ISSN 1332-7682

NAPON RIJE^I LIST U^ENIKA ELEKTROTEHNI^KE [KOLE

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA

Konavoska 2, ZAGREB

ŠKOLSKA GODINA 2014./2015.

Godina 25. Broj 43.

2

Sadržaj:

Sadržaj: .................................................................................................................................................... 2

Odličan rezultat tima Elektrotehničke škole na "Ideji godine" ............................................................... 3

Energetika na FER-u - Zagrebački energetski tjedan ............................................................................. 4

Županijsko stručno vijede matematike, 26.5.2015. ................................................................................. 6

Matematički klokan ................................................................................................................................. 6

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi - 02.02.2015. .................................................................................... 7

Svečanost prvodarivatelja krvi ................................................................................................................ 9

„Pleti me pleti majčice“ ......................................................................................................................... 13

Tijekom školske godine naši učenici redovito odlaze u kazalište .......................................................... 14

Nedu prestati odlaziti u kazalište ........................................................................................................... 15

Iz pera naših učenika ............................................................................................................................. 16

Pjesnici su potrebni ovome svijetu ........................................................................................................ 16

Proljede nas oslobađa staroga, a donosi novo ...................................................................................... 17

Putovanje............................................................................................................................................... 17

Riječ - dvije o Baudelaireovom Albatrosu ............................................................................................. 18

Žene ....................................................................................................................................................... 19

Što o pretilosti pišu naši učenici ............................................................................................................ 19

Uh, kako volim proljede! ........................................................................................................................ 21

Kako sam ja doživio Plautova „Škrca“ ................................................................................................... 22

Dan maturanata .................................................................................................................................... 23

Sljeme - seminar u Domu Crvenog križa ............................................................................................... 27

Terenska nastava u Ozlju ....................................................................................................................... 28

Jedinstveni izlet za bolji timski rad ........................................................................................................ 32

UREĐENJE ŠKOLSKOG DVORIŠTA .......................................................................................................... 33

Događalo se tijekom drugog polugodišta u našoj Školi......................................................................... 34

MIROTVORAC ........................................................................................................................................ 34

GRADSKO NATJECANJE iz Osnova elektrotehnike i Mjerenja u elektrotehnici ................................... 34

„DOJDI OSMAŠ U SAMOBOR“ 2015. .................................................................................................... 35

Seminar za nastavnike "Virtualna učionica" ....................................................................................... 35

Forenzičari u školi .................................................................................................................................. 36

Posjet učenika iz "Škole za medicinske sestre, Mlinarska" ................................................................... 37

Predavanje "Vodič kroz studij u inozemstvu" ....................................................................................... 37

Školsko natjecanje u odbojci ................................................................................................................. 37

Dojdi osmaš, Zagreb te zove 2015! ....................................................................................................... 38

3

Odličan rezultat tima Elektrotehničke škole na "Ideji godine"

Na finalu projekta 'Ideja godine - novim

tehnologijama do poslovnog uspjeha', učenici

Borneo Culović, Ivan Bukvić, Tomislav Jug i

Patrik Pongrac pod mentorstvom razrednice i

profesorice Dalme Mišure osvojili su treće

mjesto ...

Treće izdanje Ideje godine, jedinog

srednjoškolskog Business plan

natjecanja, obiljeţio je rekordan broj

prijava timova iz cijele Hrvatske.

Četrdesetak timova poslalo je svoje

poslovne planove.

Deset najboljih timova imalo je 13.

veljače sedam minuta za

predstavljanje svojih ideja

pred ţirijem, publikom,

prijateljima, rodbinom i

nastavnicima, a za razliku

od prijašnjih godina ovoga

puta morali su odgovoriti i

na jedno pitanje vezano za

svoj projekt.

U najjačoj konkurenciji

dosad učenici iz tima Lex

pod mentorstvom prof.

Dalme Mišure prezentirali su aplikaciju koja bi malim poduzetnicima trebala olakšati

snalaţenje u "guţvi" zakonske regulative Republike Hrvatske.

Nakon vijećanja ţirija

koji su činili Marko

Matijević (portal

Srednja.hr), Nataša

Trojak (Visoka škola za

financije i pravo

Effectus), Hrvoje Balen

(Visoko učilište

Algebra) i Mihovil

Barančić (ZIP) proglašeni su najbolji

timovi:

4

1. mjesto: Trampolin, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka: Marin Nižić, Slavica

Blašković, Kristijan Žic - mentorica Matija Rubinić

2. mjesto: M&M's, Srednja škola "Vladimir Gortan" Buje: Melisa Keranović, Samanta

Mulić i Martin Purišić - mentorica Dolores Mihelić Malbašić

3. mjesto: Lex: Elektrotehnička škola Zagreb: Borneo Culović, Ivan Bukvić, Tomislav

Jug, Patrik Pongrac - mentorica Dalma Mišura

ČESTITAMO SVIM NATJECATELJIMA I NJIHOVIM MENTORIMA,

A POSEBNO TIMU LEX!

Energetika na FER-u - Zagrebački energetski tjedan I ove godine u Zagrebu se, od ponedjeljka 11. svibnja, odrţao tradicionalni

Zagrebaĉki energetski tjedan. Djelatnici Gradskog ureda za energetiku omogućili su

ponovno našoj Školi organizirani posjet Fakultetu elektrotehnike i raĉunalstva u

Unskoj 3.

U okviru Dana otvorenih vrata FER su posjetili naši uĉenici: Nives Arbanas, Vedran

Diković, Karlo JanĊel i Karlo Kalajdţić iz 3. f, Karlo Krznar i Antun Šimunić iz 3. e,

Lovro Španja iz 3. g, Patrik Pongrac i Josip Tomiĉić iz 4. d, Dominik Tušinec i Mihael

Sviben iz 4. a te Josip Dominik Abramušić, Matko Bariĉević, Dašmir Mamuti, Filip

Pavek i Juraj Belajec iz 2. e razreda, uz vodstvo prof. Mirjane Ĉakare.

Prva lokacija bio je Laboratorij za sustave obnovljivih izvora energije (engl.

Laboratory for Renewable Energy Systems - LARES), pri Zavodu za automatiku i

raĉunalno inţenjerstvo. Laboratorij se nalazi na 13. katu najviše FER-ove zgrade.

Dva mlada asistenta dala su nam osnovne informacije o svojim istraţivaĉkim

projektima, pokazali vjetroagregat u zraĉnom tunelu, raĉunalni “mozak“ svih

upravljaĉkih sustava, spremište gorivih ĉlanaka za pohranu elektriĉne energije te nas

5

poveli i na sam krov nebodera. Na krovu je instalirana fotonaponska elektrana s

desecima solarnih panela, mala meteorološka stanica, a dojmljiv je s te visine i

pogled na cijeli Zagreb.

Slijedila su demonstracijska ispitivanja ĉvrstoće izolatora, dvaju zanimljivih

predavaĉa, na stotinjak tisuća volti, u velikoj dvorani Laboratorija za visoki napon

ZVNE. Priuštili su nam vatromete, pucanja i iskrenja elektriĉnih lukova. Nauĉili smo

puno o visokom naponu, regulacijskim, testnim i ispitnim transformatorima, mjernim

transformatorima i Teslinom beţiĉnom prijenosu energije.

U Laboratoriju za elektriĉna postrojenja atraktivna "energetiĉarka" pokazala nam je

model hidroelektrane (sustav s pumpama vode, vodnom turbinom i sinkronim

generatorom), termoelektrane (EMP s istosmjernim motorom kao zamjenom za

parnu turbinu i SG) - koju je potom kompletno pokrenula, dovela sve parametre na

vrijednosti potrebne za ukljuĉenje u EEN mreţu (ĉetiri uvjeta za sinkronizaciju) i

ukljuĉila demonstracijsko postrojenje u sustav! Svi smo, raširenih oĉiju, ostali "bez

teksta".

