Download doc - Ekologija1

Transcript

13

1.FAZE UVOENJA ISO 14000 U ROEkoloka politikaDefinie se kao "Izjava organizacije o namerama i principima koje se odnose na njen celokupni ekoloki uinak". Ekoloka politika mora da obezbedi utvrivanje optih i posebnih ekolokih ciljeva. Ona je polazni i glavni elemenat SEM-a iz koga proizilaze svi ostali. Prvi korak pri utvrivanju ekoloke politike jeste poetno ekoloko preispitivanje.Postupak i rezultati poetnog ispi tivanja moraju se dokumentovati. Za sertifikat SEM-a organizacija mo ra da zadovolji zahteve ISO-14000:

1. usaglaenost sa zakonskim i drugimmaterijala i dr. Izvore zagaenja zavisno od mobilnosti delimo zagaivaa delimo na:

nepokretne (energane, industrijski objekti)

pokretne (automobili, avioni)Najznaajniji procesi kao izvori zaga ujuih komponenti u industriji su:

Sumpor dioksid je najznaajniji aero zagaiva.U atmosferi reaguje sa vodom i kiseonikom stvarajui sumpornu kiselinu. Nastaje pri sagorevanju raznih vrsta uglja, tenih goriva,u proizvodnji celuloze, metalurgi ji i dr. Dva osnovna prirodna izvora SO2 su gasovita isparenja pri eru pciji vulkana, gejziri i mineralne tople izaziva obolenja organa za disanje, rahitisa, upale sluzokoe oiju i dr.

Vremenski efekti zagaenja na ljude definiu se kao:

Neposredni efekti (24-48h)

Zakasneli efekti (vie meseci)

Hronini efekti (vie godina)

Izvori gasova koje zagaivai emituju direktno u atmosferu nazivaju se primarna zagaenja. Formirani zagaivai u atmosferi kao posledica fizikih i hemijskih procesa nazivaju se sekundarni zagaivai. Procesi sagorevanja su jedan od najznaajnijih izvora zagaenja.vozila, topionice metala, proizvodnja olovnih baterija.

propisima koji se odnose na ivotnu sredinu

2. da odgovara prirodi i obimu aktivnosti organizacije

3. ukljuenje obaveze kontinualnog poboljanja i spreavanje zagaenja

4. obezbeenje okvira za postavlja nje i preispitivanje ekolokih ciljeva

5.da bude dokumentovana, da se pri menjuje,sprovodi i saoptava zaposl

6.da bude dostupna javnostiPlaniranjePrvo se definiu ekoloki aspekti, zatim se identifikuju, ocenjuju i niveliu ekoloki uticaji.Na osnovu rezultata, identifikacijeaspekata i ekolokih uticaja organizacijavode.Sumporni oksidi sa esticama i aerosolima u vazduhu jako su opasni za ljudsko zdravlje.Kisele kie nasta ju kao posledica integralnog dejstva oksida sumpora i vodene pare i unitavaju vegetaciju. Sumporni oksidi i sulfati obezbojavaju ofarbane povrine, korodiraju metale,razgrauju mermer.

Sumpor vodonik, H2S je otrovan gas koji nastaje u rafinerijama gasa i nafte, a najvie ga ima u uglju.

Azot i njegovi oksidi su znaajni za gaivai a najprisutniji su azot monoksid NO i azot dioksid NO2. Oksidi azota nastaju u loitima pri procesu sagoreva nja a potiu od azota iz vazduha.Neke 4.IZVORI AERO ZAGAENJA

Najvei deo zagaujuih komponenti nastaje u procesima proizvodnje energije, hemijskoj industriji, metalurgiji, poljoprivredi, industriji za mehaniku preradu materijala i dr. Izvore zagaenja zavisno od mobilnosti delimo zagaivaa delimo na:

nepokretne (energane, industrijski objekti)

pokretne (automobili, avioni)Najznaajniji procesi kao izvori zaga ujuih komponenti u industriji su:

Sumpor dioksid je najznaajniji aero zagaiva.U atmosferi reaguje sa vodom i kiseonikom stvarajui sumpornu kiselinu.

utvruje svoje opte i posebne ciljeve. Tada se izrauje program ekolokog ekolokog upravljanja u kome se utvruje:

1.odgovornost svakog pojedinca

2.sredstva za postizanje ciljeva

3.rokovi za postizanje ciljeva

Faze planiranja su dokumentovane.Sprovoenje (implementacija)

Obezbeuje se komunikcija izmeu razliitih nivoa organizacije i razliitih funkcija, kao i komunikacija sa eksternim zainteresovanim stranama. Organizacija mora da vodi dokumentaciju EMS-a nanain utvren standardom.

