Download pdf - Knjižnice, Studenti i Društvene Mreže, Ispitivanje Informacijskih Navika Studenata

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

Knjinice,studentiidrutvenemreeispitivanjeinformacijskihnavikastudenata

Libraries,studentsandsocialnetsresearchofinformationhabitsofstudents

byTomislavIvanjkoMihaelaBanekZorica

Source:ProceedingsAssociationofInformationProfessionals,Librarians,ArchivistandMuseologists(BAM)(ZbornikRadovaAsocijacijainformacijskihstrunjaka,bibliotekara,arhivistaimuzeologa(BAM)),issue:04/2010,pages:135143,onwww.ceeol.com.

4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za 21. stoljee

135

Knjinice, studenti i drutvene mree ispitivanje informacijskih navika studenata

Doc. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, Tomislav Ivanjko

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti Zagreb, Hrvatska

[email protected], [email protected]

Saetak

Sve veim utjecajem informacijskih tehnologija pristupi prenoenju znanja u akademskom okruenju postepeno se mijenjaju. Iako su fakulteti esto izvor novih pristupa ideja, oni su ipak prvenstveno tradicionalna okruenja koja se temelje na tradicionalnim pristupima usvajanja i prenoenja znanja. Suoeni s novim generacijama studenata kojim je koritenje novih tehnologija postalo dio svakodnevice, vano je ispitati mogunosti primjene novih pristupa u poduavanju i novih tehnologija u nastavi. Istraujui kako studenti koriste nove tehnologija, ali i kako percipiraju tradicionalne naine pruanja informacija, poput koritenja knjinica i njihovih usluga mogu se dobiti neke od odgovora na pitanja najboljeg pristupa prenoenju novih znanja. Ovo istraivanje eli dati doprinos razumijevanju informacijskih navika studenata i naina na koji drutveni softver moe donijeti promjene u tradicionalnim modelima komunikacije i transfera znanja.

Istraivanje je provedeno u sijenju 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu na uzorku od 107 studenata diplomskog studija. Ispitivane su navike i uestalost koritenja razliitih alata i Web 2.0 servisa poput drutvenih mrea, IM/chat servisa, drutvenog oznaivanja, RSS-a, blogova, wikija i dr. Uz navike koritenja novih alata i servisa, ispitani su i uestalost i razlozi koritenja tradicionalnih usluga knjinice, kao i studentska percepcija uloge knjinice u drutvenim mreama poput Facebooka.

Kljune rijei: drutvene mree, drutveni softver, Web 2.0, knjinica, Facebook

UVOD Sociolog C. Shirky je bio jedan od prvih koji je definirao pojam drutvenog softvera jednostavnim rijeima: "To je softver koji podrava grupnu interakciju" (Shirky, 2003). Od njegove prvotne definicije, mreni servisi koji se temelje na toj jednostavnoj ideji omoguavanja interakcije izmeu grupa korisnika postali su pogonsko gorivo novog Web 2.0 pokreta (O'Reilly, 2005). Drutvene mree, instant poruke, dijeljenje slika i videa, kao sve prisutnija ideja raunalstva u oblaku (eng. cloud computing) utjecali su na svaki aspekt razmjene informacija i znanja. Odrastanje novih generacija digitalnih uroenika (Prensky, 2001a; Prensky, 2001b) u okruenju drutvenog softvera, mijenja njihove oblike komunikacije i modele uenja. Suoeni s generacijom mladih ljudi koji obrauju informacije na potpuno drugaiji nain, (Long, 2005), postaje sve vanije dobiti jasniji uvid i bolje razumijevanje njihovih naina usvajanja informacija i uenja. Akademsko okruenje sveuilita, esto je izvor novih ideja i pristupa koje istrauju mogunosti novih generacija studenata, ali je istodobno prvenstveno organizirano na tradicionalnim principima razmjene znanja, kao to su tiskani resursi i koritenje knjininih zbirki. Kako su obrazovne knjinice uvijek bile u sreditu obrazovnog procesa odgovarajui na informacijske potrebe korisnika, promjene u vidu drugaijih korisnika, kao i velike ekspanzije novih informacijskih izvora predstavlja nove izazove. Glavni je izazov knjinica u obrazovanju danas pruiti pouzdane informacije svojim korisnicima i pomou novih Web 2.0 alata stvoriti nova informacijska okruenja u kojima e bolje i jednostavnije obavljati svoje zadae i stvoriti bliu interakciju s korisnicima (Banek Zorica, Eremi, 2009). U cilju stvaranja boljeg obrazovnog okruenja za


136

studente vano je istraiti njihove informacijske navike i stvoriti prostor koji im moe pomoi u sve veem preoptereenju informacijama i odgovoriti na njihove potrebe kako bi postali informacijski pismeni graani drutva znanja.