U Laboratoriju za energetsku uĉinkovitost prof. Ţeljko Tomšić zainteresirao nas je za

brojne aktualne teme današnjice, priĉao nam o ultrazvuĉnim sondama za mjerenje

protoka, pokazivao instrumente za beskontaktna mjerenja, termovizijsku kameru…

Moderator Okruglog stola o pozitivnim i negativnim utjecajima obnovljivih izvora

energije na EEN sustav, prof. dr. sc. Igor Kuzle, pomaknuo je, zbog nas, poĉetak

Okruglog stola za 15 minuta (pa smo opet ostali zadivljeni takvom paţnjom).

6

O obnovljivim izvorima predavali su dr.sc. Tomislav Plavšić, prof.dr.sc. Dubravko

Sabolić, mr.sc. Nenad Švarc (HEP) i prof. dr. sc. Davor Škrlec, zastupnik u

Europskom parlamentu. Na Okruglom stolu ostalo je naših pet najzainteresiranijih

uĉenika, a mi ostali morali smo se vratiti u školu.

Napustili smo FER prepuni krasnih utisaka, zahvalni svim organizatorima,

profesorima i asistentima koji su nam s toliko ţara i volje prezentirali svoja podruĉja

rada!

Mirjana Ĉakara, prof.

Županijsko stručno vijeće matematike, 26.5.2015.

Matematičari Elektrotehničke škole redovito se usavršavaju, tako su i

ovaj put sudjelovali na četverosatnom (17-21h) stručnom vijeću na

kojem se govorilo o trenutačnoj situaciji u obrazovanju. Naša viša

savjetnica za matematiku Neda Lesar odrţala je predavanje: Pitanja i

nedoumice u vezi sa zaključivanjem ocjena na kraju nastavne godine,

nakon dopunskog rada i nakon popravnih ispita. Dobili smo odgovor

na sva pitanja i mnogo korisnih savjeta. Tamara Berić Blaţić, prof. odrţala je

predavanje: Program produţenog stručnog postupka (PPS), te nam je podijelila letke i

preporučila da obavijestimo roditelje te pomognemo pojedinim učenicima da počnu redovito

pisati zadaće i učiti. Mirjana Konosić, viša savjetnica za matematiku

objasnila nam je sve o ´Cjelovitoj kurikularnoj reformi.´ Kao dio

stručnog tima viša savjetnica dala nam je sve potrebne informacije i

uputila na web sadrţaje. Nakon ugodnog druţenja s kolegicama,

zaključak je da smo pune novih saznanja koja su nam dobro došla za daljnji rad u struci.

Biljana Kuhar, prof.

Matematički klokan

Natjecanje ˝Matematički klokan˝ održano je 19.

ožujka 2015. godine u Elektrotehničkoj školi s početkom u 12:30, s trajanjem 75 minuta za

skupine: kadet, Junior i Student.

Ukupno je sudjelovalo 46 učenika od kojih samo jedna djevojka. Svaki učenik dobio je simboličnu

nagradu za sudjelovanje na natjecanju: torticu, kemijsku olovku i kalendarić. Zahvaljujemo svim učenicima na

sudjelovanju, s nadon da će druženje i sljedeće godine biti u još većem broju.

Učenici koji su prošle, 2014. godine, postigli najbolje rezultate:

7

Kadeti:

1. Petar Klenović

2. Matija Zado

3. Zvonimir Ferenčić

Juniori: 1. Ivan Ruk

2. Roberto Nemec 3. Ante Nekić

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi - 02.02.2015. U ponedjeljak 2. veljaĉe 2015. g. odrţana je još jedna tradicionalna akcija DDK za

naše dvije škole u Konavoskoj 2.

Akcija je trajala gotovo cijeli prijepodnevni turnus. Lijeĉniĉka ekipa iz Hrvatskog

zavoda za transfuzijsku medicinu vrhunski se pripremila za stotinjak zainteresiranih

uĉenika: osigurali su, osim više nego „sloţene“ opreme, profesionalnu, briţnu i

simpatiĉnu terensku ekipu. Uz ugodnu glazbu, leţernu i opuštenu atmosferu,

osigurali su da se svi darivatelji osjećaju sigurno, sretno i ponosno jer ĉine nešto

zaista plemenito.

8

Djelatnice Crvenog kriţa Zagreb, N. Kubić i D. Leverda, zajedno s profesoricama - B.

Galenić, koja je svojim darivanjem u 9.30 h otvorila akciju i s M. Ĉakarom, takoĊer

višestrukom darivateljicom, organizirale su sve potrebno oko pripremanja akcije,

uĉenika, njihovih razrednika, nastave, prostora i tehniĉke podrške, vremenika,

evidencije i dokumentiranja dogaĊaja. Ravnatelji naših škola sve su nam to s

veseljem omogućili.

Koliko smo mi uspjeli vidjeti, svi su „akteri“ tog lijepog dogaĊaja bili zadovoljni. Uvijek

nam je ţao svakog plemenitog dobronamjernika koji, iz nekog, razloga bude

odbijen… je li to neka sezonska bolest ili cijepljenje, manjak hemoglobina, katkad i

kilograma, nizak tlak ili srĉana aritmija? Otprilike, jedna trećina uĉenika odbijena je, a

dvije trećine uspjele su proći sve stroge testove i darovati dio sebe za pomoć

drugima.

Svima razoĉaranima, ili onima kojima je malo nedostajalo do punoljetnosti pa nisu ni

mogli pristupiti, ovdje je informacija o akcijama DDK-a u 2015.g. Svaki će uĉenik, koji

pristupi nekoj od tih akcija, biti na isti naĉin nagraĊen od Škole s dva zasluţena

slobodna dana.

9

Plan akcija DDK za 2015. godinu:

ILICA 223

SIGET 18A NINSKA 11C, SESVETE

datum vrijeme datum vrijeme datum vrijeme

18.06. 13 – 18 30.06. 15 – 18 18.06. 10,30 – 16,30

16.07. 13 – 18 29.07. 15 – 18

13.08. 13 – 18 28.08. 14 – 18 20.08. 10,30 – 16,30

17.09. 13 – 18 25.09. 15 – 18

15.10. 13 – 18 30.10. 14 – 18 22.10. 10,30 – 16,30

19.11. 13 – 18 27.11. 14 – 18

17.12. 13 – 18 30.12. 14 – 18 21.12. 10,30 – 16,30

Svi organizatori ove humane akcije zahvaljuju učenicima na plemenitosti. Vi ste

zaista naš ponos!

Voditeljica akcije DDK Mirjana Ĉakara, prof.

Svečanost prvodarivatelja krvi U srijedu, 6. svibnja 2015. g., djelatnice

Gradskog društva Crvenog kriţa Zagreb pozvale

su nas na SVEĈANOST u povodu prvih darivanja

krvi uĉenika brojnih srednjih škola. Sveĉanost je

odrţana u dvorani "A" STARE GRADSKE

VIJEĆNICE u Ćirilometodskoj 5 na Gornjem

gradu. Uĉenici zagrebaĉkih srednjih škola

ukljuĉuju se u akcije darivanja krvi već više od 35

godina. Svake godine 1500 zagrebaĉkih

srednjoškolaca pristupi akcijama, a većini je to prvo

darivanje krvi. Malo zemalja u Europi moţe se

pohvaliti tolikim brojem.

