Zvičajna kuća Zvončara

Horwath & Horwath Consulting Zagreb d.o.o.

Petra Hektorovića 2, Grand Center

10000 Zagreb

Croatia

tel. +385 (0)1 48 77 200

fax. +385 (0)1 48 77 205

www.horwath.hr

Company Name: Horwath & Horwath Consulting Zagreb d.o.o

Foreign Currency Account: ZAGREBAČKA BANKA, ZAGREB ZBZ dd SWIFT ZABA HR 2X (2500-00484075)

24. studenog 2011.

ZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA, Viškovo

Trţišna strategija i financijska

pre-feasibility studija

Finalni izvještaj

Klijent:

Općina Viškovo

Vozišće 3

51216 Viškovo

2

Općina Viškovo

Vozišće 3 51216 Viškovo

24. studenog 2011.

Ref: Tržišna strategija i financijska pre-feasibility studija za izgradnju Zavičajne kuće Zvončara

Poštovani,

Studija trţišne strategije i financijske isplativosti ulaganja u Zaviĉajnu kuću Zvonĉara (u nastavku Kuća) pripremljena je u skladu s ugovorom potpisanim s Općinom Viškovo dana 1. rujna 2010. Ovo izvješće ukljuĉuje sve trţišne i financijske analize potrebne za definiranje proizvoda i evaluaciju isplativosti objekta u naslovu. TakoĊer objedinjuje sve podatke koji se odnose na razradu investicije i razrade prostornog koncepta projekta.

Obzirom da se radi o ne-tipiĉnom objektu ukljuĉenom u turistiĉku komercijalizaciju, da bi se predstavili relevantni trendovi trţišta te postavila pouzdana prognoza modela i uspješnosti poslovanja, u razdoblju od sijeĉnja do listopada 2011. godine provedena je opseţna analiza svih relevantnih elemenata trţišta. Svaka potencijalna promjena u uvjetima trţišta ili identificiranim trendovima mogla bi utjecati na preciznost procjena navedenih u ovom izvješću. U skladu sa našim ugovorom, naše izvješće nosi datum posljednjeg dana analize. Nismo obvezani aţurirati rezultate i zakljuĉke sa promjenama u uvjetima trţišta koje bi se mogle dogoditi nakon tog datuma.

Financijske projekcije temelje se na opisu proizvoda Kuće koji obuhvaća arhitektonsku koncepciju, analizu okruţenja, kao i troškove investicije, trajanje investicije te podatke o poslovnom modelu (bazirano na zakljuĉcima radnih sastanaka s predstavnicima Klijenta).

Bilo nam je zadovoljstvo suraĊivati s Vama na ovom projektu, koji predstavlja jedinstveni pristup kako lokalna zajednica moţe proaktivno stvarati atraktivnost destinacije i aktivirati resurse u svrhu razvoja turizma. Nadamo se da ćemo i u budućnosti imati prilike biti Vam na usluzi i nastaviti našu suradnju.

Jadranka Gojtanić, mag.oec. Silvija Ilišković Balagović, mr.sc.

Voditelj projekta Voditelj projekta

Horwath Consulting Zagreb Horwath Consulting Zagreb A member of Horwath HTL A member of Horwath HTL

3

Napomene: Autorska prava © Copyright Horwath i Horwath Consulting d.o.o. Zagreb 2011.

Sva prava su pridržana. Izvješće se smije koristiti samo u potpunom izdanju, kao što je predano Vama. Niti jedan dio ove studije ne može biti reproduciran, prepisan, prenesen u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, preveden na bilo koji jezik u bilo kojem obliku ili na bilo koji način ili na bilo koji drugi način ili u bilo kojem obliku izložen bez prethodne pisane suglasnosti Horwath i Horwath Consulting d.o.o.

Izvješće je za Vaše interne potrebe te za predaju Vašim strateškim postojećim i potencijalnim partnerima.

Sudeći po podatcima dobivenim od strane klijenta, Horwath HTL uzima za pretpostavku da predmetni projekt funkcionira u potpunosti u skladu s primjenjivim lokalnim i državnim zakonima i pravilima na datum ovog izvješća, te da se u buduće neće pojaviti nikakva ograničenja koja bi mogla utjecati na pouzdanost ove studije.

Nadalje, pristali ste nas opskrbiti svim ključnim podacima relevantnim za ovaj projekt te nas uvjerili da ne postoje nikakvi skriveni faktori koji bi mogli dodatno djelovati na projekt, što bi moglo utjecati na točnost prognoza i zaključaka iz ovog izvješća. Horwath HTL je odgovaran samo za znanje temeljeno na podacima dostupnim za vrijeme projekta.

Zavičajna kuća Zvončara HORWATH HTL

Sadržaj I

Sadržaj

1. ZADACI I PROCEDURE ................................................................................................................................ 1

1.1. ZADATAK ................................................................................................................................................ 1 1.2. PROCEDURE........................................................................................................................................... 1

2. OPĆI KONTEKST RAZVOJA PROJEKTA .................................................................................................... 3

2.1. GOSPODARSKI TRENDOVI U REGIJI .......................................................................................................... 3 2.2. HRVATSKA – POLITIĈKI I GOSPODARSKI TRENDOVI .................................................................................... 3 2.3. PRIMORSKO GORANSKA ŢUPANIJA –RAZVOJNI OKVIR ................................................................................ 4

2.3.1. Opće informacije ............................................................................................................................ 4 2.3.2. Prometna povezanost .................................................................................................................... 6 2.3.3. Gospodarstvo ................................................................................................................................ 8 2.3.4. Kulturno-povijesna baština ............................................................................................................ 8

2.4. OPĆINA VIŠKOVO - RAZVOJNI OKVIR ........................................................................................................ 9 2.4.1. Razvoj općine ................................................................................................................................ 9 2.4.2. Prometna dostupnost .................................................................................................................... 9 2.4.3. Stanovništvo ................................................................................................................................ 10 2.4.4. Gospodarstvo .............................................................................................................................. 10 2.4.5. Implikacije na projekt ................................................................................................................... 11

3. ANALIZA TURISTIĈKOG TRŢIŠTA ............................................................................................................ 13

3.1. TURISTIĈKI TRENDOVI - HRVATSKA ........................................................................................................ 13 3.2. PRIMORSKO – GORANSKA ŢUPANIJA: OBILJEŢJA TURIZMA ....................................................................... 13 3.3. OPĆINA VIŠKOVO: OBILJEŢJA TURIZMA ................................................................................................... 15

3.3.1. Općenito o razvoju turizma .......................................................................................................... 15 3.3.2. Turistiĉka ponuda ........................................................................................................................ 16 3.3.2.1. Smještajni kapaciteti .................................................................................................................... 16 3.3.2.2. Gastronomska ponuda ................................................................................................................ 17 3.3.2.3. Ostala turistiĉka infrastruktura ..................................................................................................... 18 3.3.3. Turistiĉka potraţnja ..................................................................................................................... 19 3.3.4. Manifestacije ................................................................................................................................ 20 3.3.5. Zvonĉarska tradicija ..................................................................................................................... 21 3.3.6. Zakljuĉci analize razvoja turizma u Viškovu ................................................................................ 22

3.4. TRENDOVI KULTURNOG TURIZMA ........................................................................................................... 23 3.4.1. Definicije ...................................................................................................................................... 23 3.4.2. Razvoj i obiljeţja kulturnog turizma ............................................................................................. 23 3.4.3. Kulturna destinacija kao brend .................................................................................................... 25 3.4.4. Obiljeţja potraţnje kulturnog turizma - općenito .......................................................................... 26 3.4.5. Obiljeţja potraţnje kulturnog turizma - Hrvatska ......................................................................... 27

3.5. IMPLIKACIJE NA PROJEKT - PREPORUKE ................................................................................................. 28

4. ANALIZA USPOREDIVIH PROJEKATA ..................................................................................................... 30

4.1. SELEKCIJA USPOREDIVIH PROJEKATA .................................................................................................... 30 4.1.1. Memorijalni centar „Nikola Tesla“, Smiljan .................................................................................. 31 4.1.2. Kuća o batani, Rovinj ................................................................................................................... 32 4.1.3. Etnoland Dalmati, Pakovo selo .................................................................................................... 33 4.1.4. Ivanina kuća bajke, Ogulin........................................................................................................... 34 4.1.5. Palamari kulturni centar, Rumunjska ........................................................................................... 35 4.1.6. Yakama nacionalni muzej i kulturni centar, Washington, USA .................................................... 36 4.1.7. Swarovski svjetovi kristala, Austrija ............................................................................................. 37


Sadržaj II

4.1.8. Zakljuĉak ..................................................................................................................................... 39

5. ANALIZA I PROCJENA LOKACIJE ............................................................................................................ 41

5.1. ANALIZA LOKACIJE ................................................................................................................................ 41 5.1.1. Opis lokacije i pristupnosti ........................................................................................................... 41 5.1.2. Sadrţaji u okruţenju .................................................................................................................... 42

5.2. PROCJENA LOKACIJE ............................................................................................................................ 45 5.3. IMPLIKACIJE NA PROJEKT ...................................................................................................................... 49

6. PRIJEDLOG PROIZVODA ........................................................................................................................... 50

6.1. RAZVOJ PROJEKTA ............................................................................................................................... 50 6.1.1. Terminski razvoj projekta ............................................................................................................. 50 6.1.2. Vlasniĉka struktura ...................................................................................................................... 50

6.2. DEFINIRANJE PROIZVODA ...................................................................................................................... 51 6.2.1. Opis proizvoda – pozicioniranje ................................................................................................... 51 6.2.2. Proizvodi ...................................................................................................................................... 54 6.2.3. Izvori potraţnje ............................................................................................................................ 55 6.2.4. Model poslovanja i upravljanja ..................................................................................................... 57

7. ULAGANJA I MODEL FINANCIRANJA ...................................................................................................... 59

7.1. PREGLED INVESTICIJE ........................................................................................................................... 59

8. PROJEKCIJA POSLOVNOG PLANA ......................................................................................................... 60

8.1. METODOLOGIJA .................................................................................................................................... 60 8.2. PRETPOSTAVKE I PROJEKCIJE ............................................................................................................... 60

8.2.1. Pretpostavke upravljanja ............................................................................................................. 60 8.2.2. Trţišne pretpostavke i generiranje prihoda .................................................................................. 60 8.2.3. Financijske pretpostavke ............................................................................................................. 65

8.3. PROJEKCIJE RAĈUNA DOBITI I GUBITKA .................................................................................................. 66

9. EKONOMSKA I FINANCIJSKA OCJENA PROJEKTA............................................................................... 68

9.1. METODOLOGIJA .................................................................................................................................... 68 9.2. REZULTATI ........................................................................................................................................... 68

10. ZAKLJUĈAK ................................................................................................................................................ 69

11. APPENDIX ................................................................................................................................................... 71

11.1. IZVORI INFORMACIJA ............................................................................................................................. 71 11.2. PRIJEDLOG IDEJNOG RJEŠENJA ............................................................................................................. 72


FINALNI IZVJEŠTAJ 1

1. ZADACI I PROCEDURE

1.1. Zadatak

Općina Viškovo usvojila je Strateški okvir razvoja općine Viškovo prema kojem je, kao jedan od kljuĉnih projekata, predloţena izgradnja Zaviĉajne kuće Zvonĉara.

Nakon pronalaska adekvatne lokacije, krenulo se konkretnije u razvoj koncepta projekta. Sa Klijentom se odrţalo nekoliko radnih sastanaka na kojima se raspravljalo o kratkoroĉnim i dugoroĉnim ciljevima projekta, potrebnim sadrţajima, naĉinu organizacije, namjeni, mogućnostima komercijalizacije i sl. Razgovaralo se sa predstavnicima udruga kao i s lokalnim poduzetnicima te se proslijedio upitnik o postojećim i potencijalnim karakteristikama i elementima obiĉaja i povijesti Zvonĉara. TakoĊer smo, s druge strane, poduzeli potrebne korake kako bi obuhvatili analize eksternih trendova i primjera iz okruţenja koji su relevantni za ovaj projekt.

U cilju definiranja kvalitetnog i odrţivog koncepta najbolje upotrebe izgradnje Zaviĉajne kuće Zvonĉara, ova studija sumira rezultate trţišne i financijske analize projekta.

Glavni cilj studije je opisati proizvod i naĉin funkcioniranja te dati ocjenu ekonomske i financijske isplativosti za potrebe prezentacije svim zainteresiranim stranama.

1.2. Procedure

U izradi ovog izvještaja primijenili smo sljedeće radne procedure:

Analizirana je šira lokacija i opći razvojni okvir projekta;

Analizirani su generalni turistiĉki trendovi na podruĉju regije (Primorsko-goranske ţupanije) i samog Viškova, kako bi se utvrdio potencijal poslovanja Zaviĉajne kuće u kontekstu turistiĉke ponude;

Analizirani su specifiĉni oblici kulturnog i etno turizma te trendovi tih proizvoda na trţištu;

Napravljena je detaljna benchmark (usporedivi projekti) analiza sliĉnih projekata kako bi se utvrdio trţišni potencijal proizvoda i model poslovanja;

Provedena je inspekcija lokacije i parcele (fiziĉke karakteristike lokacije, pristupaĉnost, orijentacija te ostale relevantne znaĉajke lokacije) i definirana njezina pogodnost za razvoj predmetnog projekta;

Opisan je proizvod sa strategijom definiranja proizvoda i pozicioniranja te prijedlogom modela poslovanja;



RazraĊen je trošak investicije na temelju standardnih troškova izgradnje na ovom podruĉju i procjene troškova ureĊenja te ostalih inicijalnih troškova;

Nadalje:

Studija ne ukljuĉuje primarno istraţivanje trţišta, već objektivnu i struĉnu obradu dostupnih statistiĉkih podataka te informacija dobivenih kroz analizu lokacije i intervjue;

Studija je raĊena u periodu sijeĉanj-listopad 2011. i svi podaci kao i rezultati financijske analize projekta temelja se na saznanjima u tom razdoblju;

Financijske projekcije su prezentirane prema modificiranom standardnom naĉinu izvještavanja u hotelskoj industriji temeljenoj na USALI.1;

Financijsko-ekonomska ocjena isplativosti projekta se temelji na standardnim meĊunarodnim procedurama koje se koriste za ocjene turistiĉkih investicijskih projekata kao što su ocjena likvidnosti, interna stopa rentabilnosti i povrat na investiciju.

Ostale napomene:

Radni izvještaj je dovršen 02. studenog 2011.

Finalni izvještaj je dovršen 24. studenog 2011.

1 USALI – Uniform System of Account for the Lodging Industry – Jednoobrazni raĉunovodstveni sustav u hotelskoj industriji



2. OPĆI KONTEKST RAZVOJA PROJEKTA

2.1. Gospodarski trendovi u regiji

Nakon obećavajućih rezultata u prvoj polovici 2010, realni rast BDP-a za EU zemlje, te one koje koriste Euro usporio je u drugoj polovici prošle godine. Uzimajući u obzir sedam najvećih zemalja ĉlanica Europske Unije privremena prognoza Europske komisije iz veljaĉe 2011.g. predviĊa slijedeće osnovne trendove:

rast BDP-a od 1,8% u Europskoj Uniji, te 1,6% u Eurozoni,

inflacija od pribliţno 2%,

uvjeti na trţištu rada Europske Unije te Eurozone pokazuju znakove poboljšanja,

s jedne strane, jaĉi globalni rast podrţat će rast izvoza Europske Unije,

s druge strane, još uvijek relativno osjetljiva situacija na financijskom trţištu ostaje razlog za zabrinutost.2

Kriza je pogodila sve sektore gospodarstva, što je utjecalo na smanjenje raspoloţivog dohotka u 2009. U Hrvatskoj, 2010. godina nije rezultirala oporavkom u oĉekivanom intenzitetu, dapaĉe, do oĉekivanog rasta se nije stiglo, već je nastavljen negativan trend prirasta BDP-a od -1,2%. S druge strane, svjetsko gospodarstvo naglo je poraslo u 2010. za otprilike 5%. Najnovije prognoze ukazuju na daljnji globalni gospodarski oporavak u 2011. i 2012., iako će regionalne razlike iz 2010. i dalje biti prisutne. Osobito će se nastaviti "oporavak u dvije brzine" sa rastom u razvijenim zemljama koji uzrokuje zaostatak rasta zemalja u razvoju3.

