom stanjuMaterijal u senzibiliziranom stanju (vru im oblikovanjem, zavarivanjem, toplinskom obradom)Izlu ivanje precipitata po granicama zrnaNaj eš e zahva a nehr aju e elike, legure na bazi nikla i aluminija
Posljedice: vrsto a , runjenje zrna u mnogim medijima, teraspad uz zavar (weld decay)
Cr23C6
35
Žarenje (1050- 1100oC, 10-40 min), pri emu se Cr23C6otapa + gašenje u vodiStabilizacija karbidotvornim metalima: Ti, Nb,Ta; grijanjem se izme u zrna izlu uju TiC, NbC, TaCSnižavanjem udjela C< 0.03 % što onemogu ujeizlu ivanje karbida
Smanjenje sklonosti interkristalnoj koroziji postiže se:
36
METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE
1. PREVLAKE (metalne i nemetalne)
2. Elektrokemijske metode zaštite (metal se održava ili u pasivnom stanju ili u imunom stanju, npr. katodna zaštita)
3. Zaštita od korozije promjenom okolnosti, (npr. primjena inhibitora korozije)
4. Oblikovanje i konstrukcijske mjere
5. Odabirom konstrukcijskih materijala (s gledišta korozijske postojanosti)
37
ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
PREVLAKE
ANORGANSKE ORGANSKE
METALNE NEMETALNE NEMETALNE
38
ZAŠTITA METALA OD KOROZIJE PREVLAKAMA
Primarna svrha prevlaka je zaštita od KOROZIJESekundarna svrha može biti :
- Postizanje odre inih fizikalnih svojstava površine- Zaštita od mehani kog trošenja- Postizanje estetskog dojma- Pove anje dimenzija istrošenih dijelova odnosno popravak loših proizvoda
39
PRIPREMA PODLOGE
NANOŠENJEPREVLAKE
NAKNADNA OBRADBA PREVLAKE
ODMAŠ IVANJE
MEHANI KAPREDOBRADBAKEMIJSKAPREDOBRADBA
KEMIJSKIPOSTUPAK
FIZIKALNI POSTUPAK
ELEKTROLITI KIPOSTUPAK
KEMIJSKAOBRADBA
MEHANI KAOBRADBA
ELEKTROKEM.OBRADBA
TOPLINSKA OBRADBA
POSTUPCI PRIPREME PODLOGE, NANOŠENJA I OBRADBE PREVLAKA
40
METALNE PREVLAKE
Katodne AnodneImaju pozitivniji el. potencijal od metala na koji se nanose.
npr. Au, Ni, Ag, Cr, Pb i Sn na uglji nom eliku
Metal zašti uju mehani ki. Dobre su samo ako su potpuno kompaktne.
Imaju negativniji el. potencijal od metala na koji se nanose.
npr. Zn, Cd na uglji nom eliku
Metal zašti uju mehani ki i elektrokemijski. Dobre su i kada nisu kompaktne. Djeluju kao katodni protektori.
Produkti korozije
uglji ni elikuglji ni elik
Prevlaka Ni Prevlaka Zn
41
METALNE PREVLAKE
POSTUPAK NANOŠENJA
FIZIKALNI POSTUPAK
KEMIJSKI POSTUPAK
ELEKTROKEMIJSKI POSTUPAK
VRU E URANJANJEMETALIZACIJA PRSKANJEMPLATIRANJENATALJIVANJENAVARIVANJEOBLAGANJELEMLJENJELIJEPLJENJE
IONSKA ZAMJENAKATALITI KA REDUKCIJA
GALVANOTEHNIKA
42
GALVANIZACIJA ILI ELEKTROPLATIRANJE
npr. niklanje
Ni NiNi2+
Ni2+ Ni2+
Ni2+ 2e-
Ni2+
Me
- +
H+
H+H+
H+
A: Ni Ni2++ 2e-
K: Ni2++ 2e- Ni
K: H++ 2e- H2
je postupak nanošenja metalnih prevlaka katodnom redukcijom iona koji sadrže metal, tj. elektrolizom, naziva se još i galvanostegija ili galvanotehnika.
