www.hrvatiizvanrh.hr
Hrvatsko državljanstvo - aktivno uključivanje u hrvatsko
društvo
Hrvatski jezik - temelj za održivi povratak/povratak
znanstvenika
Uloga medija u stvaranju pozitivnog ozračja za poticanje
povratka
www.hrvatiizvanrh.hr
Prednosti i mogućnosti povratka u
Republiku Hrvatsku
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate
izvan Republike Hrvatske
Evelin Tonković, zamjenik ministra unutarnjih poslova
Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti,
obrazovanja i sporta
Daria Marjanović, urednica Glasa Hrvatske, HRT
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
www.hrvatiizvanrh.hr
Alesia Cristina Veracoeshea Jurisa , povratnica iz Venezuele
Martina Rajić, poduzetnica/povratnica iz Austrije
Don Markušić, odvjetnik/povratnik iz Australije
Matthew Anthony Trojić, stipendist Croaticuma – SAD
Nathália Mocivuna Nascimento, studentica/ povratnica iz Brazila
Doc. dr.sc. Igor Jurak, znanstvenik/povratnik iz SAD-a
Kristina Wolsperger Danilovski - publicistkinja/povratnica iz Danske
Damián Bazan Mamić, urednik vijesti Glasa Hrvatske na španjolskom
jeziku/povratnik iz Argentine
Gaella Alexandra Gottwald, umjetnica/povratnica iz SAD a
www.hrvatiizvanrh.hr
dr.sc. Katica Jurčević, Institut Ivo Pilar
dr.sc. Rebeka Mesarić Žabčić, Institut za migracije i
narodnosti
Alessia Pozzi, voditeljica Fonda "Jedinstvo uz pomoć
znanja”
Renata Pernek Miklenić, načelnica Službe za
državljanstvo, Ministarstvo unutarnjih poslova
Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu
programa i projekata Hrvata izvan Republike
Hrvatske, Državni ured za Hrvate izvan Republike
Hrvatske
Mirjana Vatavuk, načelnica Sektora za pravni
položaj i statusna pitanja Hrvata izvan Republike
Hrvatske, Državni ured za Hrvate izvan Republike
Hrvatske
www.hrvatiizvanrh.hr
10.00 - 10.40 UVODNI DIO
10.40 - 11.20 RADNI DIO
11.20 - 11.30 STANKA
11.30 - 13.00 NASTAVAK RADNOG DIJELA
www.hrvatiizvanrh.hr
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan
Republike Hrvatske
Evelin Tonković, zamjenik ministra unutarnjih poslova
Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i
sporta
Daria Marjanović, urednica Glasa Hrvatske, HRT
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
Alesia Cristina Veracoeshea Jurisa, povratnica iz Venezuele
Martina Rajić, poduzetnica/povratnica iz Austrije
Don Markušić, odvjetnik/povratnik iz Australije
Matthew Anthony Trojić, stipendist Croaticuma - SAD
Nathália Mocivuna Nascimento, studentica/povratnica iz Brazila
Doc. dr.sc. Igor Jurak, znanstvenik/povratnik iz SAD-a
Kristina Wolsperger Danilovski , publicistkinja/ povratnica iz
Danske
Damián Bazan Mamić, urednik vijesti Glasa Hrvatske na
španjolskom jeziku/povratnik iz Argentine
Gaella Gottwald, umjetnica/povratnica iz SAD a
Evelin Tonković, zamjenik ministra unutarnjih poslova
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda
Alesia Cristina Veracoeshea Jurisa
Martina Rajić
Don Markušić
www.hrvatiizvanrh.hr
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda
Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta
Matthew Anthony Trojić
Nathália Mocivuna Nascimento
Doc. dr.sc. Igor Jurak
www.hrvatiizvanrh.hr
Daria Marjanović, urednica Glasa Hrvatske
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
Kristina Wolsperger Danilovski
Damián Bazan Mamić
Gaella Gottwald
www.hrvatiizvanrh.hr
„…u Hrvatskoj sam pronašla sve što mi je nedostajalo…“
rođena je Venezueli 1985. godine. Po
zanimanju je naftna i građevinska inženjerka. Magistrirala je 2011. u Španjolskoj
Istraživanje i Proizvodnju Nafte i Plina, gdje je i stekla prva poslovna iskustva. Njen
djed, rođeni Zagrepčanin je emigrirao u Venezuelu pedesetih godina prošlog
stoljeća. Za život u Hrvatskoj odlučila se iz ljubavi prema dalekoj domovini o kojoj
je pričala njena majka. Na pitanje zašto je, pored svih svjetskih odredišta, odabrala
upravo Hrvatsku ističe kako je Hrvatska zemlja u kojoj se osjeća kao kod kuće te
kako je upravo ovdje pronašla sve što joj je nedostajalo. Uz prirodne ljepote njezine
druge domovine ističe ljubaznost ljudi i sigurnost. Od konca travnja ove godine
ponosna je hrvatska državljanka. Danas živi u Zagrebu te intenzivno uči hrvatski
jezik kako bi što prije i što kvalitetnije mogla krenuti u poduzetničke vode. Alesiji se
odnedavna pridružila i njena majka te zajedno nastavljaju svoju hrvatsku priču.
www.hrvatiizvanrh.hr
rođena je 1986. godine u Pordenone, Italija, kao kćer Talijanke i
Hrvata. U prvim godinama njezina života obitelj se preselila u Graz, Austrija, gdje je
odrasla i provela punih 27 godina. U Grazu je završila jezičnu gimnaziju, nakon čega
je upisala pravni fakultet i diplomirala u siječnju 2010. godine. S obzirom na
međunarodne okolnosti u kojima je odrastala, govori pet jezika: njemački, talijanski,
hrvatski, engleski i francuski. Nakon diplome devet mjeseci je radila na Županijskom
sudu u Grazu, te se nakon toga odlučila za život u Beču, gdje je naredne tri godine
radila u međunarodnom odvjetničkom društvu. No, unatoč lijepoj i perspektivnoj
karijeri i dobroj zaradi, sve je ostavila te se preselila u Zagreb. Na pitanje zašto je
donijela takvu odluku, s kojim se kako sama kaže često susreće, odgovara kako je
oduvijek sam znala da će jednog dana živjeti u Hrvatskoj, da ju je srce jednostavno
vuklo u Hrvatsku. Martina kao objašnjenje navodi tezu da se čovjek s tri identiteta
često odluči baš za jedan, a ona se odlučila za Hrvatsku. U Zagreb se preselila prije 2
godine, upisala je postdiplomski studij. Nedugo nakon toga, početkom ove godine,
odlučila je otvoriti vlastitu tvrtku za prevođenje s jednim kolegom iz Zagreba. Odluku
da živi u Hrvatskoj kaže nimalo nije požalila. Život u Zagrebu obožava, voli ljude,
njihovu toplinu te napokon osjeća da je doma.
„… oduvijek sam znala da ću jednog dana živjeti u Hrvatskoj…“
www.hrvatiizvanrh.hr
„... u Hrvatskoj je, prvi put, netko ispravno napisao moje ime! ...“
rođen je u Zagrebu no kao jednogodišnji dječak, sa svojom obitelji
se seli u Melbourne, Australiju gdje je odrastao i stekao diplomu pravnog fakulteta.