2.2. Hrvatska – politički i gospodarski trendovi

Republika Hrvatska smještena je u Jugoistoĉnoj Europi. Zbog svog poloţaja, Hrvatska je razvila dobru prometnu povezanost izmeĊu unutrašnjosti srednje Europe i Sredozemnog mora, te izmeĊu jugoistoĉne i sjeverozapadne Europe.

Hrvatska je danas ĉlanica najvaţnijih regionalnih i globalnih organizacija (UN, WTO, NATO i CEFTA). U 2004. Europsko vijeće dodijelilo je Hrvatskoj status kandidata za ulaz u Europsku Uniju. Pregovori oko ulaska otvoreni su u listopadu 2005., te su završeni u lipnju 2011. Potpisivanje Ugovora o pristupanju te hrvatski referendum oĉekuju se u drugoj polovici 2011. Proces ratifikacije parlamenata 27 zemalja ĉlanica EU, oĉekuje se da će trajati dvije godine ukoliko ne bude sporova. Dakle, stupanje na snagu i pridruţivanje Hrvatske u EU oĉekuje se sredinom 2013. godine.

2 Izvor: Europska Komisija 3International Monetary and Financial Committee



Pobliţe analizirajući makroekonomske pokazatelje, moţe se zakljuĉiti da Hrvatska ima znaĉajne strukturne probleme bez obzira na globalnu gospodarsku krizu, te se oni oĉituju u smanjenoj gospodarskoj aktivnosti, iznimno visokim rashodima javnog sektora te proraĉunskom deficitu. Trend u posljednjih šest godina prikazan je u sljedećoj tablici:

Tijekom 2009. stanje hrvatskog gospodarstva poĉelo se pogoršavati što je rezultiralo s prvim padom BDP-a u deset godina za 6,0%. Sljedeća 2010. godina je donijela daljnje pogoršanje, ali u manjim stopama (1,2%).

Hrvatska u 2011. godini prolazi nekoliko kljuĉnih procesa:

Zatvaranje pregovaraĉkih poglavlja i potpisivanje pristupnog ugovora za EU;

Parlamentarni izbori krajem 2011;

Ne oĉekuju se znaĉajniji rezovi i reforme barem sljedećih pola godine;

Referendum oko ulaska Hrvatske u EU;

Situacija u kojoj su potrebne znaĉajne i efektivne strukturne promjene i reforme, a u nedostatku politiĉke snage, nagovještavaju još jedan period išĉekivanja i statusa quo, kako u politiĉkom tako i u gospodarskom smislu.

Sve navedeno, uzimajući u obzir trenutnu situaciju, vodi do oĉekivanja kako će 2011. godina rezultirati slabim rastom BDP-a do 1%. Oĉekivani porast BDP-a u ovoj i narednim godinama izgleda kako slijedi.

2011. 2012. 2013.

Oĉekivani rast BDP-a (%)

0,5-1% 1-2% 2,5 – 3%

Izvor: Horwath HTL istraţivanje, RBA istraţivanje, razni izvori, Rujan 2011.

2.3. Primorsko goranska ţupanija –razvojni okvir

2.3.1. Opće informacije

Položaj Primorsko-goranska ţupanija prostire se na površini od 3.588 km² (6,3% teritorija Republike Hrvatske. Duţina morske obale iznosi 1.065 km, što svrstava Ţupaniju na treće mjesto u Republici Hrvatskoj, iza Zadarske i

2005 2006 2007 2008* 2009* 2010*

Broj stanovnika (2001) 4,442 4,440 4,436 4,434 4,429 4,417

BDP (mil. EUR, tekuće cijene) 36,034 € 39,745 € 43,390 € 47,765 € 45,669 € 45,917 €

BDP po stanovniku 8,112 € 8,952 € 9,781 € 10,772 € 10,311 € 10,396 €

BDP, realna godišnja stopa rasta (%) 4.3% 4.9% 5.1% 2.2% -6.0% -1.2%

Prosječna godišnja stopa inflacije 3.3% 3.2% 2.9% 6.1% 2.4% 1.1%

Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 EUR) 7.40 7.32 7.34 7.22 7.34 7.29

Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 USD) 5.95 5.84 5.37 4.93 5.28 5.50

Stopa nezaposlenosti 17.9% 16.6% 14.8% 13.2% 14.9% 17.6%

Prosječna neto plaća 591 € 629 € 660 € 717 € 724 € 733 €

Inozemna izravna ulaganja (mil EUR) 1,467.9 € 3,768.3 € 3,679.0 € 4,218.4 € 2,095.6 € 439.9 €

*procijenjeni podaci

Izvori: http://www.hnb.hr/statistika/h_ekonomski_indikatori.pdf, 18.5.2011., http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/21935.pdf

Hrvatska-makroekonomski indikatori



Splitsko-dalmatinske ţupanije. Povoljan zemljopisni smještaj i raznolika obiljeţja – more, bogato razvedena obala s otocima (45 otoka, 68 hridi i 11 grebena) i šumoviti Gorski kotar ĉine Ţupaniju posebnom i jedinstvenom.

Primorsko-goranska ţupanija pograniĉna je ţupanija i graniĉi s Republikom Slovenijom i Republikom Italijom (morska granica), a unutar Hrvatske Ţupanija graniĉi s Istarskom, Karlovaĉkom, Liĉko-senjskom i Zadarskom ţupanijom (morska granica). Ukupna duljina granica iznosi 566,1 km.

Rijeka, glavni grad ţupanije, centralno je smješten u Kvarnerskom zaljevu i pokriva podruĉje od 44 km2. Zbog vrlo povoljnog geografskog poloţaja Rijeka se u 19. stoljeću razvila u veliku srednjoeuropsku luku i industrijsko središte, što je imalo reperkusije i na razvoj cijele regije.

Klima Podruĉje ţupanije se obiĉno dijeli na tri regije, svaka je specifiĉna u geografskom, gospodarskom i klimatskom smislu:

Primorje je smješteno na obali Rijeĉkog zaljeva, izmeĊu Uĉke i Gorskog kotara. Na ovom dijelu prevladava mediteranska klima s kišnim periodima, naroĉito tijekom jeseni i zimskih mjeseci. Prosjeĉna godišnja temperatura iznosi 13,8˚C, dok je prosjeĉna vlaţnost tijekom godine 58%.

Otoĉno podruĉje se sastoji od nekoliko većih otoka: Cresa, Lošinja, Krka, Raba i drugih manjih otoka i pod utjecajem je blage mediteranske klime.

Planinsko podruĉje obuhvaća Gorski kotar i podruĉje Platak (skijaški centar). Regija se odlikuje umjereno kontinentalnom / blagom planinskom klimom. U regiji je prepoznat kao podruĉje ĉistih voda i zraka s bujnom vegetacijom (šuma - Nacionalni park "Risnjak").

Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011, Primorsko-goranska ţupanija ima 296.123 stanovnika (smanjenje od 3% u odnosu na 2001.). To je peta po veliĉini ţupanija u Hrvatskoj po broju stanovnika. Oko 45% cjelokupne populacije je aktivno. Oko 85% stanovništva su Hrvati, dok meĊu manjinama najveći udio predstavljaju Srbi 5%, Talijani 1% i Bošnjaci 1%.

Migracijska stopa u Ţupaniji je pozitivna, odnosno broj osoba koje su se doselile veći je od broja odseljenih osoba.



2.3.2. Prometna povezanost

Podruĉje ţupanije je specifiĉno - Rijeka je jedna od najsjevernijih luka Jadrana, te je prometno vrlo dobro povezana (autocesta, ţeljeznica, zraĉna luka).

Cestovni Podruĉje Rijeke je dobro povezano s ostalim dijelovima Hrvatske preko autoceste A6 Rijeka-Zagreb koje se spaja na A1 (Zagreb-Dubrovnik, puni profil do Vrgorca). Izgradnja autoceste A6 dovršena je 2008. Njen utjecaj na regiju je velik jer znatno smanjuje vrijeme putovanja od Zagreba do Rijeke i okolice. Iz Zagreba postoje razliĉiti smjerovi autocesta dalje prema Srbiji, Sloveniji i MaĊarskoj.

Vaţan projekt je izgradnja drugog cijevi tunela Uĉka, koja povezuje Rijeku s istarskim poluotokom, planira da će biti dovršen u 2014.

"Rijeĉka zaobilaznica", polu-prsten koji sluţi kao dio gradskih prometnica - veza izmeĊu zapadnog i istoĉnog dijela grada vaţna je za pristup i Viškovu.

Zraĉni Zraĉna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku. To je mala zraĉna luka, otvorena 1970., sposobna za prihvat svih vrsta zrakoplova i posluje tijekom cijele godine.

Zraĉna luka je lako dostupna preko mosta Krk-kopno - oko 30 km i 35 do 40 minuta voţnje automobilom udaljena je od Rijeke.

Izvor: Hrvatske autoceste – HAC – www.hac.hr; Horwath HTL Zagreb obrada, 2011

Au

toceste –

sjeverni d

io

Izgrađeno

U procesu izgradnje

Planirana izgradnja

Au

toceste –

po

dru

ĉje Rijeke

Izgrađeno

U procesu izgradnje

Planirana izgradnja

Lokacija projekta

Izvor: Hrvatske autoceste – HAC – www.hac.hr; Horwath HTL Zagreb obrada, 2011



Zraĉni promet je razmjerno nizak i vrlo sezonski, zraĉna luka se koristi preteţno za turistiĉke charter letove i low-cost prijevoznike (u 2010. oko 80% svih putnika su putovali preko low-cost prijevoznika).

Nakon znaĉajnog porasta u 2005. i 2006. godini, do razine od 160-170.000 putnika, došlo je do pada od 30% u 2008., i daljnjeg pada od 50% u 2010. (broj letova smanjio 42%, s znatno niţim brojem putnika na letovima (faktor opterećenja). Sadašnji uvjeti omogućavaju maksimalni kapacitet od 250 - 300.000 putnika.

U 2011. sluţbena prognoza prometa je 100.000 putnika. U budućnosti, zraĉna luka ne planira proširenja i renovacije i poslovat će i dalje oslanjajući se na low-cost i charter letove.

Sezonalnost poslovanja zraĉne luke prati sezonalnost turistiĉke potraţnje i direktno je za nju vezana.

Ostalo Osnovne znaĉajke ostalih prometnih opcija:

Rijeka je vaţno ţeljezniĉko ĉvorište na regionalnoj razini. Jedan od najvaţnijih spojeva na koridoru V prolazi kroz Rijeku (5B koridora: Budimpešta-Zagreb-Rijeka). Ţeljezniĉki sustav uglavnom se koristi za prijevoz tereta.

Morski promet u smislu prijevoza putnika nije znaĉajan, iako je na taj naĉin Rijeka povezana sa nekim gradovima na jadranskoj obali, sa otocima na Kvarneru i nekim talijanskim gadovima. Veća vaţnost luke je u prometu roba, što je jedan od temelja razvoja gospodarstva regije.

Rijeka je najvaţnija luka na podruĉju Hrvatske sa prometom od 7 milijuna tona robe u 2008. Po završetku modernizacije koridora 5B, daljnji rast u teretnom prometu moţe se oĉekivati. Strategija razvoja Luke Rijeka je da postane jedna od najvećih luka u regiji za povezivanje Dalekog istoka i Srednje Europe.

Novi putniĉki terminal u Rijeci, koji se nalazi u centru grada, otvoren je u listopadu 2009. Ulaganja su iznosila oko 13 milijuna eura i bio je namijenjen za privlaĉenje „cruising“ prometa. PredviĊeno udvostruĉenje prometa nije postignuto, broj putnika u 2010. pao je za 12% na 180.000, od ĉega je od cruisinga bilo samo oko 7.000. U cilju poboljšanja ovog segmenta pomorskog poslovanja, mora postojati jasna strategija s podjelom odgovornosti i kvalitetniji marketing. Gradska uprava kreće u projekte kojima bi se definirale smjernice daljnjeg razvoja, tako da je ovaj segment jedan od potencijalnih segmenata potraţnje za predmetni projekt.

Source: Official statistics, Rijeka Airport, May 2011

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec

Rijeka Airport, seasonality

2007

2008

2009

2010

Zraĉna luka Rijeka - sezonalnost



2.3.3. Gospodarstvo

Obiljeţja gospodarstva Primorsko-goranske ţupanije, prema svim najnovijim sluţbenim podacima, mogu se saţeti na sljedeći naĉin:

Primorsko-goranska ţupanija doprinosi nacionalnom gospodarstvu s oko 8,2%.

Primorsko-goranska ţupanija, uz Grad Zagreb i Istarsku ţupaniju, spada u kategoriju ekonomski najrazvijenijih u RH, s BDP-om iznad prosjeka RH.

U 2009. godini, bilo je 8.008 poduzetnika s 61.674 zaposlenih. Ukupni prihodi poduzetnika iznosili su 4.555 milijuna eura.

Analiza doprinosa na dodanu vrijednost ukazuje na najvaţnije sektore: financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, sa 22% dodane vrijednosti u cjelokupnoj stvorenoj vrijednosti u ţupaniji. U odnosu na nacionalni prosjek, doprinos je viši u sektorima: rudarstvo, preraĊivaĉka industrija, opskrba elektriĉnom energijom, plinom i vodom, graditeljstvo, hoteli i restorani, prijevoz, skladištenje i komunikacije. To korelira sa sadašnjim stanjem u industriji i općoj gospodarskoj situaciji.

Na ţupanijskoj razini, nezaposlenost je porasla od 10,3% u 2009 na 12,9% u 2010.

2.3.4. Kulturno-povijesna baština

Posebnost prostora Ţupanije je i vrijedna nematerijalna i materijalna kulturna baština. Veliki broj udruga i ustanova provodi programe oĉuvanja nematerijalne kulturne baštine – njegovanja autohtonog govornog, glazbenog i tradicijskog izriĉaja. Najznaĉajnije su 13 katedri ĉakavskog sabora i ustanova Ivan Matetić Ronjgov koja je jedina takve vrste na podruĉju RH. Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja te Godišnji ophod Zvonĉara s podruĉja Kastavštine upisani su na UNESCO Reprezentativnu listu baštine svijeta.

Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti, te po svojoj povezanosti s europskom i sredozemnom tradicijom, fond spomenika kulture u Ţupaniji ima iznimno znaĉenje.

Na podruĉju Ţupanije u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH upisano je oko 417 kulturnih dobara (graditeljskih cjelina – urbanih i ruralnih, etno zona,



arheoloških i hidro-arheoloških zona i lokaliteta, memorijalnih podruĉja, te pojedinaĉnih graĊevina). Pod preventivnom zaštitom nalazi se još 15 kulturnih dobara.