Mrene navike studenata i uloga knjinice u Web 2.0 okruenju pregled istraivanja Jedno od najopsenijih istraivanja o informacijskim svjetovima studenata, njihovim mrenim navikama i koritenju drutvenog softvera poduzeto je u izvjetaju OCLC-a iz 2007. godine96. U usporedbi s ranijim istraivanjem iz 2005., kao glavni trendovi izdvojeni su:

koritenje osnovnih servisa dostupnih u Internet okruenju, kao to su e-mail i Internet pretraivai poraslo je za vie od 20%; Internet je postao dio studentske svakodnevice

sudjelovanje u nekoj od drutvenih mrea postala je masovna pojava; 56% studenata koristi neku od drutvenih mrea; s druge strane, samo 13% ispitanika smatra kako bi knjinice trebale stvoriti i odravati vlastitu drutvenu mreu

smanjuje se broj posjeta mrenim stranicama knjinice; broj posjeta smanjio se s 30% u 2005. na 20% u istraivanju iz 2007.

60% ispitanika smatra knjinice pouzdanim izvorima informacija, ali ne i u digitalnom okruenju; virtualne knjinice ne smatraju se nimalo pouzdanije od komercijalnih izvora

percepcija knjinice primarno kao zbirke knjiga i tiskanih izvora ostala je ista kao i 2005.

U izvjeu se zakljuuje: "Otvorite vrata knjinice, prihvatite masovno sudjelovanje korisnika i ublaite pravila privatnosti...Pravila novog drutvenog weba jo uvijek nisu definirana. Pravila novih drutvenih knjinica e biti jednako nedefinirana. No, masovno sudjelovanje i malo kaosa esto mogu stvoriti najuzbudljivija mjesta za suradnju, stvaralatvo, izgradnju zajednice i transformaciju...novi web je veoma razliit. Knjinice takoer trebaju biti veoma razliite." (OCLC, 2008) Navodei kako su drutvene mree dio svakodnevnog ivota korisnika knjinica, kako mali postotak korisnika vidi ulogu knjinica unutar svojih drutvenih aktivnosti na mrei, kao i podatak o znaajnom padu u koritenja web stranice knjinica, moe se postaviti pitanje o budunosti knjinica u mrenom okruenju. Istraivanje OCLC-a pokazuje kako knjinice imaju dug put pred sobom u prenoenju svojih usluga i povjerenja iz analognog svijeta knjiga i asopisa u mreno okruenje. S druge strane, kako izvjee zakljuuje pravila su nedefinirana, pa iako trenutna situacija ne izgleda previe optimistina, iskoritavanje prednosti drutvenog softvera moe dugorono postati veoma isplativo za knjinice. Jo jedno istraivanje generacije digitalnih uroenika i njihovih informacijskih navika poduzeto je u radu Chapman, Varnum i Creech97. Ispitano je 330 studenata Sveuilita u Michiganu o njihovim navikama koritenja knjinice, Web 2.0 servisa i navika koritenja Interneta. Neki od glavnih trendova pokazali su se:

96 OCLC (2007). Sharing privacy and trust in our networked world. URL: http://www.oclc.org/reports/sharing (12.11.2011.) 97 Chapman, S., Varnum, K., Creech, M. (2007). Library web survey: Formal report. Michigan: University of Michigan Libraries, Ann Arbor, MI. URL:: http://www.lib.umich.edu/usability-library/usability-library-library-gateway-reports. (12.11.2011.)