Osim naše Elektrotehniĉke škole, bili su tu i uĉenici -

predstavnici još 32 srednje škole grada Zagreba: I.,

V., IX., X., XIII., XVI., XVIII. gimnazija, Gornjogradska,

Športska i Klasiĉna gimnazija, Gimnazija Lucijana Vranjanina i Tituša Brezovaĉkog,

Škola za primalje i Škole za medicinske sestre Vinogradska, Mlinarska i Vrapĉe,

Zdravstveno uĉilište, I. i II. Ekonomska škola, Srednje škole Jelkovec i Sesvete,

Upravna škola Zagreb, Poštanska i telekomunikacijska, Graditeljska, Prirodoslovna

10

škola Vladimira Preloga, Strojarska škola Frana Bošnjakovića, Tehniĉka škola

Zagreb, Škola za cestovni promet, I. Tehniĉka škola Tesla, Tehniĉka škola RuĊer

Bošković i Policijska akademija.

Da bi se uveliĉala sveĉanost ulaska zagrebaĉkih srednjoškolaca u obitelj darivatelja

krvi pozvani su i uvaţeni gosti: zagrebaĉki gradonaĉelnik g. Milan Bandić,

predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba

g. Darinko Kosor, ravnatelj Zavoda za javno

zdravstvo dr. Zvonimir Šostar i prof. dr. sc.

Marina Kuzman, predsjednik Hrvatskog CK,

prim. Josip Jelić, ravnatelj Gradskog društva CK

g. Petar Penava, prof.dr.sc. Ante Beţen s

Uĉiteljskog fakulteta, predsjednik Gradskog

društva CK Zagreb prof. dr. sc. Vlado Jukić,

predsjednica Odbora za zdravstvo Gradske

skupštine Grada dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina, Proĉelnica Gradskog ureda za

zdravstvo prof. dr. sc Mirna Šitum, proĉelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i

osobe s invaliditetom mr. Višnja Fortuna, dekan FER-a prof. dr. sc. Mislav Grgić,

prof. Olgica Novak s Kineziološkog fakulteta i prof. Zvonimir Dujmović s Policijske

akademije.

Svim učenicima - prvodarivateljima

uručene su ZAHVALNICE, kao mali izraz

priznanja i poštovanja za iskazanu humanost i

plemeniti doprinos u spašavanju ljudskih

ţivota i pomoć bolesnima i unesrećenima.

Naša ovogodišnja akcija DDK-a odrţana je 2.

veljaĉe u Školi, a kao i uvijek, popraćena je

odazivom gotovo stotinjak uĉenika.

Zahvalnice su, u ime naših plemenitih

maturanata, preuzeli uzorni učenici 2. e razreda: Dominik Abramušić, Matko

Baričević, Jurica Koren, Dašmir Mamuti, Filip Pavek i Andrej Pović. Maturanti su

ovih dana vrlo zaposleni te su tu duţnost svesrdno prepustili mlaĊima - budućim

darivateljima krvi.

Na kraju ove lijepe Sveĉanosti voditeljica Antonela zahvalila nam je svima, poţeljela

uĉenicima uspješan završetak srednjoškolskog obrazovanja i nastavak školovanja s

nadom da će nastaviti darivati krv. Nas je preplavio neki poseban ponos što smo

godinama već sudionici te humane "priĉe".

Voditeljica akcije DDK, Mirjana Ĉakara, prof.

11

12

Iz Hrvatskog slova preuzela Anita Brigović, prof.

13

„Pleti me pleti majčice“ odabir je nekoliko slika koje su me prikovale za

to značajno umjetničko djelo. Neka sam ved prije viđala U Umjetničkom paviljonu održavala se izložba: 46 djela iz privatne zbirke gospodina Davora Vugrinca. Tko nije znao da je talentirani nogometaš pasionirani kolekcionar umjetničkih djela, ovo je bila prava senzacija. Sve sam detaljno pregledala uz uzdahe divljenja, a na neka sam se vratila tri, četiri puta ... „AKT S LEĐA“ Ljube Babida me, kolokvijalno rečeno, oborio s nogu. Ta tema, neočekivana od Babida, a pogotovo stav tijela, ostavlja čovjeka bez daha. Toliko ženstvenosti, lijepe, profinjene erotike, šarma putenosti naprosto poziva da se otkrije ženstvenost. Dijagonalno postavljena, izbačenog kuka, s isturenim rebrom, a sve postignuto igrama svjetla i sjene s naglašenim baršunastim inkarnatom. Sve se nasluduje, izranja iz tame, a naglašene rupice na kraju kralježnice daju posebnu ženstvenost: erotičan vrat i stražnjica i blago podilaženje kralježnicom. Igre tame i svjetla rade čuda!

„JULIČKA“ Vilka Gecana, sjajan, duhovit akt tek razbuđene debeljuškaste žene, koja se rasteže i zijeva, još pospana, podignutih ruku, kao da pridržava umornu glavu. Isturenog trbuha, Julička je tako dopadljiva u svojoj nezgrapnosti, disproporciji i putenosti jer je prava žena. Djeluje skicozno navlaš navučenih papuča, neizdiferenciranog lica, ali plijeni svojom otvorenošdu i besramnošdu. I Julička izranja iz tame, a sjenama su naglašeni pojedini dijelovi tijela. „TRI GRACIJE“ Miroslava Kraljevida – u prvi mah i na daljinu pomislih da je Božidar Rašica po naglašenim crnim obrisnim linijama. Ali, poznavanje

gracilnosti figure-Kraljevid Naglašene „S“ linije, erotika potencirana kozom koja „zuri“, „njuši“ u njenu golotinju poantira erotiku i putenost. Sve je eros!!!. Prepoznatljivi zeleni tonovi, obrisne linije, izduženost i vitkost figure. Naglašenu dinamiku i stabla ističu. Vrlo naglašena izmjena

svjetla i sjene, slika podsjeda na pariški period, naročito na Louxemburški park utjecaj impresionizma, sve skupa kao da čini koloplet figura i različitih usmjerenja. Pastozni tipični Kraljevidevi potezi kista. „MOST“ Vilko Gecan slika pripada razdoblju magičnog realizma po uvaženom povjesničaru umjetnosti Grgi Gamulinu.To je spoj kubizma i neoklasicizma, blažene tišine i mira. Kubusi kuda naglašena dijagonalna i horizontalna usmjerenja u magičnom ozračju, aktovi i slika savršeno posjeduje sve u svom duktusu.

14

„Pleti me, pleti majčice“ djelo Frana Kršinida, intimističkog karaktera, povezanost majke i djeteta u jednu cjelinu ljubavi, vedrine i nježnosti. Bronca nije uglačana, gruba i rustična i djelo spada u manje Kršinideve plastike. Sigurnost majčinog krila, osjedamo blagost i toplinu majčinih ruku. Izmjene udubljenja i

ispupčenja a time odmah i izmjenu svjetla i tame. Dijete i majka čine jedinstvenu cjelinu. Ignjat Job „U krčmi“ naglašen hedonizam ekspresionističkim likovima, dinamika, i sveopde veselje. Gusti tipični Jobovi potezi i radost življenja. U različitim usmjerenjima ima i erotičnosti pomalo „sirove “ ali u seoskoj, nekoj bračkoj krčmi je veselo. Naglašene linije i jarke boje. Plesačica Wizjakova u manirističkoj izduženosti, mlada plesačica Parmiggianinovog dugog vrata. Nježna, stidljiva očekuje svoju rolu.

Anita Brigovid, prof. savvjetnica

Tijekom školske godine naši učenici redovito odlaze u kazalište Učenic su ved naviknuti da ih se na početku školske godine informira o predstavama u našim

kazališnim kudama. Nakon što prouče programe s profesorima se dogovaraju koje de

predstave pogledati. Ove smo godine također bili na nekoliko predstava. Ti događaji pravi su

doživljaji za sve naše učenike. Znaju da u kazalište odlaze zato što žele. Rezultat je vidljiv

tijekom, a i nakon odigranih predstava. Zadovoljstvu nema kraja. Nekoliko se dana razgovara

o stečenim dojmovima, a potom slijede pitanja o tome kad demo opet u kazalište.