Evidentirano je i nalazi se pod preventivnom zaštitom još oko 500 nedovoljno istraţenih povijesnih cjelina, arheoloških lokaliteta i povijesnih graĊevina koje posjeduju svojstva nepokretnih kulturnih dobara.

2.4. Općina Viškovo - razvojni okvir

2.4.1. Razvoj općine

Najveći dio podruĉja današnje Općine Viškovo - Halubje kraj je pastirske tradicije, o ĉemu svjedoĉi sam naziv koji potjeĉe od rijeĉi „halupa“ što znaĉi pastirska koliba. U srednjem vijeku cijelo je podruĉje pripadalo Kastavskoj komuni.

Razvoj kraja povezan je s izgradnjom ceste koja je od davnine otvarala put prema Italiji, Austriji i ostalim europskim drţavama. Upravo ta prometnica ubraja se meĊu najstarije prometnice u Kastavštini, spominje se još u 16. stoljeću, kada je to bio jedini put izmeĊu Rijeke, Trsta, Ljubljane pa sve do Graca i Beĉa.

Općina Viškovo osnovana je 15. travnja 1993. godine. Jedna je od jedinica lokalne samouprave Primorsko-goranske ţupanije, koje su iz bivše Općine Rijeka osnovane dvije godine nakon proglašenja samostalne Republike Hrvatske.

Viškovo je danas razvijeno prigradsko naselje sa svim vaţnim sadrţajima: crkva, škola, djeĉji vrtić, pošta, zdravstvena stanica, ljekarna, knjiţnica, banke, poslovnica FINA-e, kreditno-štedna i osiguravajuća društva, benzinska crpka te niz obrtniĉko-usluţnih djelatnosti.

2.4.2. Prometna dostupnost

Općina Viškovo smještena je sjeverozapadno od Rijeke, 7,5 km od centra grada.

Sa drţavnim cestama Općina Viškovo je spojena preko glavnog ĉvora Škurinje te preko novootvorenog ĉvora Rujevica (Rijeĉka obilaznica) koji olakšava tranzit i pristup samoj Općini.

Kroz Općinu prolazi ukupno 5 ţupanijskih i 4 lokalnih cesta. Lokalna cestovna infrastruktura nije predviĊena za visoki intenzitet prometa što usporava promet vozila i ograniĉava dostupnost Općini.

Na podruĉju Općine nema parkinga predviĊenih za veći broj autobusa. Jedini autobusi koji voze na podruĉje Općine Viškovo su lokalni autobusi prigradskih linija.

http://hr.wikipedia.org/wiki/15._travnja

http://hr.wikipedia.org/wiki/1993



U planu je izgradnja ŢC 5025 ceste iznad Viškova (kroz cca. 2 godine) koja će znaĉajno olakšati pristup cijeloj Općini i ubrzati promet sa regijom.

2.4.3. Stanovništvo

Općina Viškovo površine je 19 km2. Prema posljednjem opisu stanovništva ove godine, Viškovo ima 14.495 stanovnika.

Grad Rijeka po gustoći naseljenosti prvi je u Hrvatskoj, dok je Viškovo, poslije Rijeke, druga najnaseljenija jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj ţupaniji.

2.4.4. Gospodarstvo

Viškovo je već duţi niz godina prepoznato kao jaka posklovna zona u kojoj tvrtke otvaraju svoje urede, zastupništva i predstavništva.

Općina Viškovo je meĊu 10 općina sa najvišim proraĉunskim prihodom u ţupaniji. Na svom podruĉju ima tri radne (poslovne) zone:

Radna zona Marinići K-1: obuhvata 27,84 ha, 52 poduzetnika;

Radna zona Mavri: obuhvata 2,6 ha, 7 poduzetnika

Radna zona Marišćina K-2: obuhvata 7,0 ha, u izradi UPU.

Kroz svoj Program poticanja razvoja gospodarstva Općina Viškovo potiĉe privatnu inicijativu putem subvencioniranja kamata po kreditima iz programa

Osnovna naselja Općine Viškovo su:

Kosi

Marĉelji

Marinići

Mladenići

Saršoni

Sroki

Viškovo



„Poduzetnik“ te kroz potpore radu Udruţenja obrtnika. Programom poticanja poljoprivrede planira se povećanje trajnih nasada na podruĉju Općine Viškovo.

Prema informacijama dobivenim od Općine Viškovo sumirali smo glavne ekonomske pokazatelje:

U 2010. godini na podruĉju Općine Viškovo djelovalo je 757 poduzetnika (436 pravnih osoba i 321 fiziĉka osoba) što je 3,2% od ukupnog broja poduzetnika u Primorsko-goranskoj ţupaniji.

Gotovo sva poduzeća spadaju u skupinu malih poduzetnika. Najveći broj djeluje u podruĉju trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala (140 tvrtki), gdje je zaposleno 782 djelatnika i u graĊevinarstvu (96 tvrtki).

Broj zaposlenih je bio 1.938, što je za 0,6% manje nego prethodne godine , a prosjeĉna neto plaća iznosila je 3.679kn.

Ukupni prihodi u gospodarstvu su iznosili 870.499.000,00 kn, a rashodi 882.392.000,00 kn.

2.4.5. Implikacije na projekt

Prilike

Oĉekuje se ulazak Hrvatske u Europsku Uniju najkasnije do 2014., te se oĉekuje rast volumena potraţnje u turistiĉkom smislu i jaĉanje gospodarstva.

Projicirani su pozitivni pomaci u makroekonomskim pokazateljima.

Iako statistiĉki podaci ukazuju na negativne gospodarske trendove u ţupaniji i općini, nove investicije i javni infrastrukturni projekti mogli bi potaknuti brţi oporavak i rast.

Primorsko goranska ţupanija je meĊu najrazvijenijima u zemlji što predstavlja dobar temelj za oporavak gospodarstva.

Negativni utjecaj gospodarske krize na poduzetništvo u podruĉjima graĊevine, trgovine i servisa moţe se ublaţiti razvojem turizma.

Kvalitetna koordinacija svih aktera na lokalnoj razini i zajedniĉko djelovanje u pripremi projekata preduvjet su za njihovu realizaciju

Dobar poloţaj Viškova u smislu prometne dostupnosti, blizina obale i obalnih destinacija

Rizici

Globalna ekonomska stabilizacija je nesigurna u kratkom roku.

Negativni trendovi ekonomske aktivnosti stvaraju okruţenje koje ne privlaĉi nove investicije.

Nakon 2009. makroekonomski pokazatelji su negativni na drţavnoj i regionalnoj razini, projekcije ukazuju na stagnaciju ili skromni rast BDP-a, do 3% godišnje u srednjem roku.

Nedostatak većih razvojnih projekata, propusti u privlaĉenju investitora.

Kašnjenje sa realizacijom infrastrukturnih projekata (ceste, ostali sadrţaji u destinaciji).



Negativan utjecaj pada gospodarske aktivnosti na poslovanje postojećih turistiĉkih subjekata (smještajni objekti i restorani) te osiromašenje ponude.



3. ANALIZA TURISTIĈKOG TRŢIŠTA

3.1. Turistički trendovi - Hrvatska

Hrvatski turizam karakterizira visoka ovisnost o vanjskim ĉimbenicima (klima: sunce i proizvod mora) te visoka sezonalnost i niski operativni rezultati u usporedbi sa konkurentima u regiji. Ima priliĉnu dobru reputaciju kao atraktivna i lijepa destinacija, zahvaljujući prirodnim resursima, a postoje inicijative da se bogato prirodno i kulturno-povijesno naslijeĊe kvalitetnije valorizira u cilju razvoja odrţivog turizma.

Dok su globalna i turistiĉka industrija doţivljavale oštar pad kao posljedicu globalne ekonomske krize, Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja u Europi koja je biljeţila samo minimalno smanjenje turistiĉkih dolazaka u 2009. (manje od 2%).

Ovo je bio prvi put u povijesti da su se dolasci turista smanjili, ali s obzirom na nepovoljne gospodarske uvjete, ovi rezultati pozitivno su primljeni od hrvatske turistiĉke industrije. Već u idućoj godini, broj dolazaka povećao se za daljnjih 3,2% dosegnuvši nešto više od 10,6 milijuna posjetitelja.

Što se tiĉe broja noćenja, trend je ostao podjednak, ostvarujući pad za 1,2% u 2009. te rast za 2,6% u 2010., dosegnuvši 56,4 milijuna. Pozitivan trend u 2010., nakon samo jedne "negativne" godine ukazao je na oporavak hrvatskog turizma te je imao vaţan znaĉaj za optimizam cijele zemlje, uzimajući u obzir ovisnost gospodarstva obalnog podruĉja o turizmu, kao i vaţnost na razini cijele Hrvatske.

Zbog blizine emitivnim trţištima i jedinstvene visoke kvalitete obale, za oĉekivati je da će Hrvatska i dalje ostati turistiĉki atraktivna destinacija, iako se bez strateškog pristupa i kvalitetnijeg definiranja proizvoda i time pozicioniranja na globalnom turistiĉkom trţištu, koristi od turizma na nacionalnoj osnovi neće znaĉajnije povećati.

3.2. Primorsko – goranska ţupanija: obiljeţja turizma

U kontekstu promišljanja o definiranju proizvoda Zaviĉajne kuće Zvonĉara, smatramo da je vaţno dati okvir razvoja turizma u regiji, obzirom da postojeća turistiĉka potraţnja predstavlja izvor potraţnje i za proizvodom Kuće.

Danas je regija Kvarner jedna od turistiĉki najrazvijenijih regija u Hrvatskoj, sa 20% ukupne nacionalne ponude smještajnih kapaciteta (181.000 kreveta) i jednakim udjelom u ukupnim noćenjima. Najrazvijenije turistiĉke destinacije su otoci Krk i Lošinj, te Opatijska i Crikveniĉka Rivijera.

Na otocima je uglavnom prisutan odmorišni turizam koji je najintenzivniji u ljetnom periodu. Opatija je specifiĉna po kongresnom i posljednje vrijeme wellness turizmu, a predstavlja jedno je od najrazvijenijih turistiĉkih i hotelskih trţišta u Hrvatskoj sa cjelogodišnjim poslovanjem.



Rijeka je glavni grad ţupanije i njen gospodarski centar, nema razvijen klasiĉni gradski odmorišni turizam, već su u većoj mjeri prisutni tranzitni, poslovni te MICE oblici turizma.

Struktura turistiĉkih dolazaka i noćenja po destinacijama prikazana je u slijedećoj tabeli:

U nastavku slijede obiljeţja ponude i potraţnje temeljene na analizi dostupnih statistiĉkih podataka:

Najveći udio u smještajnim kapacitetima ima privatni smještaj (oko 70%).

U 2010. godini u Primorsko-goranskoj ţupaniji realizirano je oko 2,2 milijuna turistiĉkih dolazaka i gotovo 11 milijuna noćenja.

Izvor: DZS, Priopćenja 2002- 2010 Izvor: DZS, Priopćenja 2010

Analiza prometa kroz promatrano razdoblje (2002.-2010.) ukazuje na priliĉno stabilnu potraţnju u ţupaniji, sa rastućim trendom do 2008. Globalna kriza uzrokovala je blagi pad broja noćenja u 2009. koji se nastavio i u 2010.

Dostupni podaci za 2011. pokazuju rast potraţnje u odnosu na 2010. Prema dostupnim podacima u prvih 9 mjeseci ostvareno je 11,3 milijuna noćenja, što je 5,5% više nego u 2010.

Krk i Opatijska rivijera realiziraju gotovo polovicu svih noćenja, slijede Mali Lošinj, Crikvenica i Rab (u ukupnom iznosu oko trećine).

Prosjeĉna duljina boravka u hotelima je oko 4 dana, a u privatnom smještaju i kampovima je u rasponu 6-7 dana.

Prema statistiĉkim podacima za 2010. strani turisti predstavljaju 86% ukupnih noćenja. Udio stranih posjetitelja u ukupnom noćenja je jaĉi u ljetnim mjesecima (do 90%), te je smanjen u zimskim mjesecima (60%).

Najvaţnija emitivna trţišta su Njemaĉka (27%), Slovenija (17%), Italija (13%) i Austrija (12%), a slijede Hrvatska, MaĊarska i Ĉeška.

dolasci I-XI 2010 % noćenja I-XI 2010 %

prosječna duljina

boravka

Krk 579,709 29% 3,309,552 30% 5.7

Opatija Rivijera 413,984 21% 1,445,877 13% 3.5

Mali Lošinj 246,600 12% 1,936,809 17% 7.9

Crikvenica Rivijera 229,318 11% 1,288,274 12% 5.6

Rab 216,747 11% 1,641,962 15% 7.6

Cres 99,115 5% 691,238 6% 7.0

Rijeka 98,832 5% 221,004 2% 2.2

Novi Vinodolski Rivijera 88,066 4% 504,144 5% 5.7

Gorski Kotar 22,906 1% 62,191 1% 2.7

TOTAL 1,995,277 100% 11,101,051 100% 5.6

Izvor: www.kvarner.hr, svibanj 2011

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

dolasci 1,922,92 1,997,45 2,024,59 2,076,45 2,149,98 2,247,78 2,214,06 2,205,62 2,151,11

noćenja 10,212,9 10,241,6 10,146,8 10,501,9 10,741,7 11,114,7 11,263,6 11,161,2 10,938,2

0

2,000

4,000

6,000

8,000

10,000

12,000

Th

ou

san

ds

PGŢ: Kretanje turistiĉke potraţnje 2002-2010

0% 20% 40% 60% 80% 100%

dolasci

noćenja

dolasci noćenja

hoteli 880,299 3,533,373

privatni smještaj 583,368 4,214,912

kampovi 466,341 2,815,653

ostalo 65,251 436,245

PGŢ: Struktura potraţnje prema tipu smještaja



Sezonalnost je priliĉno jaka u ovoj regiji, posebno zbog velikog dijela privatnog smještaja. U ĉetiri mjeseca (lipanj-rujan) ţupaniju je posjetilo 78% godišnjeg broja posjetitelja i oni ĉine 87% ukupnih noćenja ţupanije.

Na temelju prethodno prezentirane kratke analize, moţe se zakljuĉiti da je turizam u regiji dosegao zrelu fazu razvoja koji podrţava postojeća infrastruktura. Uzimajući u obzir dugoroĉne posljedice nedavne globalne gospodarske situacije, bez većih promjena i ulaganja na strani generatora potraţnje i turistiĉke infrastrukture u cjelini, ne moţemo oĉekivati daljnji snaţniji razvoj turistiĉkog volumena.

3.3. Općina Viškovo: obiljeţja turizma

3.3.1. Općenito o razvoju turizma

Nedostatak tradicije turizma te dosadašnji razvoj Općine Viškovo u smjeru poticanja gospodarstva putem drugih djelatnosti, utjecalo je na nedostatak turistiĉke infrastrukture pa se ne moţe u cjelosti govoriti o postojanju turistiĉkog proizvoda.

Individualna inicijativa bez okvira razvojne strategije turizma dovela je do stihijskog razvoja pojedinaĉnih proizvoda i usluga što je rezultiralo nejasnom trţišnom pozicijom Općine Viškovo.