43
GALVANIZACIJA
PrednostiMogu se nanijeti raznovrsne metalne prevlake (višeslojne)Prevlake vrsto prianjaju na podloguJednostavno se može regulirati debljina prevlakeNiske temperature obradePostiže se visoka isto a prevlaka
NedostaciSlaba mikroraspodjelaGalvanski piting koji izaziva poroznost tanjih prevlaka (H2 )Mehani ke napetostiPromjene kemijskog sastava elektrolita
44
VRU E URANJANJE U TALINU METALA
je postupak kratkotrajnog držanja predmeta u talini metala koji se nanosiprimjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno niskog tališta i to:
Zn (440 do 460 oC)Sn (255 do 315 oC)Pb (355 do 375 oC)
Al (700 do 750 oC)
45
VRU E URANJANJE U TALINU METALA
PrednostiVisokoproduktivni postupak metalizacijeVelikom brzinom mogu se obraditi znatne koli ine robePrevlake su dobre zaštitne mo i i povoljnih mehani kih svojstavaDebljina prevlake iznosi do 250 m
NedostaciVelik gubitak rastaljenog metalaZbog visokih temperatura obrade predmeti se mogu izobli iti.
46
Kada za vru e POCIN AVANJE u Dalekovodu, Zagreb
47
ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE
Oksidna prevlaka na aluminiju; anodizacija aluminija (ELOKSIRANJE)Dobiva se elektrokemijskim postupkom Sastoji se od Al2O3
Prevlaka je staklasta i tvrda, može se bojati
Oksidna prevlaka na eliku (BRUNIRANJE)Dobiva se kemijskim postupkom (obradom u vru im lužnatimotopinama koje sadrže nitrate i nitrite)Prevlaka je Fe3O4 crne boje Prevlaka apsorbira svijetlo pa se primjenjuje za obradu oružja idijelova opti kih aparata
48
ORGANSKI PREMAZI I PREVLAKE
Organski premazi nanose se na metalne površine obi no u dva ili više slojeva koji ine sustav premaza.
Bojenje i lakiranje PlastifikacijaGumiranjeBitumenizacijaKonzervacija
49
KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA
Vezivno sredstvo (jedno ili više njih)Otapalo (voda ili organsko otapalo)PigmentiPunilaAditivi
50
KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA
Vezivno sredstvoini nehlapivi organski dio premaznih sredstava
povezuju druge komponenteosigurava prianjanje na površinunajpoznatija veziva su na bazi alkidnih smola, bitumena, klorkau uka, silikonskih smola, epoksidnih i poliuretanskih smola
Otapalosu hlapive organske tvari koje fizikalno otopaju veziva premaznih sredstavakoriste se za skidanje starih premaza, te za odmaš ivanjeuloga im je prvenstveno u reguliranju reoloških svojstava boje
51
KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA
PigmentiPrirodni i sintetski organski spojeviPrirodni anorganski spojeviDjeluju inhibiraju e (fosfati) i neinhibiraju e (aluminij, Fe2O3,itd.)Premaz ine obojenim i neprovidnimPove avaju premazima zaštitna svojstva, kemijsku postojanost,toplinsku stabilnost
Punila i aditiviAnorganske praškaste tvari Poboljšavaju meh. i kemijska svojstvaPovisuju ili snižavaju elektri ni otpor filmaKatalizatori, sikativiSredstva protiv koženja
52
Podjela premaza prema na inu sušenja
Sušivi isparavanjem hlapivih sastojaka Oksidativno sušiviKemijski umrežavaniSušivi uz prisustvo vlage iz zrakaSušivi pri povišenim temperaturamaPomo u UV
53
Osnovni modeli zaštite premazom
nepropustan sloj za Onepropustan sloj za O22 ; CO; CO22
elikelikkvalitetna prionjivost kvalitetna prionjivost temeljatemelja
uu me uslojume usloju nema praznina koje bi nema praznina koje bi zadrzadržžavaleavale voduvodu
završnime usloj
temeljtemelj
niniskaska propuspropusnosnosttvlagevlage
Površine koje su slabije ali stalno ili povremeno izložene vlažnosti
Naj eš e se ukupna debljina slojeva zaštite kre e od 60 do 600 μm.
54
ELEKTROKEMIJSKE METODE ZAŠTITE
Snižavanje elektrodnog potencijala, tj. pomakom el. potencijala metala u negativnom smjeru.
Povišenje elektrodnog potencijala, tj. pomakom el. potencijala metala u pozitivnom smjeru.
KATODNA ZAŠTITA ANODNA ZAŠTITA
metal se održava ili u pasivnom stanju (u podru ju potencijala pasivacije) ili u imunom stanju (pri potencijalima nižim od stacionarnih) kada ne korodira
55
KATODNA ZAŠTITA
Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:Pomo u vanjskog izvora strujeŽrtvovanim anodama (Mg, Al, Zn) (protektorima)
Izbor KZ ovisi o svakom konkretnom slu aju:kod stacionarnih objekata primjenjuje se zaštita s vanjskim izvorom,protektori se upotrebljavaju na pokretnim objektima i na mjestima gdje prijeti opasnost da iskra izazove požar ili eksploziju.