No, usprkos brojnim poslovnim mogućnostima koje nudi daleka Australija, Donov
izbor je bila Hrvatska. Don Markušić je prvi odvjetnik- povratnik koji je, unatoč
mnogim preprekama, primljen u Hrvatsku odvjetničku komoru. S velikom
upornošću savladao je sve različitosti obrazovnih sustava zemalja koje pripadaju
različitoj kulturi i različitom obrazovnom sustavu te započeo svoju uspješnu
odvjetničku praksu u Zagrebu. Multikulturalno iskustvo života i rada u Australiji
uspješno implementira u svoju hrvatsku priču koja, kako navodi, ne bi bila uspješna
bez ogromnog početnog kapitala a to je – ljubav prema rodnoj Hrvatskoj. Po prvi
put je upravo u Hrvatskoj netko ispravno napisao moje ime – to mi je bio najsretniji
trenutak u životu, kaže.
www.hrvatiizvanrh.hr
rođen je u New York, Sjedinjene američke države 1987.
godine kao sin Hrvata iz Dubrovnika i majke s Filipina. Od malih nogu bio je okružen
hrvatskom kulturom u vlastitom domu ali i kao član i voditelj hrvatskog kulturno-
umjetničkog društva u Douglastonu, Queens. Hrvatsko državljanstvo dobio je s devet
godina. Matthew kao dijete nije naučio hrvatski jezik, međutim ističe kako je Hrvatska
oduvijek bila važan dio njegovog identiteta. Na sveučilištu u New Yorku studirao je
španjolsku i francusku književnost, a nakon studija radio je dvije godine kao asistent
engleskog jezika u Parizu, te zatim dvije godine u Madridu. Matthew je strastveni
lingvist te iako je savladao dva strana jezika, naglašava kako je znao da neće bio
zadovoljan sve dok ne nauči materinji jezik svoga oca. Učenje hrvatskog započeo je
još za vrijeme boravka u Španjolskoj te se oduševio kada je čuo za Croaticum,
programu učenja hrvatskog jezika. Postavši stipendist ovoga programa dobio je
priliku ostati u Hrvatskoj. Od svih stranih zemalja gdje je živio, Matthew smatra da
mu je bilo najlakše integrirati se upravo u Hrvatskoj. Danas je član Akademskog zbora
Filozofskog Fakulteta u Zagrebu u kojemu izvodi hrvatske narodne pjesme. Cilj mu je
jednog dana raditi kao Hrvat u europskim institucijama. Nakon što je, kako sam kaže,
proveo dvije najbolje godina života u Hrvatskoj, ovdje se osjeća kao kod kuće.
„… Hrvatska je uvijek bila i jest važan dio mog identiteta…“
www.hrvatiizvanrh.hr
rođena je u São Paulu, Brazil 1994. godine.
Četvrta je generacija Hrvata u Brazilu. Njezin pradjed i prabaka napustili su Korčulu
1925. godine, u vrijeme velike gladi i siromaštva. Prabaku nije upoznala no od
pradjeda je slušala lijepe i radosne priče o Hrvatskoj, koje su kod nje uvijek budile
znatiželju. Iz tog razloga je odlučila da će kad odraste dati sve od sebe da upozna
hrvatsku kulturu i njezine običaje. U Zagreb je stigla prije više od godinu dana kao
stipendistica Croaticum, programa za učenje hrvatskog jezika te trenutno pohađa
četvrti stupanj. Prošle godine upisala je Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u
Zagrebu te postala prava zagrebačka studentica. Život u Hrvatskoj vidi kao izazov i
priliku. Nathalia ističe kako nikako ne bih htjela biti dio statistike mladih koji
napuštaju Hrvatsku, kao što su je napustili njezini preci prije 90 godina. Prema
njezinom iskustvu život u Hrvatskoj je vrlo ugodan, ljudi su pristupačniji i nema
straha na ulicama. Naglašava kako se ovdje osjeća kao dio društva a ne kao stranac,
kako je u Hrvatskoj našla sreću te se nada da budućnost sprema dobre stvari za nju i za
njezinu Hrvatsku.