Obzirom da je Općina Viškovo jaka poduzetniĉka zona, primarni korisnici postojećih smještajnih kapaciteta su poslovni gosti koji u prosjeku borave 1-2 dana te najviše konzumiraju lokalnu gastronomsku ponudu. To potkrepljuje ĉinjenicu da je lokalno gospodarstvo do sada bilo glavni generator turistiĉke potraţnje pa se u tom smjeru i formirala ponuda.

Općina Viškovo je donijela stratešku odluku da potakne razvoj turizma pa je, temeljem objektivizacije potencijala Općine, usvojen Strateški okvir razvoja turizma Općine Viškovo (2009,g,) prema kojem je postavljeno sljedeće:

a) Turistiĉka vizija

Općina Viškovo će za 10 godina postati prepoznatljiva turistiĉka destinacija koja zajedno sa općinama rijeĉkog prstena ĉini motivirajuću okolinu u kojoj turistiĉki subjekti kao i ostali poduzetnici mogu izvoditi svoje poslovne aktivnosti na profesionalan, profitabilan i odrţiv naĉin.

Ovaj prostor će se turistiĉki artikulirati kao splet jedinstvenih kulturološko povijesnih elemenata kao generatora dodatnih prihoda i novih sadrţaja kroz koordinirano turistiĉko upravljanje destinacijom i partnerstvom sa drugim općinama.

Na taj naĉin općina omogućuje i postavlja odgovoran turistiĉki okvir razvoja ĉime potiĉe stanovništvo da ostvari društveno ekonomske koristi razvoja općine, a u najboljem interesu dobrobiti lokalne zajednice.

b) Tržišno pozicioniranje

Turizam općine Viškovo pozicionira se kao skup turistiĉkih proizvoda utemeljenih na dostupnim resursima kao i modernim sadrţajima aktivnosti, oblikovanih za jednodnevni (izletniĉki) i višednevni (vikend) boravak, a



prvenstveno namijenjenih domaćem trţištu, ali i stranim turistima / gostima turistiĉkih destinacija u okruţenju.

Na osnovi vlastitih mogućnosti razvoja općina razvija svoje primarne centre izvrsnosti:

gastronomiju,

tradicionalni dogaĊaji i sveĉanosti,

sportsko rekreacijske aktivnosti na otvorenom.

U suradnji sa općinama rijeĉkog prstena dodatno stavlja u funkciju i sekundarne turistiĉke proizvode :

Obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti;

Kratki vikend odmori - eskapade

Programi posebnih interesa - edukacije, obrti, obiĉaji, kultura i sl.

U cilju realizacije postavljenih strateških smjernica, predloţeno je pet turistiĉkih projekata:

A) Interpretacijski centar Ivan Matetić Ronjgov

B) Avanturistiĉki adrenalinski park

C) Razvoj i specijalizacija gastronomije

D) Profesionalizacija i upravljanje dogaĊanjima

E) Zaviĉajna kuća Zvonĉara“4

Kao direktni rezultat implementacije plana razvoja turizma, općina Viškovo je odluĉila krenuti u realizaciju projekta Zaviĉajne kuće Zvonĉara (predmet ove studije), od kojeg se oĉekuju mnogi pozitivni efekti na povećanje prepoznatljivosti Viškova kao interesantne turistiĉke destinacije.

3.3.2. Turistička ponuda

U analizi turistiĉke ponude Općine Viškovo, a u kontekstu predmetnog projekta, potrebno je sagledati karakteristike postojećih smještajnih kapaciteta, gastronomske ponude te ostalih sadrţaja postojećih ili planiranih koji će imati utjecaj na Viškovo u turistiĉkom smislu.

3.3.2.1. Smještajni kapaciteti

Trenutno na podruĉju Općine Viškovo postoji vrlo limitirana ponuda smještajnih kapaciteta - ukupno 28 kreveta:

16 kreveta/9 soba u pansionu Šmrika te

12 kreveta/2 smještajne jedinice i kuća za odmor u domaćinstvu.

Kratki pregled je dan u nastavku:

4 Strateški okvir razvoja turizma Općine Viškovo, Horwath HTL, 2009



Pansion Šmrika

Izvor: www.smrika.hr

Pansion Šmrika jedini je smještajni objekt na podruĉju Općine, otvoren 2006., sa ukupno 9 smještajnih jedinica (7 dvokrevetnih i 2 jednokrevetne sobe).

Pansion Šmrika nudi mogućnost poslovnih okupljanja i u svojoj ponudi nudi multifunkcionalnu dvoranu kapaciteta za 50 osoba u kojoj se organiziraju poslovne prezentacije, sastanci, konferencije, protokolarni susreti i prijemi.

Poslovanje pansiona je temeljeno na ugostiteljstvu dok smještaj sluţi kao nadopuna usmjerena najviše poslovnim posjetiteljima Viškova. Kroz posljednje dvije godine pansion je ugostio oko 800 posjetitelja (oko dvije tisuće noćenja).

Pansion Šmrika je do 2009. bio jedini objekt za smještaj u Viškovu, te je iskorištenost soba (procijenjena na temelju podataka o broju noćenja i profilu gostiju) porasla sa oko 25% na 40%, broj noćenja je povećan za 55%.

U sklopu pansiona nalazi se stalni postav zaviĉajne etno zbirke što objektu daje dodanu vrijednost, a velika prednost ovog pansiona je višegodišnje poslovanje i poduzetniĉka tradicija domaće obitelji Host.

Smještaj kod domaćina

Smještaj kod domaćina je vrlo limitiran, tek tri obitelji se bave iznajmljivanjem, meĊu kojima je jedna kuća za odmor. Sa radom su zapoĉeli tijekom posljednje dvije godine.

Nedostatak potraţnje za uslugom smještaja je razlog ovakvog kapaciteta ponude. S druge strane, ugostiteljska ponuda je puno razvijenija, jer potraţnju pronalazi u krugu uţe i šire okolice.

3.3.2.2. Gastronomska ponuda

Nekoliko objekata gastronomske ponude nudi domaću hranu i prepoznati su po svojoj kvaliteti u uţoj i široj regiji. Restorani koji se istiĉu svojom ponudom su restoran Ronjgi, pansion Šmrika, Maretina konoba i Nono Frane.

Iznajmljivač Naselje Vrsta ugostiteljske usluge Kapacitet (kreveti)

1. Rajko Matejčić Marčelji Kuća za odmor u domaćinstvu 4+2

2. Barbara Lović Marčelji Soba u domaćinstvu 4

3. Anica Ileš Mladenići Studio apartman 2

Ukupno 12

Izvor: Turistička zajednica Viškovo, listopad 2011

Viškovo - Smještaj kod domaćina



Restoran Ronjgi, u sklopu istog objekta Spomen doma Ronjgi kao i same ustanove Ivan Matetić Ronjgov, tradicionalno je prepoznat po svojim domaćim jelima, kvalitetnom kuhinjom i tematskim danima gastronomije. Posjetitelji ovog restorana gurmani su domaćih jela i ĉesto, sa obiteljima, dolaze vikendima u ovaj restoran. Restoran se koristi za proslave krizme, priĉesti i drugih sveĉanosti koje okupljaju širu obitelj na zajedniĉki ruĉak ili veĉeru, ali je takoĊer glavno odredište poslovnih veĉera i poslovnih okupljanja.

Maretina konoba prepoznata je po svojim morskim specijalitetima i već dugi niz godina nosi tradiciju kvalitetne lokalne kuhinje traţenu od strane domaćih i stranih gostiju.

Pansion Šmrika kao i restoran Nono Frane svojom su ponudom usmjereni na poslovne ljude koji borave radnim danima na podruĉju Općine Viškovo.

3.3.2.3. Ostala turistička infrastruktura

Općina Viškovo raspolaţe i sa nekoliko objekata koji sluţe uglavnom lokalnom stanovništvu (sportsko-rekreativni objekti) te od objekti sadrţaja od regionalnog znaĉaja (Spomen dom I.M. Ronjgov). U nastavku se daje kratki pregled postojećih sadrţaja i potencijala svakog od njih.

Sportski objekti - sportski park Ronjgi, sportski centar Halubjan i novo planirani sportsko-rekreativni centar

Općina Viškovo je već uloţila u razvoj sportskih objekata primarno radi priprema sportaša na Mediteranskim igrama, ali i sa ciljem proširenja sportske ponude lokalnom stanovništvu.

Novo ureĊen prostor na podruĉju Ronjga (Sportski centar Ronjgi) prostire se na 6.000 m2, a ukljuĉuje teniski teren, dva nogometna terena i multifunkcionalno igralište namijenjeno sportskim i zabavnim aktivnostima. MeĊutim, prostor nije u cijelosti eksploatiran jer projekt obuhvaća i izgradnju bazenskih, wellness i dvoranskih sadrţaja.

Spomen dom Ivan Matetić Ronjgov

Svojevrstan muzej Ivanu Matetiću Ronjgovu nudi više vrsta kulturnih programa i dogaĊanja iz podruĉja glazbeno-scenske, muzejske, izloţbeno-galerijske, izdavaĉke, bibliotekarske, zaštite baštine, manifestacijske i nauĉno-znanstvene djelatnosti. Spomen dom ima stalno otvorenu izloţbu stvaralaštva Ivana Matetića Ronjgova, te posebnu prostoriju namijenjenu za predavanja, priredbe i sliĉna dogaĊanja kapaciteta do maksimalno 50 ljudi. Ishodovana je lokacijska dozvola za izgradnju pozornice i interpretacijskog centra Ronjgi, ureĊenje okoliša i izgradnja turistiĉke info toĉke u Ronjgima.

Šetnica Plešivac/biciklistiĉka staza

Novo-ureĊena šetnica duţine je 8.600 m i obuhvaća pet glavnih toĉaka posjeta (Boćalište Marĉelji, Spomen dom Ivana Matetića Ronjgova, Kalići/pojilišta, Skod Jeberinove ruševne kuće i ostaci Tonjakove kuće). Kao dodatak šetnici nalazi se još nedovršena biciklistiĉka staza (6.500m) koja se sa samom šetnicom spaja od Ronjgi te trim staza koja prati tu istu šetnicu. Ova je šetnica pogodna za izlete te ju je potrebno promatrati kao izletište u prirodu. Znaĉajna pješaĉka staza je i Lonĉeva griţa, duţine 15 km.



0

100

200

300

400

500

600

700

2009. 2010. (I-X) 2011.

Viškovo - kretanje i struktura dolazaka

Ukupno dolasci stranci

Ukupno dolasci domaći

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2007. 2008. 2009. 2010. (I-X)

2011.

Viškovo - kretanje turistiĉke potraţnje 2007-(I-X) 2011

dolasci

noćenja

prosjeĉna duljina boravka

3.3.3. Turistička potražnja

Većina dolazaka i noćenja na ovo podruĉje motivirano je poslovnim razlozima. Analiza statistiĉkih podataka o dolascima i noćenjima posljednjih 5 godina ukazuje na slijedeće trendove:

Kretanje broja dolazaka i noćenja u promatranom periodu ukazuje na snaţan rast noćenja uz isti broj posjetitelja do 2009., što znaĉi znaĉajno povećanje prosjeĉnog trajanja boravka, sa 1,7 na gotovo 3 dana.

Izvor: Turistiĉka zajednica Općine Viškovo, 2011. Izvor: Turistiĉka zajednica Općine Viškovo, 2011.

Pad broja noćenja u 2010. uzrokovan je globalnom i nacionalnom ekonomskom krizom koja je rezultirala padom gospodarske aktivnosti o kojoj direktno ovisi turistiĉki promet u Viškovu.

Rast u 2011. potaknut je djelomiĉnim oporavkom gospodarstva i otvaranjem novih smještajnih kapaciteta (privatni smještaj). Oĉekuje se da će broj noćenja do kraja 2011. nadmašiti rezultate iz 2009.

Prosjeĉno trajanje boravka ima tendenciju rasta, što ukazuje na diverzifikaciju motiva dolaska.

Analiza kretanja broja noćenja po mjesecima jasno ukazuje na dva glavna perioda: od veljaĉe do travnja (pusne aktivnosti) te srpanj i kolovoz (vrhunac turistiĉke sezone), što je pogotovo izraţeno u 2011.

Izvor: Turistiĉka zajednica Općine Viškovo, 2011. Izvor: Turistiĉka zajednica Općine Viškovo, 2011.

U 2009. i 2010. većina posjetitelja je bila iz Hrvatske (oko 85%), dok je u 2011. taj omjer promijenjen u korist stranih gostiju, udio domaćih pao je na oko 60%).

U strukturi stranih gostiju najzastupljeniji su gosti iz Njemaĉke, Španjolske, Italije i Austrije.

Ne postoji praksa statistiĉkog praćenja broja dnevnih posjetitelja prilikom raznih manifestacija na podruĉju Općine, tako da ne moţemo kvantificirati interes, odnosno intenzitet posjetitelja Viškova za vrijeme pusnih manifestacija.

Komparativno gledajući, općine u okruţenju, sa iznimnim primjerom Kastva koji je u 2010.g. ostvario oko 4.000 noćenja, su usmjerile svoj razvoj (a iz razloga

0

50

100

150

200

250

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Viškovo - sezonalnost 2009-2011

2011

2010

2009

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2009. 2010. (I-X) 2011.

Viškovo - kretanje i struktura noćenja

Ukupno noćenja stranci

Ukupno noćenja domaći



nemogućnosti gospodarskog razvoja na osnovi drugih grana poput Viškova) prema turistiĉko ugostiteljskoj djelatnosti, gdje su iz pozicije poĉetnika u zadnjih desetak godina prerasle u relevantne regionalne destinacije sa jasnim smjerom ponude turistiĉko ugostiteljskih usluga.

3.3.4. Manifestacije

Prateći smjer razvoja turistiĉko ugostiteljske djelatnosti općina u okolini, općina Viškovo je intenzivnije zapoĉela sa kulturnim manifestacijama (9 manifestacija u razliĉitim danima godine), obnavljanjem i dodavanjem turistiĉke infrastrukture (sportsko rekreacijski centri, Spomen dom Ivan Matetić Ronjgov, snimanje i mapiranje pješaĉkih i biciklistiĉkih staza). Pregled glavnih manifestacija tijekom godine po mjesecima dan je u slijedećem prikazu.

Izvor: TZ Općine Viškovo

Općina Viškovo poznata je po već tradicionalnoj puĉkoj fešti – Matejna, kojom se slavi zaštitnik ţupe i Općine Viškovo Sv. Matej, a dani obiljeţavanja upotpunjeni su bogatim kulturno-umjetniĉkim programom.

Aktivnosti tijekom sijeĉnja i veljaĉe su povezane sa tradicijom pusnih obiĉaja. Prema dobivenim informacijama od Turistiĉke zajednice Viškovo,u nastavku je dan program za 2012., kako bi ilustrirali intenzitet dogaĊanja.

Sijeĉanj Veljaĉa Oţujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

1 dan

Majevica

1 dan

4 dana

1 dan Martinja

1 dan

Dani Općine

4 dana 1 dan

1 dan

1 dan Matejna

4 dana

1 dan 1 dan

Proljeće u

Ronjgima

Glazbeni

festival

mladih

Matetićevi

dani

Kastav

Blues

Festival

Šterne -

izvor života

Pust

Prošeći se z

manun

Mantinjada

u Rongima

Šterne -

izvor života

Kanat pul

Ronjgi



PUST 2012 – program dogaĊanja

17.01. Antonja - poĉetak pusnih zbivanja na podruĉju Općine Viškovo, okupljanje maškara i zabavni program, predaja općinskog kljuĉa Pusnom meštru i maškarama i vješanje pusta.