Access via CEEOL NL Germany


137

pet najeih mrenih aktivnosti u kojima studenti sudjeluju su: e-mail, drutvene mree, IM, wiki i itanje blogova studenti najee koriste knjinicu kako bi posudili knjige, koristili raunala, koristili elektronike izvore ili kako bi uili studenti otkrivaju nove izvore najvie kroz mreni katalog knjinice, a pregledavanje polica u knjinici jo uvijek je esta metoda otkrivanja novih izvora samo 17% ispitanika bi eljelo kontaktirati knjiniara preko stranice svoje drutvene mree; 36% smatra da okruenje drutvenih mrea nije prikladno za knjinice.

Zakljuci istraivanja potvrdili su rezultate OCLC-a i jasno su pokazali kako se knjinica jo uvijek percipira meu studentima kao mjesto offline aktivnosti, mjesto koje povezuju s posuivanjem knjiga i uenjem. Veza izmeu popularnih drutvenih mrea i knjinica predmet je istraivanja ve neko vrijeme. Charnigo i Barent Ellis98 istraili su 126 visokokolskih knjinica ispitujui stavove i miljenja knjiniara prema popularnoj drutvenoj mrei Facebook. Rezultati su pokazali kako su knjiniari preteno svjesni popularnosti Facebooka, ali "...dok su neki knjiniari bili uzbueni zbog mogunosti koritenja Facebooka, veina ispitanika smatrala je kako se aktivnosti knjinice na Facebooku nalaze izvan djelokruga profesionalnog knjiniarstva. S druge strane, autori su takoer otkrili kako je mala skupina ispitanika pokazala izuzetno pozitivne stavove prema potencijalima koritenja mogunosti drutvenih mrea. Oni su takoer osnovali Facebook grupu "Knjiniari i Facebook" koja je imala 11.545 lanova u sijenju 2010. Dakle, to bi mogao biti nagovjetaj kako knjiniari prihvaaju drutvene mree te su sve vie spremni sudjelovati u njima.

Drugo istraivanja koje je poduzela J. Secker, (Secker, 2008), ispitivalo je potencijal Facebooka kao alata za knjinice i knjiniare. Istraivanje je bilo usmjereno na prikupljanje iskustava knjinica i knjiniara koji su koristili Facebook i njihovih osobnih iskustava koritenja stranice. Istraivanje je pokazalo kako, iako su neki studenti zabrinuti za svoj "drutveni prostor" u koji bi se knjinino osoblje moglo infiltrirati, pruanje usluga putem drutvenih mrea ima veliki potencijal u smislu poveanja vidljivosti knjinica u obrazovnom okruenju.

Istraivanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Kako bi se bolje razumjele informacijske navike i potrebe studenata, te kako bi se moglo kreirati odgovarajue obrazovno okruenje, potrebno je ispitati s jedne strane openite navike ponaanja studenata u mrenom okruenju i s druge strane specifine navike koritenja globalno popularnih servisa. Dok ispitivanje mrenih navika daje iri kontekst, dobivanje specifinih miljenja o npr. sudjelovanju knjinice u privatnom prostoru studenata (poput drutvene mree Facebook) daje nam informaciju o tome kakvu ulogu akademskih ustanova studenti vide u novom okruenju drutvenih mrea. Cilj istraivanja bio je proiriti prijanja istraivanja novim pristupom i usporediti dobivene rezultate sa svjetskim trendovima. Istraivanje je provedeno u sijenju 2010. godine na uzorku od 103 studenta diplomskog studija putem online ankete. Uzorak se sastojao samo od studenata diplomskog studija jer se smatralo da e njihova iskustva s preddiplomskog studija dati kvalitetnije odgovore i reprezentativnije rezultate. Od ukupnog broja studenata u uzorku, 95 studenata (89%)

98 Charnigo, L., Barnett-Ellis, P. Checking Out Facebook.com: The impact of a digital trend on academic libraries. Information Technology and Libraries, Vol. 26, br.1 (2007), str. 23-34.


138

zavrilo je svoj preddiplomski studij na Filozofskom fakultetu, dok je 12 ispitanika (11%) dolo na diplomski studij s nekog drugog fakulteta unutar Sveuilita u Zagrebu. Rezultati Istraivanje je provedeno u obliku online ankete koja se sastojala od 14 pitanja. Rezultati su predstavljeni u dva dijela koja odgovaraju podrujima koja su ispitivana: mrene navike studenata te navike koritenja knjinice i drutvenih mrea.