Zadovoljstvo je biti u kazalištu na predstavama i uživati u spoznaji da svi jednostavno uživaju.

Naša je škola poznata i po tome što i njeni djelatnici redovito i s radošdu odlaze u kazalište

zajedno sa svojim učenicima. Podatak o tome da na kazališnu predstavu ode preko stotinu

učenika govori sam za sebe. Evo nekoliko zanimljivih dojmova o nekim kazališnim

predstavama iz učeničkih kutova:

„Kolovoz u krugu Osage“: predstava je ispunjena radnjom,

nema dosadnih monologa

Iz prve me se dojmio čudni naziv predstave

„Kolovoz u okrugu Osage“ i zbog toga sam stekao

krivi dojam. Ime je zvučalo čudno i pomalo dosadno,

ali predstava je potpuna suprotnost mojim

očekivanjima i uistinu sam siguran da je ovo najbolja

15

kazališna predstava koju sam dosad pogledao.

Glumci nisu glumili likove, oni su ih utjelovljivali i uživjeli

se svatko u svoj lik. Zato mogu konstatirati da je

izvedba, a i izbor glumica/glumaca savršen.

Osage je zapravo ime jednog indijanskog

plemena koje je još uvijek nastanjeno u

Oklahomi u okrugu Osage. Glumica, koja

glumi Indijanku tek je sporedna uloga, a

jedini je „nevin“ lik . U cijeloj, zanimljivoj

priči, ona je zapravo jedina bez grijeha.

Nametnuo se

kontrast između

domorodaca i ljudi s istoka koji su nastanili ta područja.

Svaki lik ima detaljnu karakterizaciju i svoju borbu u

kojoj se bori za sebe i za svoju sreću.

U predstavi prevladavaju ženski likovi, na neki

način 'poružnjeni', dok su muškarci tu 'slabiji spol' i nisu

grešni kao žene. Cijela

obitelj je disfunkcionalna, a

kćer koja se najviše svađala s majkom i prigovarala

joj zbog životnih pogrešaka zapravo je postala

majčina preslika, radila je iste pogreške, odnosno

'navukla' se na isti poriv; tablete i alkohol.

Ova predstava je puna radnje, nema

dosadnih monologa i primjerena je maturantima.

Predstava me se toliko dojmila da sam odlučio

pogledati i istoimeni film snimljen prema originalnoj predstavi.

Neno M. Jolić, 4. c

Neću prestati odlaziti u kazalište Zanimljiva je predstava Kolovoz u okrugu Osage. Privukla mi

je pozornost obradom aktualnih problema današnjice. Stekao

sam dojam koji me pomalo šokira. Naime, sve je tako

stvarno. Pitam se, je li to i naša stvarnost? Bojim se da jest. U

suvremenu obitelj namedu se problemi alkoholizma,

tabletomanije, psihičke nestabilnosti. Razlozi? Pomalo

bizarni, ali stvarni, mogudi. Radnja cijele predstave,

zahvaljujudi izvrsnoj postavi glumaca ni nakon gotovo tri sata nije dosadna i negledljiva.

Posebno me se dojmilo sjajno glumačko ostvarenje Anje Šovagovid Despot, Bojane Gregorid

Vejzovid. Ne mogu redi da je bilo koji član ove dramske skupine podbacio. Zahvaljujudi

dobrim predstavama koje sam tijekom ove godine pogledao u Gavelli smatram da, nakon

završenog srednjoškolskog školovanja, nedu prestati odlaziti u kazalište.

Damjan Mach 4. c

16

Iz pera naših učenika

Ni na koji način ne smijemo ugrožavati ničije dostojanstvo

U današnje vrijeme sloboda je pravo

svakog čovjeka. Ona se, nažalost,

zloupotrebljava na razne načine, ovisi o

različitim položajima koje ljudi drže u

društvu. Pitam se, zašto bi ljudi boljeg

financijskog stanja ili položaja imali

drukčiji oblik slobode od predstavnika

„običnog“ naroda? Na Zemlji je oko 7

milijardi stanovnika različitih rasa, boja,

spolova, nacionalnosti i svaki je odgajan u svojoj kulturi i načinu života. Svaki

čovjek ima pravo živjeti u zajednici kakvoj želi, bez osude drugih. Danas je „jako

popularno“ osuđivati druge zbog njihove posebnosti. Svaki slobodan čovjek sam bi

trebao znati ispravno postupati u svom životu nastojeći da time ne ugrožava ni

vlastitu slobodu ni tuđe živote.

Anarhija, kao oblik ponašanja u ljudskom društvu, nije dobra stvar. Iako je

ideja anarhije dobro sastavljena, što se tiče ukidanja državnog aparata (vojska,

policija,...), dovela bi do raznih preokreta u društvu. Koliko se u svijetu vodi

ratova, pljački, zločina i drugih stvari koje ugrožavaju mnoge ljudske slobode?

Ljudski i tehnološki napredak doveo je ljude do granica da stvari gledaju na svoj

način: kako se okoristiti na račun drugih ljudi bez obzira na posljedice. Svuda u

svijetu je na vlasti „elita.“ Oni su nešto posebno čemu bi se čovjek trebao

klanjati? Ne, oni su ljudi kao i svi mi ostali. Svaki bi čovjek morao biti na istoj

valnoj duljini i svatko bi morao moći izreći svoje mišljenje.

Anarhija, kada se umjetnosti tiče, razotkriva svoje pravo značenje. Svi bi

ljudi-umjetnici: glazbenici, likovni, filmski, književni … morali, svatko na svom

stvaralačkom polju, trebali imati potpunu slobodu stvaranja.

Gdje god bili i što god radili moramo voditi računa o drugima kako ne bismo

ugrozili ničije dostojanstvo na bilo koji način.

Kristijan Klečina, IV. F

Pjesnici su potrebni ovome svijetu

Položaj pjesnika u svim vremenima težak je i neshvaden, kao i Badelaireov albatros. Pjesnik poput albatrosa plovi nebeskim visinama dok se ne spusti na brod, među običan svijet koji ga ne razumije.

17

Drukčiji je, ne uklapa se u njihove svjetove te stoga biva izložen ruganju, podsmjehivanju …. Svijet je okrutan prema pjesniku te nezainteresiran za njega zato što ga on drukčije doživljava. Brod ili tlo nije najbolje mjesto za albatrosa. Njemu je mjesto u visinama, negdje gdje može zamišljati i stvarati svoj vlastiti, zamišljeni svijet. Dok je na brodu albatros ili pjesnik osjeda se neshvadeno, usamljeno, nepotrebno, ostavljeno, tužno. Pjesnikovo bogatstvo mjeri se riječima. Zato što ne shvada pjesnikov svijet, društvo mu nastoji uskratiti krila i strpati ga u svoj ružan, taman i nepravedan svijet. Pjesnici su potrebni ovome svijetu zato što oni dio sebe, svojim djelom, prenose na

nas. Bez njih svijet bi ostao taman i nezanimljiv. Pjesnici su posebni ljudi bez kojih svijet ne bi

bio isti.

Filip Penezid, 3.a

Proljeće nas oslobađa staroga, a donosi novo

Proljede je neobično godišnje doba. Ono je dio nedovršene priče koju stvara vrijeme.

Proljede je najvještiji slikar koji stvara na podlozi koju je zima ostavila iza sebe. Čini se kao

zgužvani list papira koji se treba izravnati i dešifrirati što piše na njemu. Te se tajne

svakodnevno razvijaju, a mi ih postupno shvadamo i ulazimo u novi, drukčiji svijet. Proljede je

ono što svaka osoba ima, ono je jedinstveno, neponovljivo. Svatko može nadi i živjeti svoje

proljede.