21.01. HALUBAJSKI KARNEVAL - Halubajski karneval odrţava se od 2000. godine, a upravo je dugogodišnja tradicija Halubajskih zvonĉara bila je okosnica organiziranja Halubajskog karnevala. Karneval je nacionalnog karaktera, svake godine okuplja sve više maškaranih grupa, a broj posjetitelja procjenjuje se na nekoliko tisuća.

20.01. Boćarija Marinići – 10. Ţenski maškarani boćarski turnir

21.01. RALLY MAŠKARANIH OKTANACA HALUBJE-LIBURNIJA

21.01. SMOTRA MIĆEH ZVONĈARI

19.02. – 21.02. OBAHAJANJE HALUBAJSKIH ZVONĈARA

7 vikenda za redom, od 17.1.-21.2. Maškarani tanci u organizaciji Halubajskih zvonĉara

21.02. PUST - oznaĉava kraj pusnih zbivanja. Okupljanje maškara i zabavni program, paljenje pusta i vatromet. Na pusni utorak maškare se okupljaju na trgu ispred crkve, uz zabavni program tom se prilikom izvlaĉe dobitnici nagrada Zvonĉarske tombole. Uz potporu Halubajskih zvonĉara istog dana pali se pust.

Sve ove manifestacije su uglavnom lokalnog ili regionalnog znaĉaja (pri tome mislimo na prostor ţupanije), jer pojam pusnih obiĉaja, izmeĊu ostalog i zvonĉarske tradicije, ima nedovoljnu snagu branda na nacionalnom nivou, usprkos UNESCO statusu. U tom smislu potrebno je napore uloţiti u stvaranje prepoznatljivosti pojma zvonĉara i interesa šire javnosti.

3.3.5. Zvončarska tradicija

Općina Viškovo moţe se pohvaliti tradicijskim bogatstvom – Halubajskim zvonĉarima, ĉije porijeklo seţe do u prapovijest. Njihova prvobitna zadaća bila je tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Ova jedinstvena tradicija zaštićena je od Ministarstva kulture Republike Hrvatske prema ĉijem se rješenju od 12. srpnja 2007. g. Halubajski zvonĉari i njihov ophod stavljaju u svojstvo kulturnog nematerijalnog dobra od znaĉaja za Republiku Hrvatsku i time upisuju u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U rujnu 2009. godine u Abu Dhabiju upisani su na prestiţnu UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine ĉovjeĉanstva nazvanu “Godišnji pokladni ophod zvonĉara s podruĉja Kastva” (konvencija je ustanovljena 2003.g).

„U vrijeme poklada (od 17. 1. pa do Pepelnice) u Kastavštini desetak grupa muškaraca obilazi svoja i susjedna sela na višekilometarskim ophodima po tradicijskih putovima. Neki imaju maske, a neki razliĉita oglavlja koja simboliziraju vegetaciju i plodnost. Svi imaju ogrnute naopako okrenute ovĉje koţe i zvona, po kojima su i prozvani zvonĉari. Njima zvone krećući se na razliĉite naĉine, što sve iziskuje odreĊeno umijeće i fiziĉku izdrţljivost. Stoga se smatra da ne moţe svatko biti zvonĉar. Premda s jedne strane vidljivo utjelovljuje drevna magijska znaĉenja rituala kojim se trebala prizvati plodnost krajem zime, ovaj je obiĉaj i danas izuzetno vitalan. Omogućujući interakciju



grupe zvonĉara (i ljudi koji ih prate u ophodu) sa stanovništvom sela kroz koja prolaze, zadrţao je i naglasio društveno znaĉenje i funkciju, izuzetno vaţnu za koheziju sela u kojima se odrţava, a tako i za meĊusobne odnose naselja u Kastavštini. Pojedine grupe zvonĉara i danas odbijaju odlazak izvan vlastite sredine da bi se pokazali u gradskim središtima, dok, istovremeno nastaju i nove grupe zvonĉara u regiji. Uz ovaj obiĉaj vezana su i specifiĉna jela, rukotvorstvo (izrada maski, oglavlja, zvona), plesovi i razliĉiti oblici društvenog ponašanja5.“

Halubajski zvonĉari djeluju kao udruga već dugi niz godina, imaju 220 ĉlanova muške populacije od 18 i više godina te 120 djece u dobi od 1 do 18 godina. Razdoblje njihove najveće aktivnosti je u doba maškara i karnevala (od sijeĉnja do oţujka) kada tradicionalno obilaze sela na podruĉju općine Viškovo i Kastav te sudjeluju u finalnoj povorci na Rijeĉkom karnevalu. U ostalim mjesecima gostuju po karnevalima i maškaranim povorkama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Od znaĉajnijih suvenira imaju izdan DVD. MeĊutim, iako najznaĉajniji dio povijesti i kulture općine Viškovo, Halubajski zvonĉari nemaju svoju zbirku, muzej ili stalni postav gdje posjetitelji mogu saznati više o toj visokovrijednoj tradiciji.

3.3.6. Zaključci analize razvoja turizma u Viškovu

Viškovo je u povijesti promatrano kao izletište podruĉja rijeĉkog prstena, sa autohtonim ruralnim ambijentom te gastronomijom. Danas, gubitak ruralnog imidţa, što zbog razvoja gospodarstva, što zbog urbanizacije, promijenio je percepciju i imidţ "izletniĉke" destinacije u urbanu cjelinu na rubu grada sa prometno gospodarskim funkcijama.

Danas, Viškovo je izgubilo turistiĉku konotaciju, te trenutno s jedne strane nema resursa ili atrakcije koja bi privukla znaĉajniji broj posjetitelja, a s druge strane, nema smještajnih kapaciteta koji bi takav turizam podrţavali.

Realnim sagledavanjem svih relevantnih ĉinjenica, zakljuĉeno je da u konkurenciji okolnih destinacija, a bez znaĉajnijih promjena u raspoloţivoj turistiĉkoj infrastrukturi, Viškovo ima nisku razinu vjerojatnosti razvoja klasiĉnog turizma većih razmjera.

Razvojni potencijal leţi u razvoju trţišne niše, specifiĉnih oblika kulturnog turizma i na temelju toga razvoja obiteljskog ugostiteljstva i hotelijerstva.

5 Izvor: http://www.min-kulture.hr, listopad 2011.



Najveću vjerojatnost za realizaciju ima razvoj Viškova kao atraktivnog izletišta u srednjem roku. Izgradnja ovog i sliĉnih projekata i njihova uspješna komercijalizacija mogu privući veći broj posjetitelja.

Za oĉekivati je da će s vremenom takav vid turizma dovesti do daljnjih promjena.

3.4. Trendovi kulturnog turizma

3.4.1. Definicije

Pod pojmom kulturnog turizma podrazumijevamo posjete osoba izvan mjesta njihova stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomiĉno interesom za povijest, umjetnost, baštinu ili stil ţivota lokaliteta, regije, zemlje. Ovom definicijom kultura obuhvaća i materijalnu dimenziju - muzeje, galerije, koncerte, kazališta, spomenike i povijesne lokalitete, ali i nematerijalnu dimenziju - obiĉaje, tradicije, obrte, vještine.

Turisti se smatraju kulturnim turistima ako su barem djelomice motivirani ţeljom za sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima.

Iskustva („experiences“) poslije dobara, robe i usluga postaju ĉetvrta ekonomska kategorija.

3.4.2. Razvoj i obilježja kulturnog turizma

Pojam „kulturni turizam“ pojavio se kao „nova“ vrsta turizma 70-ih godina, iako gledajući unatrag uviĊamo da su putovanja motivirana posjećivanjima manifestacija, znamenitih graĊevina i umjetniĉkih djela, postojala još u antiĉko doba, te su se nastavila sve do današnjih dana kada su ponovno prepoznata kao jedna od podvrsta turizma specijalnog interesa.

WTO predviĊa porast potraţnje u sektoru kulturnog turizma za 15% godišnje do 2020.g., a trţište sektora opsega je poslovanja od 50 milijardi eura godišnje.

Kljuĉni elementi razvoja kulturnog turizma su:

visoki rast potraţnje za kulturnim sadrţajima na turistiĉkom putovanju, naroĉito u Europi;

37% meĊunarodnih putovanja ukljuĉuje neku vrstu kulturne aktivnosti, s godišnjim porastom od 15% (UNWTO, 1996.);

rast turistiĉkih kretanja unutar Europe (brisanje formalnih granica), relativna blizina i prometna dostupnost;

porast dohotka i opće razine obrazovanja;

smanjenje radnog vremena i povećanje vremena raspoloţivog za dokolicu;

rast veliĉine kljuĉnog segmenta potraţnje, a to su tzv. znatiţeljni putnici (“curious travelers”) u potrazi za novim doţivljajima, iskustvima i znanjem;

smanjenje popularnosti masovnog turizma i intenzivan razvoj individualnih putovanja okrenutih uskim trţišnim segmentima;



pored klasiĉnog 3S (sun, sea & sand) modela, kulturni turizam omogućava uspješnu implementaciju 3E (entertainment, excitement & education) modela;

suvremeni trendovi uvjetuju ukljuĉivanje jednog ili više kulturnih sadrţaja u strukturu turistiĉkih aranţmana;

financiranje kulture sve više se bazira na privatnim, a sve manje na javnim izvorima, uz poticanje samofinanciranja gdje kljuĉnu ulogu igra upravo razvoj kulturnog turizma.

Neki od uĉinaka razvoja kulturnog turizma su:

povećanje potrošnje i produljenje boravka

privlaĉenje potraţnje više plateţne moći

produljenje sezone u smislu privlaĉenja potraţnje u nedovoljno razvijenim destinacijama

oĉuvanje kulturnih vrijednosti lokaliteta i kulturnog identiteta

aktiviranje djelatnosti komplementarnih kulturnim dogaĊanjima, kao i niza popratnih djelatnosti

dodatni izvori prihoda kulturnim institucijama i povećanje broja posjetitelja

povećava zadovoljstvo boravka u destinaciji

dodatno zapošljavanje, posebno kulturnih djelatnika i umjetnika

poboljšanje imidţa turistiĉke destinacije obogaćivanjem turistiĉke ponude kulturnim atrakcijama

proširivanje znanja o vlastitim kulturnim vrijednostima i obogaćivanje kvalitete kulturnog ţivota lokalnog stanovništva

U Hrvatskoj kulturni turizam sve više i intenzivnije zaokuplja pozornost ne samo zaposlenih u turizmu, već i u kulturi. Brojne konferencije, skupovi i radionice sve ĉešće posvećuju jedan dio svojeg programa kulturnom turizmu, a njegovu razvoju pristupilo se sustavno, izradom Strategije razvoja kulturnog turizma i njezinom provedbom posredstvom Ureda za kulturni turizam HTZ i Zajednice za kulturni turizam Hrvatske gospodarske komore. Razvojem kulturnog turizma, turistiĉki sektor teţi, obogaćivanjem turistiĉke ponude prevladati strukturne probleme hrvatskog turizma poput izraţene sezonalnosti i geografske koncentracije potraţnje duţ Jadranske obale, dok je interes kulturnog sektora u financijskim efektima koji proizlaze iz njegova intenzivnijeg ukljuĉivanja u turistiĉku ponudu.

U Hrvatskoj, postoji velike razlike u realizaciji koncepta kulturnog turizma:

U kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje postoje resursi za razvoj turizma koji se temelji na kulturno-povijesnoj baštini, nedostaje smještajnih kapaciteta i kulturno-turistiĉkih programa.

Obalna Hrvatska kapacitete ima, ali ih koristi samo u ljetnoj sezoni pa moţemo reći da i ovdje nedostaje programa koji imaju potencijal i u ostalim dijelovima godine.

Ograniĉavajući ĉimbenici intenzivnijeg razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj su:



unatoĉ relativno dugoj povijesti i bogatstvu kulturnih vrijednosti, kultura u Hrvatskoj je slab konkurent rimskoj ili grĉkoj kulturi u neposrednoj blizini

neprepoznatljivost hrvatske kulture na inozemnim turistiĉkim trţištima

neodgovarajuća turistiĉka signalizacija

nedostatak interpretacije

lokaliteti infrastrukturno slabo opremljeni, prostorno i vremenski nepristupaĉni

nematerijalno kulturno dobro obezvrijeĊeno neodgovarajućom prezentacijom

neprikladna prezentacija kulturnih resursa i nedostatan marketing, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini

nedostatak popratnih sadrţaja

nerazvijeni mehanizmi samofinanciranja za odrţavanje i razvoj

slaba povezanost kulturnog sektora i turistiĉke operative

nedostatak znanja o razvoju i upravljanju kulturnim turistiĉkim proizvodima

U slijedećoj tablici dan je broj posjetitelja u 2010. u nekim kulturno-povijesnim lokalitetima/atrakcijama, a svaki ima svoje specifiĉnosti obzirom na lokaciju, proizvod i ciljnu publiku.

3.4.3. Kulturna destinacija kao brend

Razvoj kulturnog turizma usko je vezan uz marketing. Da bi se oformile i dalje razvijale, sve turistiĉke, a posebno destinacije koje naglasak stavljaju na kulturni turizam, se moraju prvo strukturirati, a potom pozicionirati kao - brandovi. U tom fokusu, pod pojmom kulturno-turistiĉka destinacija podrazumijevamo ukupni identitet ponude kulture grada, regije ili drţave, koji u sebi sadrţi obećanje („brand promise“) i nastojanje da se to obećanje isporuĉi sukladno iskomuniciranom („brand delivery“).

Kljuĉna bitka svake kulturno-turistiĉke destinacije kao branda je osvajanje udjela u osobnosti („share of person“) umjesto dosadašnjeg udjela u lisnici („share of vallet“) krajnjeg korisnika. Proizlazeća formula za strukturiranje i isporuku takve destinacije kao branda glasi:

snažan i razlikovni sadržaj + kvalitetna organizacijska logistika + dobra financijska kontrola

lokalitet / atrakcija lokacija broj posjetitelja u 2010

1. Crkva sv. Lucije i Bašćanska ploča Primorsko-goranska županija 13.330

2. Trsatska gradina Primorsko-goranska županija 17.027

3. TvrĎava Nehaj Ličko-senjska županija 34.791

4. Memorijalni centar "Nikola Tesla" Ličko-senjska županija 18.656

5. Kuća Marka Pola Dubrovačko-neretvanska županija 29.636

Ukupno

Izvor: DZS, Priopćenja, listopad 2011

Broj posjetitelja - izdvojeni kulturno-povijesni lokaliteti-atrakcije



+ aktivna uloga svih kljuĉnih igraĉa na destinaciji + sustavno i stalno generiranje novih partnerstava,

koja pospješuju razvoj novih segmenata ponude destinacije6.

3.4.4. Obilježja potražnje kulturnog turizma - općenito

Profil modernog turista ukljuĉuje slijedeća obiljeţja: on putuje ĉešće i kraće, traţi fleksibilne i spontane itinerere, samopouzdan je i intelektualno znatiţeljan, osviješten je za socijalnu pravednost, a posebno je senzibiliziran za lokalnu kulturu.

Turisti koji se klasificiraju kao „kulturni turisti“ - najĉešće imaju prihode znatno veće od prosjeĉnog turista te potroše više novca na ljetovanje (nije iskljuĉivo za kulturne svrhe, ali u cjelini putovanja).