Na pitanje o koliini vremena koju provode na internetu, 60% studenata odgovorilo je kako provode vie od 15 sati tjedno na Internetu. Rezultat pokazuje kako veina studenata aktivno sudjeluje u mrenom okruenju, na to utjee injenica kako Filozofski fakultet koristi sustav za uenje na daljinu koji ukljuuje mrenu komponentu u njihov obrazovni proces. U odnosu na servise koje studenti koriste u svoje slobodno vrijeme, najee koriteni servisi (slika 1.) su: e-mail (96%), pregledavanje slika i videa (70%), drutvene mree (67%), IM/chat (62%), i koritenje wikija (60%). Treba takoer istaknuti kako, iako velik broj studenata koristi drutvene mree, znaajan broj ispitanika (19%) naveo je kako nikada nije koristio nijednu drutvenu mreu. Na pitanje kako su nauili koristiti navedene mrene servise, veina studenata (92%) odgovorila je kako su samouki u tom podruju. To bi mogao biti razlog zato su neki od globalno popularnih servisa, poput drutvenog oznaivanja, RSS-a ili blogova, manje popularni meu ispitanicima.

0 20 40 60 80 100 120

itanje blogovaUreivanje wikija

Koritenje RSS-a

Drutveno oznaivanje i tagiranje sadrajaKoritenje web office rjeenja

Igranje online igara

Koritenje wikija

IM/chat

Drutvene mree

Dijeljenje videa i slika

E-mail

broj odgovora

Slika 1. Najee koriteni mreni servisi zbrojeni odgovori esto i svakodnevno (n=103)

Tablica 1 prikazuje kako studenti najee pronalaze nove izvore tijekom istraivanja. Rezultati pokazuju kako ak 82% studenata koristi mreni katalog knjinice, preko 50% koristi popise literature ili bibliografije u knjigama i lancima, neto manje od 50% koristi preporuke prijatelja, kolega ili profesora ili pregledava police u knjinici, a oko 30% studenata pretrauje stranice mrenih knjiara. Rezultati takoer pokazuju kako mali broj studenata (15%) konzultira knjiniara kod pronalaenja novih izvora.


139

Tablica 1. Najei naini na koji studenti pronalaze nove izvore (n=103)

Uvijek esto UKUPNO Knjinini katalog 47% 35% 82% Popisi literature ili bibliografije u knjigama

20% 35% 55%

Preporuke profesora/kolega/prijatelja

7% 40% 47%

Pregledavanje polica u knjinici 15% 30% 45%

Stranice mrenih knjiara 11% 21% 32%

Drugi dio ankete ispitivao je naine na koje studenti koriste fakultetsku knjinicu. Rezultati prikazani na Slici 2. pokazuju kako studenti najee koriste knjinicu za posuivanje tiskanih izvora (71%), 64% studenata koristi knjinicu za istraivanje, 58% koristi Internet u knjinici, dok 40% koristi knjinicu kako bi uili ili rjeavali zadae. Zanimljiv je podatak kako tek malen broj studenata (21%) smatra knjinicu mjestom sastanka s kolegama, to pokazuje kako knjinica nije prepoznata kao mjesto druenja, ve vie kao mjesto uenja i istraivanja.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Koritenje mrenih baza podataka

Druenje s prijateljima

Pisanje zadaa ili uenjeKoritenje Interneta

Istraivanje i pronalaenje izvora

Posuivanje knjiga ili asopisa

broj odgovora

Slika 2. Najei naini koritenja knjinice zbrojeni odgovori esto i najee (n=103)

Kao to je ranije spomenuto, interes istraivanja, osim ispitivanja mrenih navika, bio je usmjeren i na ukljuenje knjinice u Web 2.0 okruenje, ispitujui specifine naine ukljuenja knjinice Filozofskog fakulteta u drutvenu mreu Facebook. Drutvena mrea Facebook izabrana je zbog percipirane popularnosti meu studentima Filozofskog fakulteta, to su potvrdili i rezultati istraivanja koji su pokazali kako 78% studenata posjeduje Facebook korisniki raun. Takoer, knjinica Filozofskog fakulteta prisutna je na Facebooku preko grupe Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je u sijenju 2010. brojila 1091 lana. Od ispitanih studenata njih 69% odgovorilo je kako nisu lanovi te grupe, veinom iz razloga to nisu ni znali da takva grupa postoji (81%). Treba spomenuti kako je uzorak studenata koji je odgovarao na pitanja (83) neto manji od ukupnog broja ispitanika


140

(107), jer na pitanja nisu odgovarali ispitanici koji ne posjeduju korisniki raun na drutvenoj mrei Facebook.