Josip Šabid, I. d

Putovanje Kao mali oduvijek sam htio putovati, vidjeti razna mjesta, npr. stare gradove ili stare dijelove

nekoga grada, kulturne znamenitosti, nove ljude, a i tradicionalnu hranu koja se tamo pruža i

kojom se razlikuju. Naravno i čuti njihov jezik kojime se ponose, pokušati razumjeti nešto i

zapamtiti njihovu kulturu i njihove običaje.

18

Predstavit du najljepšu zemlju. U nju se teško stiže, samo

zrakoplovom. Sva je okružena morem. Samo odabrani

smiju udi u njene luke. Prekrivena zelenilom i malim

drvenim kudama, ne odstupa od onoga što bi joj i sama

priroda pružila. Sve se uklapa. U malenim kudama žive

mali ljudi, vrijedni, malo jedu, puno rade i svi su zdravi.

Jako dugo žive. Sve to im priroda daruje. Daje im

zdravlje u zamjenu za poštovanje koje joj ukazuju.

Puna je rijeka, s planina munjevito se spuštaju u

podnožja nosedi ribu. Drugo meso je nepotrebno.

U svakoj kudi poneki je glazbeni instrument. Svi su

raspjevani, pjesma im donosi radost i sredu. Nodu

prije spavanja, nakon večere, oni se okupljaju i

zabavljaju na svoj način, pjesmom, plesom ili je

zastupljeno oboje. Ti ljudi ne nose skupu odjedu,

nije im potrebno, jer oni se ne natječu, oni znaju da

su svi jednaki.

Ako želite posjetiti ovu zemlju, to možete samo

zrakoplovom ili plivati do tamo ako ste dobar plivač.

Kod putovanja uvijek želimo imati uspomenu pa

kupimo suvenir ili nešto slično, ali

ponekad je i samo sjedanje dovoljno. To

je zemlja iz mojih snova.

Robert Andrid, 2. c

Riječ - dvije o Baudelaireovom Albatrosu U ovoj pjesmi temeljni

problem je odbačenost pojedinca ili

u ovom slučaju pjesnika od društva i

okoline. Pjesniku se izruguju te ga

pokušavaju držati postiđenim.

Pjesnik je carskog roda koji

živi nemirnim životom i ne treba mu

ništa. Zbog toga ne može hodati s običnim ljudima, nije

prilagođen okolini, ali se zato uzdiže u nebo sa svim ostalim pjesnicima. Pjesnikova okolina

19

veoma je okrutna te mu daje do znanja da joj ne pripada. Zbog okoline

počinje trunuti i pitati se, zašto ga ne mogu prihvatiti. I Baudelaire se

najbolje osjeda s ostalim albatrosima, oni ga razumiju. Pjesnikova

sudbina je tužna, zna da de biti „rastrgan“ među ljudima. Ljudi ga ne

prihvadaju On je za njih nedokučiv, a što

je za ljude nedokučivo oni to nede

prihvatiti. U današnjem su svijetu

pjesnici u boljem položaju. Mislim da ih

se puno bolje razumije nego prije. Smatram da je pjesnik jako

potreban u ovome suvremenom i tmurnom svijetu. On nam

pomaže da vidimo kompletno drukčiji svijet te da zanemarimo

svoje brige, bar na trenutak.

Mato Jozinovid, 3. a

Žene Mislim da su žene lijepe i snalažljive,

Iako malo lažljive.

One su razborite i pametne,

Možda malo umišljene.

Uljepšavaju nam život i san,

Razmišljam o njima svaki dan.

Stjepan Batinjan, I. d

Što o pretilosti pišu naši učenici

Petar Čmarec, III. h: Mislim da je problem u prehrani. Svatko bi se mogao kontrolirati i jesti od mjere. Čini mi se da na našim prostorima ima previše pretilih ljudi. To nikako nije dobro. Prvo, postoji mogudnost da se teško razbole i tada nastaju problemi: skupo liječenje, duga bolovanja, manje zarade …

Postoji li lijek? Mislim da sam to ved rekao. S druge strane, ako je netko pretio želi na brzinu smršavjeti. To je isto opasno. Ako netko misli da je predebeo može pasti u depresiju i psihički se razboljeti i stvoriti problem i sebi i drugima oko sebe. Ja mislim da treba živjeti normalno i sve de biti dobro.

20

Danijel Pleško, IV. e: U današnje vrijeme pretilost je jedan od vedih problema u našem svijetu. U vedini slučajeva uzrokuje razne opasne bolesti. To je razlog zašto neke zemlje poskupljuju najmasniju hranu kako bi je drugi ljudi manje kupovali u nadi da de se zdravlje tih ljudi promijeniti nabolje. Problem pretilosti prisutan je diljem svijeta pa ni Hrvatska nije iznimka.

Kako riješiti taj problem? Mogude je da bi pretilost bila slabije izražena kada bi ljudi više mislili na sebe i svoje zdravlje. Po medijima se spominju različite dijete. To samim time znači i izbjegavanje raznih nezdravih kemijskih sredstava (tablete, čajevi i slično). Svakodnevnim kretanjem i vježbanjem demo pridonijeti boljim rezultatima. Ni sa čim se ne smije pretjerivati. Zasigurno na dobro nede izidi naglo gubljenje na težini. Tada se postiže suprotan učinak. U potpunosti podržavam zdrav način življenja. Nikakve zabrane nede istopiti višak kalorija i ostalih nepotrebnih tvari ukoliko mi sami nismo disciplinirani.

Mijo Sučid, IV. d: Pretilost je, stručnjaci kažu,

bolest suvremenog svijeta. To je problem koji

svojih tragova ima i na našim prostorima.

Znanstvenici su proučavali načine koji dovode do

pretilosti. Evo nekih rezultata: Danci prvi uvode

porez na masnodu i namirnice koje debljaju, ali samo iz preventivnih razloga. Nisu na vrhu

europske ljestvice pretilosti, ali smatraju da bi se ovim porezom potakla svijest ljudi o ovome

vrlo ozbiljnome problemu, a naravno tu je i dodatni izvor prihoda.

Smatram da je taj problem vrlo aktualan. Hrvati

„drže“ visoko mjesto na tablici pretilosti, ne

samo u Europi nego i u svijetu. Prema

istraživanju koje je provelo BMC Public Health,

Hrvati su čak na četvrtome mjestu ljestvice

pretilosti u svijetu! Prema ovim istraživanjima smatram da pretilost poprima razmjere

globalne epidemije. Ljudi ne razmišljaju o kardiovaskularnim i drugim problemima koji se

javljaju kao posljedica prekomjerne težine.

Prema mojemu mišljenju, ljude u Hrvatskoj

bi trebalo više informirati o pretilosti i problemima

koji zbog toga nastaju. Možda bi porez na masnodu

imao dobar utjecaj i pobudio im svijest. Pretilost bi trebalo promatrati

kao problem kojega bi, u suradnji sa stručnjacima, trebale rješavati

osobe s tim problemom. Živjeti u svijetu u kojemu de se voditi računa o ljudskom životu u

svakom pogledu je pohvalno.

21

Matija Puzjak, 4. d: Jedan od aktualnijih problema današnjega svijeta

je pretilost. Činjenica je da je u današnje vrijeme sve više djece

pretilo što uzrokuje povećanje stope kardiovaskularnih bolesti i u

mlaĎoj dobi. U modernim se drţavama sve češće spominje pojam

„fat tax“, odnosno porez na masnoću i namirnice koje debljaju. To

je preventivna mjera koja bi trebala motivirati graĎane da se

počnu hraniti zdravije.