Istraţivanja pokazuju kako kulturni turisti vole posebno atmosferu ne samo u vidu dogaĊaja/ustanove koju posjećuju već koriste usluge hotela koji su na neki naĉin inkorporirali elemente kulturno-povijesne baštine kraja u kojem se nalaze, te kupuju proizvode koji su autentiĉni pa ĉak i nesvakidašnji odnosno koje ne mogu kupiti nigdje drugdje.

Potraţnja za kulturnim turizmom ima sljedeća prevladavajuća obiljeţja:

iznadprosjeĉan osobni dohodak

viši stupanj obrazovanja

srednja i starija ţivotna dob

nešto više zastupljene ţene

ĉešće putuju (iskusni putnici)

u domicilu ĉesto posjećuju kulturne manifestacije

profesija kojom se bave ĉesto je vezana uz kulturu i umjetnost

Potraţnja u ovom segmentu turizma moţe se klasificirati kao:

Turisti motivirani kulturom

pasionirani odreĊenom vrstom umjetnosti, npr. odreĊenim stilom u slikarstvu ili arhitekturi

privuĉeni atraktivnim elitnim kulturnim dogaĊanjima i aranţmanima

5-15% turista, 5% lokalnog stanovništva

Turisti inspirirani kulturom

motivirani, ali širim podruĉjem

privlaĉe ih dobro poznati kulturni lokaliteti, atrakcije ili dogaĊanja

površan interes za kulturu

30% turista, 15% lokalnog stanovništva

Turisti privuĉeni kulturom

6 prema Edvin Jurin, direktor Weber Shandwicka, grupacije McCann Erickson, http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Newsletter-za-kulturni-turizam, listopad 2011

http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Newsletter-za-kulturni-turizam



povremeni, sluĉajni posjetitelji

unaprijed ne planiraju posjet kulturnim atrakcijama, ali ih posjećuju ako su im ponuĊene za vrijeme boravka

odluku o posjeti donose tijekom boravka u destinaciji

interes skupine pobuĊuje pravodobna informacija i dostupnost atrakcije

20% turista, 20% lokalnog stanovništva

3.4.5. Obilježja potražnje kulturnog turizma - Hrvatska

U ovom poglavlju dat je kratki pregled rezultata istraţivanja Instituta za turizam, provedenog u sklopu TOMAS 2008 o obiljeţjima potraţnje u kulturnom turizmu:

sociodemografska obiljeţja ukljuĉuju: srednja i mlaĊa ţivotna dob (prosjeĉna starost 39 godina), visoko-obrazovani (više od 60% ima više ili visoko obrazovanje), dok je tek oko 13% profesionalno vezano uz kulturu (u Europi 30%)

najzastupljeniji izvori informacija su preporuke rodbine ili prijatelja, Internet, prijašnji boravak, printani materijali, radio / televizija

Preuzeto od: TOMAS kulturni turizam 2008, Institut za turizam

najveći broj ispitanika spada u skupine: gost koji noći u mjestu atrakcije ili bliţoj okolici, te jednodnevni izletnik iz mjesta stalnog boravka.

kao motivacija za posjet kulturnoj atrakciji izdvajaju se uĉenje o kulturi, povijesti i baštini tog kraja, image / reputacija atrakcije odnosno dogaĊanja, znatiţelja te provoĊenje kvalitetnog vremena sa svojom obitelji i prijateljima

posjetitelji su uglavnom zainteresirani za sudjelovanje u aktivnostima (teĉajevi, radionice, berbe, edukacija i sl)



Preuzeto od: TOMAS kulturni turizam 2008, Institut za turizam

analiza strukture gostiju ukazuje na prevladavajući segment odmor kupanja i sunĉanja (oko 50%), a na drugom mjestu je Odmor s ciljem upoznavanja kulture (oko 20%)

rezultati ukazuju na relativno niska izdavanja za kulturu, 4-8 Eura (6-12% prosjeĉne dnevne potrošnje)

Domicilno stanovništvo i izletnici ĉesto su najbrojniji posjetitelji kulturnih sadrţaja, kao što su i pokazali dostupni statistiĉki podaci (60% posjetitelja galerija i muzeja su domaći). Dodatna potrošnja izletnika je znatno manja nego potrošnja turista, što treba valorizirati u kontekstu i financijskih projekcija u ovoj Studiji i stvarnog upravljanja kulturnog sadrţaja nakon realizacije.

3.5. Implikacije na projekt - preporuke

Sumirali smo slijedeće zakljuĉke koji su bitni za definiranje koncepta Zaviĉajne kuće Zvonĉara:

Razvoj kulturnog turizma posebno je vaţan za one destinacije koje ne posjeduju vlastiti imidţ ili taj imidţ nije dovoljno izgraĊen kako bi bio prepoznatljiv na trţištu.

Sve manifestacije koje se dogaĊaju u Viškovu su uglavnom lokalnog ili regionalnog znaĉaja (pri tome mislimo na prostor ţupanije), jer pojam pusnih obiĉaja, izmeĊu ostalog i zvonĉarske tradicije, ima nedovoljnu snagu branda na nacionalnom nivou, usprkos UNESCO statusu. U tom smislu potrebno je napore uloţiti u stvaranje prepoznatljivosti pojma zvonĉara i interesa šire javnosti.

Da bi se turistiĉka atrakcija kreirala, potreban je interesantan i atraktivan sadrţaj, efikasna organizacija i kontrola projekta te zajedniĉko djelovanje svih aktera u destinaciji uz suradnju sa kanalima prodaje i ostalim subjektima turizma u okruţenju (turistiĉke agencije, drugi gradovi sa sliĉnim sadrţajima, meĊunarodna udruţenja, asocijacije i sl.).

Obzirom na sve navedeno, potreban je intenzivan pristup promociji projekta, kako bi bio uvršten u itinerere, turistiĉke vodiĉe, internet portale, ostale materijale iz kojih turisti – potencijalni posjetitelji crpe informacije



(Internet, usmena predaja, printani materijali i sl.) te edukacija lokalnog stanovništva o ponudi Kuće.

Obzirom na pokretanje projekta iz nule, bit će potrebno odreĊeno vrijeme da se ponuda Zaviĉajne kuće Zvonĉara etablira i pozicionira meĊu potencijalnom potraţnjom. Treba graditi image visoke atraktivnosti, mjesta „koje se mora posjetiti“.

Nedvojbeno postoji rastući trend interesa turista i domaćeg stanovništva za ponudom kulturnog turizma.

S druge strane, nedostaje ponude i popratnih sadrţaja, strateški okvir i postoji, ali inicijativa je ostavljena lokalnim zajednicama i individualnim investitorima.

Iz analize potraţnje kulturnog turizma proizlazi da turisti dolaze u regiju preteţno zbog odmora, kupanja i sunĉanja, ali da su vrlo zainteresirani za kulturnu ponudu.

Jedan od vaţnih motiva za posjet kulturnoj atrakciji je i uĉenje o kulturi, povijesti i baštini tog kraja, a posjetitelji su vrlo zainteresirani za sudjelovanje u aktivnostima (teĉajevi, radionice, berbe, edukacija i sl.).

Izvori potraţnje su turisti koji noće u okolici, do sat vremena udaljenosti od lokacije Kuće, što se odnosi preteţno na podruĉje Rijeke, Opatijske i Crikveniĉke rivijere, a šire i Krka te Istre.

Pri promociji projekta potrebno je naglasiti edukativnu notu, interaktivni pristup upoznavanju sa kulturno-povijesnom baštinom i zaintrigirati potencijalne posjetitelje.

Inicijalna promišljanja o mogućim proizvodima ukljuĉuju gastronomske sadrţaje, prezentacija i radionice na temu folklora (zvonĉari), radionice tradicijskih obrta te umjetniĉke radionice. Obzirom da je istraţivanje ukazalo na, izmeĊu ostalih, i te aktivnosti kao vrlo interesantne, oĉekuje se da će pobuditi velik interes posjetitelja.

Moţemo zakljuĉiti da postoji interes potraţnje za kulturnom ponudom, iako to nije primarni motiv i interes pri dolasku u destinaciju, definitivno se kvalitetnom atrakcijom / sadrţajem moţe privući velik dio odmorišnih turista.

Cijene programa Zaviĉajne kuće Zvonĉara moraju biti pristupaĉne i konkurentne kako bi privukli što više posjetitelja.



4. ANALIZA USPOREDIVIH PROJEKATA

4.1. Selekcija usporedivih projekata

Kako bi se dao pregled sliĉnih objekata / institucija, obavljeni su mnogi razgovori i obavljena je iscrpna analiza dostupne elektronske dokumentacije i ostalih izvora podataka.

Moţe se zakljuĉiti da sliĉnih projekata u Hrvatskoj ima jako malo, obzirom na pre bogato kulturno-povijesno naslijeĊe, a postojeći su relativno kratko na trţištu.

Osim pojedinaĉnih iskustava nema tradicije niti prakse iz koje bi mogli izvesti neke standarde na temelju kojih bi oblikovali dokazano trţišno prihvatljive elemente proizvoda i procedure njegovog plasmana na trţištu.

U izboru usporedivih projekata izdvojili smo ih nekoliko vodeći se pri tom slijedećim kriterijima:

korištenje motiva iz materijalne ili nematerijalne baštine te njegovo multidisciplinarno interpretiranje (razliĉiti sadrţaji koji proizlaze iz baznog motiva)

komercijalizacija na naĉin da institucija definira proizvod za posjetitelje (turiste) te ga pro-aktivno promovira

korištenje motiva kao osnove za brendiranje destinacije

Nijedan projekt nije potpuno usporediv, ali iz svakog smo nastojali izvući neke zakljuĉke koji nam sluţe kao vrlo vaţna podloga za definiranje proizvoda te projiciranje njegovih financijskih uĉinaka.

U nastavku su prezentirani projekti od kojih tri aktivno djeluju na podruĉju Hrvatske, a dva su dati kao primjeri iz Evrope i svijeta.



Memorijalni centar "Nikola Tesla"

nalazi se u mjestu Smiljan, 6km

udaljen od Gospića, a od obližnje auto

ceste (čvor Gospić) 12 km.

Udaljenost od Zagreba: 205 km ili

cca. 2 h vožnje.

Udaljenost od Rijeke: 213 km ili cca.

2h 20min vožnje.

Logo Lokacija

Memorijalni centar površine 12.096 m2 sadrži 14 objekata (po brojevima ucrtanim na gornjoj shemi, od 1 do 14):

Br. 1: Trijem - označava ulaz u Tematski park. U njemu se mogu dobiti osnovne informacije o Tematskom parku, o svim njegovim

objektima i sadržajima preko interaktivne karte s multimedijalnog kioska (virtualni obilazak). U info punktu vrši se i naplata ulaza, a

u sklopu trijema je i sanitarni čvor.

Br. 2: Parkiralište;

Br. 3: Spomenik Nikoli Tesli (autora Mile Blaževića) - stojeća figura prikazuje mladog Teslu u razmišljanju nad predmetom koji drži u

obje ruke;

Br. 4: Teslina turbina - turbina-vodenica sastoji se od niza paralelnih diskova, a njeno pokretanje pokazuje se preko indikatora (led

rasvjete na samoj vodenici);

Br. 5: Platforma - zadržava posjetitelje nad potokom Vagancem i omogućuje im pogled na brod koji plovi potokom;

Br. 6: Radionadzirani robotizirani brod - Teslin prototip iz 1898.g., prikaz je bežičnog daljinskog upravljanja radio valovima. Plovi na

potoku Vagančica između dva mosta/platforme;

Br. 7: Teslina ispitna stanica - iz Colorado Springsa (interpretirana u manjem mjerilu) pokazuje Teslino proučavanje munja,

eksperimente bežičnog prijenosa energije i eksperimente s visokofrekventnom strujom.

Sadržaj centra

Memorijalni centar "Nikola Tesla"

Izgled

Web stranica

www.mcnikolatesla.hr

Br. 8: Multimedijalni centar (površine 252 m2) - ima funkciju prezentacije brojnih tema o Tesli, od znanstvenih do popularnih, a

može se transformirati u predavaonicu ili izložbenu dvoranu (veličine 80m2, 50 sjedećih mjesta). Sastoji se od prezentacijske

dvorane s pratećom sistemskom sobom/režijom, info punktom, suvenirnicom, sanitarnog bloka te ostalim pomoćnim

prostorijama. Suvenirnica je dana u privatni najam a u njoj se prodaju autohtoni suveniri Like (npr.dijelovi nošnje) te suveniri vezani

za Nikolu Teslu (rakija u boci u obliku žarulje, majce, olovke, magneti.

Br. 9: Dječje igralište - svojim dizajnom asocira na strojeve, a pored svoje primarne funkcije - igre uz razvijanje motoričkih i

didaktičkih sposobnosti, mogu se objasniti i neke teme iz fizike. Četiri elementa dječjeg igrališta namijenjena su djeci od 2 do 6

godina, dok su preostala četiri namjenjena odrasloj djeci. Elementi su pristupačni djeci s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Br. 10: Vanjsko gledalište (ispod gospodarskog objekta) - namijenjeno za skupna predavanja i scenske nastupe;

Br. 11: Gospodarski objekt koji se nalazi uz samu Rodnu kuću - sastoji se od drvenog objekta sa slamnatim pokrovom kakav je

pripadao gospodarstvu roditelja Nikole Tesle. Riječ je rekonstrukciji troprostornog objekta koji se sastoji od kolnice, staje i ovčare;

Br. 12: Teslina rodna kuća u kojoj se nalazi Stalni postav (privatni i tehnički) prezentiran dokumentarnom građom, do sada

uglavnom neobjavljenom. Slikom, riječju i zvukom predstavljen je životni put i genijalnost velikog izumitelja Nikole Tesle. Postav su

ostvarili Hrvatski povijesni muzej i Tehnički muzej u Zagrebu uz koordinaciju Ministarstva kulture RH.

Br. 13: Crkva Sv. Petra i Pavla - parohijska crkva svetih apostola Petra i Pavla manja je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s

užim peterostranim svetištem i zvonikom na preslicu iznad glavnog pročelja. U njoj je Milutin, Teslin otac, svojedobno vršio

parohijsku službu;

Br. 14: Postojeće skulpture i klupe autora Zdenka Kolacija - ranije postavljene unutar memorijalnog centra, od toga tri skulpture i

sedam klupa.

Marketing i prodaja

Cjelokupan marketing i prodaja vrši se putem turističkih agencija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Mađarskoj. Najava

grupa vrši se unaprijed, a moguća je i direktna rezervacija termina putem telefona. U sklopu ponude Centra, posjetitelje se upućuje

i na posjet Muzeju Like Gospić.

Posjećenost centra, radno vri jeme i ci jena ulaznice

Ukupno ima oko 20-25.000 posjetitelja godišnje od čega najviše organiziranih grupa u razdoblju od svibnja do lipnja te od rujna do

listopada. Grupe uglavnom čine učenici osnovnih i srednjih škola, a u prosjeku bude 50 tak posjetitelja po grupi. U ljetnim

mjesecima češći su individualni posjetitelji (strani turisti) i obitelji.

Radno vrijeme centra (21.03. - 31.10.): utorak-nedjelja; 09:00-20:00h, a zimi svakim danom osim ponedjeljkom. Problem nastaje

zimi u razdoblju od studenog do ožujka kada je centar otvoren, ali neposjećen.

Cijena ulaznice: odrasli - 50 kn; grupe veće od 15 osoba - 30 kn; djeca iznad 7 g., učenici, studenti i umirovljenici - 20 kn; obitelji

(roditelji s djecom do 16 g.) - 80 kn.