Veina studenata koji posjeduju Facebook korisniki raun, preko grupe bi eljeli dobivati obavijesti o novim knjigama (81%) i aktivnostima u knjinici (72%) (Slika 3).

0 10 20 30 40 50 60 70 80

obavijesti o radnom vremenu

korisni linkovi iz podruja drutvenih ihumanistikih znanosti

korisni linkovi za istraivanje

obavijesti o aktivnostima u knjinici

obavijesti o novim knjigama

broj odgovora

Slika 3. Koje biste obavijesti eljeli primati kao lan Facebook grupe Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu? (n=83)

Na pitanje koje bi usluge knjinice eljeli koristiti preko Facebooka, veina ispitanika izrazila je elju za pretraivanjem mrenog kataloga (64%), kontaktiranja knjininog osoblja preko IM-a (60%) ili predlaganja novih knjininih usluga (56%) (Slika 4).

0 10 20 30 40 50 60 70

video upute o koritenjuuslug knjinice

mogunost predlaganjanovih usluga knjinice

kontaktiranje knjiniara(IM/chat)

pretraivanje mrenogkataloga knjinice

broj odgovora

Slika 4. Koje biste usluge knjinice eljeli koristiti preko svog Facebook rauna? (n=83)

Velik broj ispitanika (73%) vidi ulogu knjinice u drutvenim mreama. Usporeujui anketu s istraivanjem OCLC-a u kojem se pokazuje kako manje od 20% studenata vidi poveznicu izmeu drutvenih mrea i knjinica, rezultat je prilino iznenaujui.


141

Slika 5. Mislite li da bi knjinica trebala kreirati drutvenu mreu za svoje studente?

(n=106)

Rasprava Rezultati ovog lokalnog istraivanja na uzorku studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazali su kako su Internet i sudjelovanje studenata u raznim mrenim aktivnostima utjecali na naine na koje studenti ue, komuniciraju i trae nove informacije. Velika veina ispitanika esto koristi e-mail, IM servise i drutvene mree kako bi komunicirali sa svojim kolegama i prijateljima. Studenti takoer esto pregledavaju stranice za dijeljenje slika i videa i koriste wiki stranice, to pokazuje njihovu preferenciju prema novim nainima pronalaenja informacija, bilo preko vizualne stimulacije (gledajui video ili slike), ili koristei izvore stvorene grupnim naporima bez stroge kontrole kvalitete. Iako su studenti spremni koristiti nove naine otkrivanja izvora, nisu toliko spremni sudjelovati u njihovom kreiranju. Rezultati pokazuju kako 95% studenata rijetko ili nikada ureuje wiki stranice ili pie blogove, 66% njih rijetko ili nikada dijeli slike ili video preko korisnikog rauna, a vie od 75% rijetko ili nikada koristi mrene servise za drutveno oznaivanje ili tagiranje. Analizirajui te odgovore, moemo uvidjeti u kojim oblicima komunikacije su studenti spremniji sudjelovati te ih trebamo uzeti u obzir kao osnovne elemente stvaranja obrazovnog okruenja. Tu se istiu e-mail, wiki, drutvene mree i IM. Velik broj studenata (preko 90%) takoer je odgovorio kako su sami nauili koristiti te servise to pokazuje kako njihovo poznavanje servisa vjerojatno varira od studenta do studenta te bi tu razinu poznavanja trebalo daljnje provjeriti.

