Zvjezdarnice , radioastronomija

Zvjezdarnice

Zvjezdarnice(opservatoriji)su mjesta gdje se smještaju astronomski instrumenti.

Često su smještene daleko od gradova,na visokim i pustim planinama gdje je zrak veoma čist i nema svjetlosnog onečišćenja.

Mjesta s velikim zvjezdarnicama : Sj. Amerika-Mt. Palomar , Arizona… Brda Čilea,Kanarski otoci,Havaji ,…

Kupole Radi zaštite od vjetra teleskopi se smještaju u zgrade

kupole. Kod izbora mjesta za gradnju zvjezdarnice astronomi

obraćaju pažnju na prosječan broj sati “lijepog vremena”

Jednoliko strujanje zraka manje smeta nego naglo i promjenjivo .

Astronomsko brdo na Havajima

Podjela teleskopa po namjeni Teleskopi se specijaliziraju za određenu vrstu

promatranja Neki služe za određivanja položaja zvijezda Posebni teleskopi za Sunce (zapažaju spektar i

mjere magnetska polja) Neki se koriste za promjenjive zvijezde ili pak

galaksije Astrografi-teleskopi koji snimaju veće područja

neba(imaju veliko vidno polje i služe za izradu nebeskih karata)

Na visokim planinama se koriste teleskopi za opažanje neba u infracrvenom

Astrograf , infracrveni teleskop

ASTROGRAF INFRACRVENI TELESKOP

U Republici Hrvatskoj

ASTRONOMSKA DRUŠTVA Akademsko astronomsko društvo Rijeka Astronomska sekcija HFD Split Astronomska udruga Korčula Astronomska udruga Vidulini Astronomsko društvo Anonymus

- Valpovo Astronomsko društvo Beskraj Astronomsko Društvo Faust Vrančić Astronomsko društvo "Giordano Bruno" Astronomsko društvo "ISTRA" - Pula Astronomsko društvo Ivan Štefek

- Kutina Astronomsko društvo Koprivnica Astronomsko društvo Korenica Astronomsko društvo "Leo Brenner"  

ZVJEZDARNICE Nadbiskupska klasična gimna

zija

Opservatorij Hvar Pulska zvjezdarnica Riječka zvjezdarnica Zvjezdano selo Mosor Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Zagreb   Zvjezdarnica Oton Kučera ,

Gimnazija Požega

Propusnost Zemljine atmosfere

Optička astronomija također dijelom u infracrvenomi bliskom ultraljubičastom zračenju

Radioastronomija propusnost ~ cm do ~ 10m

Radioastronomija

Izučava nebeska tijela uz pomoć radiovalova ; astronomska istraživanja na λ > 1 mm , f < 300 GHz

Izvori radio zračenja : Sunce , zvijezde , pulsari , galaksije , kvazari ,…

Zemljina atmosfera propušta radiovalove 1cm < λ < 10 m . Na povoljnom lokacijama taj opseg je : 1mm < λ < 150 m . Kraće radiovalove apsorbira Zemljina atmosfera , a valove veće valne duljine reflektira .

Radio istraživanje se provode i za oblačnog vremena preko dana i noći. Poteškoće : treba se primati relativno slabe signale. Zato radioteleskopi moraju biti dovoljno veliki.

Prijam radiovalova Mjeri se energija (E) koja u jedinici

vremena (t) dolazi na jedinicu površine (S) u određenom intervalu frekvencija ( ∆f) . Mjerena veličina se naziva spektralna iradijancija (F) ili ozračenost na Zemlji po intervalu frekvencije:

F = E /t ·S· ∆f Jedinica za F je W·m-2·Hz-1 , ali se

obično koristi jedinica janski (Jy): 1 Jy = 10-26 W·m-2·Hz-1.

Za Sunčevo radio zračenje koristi se posebna jedinica s.f.u. ( solar flux unit): s.f.u. = 10-22 W·m-2·Hz-1.

Osjetljivost prijemnika antene S : S = F· r2·π (W/m2) r – polumjer antene

Prve je takve valove s nekog svemirskog objekta otkrio je 1932.g. Karl Janski . Našao je izvor radio valova u smjeru zviježđa Strijelca

Radio teleskopiDvije izvedbe:

Polje radio antena

Green Bank Telescope, WV Very Large Array, NM

Radio antena

Radio-teleskop u Parksu , Australija , s promjerom od 90 m

Radio interferometar ima moć razlučivanja : θ = 1,22· λ/ d

Svi radio- teleskopi na svijetu zajedno ne mi mogli upaliti žarulju stoga moraju biti jako osjetljivi.

Radio pregled Mlječne staze

Rakete i svemirski brodovi

Izvan atmosfere ispituju se sva ona zračenja koja kroz atmosferu slabo prolaze .

Najbolji način istraživanja nebeskih objekata Astronauti su bili na Mjesecu Letjelice su ispitivale najdalje dijelove

Sunčevog sustava To je jedini način da se dozna od čega su

građeni nebeski objekti i ostala tvar koja pluta među planetima.

Hubbleov teleskop Od 1990.g obilazi

Zemlju na visini od 600 km

Ima zrcalo promjera 2,4 m

Opservatorij za vidljivo ultraljubičasto i dijelom infracrveno zračenje

Napaja se električnom strujom pomoću solarnih kolektora(energija dolazi sa Sunca)

Hubbleov teleskop … Prije nego što se svjetlost

fokusira,odbija se zrcalom nazad kroz prošupljenu sredinu velikog zrcala.

Žarište je smješteno iza zrcala,tamo gdje su smješteni znanstveni instrumenti kojima se svjetlost zapisuje , kompjutorski obrađuje i šalje podatke radio-vezom na Zemlju.

Snimio je mnoge divne slike

Supernova

Tamna tvar?????

Umiruća maglica

Lijepe slike …

Slike …

Letjelica Apollo 11 ( 20.07.1969.)

Snimke letjelica :

Objasni i zapamti

Objektiv(sabirna leća uperena u predmet, ili udubljeno zrcalo )koji stvara sliku objekta.

Okular Kutno povećanje (povećanje vidnog

kuta između točaka predmeta) Svjetlosna moć (teleskop skuplja

puno više svjetlosti nego ljudsko oko) Vidno polje

Objasni i zapamti

Tražilac (manji,pomoćni dalekozor većeg vidnog polja)

Astrograf (teleskop većeg vidnog polja za snimanje neba)

Radio valovi (EM zračenje velike valne duljine ,prihvaća se antenama)

Radio-teleskop (mjerač snage svemirskih radio-valova, s kolektorom i antenom)

Objasni i zapamti

Radio-interferometar (sklop od više pojedinačnih radio-teleskopa u svrhu boljeg razlučivanja)

Svemirski teleskop (teleskop u stazi oko Zemlje ili u Sunčevu sustavu)