Model upravljanja i financiranja

Vlasnik centra je Muzej Like Gospić, financiran od strane države, a dodatni izvor financiranja su ulaznice. Centrom upravlja osoba

postavljena od strane Muzeja koja vrši koordinaciju prodaje sa turističkim agencijama kao i direktnu rezervaciju i organizaciju grupa.

U centru je zaposleno 12 osoba.

Ostali sadržaj

Trenutno u ponudi nema ugostiteljskih objekata, ali je u planu izgradnja istoga na već otkupljenom zemljištu. Grad Gospić je u

potrazi za investitorom.

Program

Prodajni paket uključuje obilazak Tesline rodne kuće, multimedijalnog centra uz prikazivanje dokumentarca o Tesli i/ili obilazak

izložbe te demonstraciju ispitne stanice. Ukupno trajanje je 1,5 h.

4.1.1. Memorijalni centar „Nikola Tesla“, Smiljan



Web stranica

www.batana.org

Marketing i prodaja

Prodaju vodi jedna osoba na razini Ekomuzeja koja dogovara aktivnosti sa Turističkom zajednicom, Maistrom i

lokalnim agencijama. Preko Maistre uglavnom dolaze pojedinci (mlađi parovi bez djece), a preko lokalnih agencija

grupe (20 tak osoba po grupi). Značajna suradnja ostvarena je sa agencijom Elite koja redovno dovodi goste sa

manjih cruisera usidrenih u Rovinjskoj uvali.


Radno vrijeme:

lipanj, srpanj, kolovoz i rujan (svaki dan): 10-15h, 18-20h

ostali mjeseci (svaki dan osim ponedjeljka): 10-13h, 15-17h

u siječnju i veljači: samo uz najavu

Cijena po programima:

Program br. 1: 100 kn po osobi; Program br. 2: 180 kn po osobi; Program br. 3: 235 kn po osobi.

Za razdoblje od 15.06. do 15.09. posebna ponuda za 200 kn po osobi, a sastoji se od Programa br. 3.

U ljetnim mjesecima imaju 2-3 grupe dnevno, ali puno više individualaca (20-100) dok u postsezoni, posebno u

10.mjesecu (kad Maistra ima svoje veliko događanje), imaju i po 5-6 većih grupa na dan.


Ekomuzej batana registriran je od 2007.g. kao neprofitna udruga građana Kuća o barani. Upravljanje Ekomuzejom

provodi se na dvije razine: na razini užeg menadžmenta i na razini radnih sekcija kojima se realiziraju raznorodni

cjelogodišnji programi.

Upravljanje Kućom vodi vanjska tvrtka Muze d.o.o., specijalizirana za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i

turizmu.

Nositelj projekta i glavni financijer je Grad Rovinj, a glavni sponzor je T-Com. Inicijator je Marino Budicin, povjesničar

iz Rovinja.

Program

Uključuje vođeni obilazak stalnog postava uz 15-minutnu slide projekciju o dvomjesečnoj gradnji batane i

gastronomski doživljaj u "Spacio Matika", tipičnoj rovinjskoj konobi.

Za organizirane grupe izvan sezone, u ponudi su tri programa:

1. Posjet ekomuzeju+vožnja batanama uzduž rovinjskog poluotoka od malog mola do "Spacia Matika" + posjet

Spaciu s degustacijom vina 1/4 litre i porcija slanih inčuna ili mariniranih sardela. Trajanje: 60-90 min.


Spaciu s degustacijom vina 1/4 litre i porcija slanih inčuna ili mariniranih sardela + koncertni nastup folk sastava

"Batana" koji izvodi stare rovinjske ribarske napjeve, bitinade. Trajanje: 60-90 min.


Spaciu s gastronomskom ponudom koja uključuje: porsiju slanih inčuna ili mariniranih sardela, dagnje, prženu

mješanu ribu sa salatom, fritole, 1/4 malvazije ili crnog terana, voda, kruh + koncertni nastup u Spaciu fols sastava

"Batana" ili grupe "bitinadora" KUDa "Marco Garbin" koji izvodi stare rovinjske ribarske napjeve, bitinade. Trajanje:

120-180 min.

Peketu ponude pridodani su suveniri: malene skulpture batana s jedrom, makete, crteži, grafike i razglednice

povezane uz maritimnu rovinjsku tradiciju, nosači zvuka rovinjskih bitinada.

Kuća o batani

Logo Lokacija

U centru grada Rovinja.

Udaljenost od obližnjih centara:

Rijeka: 1h 22min; 91 km

Zagreb: 3h 11min; 251 km

Ljubljana: 2h 23min; 188 km

Trst: 1h 38 min; 105 km

Sadržaj centra

Kuća o batani sadrži:

- ulazni pult sa suvenirnicom

- Eko muzej sa 3 galerijska postava (100m2) - Izložba stalnog postava je multimedijalna: kratke i sažete prateće

tekstove dopunjavanju raznorodni vizualni sadržaji (muzejski predmeti, crteži, arhivske i suvremene fotografije,

filmovi, slide-projekcije i interaktivni izlošci). Jedinstven primjer inovativne upotrebe novih tehnologija (digitalnog

fotoaparata i kompjutera) upotrijebljen je u svrhu dokumentiranja tradicionalnog brodograditeljskog umijeća, a

rezultira komprimiranom 15-minutnom slide projekcijom koja u stalnoj izložbi pokazuje dvomjesečni proces

gradnje batane. Koristeći interaktivne izloške, posjetitelji odabiru željeni stupanj informacija, a mogu i interaktivno

pratiti razgovor protagonista izložbe na autohtonom rovinjskom jeziku. Posjet muzeju u pozadini prate zvuci

tipičnih rovinjskih ribarskih pjesama - bitinada. Stalna izložba komunicira na tri jezika:rovinjskom, hrvatskom i

talijanskom, a pomoću besplatnih deplijana na engleskom i na njemačkom jeziku.

- konoba "Spacio Matika" - nije u sklopu kuće, ali je sastavni dio programa, konoba služi za organizaciju glazbenih,

gastronomskih i sličnih programa.

Ostali sadržaj

U sklopu rada Kuće Batane, organizira se regata batanama jednom godišnje - u posljednoj regati sudjelovala je 31

brodica. Jedan od projekata Kuće je i publikacija "Recepti iz Kuće o batani" sa jedinstvenim receptima rovinjske

kuhinje, spravljenih od namirnica koje su se lovile batanom.

Izgled

4.1.2. Kuća o batani, Rovinj



Logo Lokacija

U Pakovom selu kraj Drniša, 10 min od

Nacionalnog parka Krka, 85 km od Zadra

i 85 km od Splita.

Sadržaj centra

Površine 15.000 m2, sadrži:

- autohtonu kuću od 250 m2 sa 6 soba i vinskim podrumom - u sklopu kuće nalazi se radionica starih zanata

- amfiteatar u zemlji, obložen kamenom - za folklorne predstave i organizaciju igara

- 2 restorana (kapaciteta za 550 i 150 ljudi)

- suvenirnica (suveniri kraja + suveniri po narudžbi - npr. brandirana torbica tvrtke čija grupa je u posjeti)

Etnoland Dalmati

Izgled

Web stranica

www.dalmati.com

Marketing i prodaja

Direktno surađuju s agencijama, hotelima i firmama, a ukupno imaju 500-njak partnera preko kojih organiziraju svoje grupe.

Osobna prodaja im više nije potrebna, jer su ankete pokazale da su gosti vrlo zadovoljni i sad im se agencije i hoteli

samostalno obraćaju.


Centar u 2011. godini planira imati oko 23.000 posjetitelja. Od 2007 do danas je prošlo oko 100.000 ljudi.

Posjećenost je vrlo dobra osim u siječnju te u razdoblju od 15.07. do 15.08.

Većinu posjetitelja čine grupe od 15 osoba na više, a organizirano dolaze preko agencija, hotela, firmi. Veliki dio gostiju dolaze

iz Hrvatske, ali je ipak više od 50% stranaca. Isključile li se klasična geo tržišta (Njemačka, Italija, Austrija) Etnoland posjećuju

grupe iz Azerbejđana, Brazila, Perua i sl.

Cijena se formira ovisno o aktivnostima koje odaberu (od 10 Eura po osobi na više). Restoran se otvara samo po najavi, a u

ponudi su tradicionalna jela Zagore.

Otvoreni su 364 dana u godini, imaju 10 stalno zaposlenih.


Etnoland je u privatnom vlasništvu obitelji Lokas. Privatna greenfield investicija, otvorena 2007.

Ostali sadržaj

Ovisno o potrebama i željama grupa, moguće je organizirati dovođenje konja, posebno tkanje torbica, izrada brandiranih

suvenira i sl.

Program

Program uključuje obilazak kuće s vodičem, degustacija vina u podrumu, folklornu predstavu u sklopu amfiteatra, ručak i sve

dodatno po tailor-made željama i potrebama. Obilazak kuće traje oko 1h gdje se, uz stalni postav i oko 100-njak predmeta iz

davnina, opisuje kako se nekad živjelo u Dalmatinskoj zagori. Prikazuje se i kuhanje peke koju kasnije gosti jedu u restoranu. U

vinskom podrumu degustira se vino, a prema dogovoru se u posebnoj sobi prikazuju stari zanati. Na vanjskom prostoru se,

osim folklornih predstava, organiziraju drevne igre, kao npr. bacanje "kamena s ramena" i sl.

Prosječni ostanak grupa je 3-5 sati.

Organiziraju i svadbe, domjenke, prezentacije.

4.1.3. Etnoland Dalmati, Pakovo selo



4.1.4. Ivanina kuća bajke, Ogulin

Na podruĉju Hrvatske u tijeku je razvoj još jednog kulturno-turistiĉkog projekta -„Ivanina kuća bajke“ u Ogulinu. „Ivanina kuća bajke“, nazvana i prvi djeĉji muzej, predstavlja multimedijalni i interdisciplinirani kulturni centar koji kroz likove iz bajki Ivane Brlić Maţuranić, roĊene Ogulinke, nastoji djeci prenijeti svijet mašte i ukljuĉiti ih u kreiranje vlastitog doţivljaja i interpretiranje priĉa iz davnina.

„Ivanina kuća bajke“, smještena u kompleksu frankopanskog kaštela iz 15. stoljeća, sadrţat će sljedeće elemente i aktivnosti:

1. Stalna izloţba - interaktivan i „hands on“ pristup kojim se, kroz ukljuĉivanje svih osjetila, posjetitelje uvodi u svijet bajke. Kad uĊu u kuću, djeca će naći zabavu u bajkama ukljuĉivanjem svih osjetila - stabla će priĉati bajke na sceniĉan naĉin, zvukovi i svjetla doĉaravat će ozraĉje fantastiĉnog svijeta Potjeha, Regoĉa, Stribora, Domaćih i drugih djeĉjih prijatelja, a tu su i zaĉarani dvorac, kula i sl.

2. Knjiţara – iskljuĉivo s bajkama i knjigama o bajkama;

3. Suvenirnica – prodaja lokalno proizvedenih, visokokvalitetnih proizvoda na temu bajki;

4. Multifunkcionalni prostor – namijenjen za izloţbe, projekcije, radionice i predstave;

5. Nakladniĉka djelatnost – specijalizirana za bajke;

6. Web stranica

7. Virtualni meĊunarodni referencijalni centar i on-line knjiţnica.

Nositelj ovog projekta je Grad Ogulin, a realizacija projekta još uvijek ĉeka sufinanciranje iz predpristupnog fonda Evropske unije IPA. Upravljanje centrom vodit će vanjska tvrtka.



Web stranica

www.palamaris.ro

Marketing i prodaja

Samostalno se promoviraju, kroz aktivnosti, projekte i direktne programe za djecu i roditelje.

Prisutni na facebooku i twitteru, trip advisoru, a imaju svoj newsletter sa najavama događanja.


Tura centrom - 4 Eura/osobi;

Paket za odrasle (tura centrom, tradicionalno kušanje hrane, kava ("on hot sand")/čaj, voda) - 12 Eura

Paket za djecu (tura centrom, tradicionalnu kušanje hrane, voda) - 7Eura/osobi

“Taste the culture” ručak 25 Eura/osobi; “Flavors of Transylvania” večera - 20 Eura/osobi

Interaktivni program za djecu (od 1 do 7 dana): smještaj 7 Eura, doručak 5 Eura, ručak 9 Eura, večera 7 Eura.

Aktivnosti za odrasle: smještaj 9 Eura, doručak 6 Eura, ručak 14 Eura, večera 12 Eura


Privatno vlasništvo obitelji Palamari u partnerstvu sa raznim institucijama (fakulteti - nacionalni i internacionalni, internacionalne

organizacije - npr. Slow food International Italy)

Sadržaj centra

Tradicionalni kompleks sastoji se od dvije drvene kuće, ortodoksne crkve originalno iz Maramuresa i sale za sastanke. Zajedno

kreiraju atmosferu i duh davno zaboravljene rumunjske kulture.

U kućama je organiziran smještaj i prehrana, a nudi se:

- prostor za radionice i sastanke

- suvenir shop

Program

Tradicionalne radionice izrade umjetnina (arts and crafts), crtanja, lokalne kuhinje.

Interaktivni programi

Vođene ture

Ručak i večera - tipična jela Transilvanije

Event centar

Mogućnost organizacije različitih aktivnosti (prema zahtjevu): trekking, photo hunting

Radionice za odrasle i djecu: dekoracija Uskršnjih jaja, izrada tradicionalnog nakita, tradcionalno bojanje stakla, tradicionalnog

plesa, radionice organske hrane, radionice modeliranja, organiziranog hodanja u prirodi i sl. Cijena radionice od 8 do 15 Eura na

sat.

Uz ovaj program, Centar je uključen u razne projekte sa različitim organizacijam, kao npr.;

"Prichindeii savureaza!” - projekt sa Slow Food International o važnosti sporog jedenja, a uključuje djecu, roditelje, lokalnu

zajednicu, trgovine prehranom.

“European Schools for Healthy Food” 2011 - sudjelovanje u konferenciji

"Interaction & Discovery 2010" - 7-dnevni boravak djece sa radionicama i predavanjima o pravima djeteta, edukaciji i kulturi.

Organiziraju se i edukativni treninzi, npr. Pilot Course on Child Rights for Professionals in Romania

4.1.5. Palamari kulturni centar, Rumunjska



Yakama Nacionalni Muzej i Kulturni Centar

Lokacija

Izgled

Yakama Nacionalni muzej i Kulturni centar nalazi se u mjestu

Toppenish, u državi Washington, USA.

Veći grad u okolici je Seattle, udaljen 264 km (2h i 40 minuta

vožnje), te Portland udaljen 268 km (3h vožnje)

Marketing i prodaja

Sadržaj centra

Centar je postavljen 1980.g. i predstavlja kampus koji nudi različite programe povezane za poviješću i kulturom Yakama

indijanaca.

Centar se sastoji od:

- nacionalnog muzeja ("Yakama Nation Museum")

- nacionalne knjižnice ("Yakama Nation Library")

- suvenirnice

- restorana ("Heritage Restaurant")

- kazališta ("Heritage Theater")

Svaki od navedenih objekata ima svoj logo i svoj program.

Ostali sadržaj

U blizini centra nalazi se:

Igralište za djecu, šetnica, šatori za iznajmljivanje.

Casino i ljetne otvorene pozornice za različite vrste predstava.