okside emituju proizvoai azotne kiselin

Ugljenikovi oksidi su znaajan zagaiva, a najznaajniji je ugljen monoksid koji nastaje kao posledica nedovoljnog sagorevanja ugljenika. Prisustvo CO u urbanim sredinama u vazduhu uzrokuje pogoranje ljudskog zdravlja, utie na sastav krvi. CO je prisutan i u zatvorenim prostorija ma gde nastaje sagorevanjem cigare ta. Oksidi ugljenika CO2,CO,CH4 pr edstavljaju ozbiljne zagaivae atmo sfere, stvarajui efekat staklene bate i menjajui pri tom klimatske uslove na zemlji.Mirisi kao zagaivai nastaju pri bio lokim otpadnim reakcijama i najpri Nastaje pri sagorevanju raznih vrsta uglja, tenih goriva,u proizvodnji celuloze, metalurgi ji i dr. Dva osnovna prirodna izvora SO2 su gasovita isparenja pri erupciji vulkana, gejziri i mineralne tople vode.Sumporni oksidi sa esticama i aerosolima u vazduhu jako su opasni za ljudsko zdravlje.Kisele kie nasta ju kao posledica integralnog dejstva oksida sumpora i vodene pare i unitavaju vegetaciju.Sumporni oksidi i sulfati obezbojavaju ofarbane povrine, korodiraju metale, razgrauju mermer.

Sumpor vodonik, H2S je otrovan gas koji nastaje u rafinerijama gasa i nafte, a najvie ga ima u uglju.

Proveravanje (ISO-14000, 11, 12)

Se sastoji od:

monitoringa i merenja uticaja aktiv nosti organizacije na ivotnu sredinu

utvrivanje neusaglaenosti i spro voenje korektivnih i preventivnih mera

proveravanje samog EMS-a

PreispitivanjeRezultati preispitivanja ocenjuje se da li su potrebne promene ekoloke politike i ciljeva. Potrebu za prome nama uslovljavaju:

1.promene zakonskih propisa

2.promene zahteva

3.izmena proizvoda ili tehnologije

4.napredak u nauci i tehnicisutniji su u industriji prerade biljnih iivotinjskih proizvoda.

Posebne supstance zavise od forme estica a to su:

praina; zaguljive pare; izmaglica; dim sprejovi.

Olovo je jedan od najvanijih aero zagaivaa. Najee se sree kao olovo oksid i olovo hlorid. Najvei izvori ovog zagaivaa su izduvni gasovi motornih vozila, topionice metala, proizvodnja olovnih baterija.Azot i njegovi oksidi su znaajni za gaivai a najprisutniji su azot monoksid NO i azot dioksid NO2. Oksidi azota nastaju u loitima pri procesu sagorevanja a potiu od azo ta iz vazduha.Neke okside emituju proizvoai azotne kiseline.Ugljenikovi oksidi su znaajan zagaiva, a najznaajniji je ugljen monoksid koji nastaje kao posledica nedovoljnog sagorevanja ugljenika. Prisustvo CO u urbanim sredinama u vazduhu uzrokuje pogoranje ljudskog zdravlja, utie na sastav krvi. CO je prisutan i u zatvorenim prostorijama gde nastaje sagorevanjem cigareta. Oksidi

5.iskustva steena iz ekol.incidenata

6.obaveza kontinualnog poboljava njaKontinualno poboljanjeJe proces radi postizanja poboljanja celokupnog ekolokog uinka u skladu sa ekolokom politikom organizacije. Ekoloki uinak u SEM-u odgovara kvalitetu proizvoda. U EMS-u ne postoji konaan cilj, samo kontinualno poboljanje moe poboljati ekoloki uinak proizvoda, usluge.4.IZVORI AERO ZAGAENJA

Najvei deo zagaujuih komponenti nastaje u procesima proizvodnje energije, hemijskoj industriji, metalurgiji, poljopri vredi, industriji za mehaniku preradu3.VAZDUHist vazduh je teko definisati jer se sastoji iz velikog broja komponenti. Praina i vrste estice se udaljuju iz vazduha gravitacijom. ist vazduh u molski procentualnim udelima je sledei:N2 = 78,1%, O2 = 21%, CO2 = 0,3%, (Ar,Ir,Ne,He,Xe) = 0,938% ; ostali=0,594%.

Ukoliko je ovek izvor zagaenja, emitovane komponente se nazivaju antropogeni zagaivai. Aero zagaenje vazduha moe biti u gasovitom, parnom i vrstom agregatnom stanju. Zagaenje moe izazvati znaajno pogoranje naina funkcionisanja ivih bia a kod ovekaugljenika CO2,CO,CH4 predstavljaju ozbiljne zagaivae atmo sfere, stvarajui efekat staklene bate i menjajui pri tom klimatske uslove na zemlji.Mirisi kao zagaivai nastaju pri bio lokim otpadnim reakcijama i najpri sutniji su u industriji prerade biljnih i ivotinjskih proizvoda.

Posebne supstance zavise od forme estica a to su:

praina;zaguljive pare;izmaglica; dim sprejovi.

Olovo je jedan od najvanijih aero zagaivaa. Najee se sree kao olovo oksid i olovo hlorid. Najvei izvori ovog zagaivaa su izduvni gasovi motornih