„… život u Hrvatskoj nudi izazov i priliku…“
www.hrvatiizvanrh.hr
je voditelj laboratorija za istraživanje virusa na Odjelu za biotehnologiju
Sveučilišta u Rijeci. Rođen u Varaždinu i tijekom mladosti sanja sportsku karijeru gdje je kao
nacionalni reprezentativac i rekorder 1991 proglašen najboljim sportašem grada; međutim
noge ga odnose u drugom smjeru. Diplomirao je Molekularnu biologiju na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu u Zagrebu i nedugo zatim zapošljava se na Institutu Ruđer Bošković
(IRB) gdje je već kao student provodi iznimno puno vremena sudjelujući na istraživačkim
projektima. Iskustvo s IRBa bilo je kritično za razvoj želje za znanstveno-istraživačkom
karijerom. Prvenstveno zbog ambicije i znatiželje 2002. g odlazi na doktorat u Wuerzburg u
Njemačkoj gdje je i doktorirao u području virologije. Nakon kraćeg boravka na Institutu
Robert Koch u Berlinu odlazi sa suprugom Hrvaticom, tokođer znastvenicom, na Sveučilište
Harvard u Bostonu. U godinama koje slijede, uz iznimna odricanja i posvećenosti poslu,
nizaju se znanstveni uspjesi i objavljuje radove u najprestižnijim svjetskim časopisima. Za
boravka u Americi postao je otac dvoje djece. Usprkos ponudama za posao izvan Hrvatske,
nakon 11 godina izbivanja odlučuje se s obitelji za povratak u domovinu gdje danas vodi
svoju istraživačku skupinu. Razlozi povratka su mnogostruki, od blizine roditelja i prijatelja,
starih navika do stila života, međutim presudni su bili uvjeti za nastavak i razvoj karijere,
odnosno vjera da se u Hrvatskoj mogu provoditi kvalitetna istraživanja ukoliko se zadovolje
određeni preduvjeti. Sveučilište u Rijeci i eminentni pojedinci iz akademske zajednice
osigurali su te preduvjete. Dobitnik je prestižne europske stipendije Marie Curie i projekta
Hrvatske zaklade za znanost te član Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i
cjepiva.
„… i u Hrvatskoj se može …”
www.hrvatiizvanrh.hr
rođena je 1973. u Zagrebu. 1998. godine stekla
je diplomu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a 2005. magisterij iz kemije na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Životni put ju je krajem 2008.
godine poveo u smjeru Danske. U Kopenhagenu je radila i živjela sa obitelji u
razdoblju od kraja 2008. do kraja 2011. godine. Obogaćena novim iskustvom života u
drugoj kulturi odlučila je podijeliti svoje doživljaje te je 2013. godine napisala i izdala
knjigu Danci i stranci, u kojoj uspoređuje elemente, perspektive i prakse dvaju
životnih stilova, onog Hrvatskog i onog Danskog. Na temelju vlastitog iskustva
Kristina Wolsperger Danilovski naglašava kako je pozitivno ozračje prvi i najvažniji
korak za cjelokupni boljitak Hrvatske te istovremeno i uvjet koje omogućuje i potiče
povratak u Republiku Hrvatsku. Njezina knjiga Danci i stranci, proglašena je 2014.
godine debitantskim hitom. Kristina od 2012. živi u Hrvatskoj ali ističe kako je
neraskidivo vezana za Dansku te iskustva koja je ondje stekla. Nije loše neko vrijeme
provesti vani, biti stranac. Tek onda možeš vidjeti pravu vrijednost onog što si ostavio
iza sebe kaže Kristina. Hrvatska nudi puno toga što nigdje drugdje ne možeš naći.
Nakon povratka karijeru je odlučila nastaviti u poduzetničkim vodama.