Usprkos tome što

im je stopa pretilosti manja

od europskoga prosjeka Danska

je jedna od razvijenijih i modernijih europskih drţava koja donosi zakon o

suzbijanju pretilosti. MaĎarska je takoĎer uvela porez na hranu koja

sadrţi nezdrave količine šećera, soli, ugljikohidrata i kofeina. Velika

Britanija će takoĎer uvesti „fat tax“, s obzirom da ih je više od 20%

pretilo. Problem pretilosti je dosta velik i u balkanskim drţavama,

meĎutim ne pridaje mu se dovoljno pozornosti.

Doktori često ukazuju na taj problem, ali se čini da

ih graĎani u potpunosti ne slušaju. Po mojemu mišljenju trebala bi se

jesti sva hrana, ali u umjerenim količinama. Plan prehrane morao bi se

ukomponirati s redovitom tjelovjeţbom.

Pretilost je preveliki problem jer ima previše negativnih

posljedica: dovodi do prerane smrti, povećavaju se financijski troškovi.

Taj problem je aktualniji u modernijim i razvijenijim drţavama jer mu se

pridaje više pozornosti. Ljudi siromašnijih zemalja više su zaokupljeni

drugim problemima. Mislim da bi, uz organizirani plan prehrane i uz

redovitu tjelovjeţbu, problem pretilosti mogao biti riješen.

Uh, kako volim proljeće! Od svih godišnjih doba proljeće mi je najdraţe. Ono kod

nas dolazi 21. 3., ali nije svugdje tako. U nekim zemljama ono

moţe početi ranije, a u nekima kasnije. Štoviše, u nekim

zemljama postoje samo dva godišnja doba, proljeće i zima, koje

se izmjenjuju svakih šest mjeseci! Moţete li to zamisliti, tu

monotoniju okoliša i vremena? Meni je to deprimirajuće, nikako

ne bih mogao tamo ţivjeti.

MeĎutim, kod nas nije tako, sve počinje cvjetati, vrijeme je toplije i ljepše, trava je

zelenija, zrak je nekako čišći, cvijeće i drveće šarenije... Lijepo, zar ne? No, kako to biva

svake godine, moja draga mama ustanovi da je to savršeno vrijeme za čišćenje stana i terase.

Bezveze, pa zašto se ne bih i ja mogao ići van veseliti, druţiti i uţivati s drugim ljudima u

prirodi? Za mene je proljeće vrijeme opuštanja, uţivanja u prirodi i suncu, a ne vrijeme

22

pospremanja. Ali, ne mogu se baš previše ţaliti,

uvijek naĎem vremena za ono najbolje: voţnju

biciklom i izlaske s prijateljima. To mi je ipak

nekako najdraţi dio proljeća koji poništava sve one

loše i malobrojne sitnice.

Uh, kako volim proljeće! Volim ljude u

proljeće koji su pozitivniji, sretniji i, naravno,

volim prirodu u proljeće! Ţelim da i mi djeca

moţemo uţivati u toj prirodi koju ljudi, naţalost,

sve više uništavaju. Ovaj prekrasan okoliš treba

očuvati ne samo za našu djecu, nego i za njihovu djecu pa da svi mogu uţivati u proljeću kao i

mi danas.

Dominik Pilica 1. c

Kako sam ja doživio Plautova „Škrca“ Tit Makcije Plaut stvarao je u antici. Svrstavamo ga u rimsku književnost, a jedan je od

poznatih komediografa toga doba. Naslov „Aulularija“, se prevodi kao „Komedija o ćupu“ jer Euklion, glavni lik, ima dup svoje obitelji i s njim proživljava lude pustolovine. „Škrtac“ je komičan jer sadrži esencijalna komična obilježja poput: sarkazma, ironije, šala, šaljivih okružja i osobina likova. Euklionova škrtost i patnja je smiješna, iako malo podsjeda na današnjicu. Megador mi je najzanimljiviji lik jer se njemu ipak događa najviše problema. Stvarno nema srede. Njegov nedak zaljubio se u Euklionovu kder, a vojska – koja skuplja porez, stalno ga guši. Po uzoru na Plauta pisao je i

hrvatski komediograf Marin Držid. Njegov Skup je skoro u svakom elementu jednak Škrcu. Jedna od razlika je tužan element Skupa. Škrca ubrajamo u podvrstu komedije karaktera i komedije situacije: vrlo naglašena i ismijana osobina škrtosti i krađa Euklionovog dupa sa zlatom. Škrtost, ako se pod tim misli štedljivost, dobra je i pametna vrlina. U ovom slučaju loša je mana. Pouka je da živjeti marljivo i škrto nije isto poput živjeti marljivo i nesebično, jer neškrta osoba vjerojatno je shvatila smisao života, a to je pomaganje i suživot s drugima.

Kristijan Hodja, 4. d

23

Dan maturanata Maturanti su i ove godine bili jako veseli. S razlogom, završili su svoje

sredjnoškolsko obrazovanje. Mnogi de se zasigurno prisjetiti one, dobro nam znane

krilatice: „ Od kolijevke pa do groba najljepše je školsko doba!“

Bio je to zanimljiv put. Trajao je punih dvanaest godina. Da bi se posao do

kraja dovršio, valjalo je puno sati provesti u učionici, naslušati se zanimljivih

predavanja, pripremati se za bezbroj testova, iščekivati rezultate, slušati savjete

profesora, roditelja, njihovih prijatelja … Svaka godina je posebna, donosila je sa

sobom nešto novo, zanimljivije. Svijet se u našim očima doživljavao kao na filmu.

Vrtid, osnovna škola, srednja škola. Svaki put kada se završi jedan razred osjedaš se

kao da je prošao jedan cijeli život.

Ti počeci svake jeseni ispunjavaju radoznalošdu, iščekivanjima, radostima.

Ponekad nas obuzme i nostalgija za prošlim danima, prijateljima. Neosjetno, ali

sigurno promjene su sastavni dio gotovo svakoga dana. U početku se razgovara o

protekloj školskoj godini, a nedugo potom nastaje privikavanje na novo. S vremenom

to poznato prerasta u monotono i nezanimljivo. Ni okrenuli se nismo, ved su se

pojavili novi testovi, nove lekcije, nove ocjene, nova borba za svaku ocjenu. Panika,

bliži se kraj školske godine, a tamo negdje dogodila se jedinica. U početku je ne

doživljavamo na poseban način. Borimo se protiv nje onom starom: „Ima još

vremena, tek je Božid.“ Malo kasnije: „Tek je Uskrs!“ Nedugo potom: „ Isuse, pa

svibanj samo što nije, a mi u svibnju moramo imati sve zaključeno!“

Iz godine u godinu naši učenici postaju maturanti. Veliki je to događaj. Pravi

doživljaj za sve.

Uvijek se na kraju pitamo, jesmo li postigli cilj? Ta preobrazba koja se dogodila od

prvog razreda osnovne škole do kraja srednje škole u sve nas unosi radost. Pred nama

je mladi svijet, pun života, spontane radosti. Na kraju, to je generacija koja de, na svoj

način, preuzeti kormilo bududnosti. Njihova sreda zadovoljstvo je svih nas: njihovih

roditelja, prijatelja i, naravno, profesorica i profesora.

Neka je sretno svima!

24

25

26

27

Sljeme - seminar u Domu Crvenog križa

Gradsko društvo Crvenog kriţa Zagreb u srednjim školama godinama već provodi

program darivanja krvi. Osim toga, za uĉenike i djelatnike škola, provode se i razliĉiti

programi prevencije. Ovim seminarom obiljeţen je Svjetski dan borbe protiv TBC-a

(24. oţujka), a organiziran je za profesore - organizatore akcija DDK-a i uĉenike

trećih i ĉetvrtih razreda.

Našu školu zastupale su uĉenice Nikolina Đurđević i Lucija Sopić (3. d), uĉenici

Mario Matulin, Tomislav Jug i Mahir Mujanović (4. d) te prof. Mirjana Ĉakara.