KZ se obi no koristi kao sekundarni zaštitni sustav, koji po inje djelovati nakon ošte enja primarnog.
56
ANODNA ZAŠTITA
Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:
Izvorom istosmjerne struje (spajanje s pozitivnim polom)Katodnim protektorima (spajanje s elektropozitivnijim metalom, grafit, Pt)
Primjenjuje se samo na metalima kod kojih postoji prijelaz u pasivno stanje
elicinehr aju i elicialuminijeve legurekromove i titanove legure.
ANODNA ZAANODNA ZAŠŠTITA se zbog svojih ograniTITA se zbog svojih ograni enja i skupe instalacije (enja i skupe instalacije (potenciostatapotenciostata) ne ) ne upotrebljavaupotrebljava esto.esto.
57
OBLIKOVANJE I KONSTRUKCIJSKE MJERE
Važni za postizanje željenih svojstava zaštite organskim prevlakamaOsiguranje otjecanja vodeIzbjegavanje gomilanja zavara
Nekoliko primjera: CIJEVI
oštri rubovi = smanjena debljina filma = manji vijek trajanja zaštitnog
premaza
loše
loše
bolje
bolje
58
ZAŠTITA OD KOROZIJE PROMJENOM OKOLNOSTI
Potpunom zamjenom medijaPromjenama koncentracije, tlaka, temperature, brzine gibanja,Smanjenjem ili izbjegavanjem naprezanjaPrimjenom inhibitora
59
ZAŠTITA OD KOROZIJE PRIMJENOM INHIBITORA
Inhibitori
su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih vrijednosti
prema na inu djelovanja mogu biti:- anodni- katodni- kombinirani
60
ANODNI INHIBITORI
mogu djelovati tako da s ionima konstrukcijskog materijala, nastalima na lokalnim anodama, daju slojeve netopljivih korozijskih produkata (taložni anodni inhibitori) ili izazvati pasivaciju anodne površine (pasivatori) – djeluju kao oksidativne tvari.
kao pasivatori se još nazivaju i opasni inhibitori, jer dodani u nedovoljnoj koli ini mogu uzrokovati piting
61
KATODNI INHIBITORI
djeluju kao taložni inhibitori tvore i na lokalnim katodama netopljive ili slabo topljive korozijske produkte, te izravno ko e katodnu reakciju povišenjem aktivacijskog prenapona
katodni inhibitori dodani u bilo kojoj koli ini smanjuju brzinu korozije i nisu opasni
62
PARNOFAZNI INHIBITORI VPI (vapour phase inhibitors) ILI ISPARLJIVI INHIBITORI VCI (volatile corrosion inhibitors)
su hlapive vrste organske tvari ijim se parama zasi ujeatmosfera ili drugi plinkoriste se za sprje avanje atmosferske korozije u zatvorenim prostorima, za vrijeme skladištenja ili transportazaštitno djelovanje ovih inhibitora je u usporavanju anodnog ili katodnog procesa adsorpcijom na površini metala.
63
FilmoviFilmovi & Pa& Pakiranjekiranje
EleElektrikaktrika i elektronikai elektronika
AutomAutomobilskaobilskaindustrijaindustrija
ProcesProcesna industrijana industrija Obrada vodaObrada voda
Industrija proizvodnje sirove nafte i Industrija proizvodnje sirove nafte i zemnog plinazemnog plina
Obrada metalaObrada metala
PremaziPremazi
AB KonstrukcijaAB Konstrukcija
PRIMJENA VCI
64
LITERATURA
1. I.Esih, Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
2. I.Esih,Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije II , FSB, Zagreb,1992.3. I.Esih; Osnove površinske zaštite, FSB, Zagreb, 2003.4. E.D.D. During; Corrosion Atlas, Elsevier, 1997.5. P.R. Roberge; Handbook of corrosion engineering, McGraw-Hill, Inc.,
New York, 1999.6. D.A. Jones; Principles and Prevention of Corrosion, Prentice-Hall, Inc.,
USA, 1996.7. S.Martinez, I.Štern; Korozija i zaštita – eksperimentane metode, HINUS,
Zagreb, 1999.8. P.Marcus, J.Oudar; Corrosion Mechanisms in Theory and Practice,
Marcel Dekker, Inc., New York,1995.