„… Hrvatska nudi puno toga što nigdje drugdje ne možeš naći…“
www.hrvatiizvanrh.hr
rođen je 1984. godine u Cordobi, Argentina. Majka mu je
bila Hrvatica. Odgojili su ga baka podrijetlom iz Starigrada (Paklenice) i djed
porijeklom iz Livna, Bosne i Hercegovine jer je majka umrla kad je bio još dijete. Za
svoje odrastanje kaže da je bilo prožeto hrvatskim duhom, stalno slušajući baku i
djeda kako govore o Hrvatskoj s ljubavlju i nostalgijom. Njihova želja da se vrate u
svoju Domovinu, na neki način je postala upravo i moja želja, ističe Damián. Želja mu
se ostvarila 2006. godine. Kaže da se u Hrvatsku zaljubio na prvi pogled te da se u
Hrvatskoj po prvi puta zaljubio. Danas je oženjen i otac dvoje djece. Od 2007. godine
radi kao novinar na međunarodnom radijskom programu Hrvatske radiotelevizije u
uredništvu Glasa Hrvatske te paralelno studira geološko inženjerstvo. Na pitanje
zašto je došao ili se vratio u Hrvatsku, odgovara da je to kao da pitaš Argentinca zašto
se vratio u Argentinu. Jer tamo pripada. Možda je za nekoga negdje bolje, komentira,
ali za mene je ovo moje pa je najbolje. Zna da živi upravo u zemlji u kojoj postoji
ravnoteža između važnih stvari koji želi za svoju obitelj, a to su sigurnost,
obrazovanje, zdravstvo, slobodno vrijeme, kvaliteta života. Smatra da je jedna od
njegovih misija, kao djelatnika u medijima, objektivno prikazati sve dobre stvari i
poticati ljude na pozitivno razmišljanje,posebno među mladima, jer vjeruje u to da
Hrvatska pruža mogućnosti i ima budućnost.
„... možda je negdje bolje, ali za mene je moje - moja Hrvatska- najbolja ...“
www.hrvatiizvanrh.hr
slobodni kreativni savjetnik, art direktor i umjetnik te bivša
ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika, trenutno. Diplomirala je Povijest
umjetnosti i arhitekturu na sveučilištu Brown, te potom pohađala tečajeve na Filmskoj
akademiji FAMU i Akademiji za primijenjene umjetnosti u Pragu UMPRUM te diplomski
studij na Europskom institutu za dizajn lED u Milanu, ltalija. U godinama koje su slijedile,
radila je u brojnim institucijama od Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku do Cinecitta
filmskih studija u Rimu. Ima iskustvo u različitim kreativnim područjima. Radila je na
projektima s lokalnim zajednicama od Mozambika do Italije i Indonezije. Živjela je u 13
svjetskih gradova no nigdje nije tako lijepo kao u Hrvatskoj. Hrvatska je raj na zemlji –kaže.
Hrvatska ima sve – nevjerojatne prirodne ljepote, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, dobru
klimu, iznimno talentirane i dobre ljude. No sav taj potencijal nije dovoljno iskorišten. Stoga
putem umjetnosti, kao alatom za stvaranje društvenih promjena, stvara platformu da se ti
ljudski potencijali realiziraju. Njezin inovativni i društveno osviješteni programi osigurali su
joj i brojne nagrade: Nacionalna nagrada za inovacije u umjetnosti (DKl 2013), EU kulturnih
rnenadzera (EUNIC 2013), bila je dobitnik Global Ambassadors Fellowship, Vital Voices za
zenske vode Belfast, Irska (2014). lzabrana je za članicu Grupacije za konkurentnost u
kreativnim i kulturnim industrijama te je članica žirija Global Shapers Community za mlade
inovatore.Iako ima puno poziva za nastavak karijere izvan Hrvatske, ostaje tu. Nešto puno
dublje me veže. To nije samo zaljubljenost. To je ljubav prema ovoj zemlji i prema njenim
ljudima – kaže.
„… Hrvatska ima sve…“
www.hrvatiizvanrh.hr
Trg hrvatskih velikana 6 10000 Zagreb
Republika Hrvatska Tel: +385 (1) 6444 680 Fax: +385 (1) 6444 688
E-mail: [email protected]
E-mail: [email protected]