Rezultati koji se tiu otkrivanja novih izvora pokazuju kako studenti jo uvijek koriste tradicionalne metode, koristei knjinini katalog, slijedei popise literature ili bibliografije u knjigama, te preporuke predavaa i kolega. Nove mrene usluge pronalaenja izvora poput Google Books ili Google Scholar nisu popularne meu studentima, gdje rezultati pokazuju kako ih vie od 60% studenata koristi rijetko ili nikad. Visok postotak studenata ulanjenih u fakultetsku knjinicu (94%) pokazuje kako je knjinica vitalan dio njihovog informacijskog okruenja i vano mjesto u ispunjavanju njihovih informacijskih potreba. Knjinica se najee koristi za posuivanje knjiga, istraivanje ili pristup Internetu preko raunala u knjinici, to je u skladu s prethodnim istraivanjima. Koritenje elektronikih baza podataka je nisko, gdje ih 62% studenata koristi rijetko ili nikad. Takoer, knjinica se ne percipira kao mjesto sastajanja s prijateljima, te ju samo 20% studenata koristi s tom svrhom.

Posljednji dio ankete ispitivao je odnos student-Facebook-knjinica kako bi se ispitala mogua uloga knjinice u okruenju drutvenih mrea. Rezultati su pokazali kako preko 78% studenata posjeduje Facebook korisniki raun, te kako je Facebook daleko najpopularnija drutvena mrea meu studentima. Kako bi sudjelovala u prostoru drutvenih mrea, knjinica je pokrenula Facebook grupu Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je u sijenju 2010. godine brojila 1091 lana. Anketa je pokazala kako je samo 31% ispitanika lan te grupe, a kako je glavni razlog neulanjenja u grupu jednostavna injenica da nisu


142

znali da uope postoji. Takoer, preko grupe bi eljeli dobivati obavijesti o novim knjigama, aktivnostima u knjinici te korisnim poveznicama iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti. Stav studenata prema prisustvu knjinice u njihovom prostoru drutvenih mrea bio je veoma pozitivan i bez negativnih komentara. Na pitanje koje bi usluge knjinice eljeli koristiti preko Facebooka, veina ispitanika izrazila je elju za pretraivanjem mrenog kataloga (64%), kontaktiranjem knjininog osoblja preko IM-a(60%) ili predlaganjem novih knjininih usluga (56%). Ti su rezultati u skladu s prijanjim istraivanjima i raznim uslugama koje neke knjinice u svijetu ve nude preko drutvenih mrea. Posljednje pitanje ankete ispitivalo je da li studenti misle kako bi knjinica trebala stvoriti vlastitu drutvenu mreu za svoje studente. Velik broj ispitanika (73%) odgovorilo je pozitivno, to jasno pokazuje kako studenti vide ulogu knjinice u mrenom okruenju. Usporeujui anketu s istraivanjem OCLC-a u kojem se pokazuje kako manje od 20% studenata vidi poveznicu izmeu drutvenih mrea i knjinica, rezultat je prilino iznenaujui. Budua istraivanja trebala bi dublje ispitati mogunosti stvaranja takve drutvene mree, koristei npr. Ning servis.

Zakljuak Rei kako se informacijsko, a time i obrazovno okruenje stalno mijenja, vie nije revolucionarna ideja, ve ideja koja je opeprihvaena u literaturi (Alexander, 2006; Downes, 2005). Nove ideje koje je donio drutveni softver, jedan od novih dodataka polju obrazovanja, omoguile su stavljanje studenta u sredite obrazovnog procesa vie nego ikad prije. Akademska okruenja, kao to su to sveuilita, moraju biti izvor novih pristupa obrazovanju. Kako bi se takvi novi pristupi mogli bazirati na stvarnim potrebama studenata, njihovi stavovi i navike koritenja novih tehnologija i servisa moraju se stalno ispitivati. U ovom radu pokuali smo odgovoriti na neka pitanja studentskih stavova prema novim tehnologijama i percipiranim ulogama knjinice u novom prostoru drutvenih mrea na uzorku diplomskih studenata Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Rezultati istraivanja pokazali su dva prepoznatljiva uzorka. S jedne strane, studenti su upoznati s nekima od novih servisa, kao to su drutvene mree, IM ili koritenje stranica za dijeljenje multimedije (Flickr, Youtube) i wiki stranica poput Wikipedije. S druge strane, neki od globalno popularnih servisa poput RSS-a ili drutvenog oznaivanja koriste se veoma rijetko. U koritenju knjinice studenti Filozofskog fakulteta uglavnom prepoznaju njenu klasinu ulogu, koristei mreni katalog za pronalaenje izvora i samu zgradu knjinice za uenje ili pristup Internetu. Rezultati lokalnog istraivanja u velikoj su mjeru korelirali s rezultatima istraivanja provedenih na meunarodnoj razini, pokazujui kako su trendovi meu studentima uvelike jednaki. Ti nam rezultati pokazuju kako, elimo li kreirati obrazovno okruenje u kojem je iskoriten maksimalni kapacitet i panja studenata, moramo kombinirati tradicionalne pristupe s novim servisima i tehnologijama. Upoznavanje studenata s klasinim metodama istraivanja, s koritenjem tiskanih izvora, i svih drugih klasinih metoda istraivanja jednako je vano kao i upoznati ih s prednostima novih servisa i trendova u istraivanju.