Sastali smo se u 9.30 h ispred Gradskog poglavarstva i organizirano autobusom

krenuli prema Sljemenu. Sve nas oduševilo je sunĉano vrijeme jer je dan prije "lilo

kao iz kabla", a prognoze ni za taj dan nisu baš bile optimistiĉne.

Medvedniĉkim serpentinama laganom voţnjom stigli smo do lijepog Doma Crvenog

kriţa, gdje nam je odmah posluţen doruĉak: tople kiflice i ĉaj. Svi smo oko sat

vremena šetali i disali ĉisti šumski zrak, a zatim je dio nas, prije ruĉka, obavio

spirometriju pluća koju je vodila strpljiva dr. Ljerka Mišura. Neki su momci svojim

kapacitetom pluća zadivili sve prisutne, pomalo i "zbunili" osjetljivi digitalni aparat.

Ruĉak nam je svima odgovarao, a nakon njega doktorica nam je odrţala predavanje

o TBC-u, astmi i alergijama, epilepsiji, pušenju, kao i o vaţnosti zdravih navika,

kretanja i uravnoteţene prehrane. Nakon predavanja spirometriju su obavili i svi

ostali uĉesnici seminara, a olujno nevrijeme nije nam više dopustilo uţivanje u prirodi.

Vratili smo se u Zagreb nešto prije 17 h, zahvalni našim briţnim organizatoricama iz

Crvenog kriţa Nadi Kubić i Dijani Leverda!

28

Terenska nastava u Ozlju

29

U srijedu 20. svibnja 2015. godine učenici prvog razreda Elektrotehničke škole su, sa svojim razrednicima, putovali u Ozalj. Obišli su Munjaru, hidroelektranu sagrađenu još 1908. godine, promatrali bučne, ali učinkovite strojeve koji su osiguravali besplatnu rasvjetu Karlovčanima. Posjetili su i povijesni dvorac pored Kupe u kojem je Zavičajni muzej Ozlja te upoznali velikane hrvatske povijesti Petra Zrinskoga i Frana Krstu Frankopana, a saznali su nešto i o velikoj umjetnici Slavi Raškaj. Na povratku u Zagreb svratili su u Jastrebarsko te prošetali po prostranom parku obilazedi još neobnovljeni dvorac Erdody. Bilo je lijepo, poučno, zanimljivo, zabavno … o čemu svjedoče priložene fotografije.

30

31

32

Jedinstveni izlet za bolji timski rad

Učenici 2. d i 2. e sa svojim razrednicama Biserkom Valjak, prof. i Biljanom Kuhar, prof.

putovali su samo tridesetak minuta do krajnjeg odredišta, Šervudske šume. Šervudska šuma

smještena je uz brzu Karlovačku cestu. Kako je gusta i velika šuma, promet postaje nečujan

uz divan pjev ptica. Što raditi u šumi s 40 učenika, a da ne bude dosadno i da se svi zabave?

Učenici su sami izabrali izlet. Paintball je bio pravo rješenje. Timski rad je uspješniji ako se

dobro raspodijele i ako svaki član sudjeluje. Odmah na početku podijeljeni su u skupine,

dobili su maskirnu odjedu (gornji i donji dio) i kacige. Presvlačenje je potrajalo, a iz drvene kudice izašli su odrasli ljudi u maskirnim uniformama i kacigama koje nismo prepoznali. Maskirani su se razlikovali jedino po žutom ili crvenom kvadratu kojeg su imali na lijevoj strani prsa. Nakon detaljnih uputa, dobili su puške s obojenim kuglicama koje su predstavljale metke. Igre su se odvijale na nekoliko terena, najzanimljivija im je bila strateška

33

igra. Nakon nekoliko sati igre, došlo je vrijeme za završetak i objavu pobjednika. Nije bitno tko je pobijedio, bitno nam je da smo stvorili ljepše okruženje i međusobno sprijateljili učenike koji to nisu očekivali. Nakon uspješnih igara slijedila je šetnja i ručak.

Umorni, ali zadovoljni i sretni, vratili smo se pred školu s novim željama i postignudima. Želje

su ponoviti izlet što prije, a postignuda su timski rad predodređen za pobjede i nove izazove u napadu na što bolje ocjene za kraj godine.

Za Napon riječi pripremila, Biljana Kuhar, prof.

UREĐENJE ŠKOLSKOG DVORIŠTA

34

Proljeće je mnogima od nas najljepše godišnje doba: priroda se budi, sve se zazeleni, cvjetaju biljke, poĉinju ljepši, sunĉaniji dani. I mi se osjećamo bolje i uţivamo u ljepoti koju svaki dan susrećemo. Upravo takva misao potaknula je nekoliko entuzijasta i ljubitelja vrtlarskih radova da Školu uĉine šarenijim i ljepšim mjestom za uĉenike i svoje kolege i kolegice. Ideje, koje se već s uspjehom realiziraju drugu godinu zaredom, i ovoga su svibnja navirale kod svih ukljuĉenih u akciju ureĊenja dvorišta ĉime se dokazalo da od lijepih i oku ugodnih radova ne treba odustati. Svoje mjesto pod suncem našlo je nekoliko kadifica, begonija, ruţmarina, nevena, vodenika, petunija, maćuhica, pelargonija i hortenzija koje su vrijedne ruke naših kolega, kolegica, ostalih djelatnika škole i, naravno, uĉenika, zasadile u dvorištu. Budući da slike govore više od tisuću rijeĉi, u nastavku je priloţeno nekoliko njih koje potvrĊuju radost i veselje svih onih koji su jednog utorka poĉetkom mjeseca svibnja uţivali u svojem doprinosu našoj velikoj školskoj zajednici. Hvala svima koji su radom, druţenjem ili bilo kojom vrstom potpore omogućili uţivanje u ljepoti ponovno ureĊenog dvorišta.

Događalo se tijekom drugog polugodišta u našoj Školi

MIROTVORAC U četvrtak 29. siječnja gospodin Marijan Gubina proveo je aktivnosti iz programa Mirotvorac. Osnovna poruka koja se upućuje ovim projektom je da se ne mrzi i da se uvažava raznolikost. Sjećanja na tragične događaje ne smiju biti usmjerene u negativnom kontekstu nego iz njih treba učiti i iskoristiti ih za opće dobro. Aktivnosti su

podijeljene na dva dijela: 1. 45-minutno predavanje o temi nenasilja, uvažavanja raznolikosti/povećanja tolerancije, izražavanja ljubavi te razgovora s učenicima i profesorima o napisanim temama. 2. Učenici porukama mira potvrđuju i iznose svoj stav te otvaraju mogućnost kontinuiranog sudjelovanja u izgradnji mira Napisane poruke mira bit će, zajedno s osvrtima ravnatelja i poznatih osoba, ukoričene u knjigu Mirotovrac.

GRADSKO NATJECANJE iz Osnova elektrotehnike i Mjerenja u elektrotehnici

Elektrotehnička škola 2. ožujka bila je domadin Gradskog natjecanja iz Osnova elektrotehnike i Mjerenja u elektrotehnici u suorganizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

35

„DOJDI OSMAŠ U SAMOBOR“ 2015.

U petak 27. ožujka 2015. na Trgu kralja Tomislava u od 10:00 do 13:30 održana je manifestacija pod nazivom „Dojdi osmaš u Samobor“. U organizaciji Udruženja obrtnika Samobora i Svete Nedelje i Grada Samobora, učenicima osnovnih škola predstavile su se mogućnosti za odabir budućeg zanimanja u srednjim školama s područja Grada Samobora te dvjema srednjim školama s područja Grada Zagreba (Škola za montažu instalacija i metalnih konstrukcija i Elektrotehnička škola).