Literatura: 1. Alexander, B. (2006). Web 2.0: A new wave of innovation for teaching and learning // EDUCAUSE Review, 41, str. 3244.

2. Banek Zorica, M. Eremi, A. (2009.) Libraries in the Web 2.0 Environment. INFuture2009: The Future of Information Sciences: Digital Resources and Knowledge Sharing, str. 479-489.


143

3. Chapman, S., Varnum, K., Creech, M. (2007). Library web survey: Formal report. Michigan: University of Michigan Libraries, Ann Arbor, MI. URL: http://www.lib.umich.edu/usability-library/usability-library-library-gateway-reports. (12.1.2011.)

4. Charnigo, L., Barnett-Ellis, P. (2007). Checking Out Facebook.com: The impact of a digital trend on academic libraries. Information Technology and Libraries, 26, str. 23-34.

5. Downes, S. (2005). E-learning 2.0. URL: http://www.elearnmag.org/subpage.cfm?section=articles&article=29-1. (12.11.2011.)

6. Long, S. A. (2005). Digital natives: If you arent one, get to know one. New Library World, 106, (1200/1211), str. 187-189.

7. OCLC (2007). Sharing privacy and trust in our networked worldURL: http://www.oclc.org/reports/sharing/. (12.11.2011.)

8. OReilly, T. (2005). What is Web 2.0: Design patterns and business models for the next generation of software. URL: http://www.oreillynet.com/pub/a/oreilly/tim/news/2005/09/30/what-is-web-20.html. (12.11.2011.)

9. Prensky, M. (2001a). Digital natives, digital immigrants. On the Horizon, 9, (5), str. 1-6.

10. Prensky, M. (2001b). Do they really think differently? On the Horizon, 9, (6), str. 1-6.

11. Secker, J. (2008). LASSIE: Libraries and social software in education, case study 5 - libraries and Facebook. URL: http://clt.lse.ac.uk/Projects/LASSIE.php. (12.11.2011.)

12. Shirky, C. (2003). A group is its own worst enemy. URL: http://www.shirky.com/writings/group_enemy.html. (12.11.2011.)

Libraries, students and social nets research of information habits of students

Summary

Accessibility to knowledge transmission in academic environment are gradually changed because of increasing impact of information technologies. Although faculties are often source of new ideas, they are in the first place traditional environment founded to accept knowledge transmission in traditional way. Dealing with new generations of students who use new technologies everyday, it's important to explore the possibilities of new aspects of teaching and new technologies in learning. Investigating how students use new technologies and how they have got perception of traditional way of providing information as library usage and its services, gives us some of the answers how is the best way of knowledge access to transmission of new knowledge. This investigation would like to contribute in the field of students' getting into a habit of information sciences and way how social software can offer changes in traditional methods of communication and transfer of knowledge.

Investigation from January 2010, at the Faculty of Philosophy of the University of Zagreb testing 107 students of graduate studies. Practice and frequency of usage of different tools and Web 2.0 service as social nets, IM/chat service, social marking, RSS, blogs, wiki and so on. With usage of new tools and services, frequency and reasons of traditional library services usage are tested like as students' perception of library role in social nets as it's Facebook .

Kljune rijei: social networks, social softwere, Web 2.0, library, Facebook