Seminar za nastavnike "Virtualna učionica"

31. oţujka 2015. od 9,00 do 15,00 za nastavnike u obrazovnome sektoru elektrotehnike i

računalstva odrţan je seminar pod nazivom "Virtualna učionica".

Seminar je vodila Viša stručna savjetnica za elektrotehniku i računalstvo Vesna AnĎelić.

Teme: 1. Google Disk vs. Google Docs 2. Suradnja na Google dokumentima 3. Google Apps za nastavnike 4. Google učionica Cilj je bio unaprijediti znanja i vještine nastavnika u primjeni besplatnih online alata za upravljanje sadržajem i vrednovanjem u nastavi. Na kraju stručnog usavršavanja nastavnici su u virtualnom okruženju samostalno i sigurno: - pristupali dokumentima - uređivali dokumente - surađivali u realnom vremenu

36

- izrađivali obrasce i prikupljali odgovore - crtali dijagrame tijeka - radili s predlošcima - surađivali u realnom vremenu s drugim Google korisnicima - pripremali, zadavali, prikupljali i vrednovali zadatke za učenike u virtualnoj učionici.

Forenzičari u školi

Dana 22. 4. učenike 1. g i 1. h posjetio je tim iz Centra za forenzična ispitivanja, istraţivanja i

vještačenja "Ivan Vučetić". Predstavnici sluţbi za forenzična ispitivanja odrţali su

prezentacije o svojim područjima rada.

Područja forenzike s kojima su učenici upoznati su:

Služba daktiloskopije i identifikacije

Služba bioloških i kontaktnih vještačenja

Služba kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja

Služba traseoloških vještačenja

Služba za ispitivanja, tormentaciju i žigosanje vatrenog oružja

Služba opdih i tehničkih poslova

Nakon zanimljive prezentacije djelatnika navedenih sluţbi, učenici su mogli provjeriti

navedene načine otkrivanja tragova. Učenici su ostavljali svoje "nevidljive" otiske ruku na

papiru, a potom su pomoću magnetskog praha otkrivali svoje otiske.

37

Posjet učenika iz "Škole za medicinske sestre, Mlinarska"

5. svibnja 2015. godine posjetili su nas učenici "Škole za medicinske sestre Mlinarska" sa

svojom mentoricom, profesoricom Jasnom Ivasić.

Učenici gosti odrţali su zanimljivo vršnjačko predavanje 1. c, 1. e, 2. d i 3. a razredu naše

škole. Teme koje su prezentirane su : "Hepatitis", "AIDS" i "Ebola". Učenici su pokazali

veliki interes za takav oblik suradnje s drugom školom i razumijevanje za meĎuvršnjačko

predavanje.

Predavanje "Vodič kroz studij u inozemstvu"

.

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) organizirao je grupno savjetovanje učenika srednjih škola koji žele svoje obrazovanje nastaviti na nekom od sveučilišta u inozemstvu. Teme koje je predavanje obuhvatilo su informacije o sustavima visokog obrazovanja u inozemstvu, procesu prijave, standardiziranim ispitima koje je potrebno položiti te podaci o financijskoj potpori.

Školsko natjecanje u odbojci

U četvrtak 26. 3. odrţan je završni turnir školskog natjecanja u odbojci. Za treće mjesto

igrali su učenici 3. a razreda i 3. d razreda. U finalu su igrali učenici 4. d razreda i 4. e razreda.

38

Ozračje u dvorani je bilo pravo sportsko - natjecateljsko. Učenici su se maksimalno trudili

nastojeći svom razredu dati što bolji doprinos. Prikazana je zavidna razina odbojkaških

vještina, a utakmice su bile zanimljive za gledanje. Pobjednici polufinala i finala saznali su se

tek nakon odigrana tri seta, odnosno utakmice su završile rezultatom 2:1 u setovima.

Konačan poredak:

1. 4. e

2. 4. d

3. 3. d

4. 3. a

Pohvaljujemo profesore Nikolu Devića, Zorana Markovića i Josipa Kaurina koji su uzorno

organizirali turnir u kojemu je sudjelovalo preko 300 učenika, a čitav turnir i završnica su

protekli u sportskom ozračju fair-playa.

Dojdi osmaš, Zagreb te zove 2015!

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport ved je dvanaestu godinu zaredom

organizirao manifestaciju kojom se srednje škole Grada Zagreba predstavljaju

učenicima završnih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima. Ovogodišnja,

tradicionalna manifestacija, pod nazivom “Dojdi osmaš, Zagreb te zove!” održana je

na Trgu Nikole Šubida Zrinskog (Park Zrinjevac) od 10,00 do 16,00 sati.

39

Akcija kojom srednje škole promidžbenim filmom, prezentacijom na štandu ili

nastupom na pozornici predstavljaju posebnosti svojih obrazovnih programa i

škola, omogudava učenicima osmog razreda osnovnih škola da na jednom

mjestu i s manje teškoda donesu odluku o nastavku školovanja.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandid posjetio je naš štand i proveo nekoliko

ugodnih trenutaka s učenicima i djelatnicima Elektrotehničke škole.

40

Iako kišom poškropljen ovogodišnji „Dojdi osmaš, Zagreb te zove“ poseban je.

Osjetilo se to na svakom koraku. Mladih, bududih srednjoškolaca bilo je doista

zavidan broj. Bio je to uistinu dan za pamdenje. Prava školska svečanost.

Zrinjevac je doslovno oživio. Krasili su ga učenici iz različitih škola. Pokazali su

svoje sposobnosti igrajudi, pjevajudi, plešudi … U moru različitosti našli su se i

naši vrijedni učenici i profesori.

Cilj je bio ukazati na svoju školu, pokazati se svojom svestranošdu. U tom svjetlu

zablistali su i naši predstavnici. Mnogi su osjetili potrebu saznati nešto više o

našoj Školi. Privlačili su ih naši vrijedni promotori, učenici, predstavnici više

smjerova. Ne zna se tko je bio spretniji u razgovorima s bududim kolegama.

Neobično je bilo vidjeti naše učenice koje su svojim sposobnostima ukazale na

populaciju naše Škole gdje ne moraju biti baš svi muški. Ovom rečenicom se

muškarci ne diskriminiraju, dapače, Škola je na taj način zanimljivija,

kvalitetnija. Naši mladi promotori ne bi puno toga mogli učiniti bez svojih

profesorica i profesora. Jedni na druge su ponosni. Svojim pristupom obedavaju

još ljepšu bududnost naše Škole.

41

Svim učenicima i djelatnicima naše

škole redakcija Napona riječi želi

ugodne ljetne praznike.

42

List se ostvaruje u suradnji učenika i profesora. REDAKCIJA LISTA: Katja Čičevid, Robert Andrid, Stjepan Batinjan, Petar Čmarec, Kristijan Hodja, Neno Mirko Jolid,

Mato Jozinovid , Kristijan Klečina, Damjan Mach, , Filip Penezid, Dominik Pilica, Danijel Pleško,

Matija Puzjak, Mijo Sučid, Josip Šabid

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Magdalena Bednjanec

VODITELJ: Mile Pervan

IZDAVAČ: Elektrotehnička škola

ZA IZDAVAČA: Renato Matejaš, ravnatelj

GRAFIČKI UREDNIK I PRIJELOM: Darko Velicogna

STALNI SURADNICI: Anita Brigovid, prof., Mirjana Čakara, prof., Renato Matejaš, prof. i Ivan Banožid, prof., Helena Novosel, prof.

VANJSKI SURADNICI: Zvonimir Bartovčak, Antonio Rigo

PROFESORI SURADNICI: Elizabeta Abramovid-Tešija, Zora Pervan, Sanja Telebar Erceg, Marija Škrlec, Biljana Kuhar

List učenika Elektrotehničke škole, Konavoska 2, Zagreb

Školska godina 2014./2015.

Godina 25. Broj 43.