Program

Osim posjete muzeju i izložbama, redovno se organiziraju različiti eventi po mjesecima - npr. natjecanje u bojanju (knjižnica),

kulturna noć filmova (kazalište), izrada nakita (knjižnica), nalaženje skrivenog "blaga", npr. "egg hunt" (po cijelom centru), noć

kušanja gastro specijaliteta (restaurant), čitanje priča uz kazališnu predstavu.

Jedna prostorija muzeja iznajmljuje se za sastanke dok se u restoranu organiziraju banqueti i ručkovi za grupe.

http://www.yakamamuseum.com/home.php

Svaki dio centra (muzej, knjižnica) je samostalno odgovoran za marketing i prodaju, ali su aktivnosti po tom pitanju vrlo slabe. Ne

postoji odjel marketinga i prodaje koji bi sustavno radio na promociji i privlačenju turista.


Najjača sezona je proljeće i jesen kada u tjednu centar posjeti i do 20tak grupa (najčešće škole i umirovljenici). Manji dio grupa su

internacionalni turisti, ali najviše posjetitelja je iz lokalnih zajednica i države Washington.

Centar je otvoren sedam dana u tjednu, od 8h/9h do 17h.

Cijena ulaznice:

Odrasli (19-54 god) - 33 kn;

Odrasli (od 55 god na dalje) - 22 kn;

Djeca (11-18 god) - 22 kn;

Djeca (0 - 10 god) - 11 kn;

Obitelji s djecom (2 odraslih+2 djece ispod 18 god) - 82 kn;

Vojnici - 22 kn;

Grupe - 136 kn


Financiran od strane države

Web stranica

4.1.6. Yakama nacionalni muzej i kulturni centar, Washington, USA



Kao dodatni dio ove analize, a u svrhu što jasnijeg pribliţavanja tematike i razumijevanja potencijala Kuće, na pregled se daje uspješan primjer iz Austrije koji je od postojećeg proizvoda stvorio tematsku atrakciju. Iako se ne bavi direktno temom kulturnog nasljeĊa već za bazu uzima trţišno pozicioniran luksuzni proizvod, ovaj primjer pokazuje naĉin kvalitetne nadogradnje proizvoda kroz kreiranje dodatnih vrijednosti i pruţanje motiva za konkretizaciju svoje razvojne misije i krajnjih ciljeva tvrtke.

4.1.7. Swarovski svjetovi kristala, Austrija

Swarovski Kristallwelten - Swarovski svijetovi kristala

Lokacija

Smješten u mjestu Wattens, Austrija,

udaljen 19 km od Innsbrucka i 171 km

(1h i 40 min) od Salzburga.

Izgled



Osnova centra je tura kroz kristalni svijet u sklopu divovskog objekta (nazvan Giant). Tura se provodi kroz 14 stalnih

postava/točaka koje su smještene u podzemnim komorama.

Za djecu je u ponudi njima prilagođen program sa turama, radionicama i proslavama rođendana.

Za obitelji s djecom posebno je definiran program sa "Turom Divom" (u originalu "Tour of the Giant") - uključuje interaktivnu

turu kroz 14 podzemnih komora, mogućnost organizacija piknika u parku s dječjim igralištem.

Posebno se marketira i prodaje gastro ugođaj "Culinary Delights in the Giant"

Za odrasle se dodatno nudi festival komorne glazbe koji se održava jednom godišnje.

Sadržaj centra

Cjelokupno područje Svijetova kristala sastoji se od glavnog objekta (centra) u kojem je stalni umjetnički postav, shopa -

najvećeg Swarovski dućana u svijetu, restorana, dizajniranog parka i dječjeg igrališta.

Imponzatan ulaz u glavni centar (nazvan Giant) predstavlja planina-glava diva iz koje teče voda.

Centar sadrži 14 podzemnih komora od kojih svaka pruža drugačiji ugođaj:

1. Ulazna prostorija - izložena kristalna dijela poznatih umjetnika

2. "Mehaničko kazalište" - hodajuće instalacije muškarca i žene i prikaz njihovog odnosa.

3. "Kristalna palača" - kaleidoskop sastavljen od 590 ogledala u boji tvore spektakl praćen glazbom Briana Ena.

4. "Zimski san" - umjetničko dijelo sastavljeno od tisuće kristala i čeličnih objekata koje tvore zimski ugođaj, dizajnirano od

poznatih dizajnera McQueen i Boontje.

5. "Kristaloskop" - najveći kaleidoskop na svijetu projicira bezbrojne varijacije kristala.

6. "Kristalno kazalište" - pokretljiva igra kristalnih figura u kojoj posjetitelj postaje glavni glumac.

7. "Kristalna kaligrafija" - svjetleće instalacije sa temom minimaliziranja jezičnih barijera.

8. "Ledeni prolaz" - konstrukcija u obliku tunela/prolaza u kojoj se, pri svakom koraku posjetitelja, pale i mijenjaju svjetla.

9. "Blago Diva" - izložene stvari (nakit, potrepštine) koje je, prema legendi, Div nosio sa sobom na putovanjima.

10. "La Primadonna Assoluta" - snimak koncerta sopranistice Jssye Norman, održanog u Kristalnoj palači, ovdje projiciran na

tisuću kristala.

11. "55 miliona kristala" - kombinacija ambijentalne glazbe, svjetlosti, ručno oslikanih komponentni i najnovije kompjutorske

tehnologije tvori grandiozan objekt u pokretu.

12. "Refleksije" - svijet kristala dokumentiran na 48 poligona u formi slika, grafika, ilustracija i animiranih filmova.

13. "Kristalna šuma" - instalacije od prirodnog i umjetnog materijala koje prikazuju kontrast prirode i tehnologije, posvećeni

elementima vatre, vode i kristala.

14. "Bezvremenski Swarovski" - povijest obitelji Swarovski.

Kao zadnja komora u nizu (15), nalazi se "Kristalna bina" odnosno trgovina kristalima posebno dizajnirana u atmosferi izmjene

dana i noći, u igri između svjetla i zvukova. U sklopu ovog prostora nudi se organizacija manjih evenata, a u okviru restorana i

određenih dvorana može se smjestiti 500 sjedećih mjesta za prezentacije, zabave, koncerte i sl.

Na izlazu iz Centra ulazi se u posebno dizajnirani park u obliku labirinta i sa instalacijama u prostoru.

Svaka od komora kao i sam park dijelo je poznatog svjetskog umjetnika - Brian Eno, Tord Boontje, Alexandar McQueen, Jim

Whiting, Andy Warhol, André Heller, i sl.

Ostali sadržaji

Centar nudi posebnu ložu za pripadnike Društva Swarovski kristala kojih u svijetu ima oko 350.000. U loži se nudi VIP

tretman - besplatan ulaz, piće, poklon.

Program

Web stranica

http://kristallwelten.swarovski.com

Marketing i prodaja

Centar ima svoj odjel marketinga, a prodaju vrši preko svoje zasebne tvrtke "Swarovski Tourism Services" koja ima i svoje

poslovnice u Beču i Innsbrucku.

Osim unaprijed najavljenih grupa, obiteljskih programa i individualnih posjeta, centar prodaje pakete proizvoda koji uključuju

smještaj u Innsbrucku (npr. Crystalised culinary stop-over, Tyrolean crystal walking week)


Centar godišnje posjeti oko 650.000 posjetitelja od čega 50% su grupe. Najposjećeniji mjeseci su srpanj, kolovoz i prosinac.

Otvoren svaki dan od 9h do 18:30, tijekom cijele godine, osim 15 dana u studenom radi inventure.

Dnevno je organiziran shuttle bus iz Innsbrucka, vozi svaka 2 h u razdoblju od 9h do 17h.

Cijena ulaznice:

Individualci - 70 kn

Grupe (min. 10 osoba) - 59 kn

Djeca do 12 g (u pratnji), članovi Swarovski društva, posjetitelji Swarovski shopa - besplatno

Model upravl janja i financiranja

Centar je privatiziran i pripada obitelji Swarovski, a ima i svoje 2 podružnice (Swarovski Innsbruck i Swarovski Wien)



4.1.8. Zaključak

Iz prethodno prezentiranih primjera te sagledavanjem njihovih prednosti i nedostataka, moţe se zakljuĉiti da postoji nekoliko elemenata zajedniĉkih za uspješno funkcioniranje kulturnih centara:

Kulturni centri su uglavnom udaljeni od samog centra grada, osim ako se u tu svrhu ne pre-namjenjuje objekt u staroj jezgri grada (primjer Rovinj).

Od ostalih većih gradova udaljeni su 1 do 3 sata voţnje automobilom (u prosjeku 2,5h) pa su time pogodni za poludnevne i cjelodnevne izlete.

Uglavnom nemaju smještajne kapacitete u sklopu centra ili imaju par kreveta/soba na raspolaganju kako bi mogli ponuditi višednevne programe.

Kroz svoju ponudu programa, aktivnosti i djelovanja utjelovljuju specifiĉnosti kraja i kroz kreativne pristupe nastoje istaknuti jedinstvenost povijesne vrijednosti i bogatstvo naroda, obiĉaja, izuma i dostignuća.

U svom sadrţaju ukljuĉuju:

o stalni postav,

o prostor za radionicu/sastanke,

o suvenirnicu,

o restoran/konobu.

U stalnom postavu nude odreĊenu izloţbu uz multimedijalno postavljen interaktivni sadrţaj praćen glazbom i filmskim projekcijama kako bi posjetiteljima prenijeli što stvarniji doţivljaj prezentirane tematike. U tom pravcu, a u skladu sa ţeljama posjetitelja, organiziraju i ţive prezentacije odreĊenih segmenata kulture kraja (obiĉaja, zanata, kuhanja).

Klasiĉan program ukljuĉuje voĊenu turu i demonstraciju odreĊenih dijelova/aktivnosti, a prema preferencijama posjetitelja postoje na raspolaganju i druge „tailor made“ aktivnosti koje se unaprijed dogovaraju i organiziraju. Na taj naĉin centri postaju platforma stalnog stvaranja novih programa i kreacije novih oblika doţivljaja samog proizvoda i kulture.

Restoran/konoba ne djeluje kao „à la carte“ restoran već se u funkciju stavlja prema potrebi odnosno prema unaprijed najavljenim grupama i aktivnostima. Sukladno tome definira se jelovnik, koliĉina jela i preduvjeti za eventualne prezentacije i/ili radionice kuhanja domaćih jela i pića.

Obzirom da su centri smješteni uglavnom u prirodnom okruţenju izvan obliţnjeg grada/destinacije, na raspolaganju imaju najĉešće i vanjski prostor za produţeni boravak (park, igralište) ili za organizaciju dodatnih sadrţaja na otvorenom (folklorni ples, igre za odrasle i sl.).

Upravljanje i poslovanje kulturnim centrima dijeli se na tri moguća naĉina:

o Kad je centar u drţavnom vlasništvu (i/ili pod upravljanjem drţavnog muzeja), djeluje kao drţavna ustanova – djelatnici su zaposlenici muzeja, pristup je pasivan i nedostaje prodajno-marketinških aktivnosti.

o Kad je grad odnosno lokalna zajednica nositelj i financijer centra, ali je centar u sluţbi neprofitne udruge dok je upravljanje



povjereno vanjskoj tvrtci specijaliziranoj za upravljanje kulturnim centrima.

Djelatnici su zaposlenici udruge odnosno njene registrirane „pod-djelatnosti/sekcije“ koja moţe biti profitna (npr. restoran), a nije u suprotnosti sa zakonom o neprofitnim udrugama. Pristup je puno aktivniji, u interesu lokalnih vlasti i pojedinaca.

o Kad je centar potpuno privatna investicija i djeluje kao privatna obiteljska tvrtka. U tom smislu, pristup je izuzetno pro-aktivan i suradnja se ostvaruje sa mnogobrojnim vanjskim partnerima.

Centri se ĉesto ukljuĉuju u projekte tematike kompatibilne samom centru na razini lokalne zajednice kako bi time još više djelovali na osviještenost mještana te na taj naĉin ojaĉali svoju poziciju i brand na lokalnom trţištu.

Faktori uspjeha svakog projekta su:

Interesantan proizvod – koji se moţe eksploatirati na zanimljive i raznovrsne naĉine;

Lokacija – u blizini većih gradova i turistiĉki razvijenih regija;

Ljudi – obrazovani, inventivni, osviješteni, zaigrani, spremni na uĉenje i rad u timu.



5. ANALIZA I PROCJENA LOKACIJE

5.1. Analiza lokacije

5.1.1. Opis lokacije i pristupnosti

Lokacija Kuće smještena je unutar športsko-rekreacijske zone Halubjan, koja prema DPU-u ukupno iznosi 17,2 ha. Površina graĊevne ĉestice namijenjene za Kuću iznosi 3.100 m2, a vodi se pod društvenom namjenom s mogućnošću smještaja ugostiteljsko-turistiĉke namjene (T) i trgovaĉke namjene (K).

Lokacija se nalazi na izoliranom mjestu, u neposrednoj blizini ţupanijske ceste (Rijeka-Klana-Rupa) s koje do lokacije vodi mala cesta duţine od cca. 400m.

Trenutni problem pristupa lokaciji je neadekvatnost prilazne ceste koja se mora projektirati i izvesti prije nego što se uopće poĉne graditi Kuća. Prema zakonu, potrebno je najprije ishodovati graĊevinsku dozvolu za cestu, a onda tek lokacijsku i graĊevinsku dozvolu za samu lokaciju.

Centar Viškova udaljen je od lokacije Kuće 3-4 minute voţnje, a stajalište redovne autobusne linije koja vozi ţupanijskom cestom (Rijeka-Viškovo-Klana) 10 minuta hoda. Od Rijeke je lokacija udaljena cca 20 minuta (8,5 km), a od rijeĉke zaobilaznice, ĉvorišta Rujevica, cca. 10 min voţnje automobilom.

Lokacija se nalazi na laganoj padini s koje se, s jedne strane, pruţa pogled na dva nogometna igrališta u neposrednoj blizini, a s druge strane, na Kastav i obliţnje breţuljke.

Autobusna

stanicaLokacija

ZKZ

Županijska

cesta



Smještena u prirodnom i mirnom okruţenju, lokacija ima mnogo prirodnog svjetla i osunĉanosti tokom godine te nesmetanu cirkulaciju ĉistog zraka.

Otvorenost i smještaj lokacije daje dojam dobre pristupaĉnosti i otvara mogućnost za postizanje visoke atraktivnosti.

5.1.2. Sadržaji u okruženju

Vrijednost objekta, njegovo pozicioniranje, prodajnost i mogućnost efektivnog poslovanja je u odreĊenoj mjeri uvijek ovisno o aktivnostima i obiljeţjima prostora na kojem se objekt nalazi. Okruţenje predstavlja vaţan aspekt cjelokupne slike nekog objekta.

U neposrednoj blizini lokacije nalaze se dva nogometna igrališta koja, za sad, sluţe za potrebe lokalne zajednice. U okviru cjelokupne zone Halubjan, u planu je izgradnja sportsko-rekreativnih sadrţaja koji će uz zatvorene objekte tipa



dvorane za tenis, bazenskog kompleksa i trgovaĉkih programa, imati i vjeţbališta na otvorenom, parkirališta i sl.

Kao podruĉje prepoznato i bogato po gastronomskoj ponudi, blizina restorana i pansiona (ucrtana na donjoj karti) pruţa lokaciji znaĉajnu prednost.

Znaĉajan sadrţaj ovog podruĉja je Spomen dom Ivana Matetića Ronjgova, koji se nalazi uz sam pansion Ronjgi te je od lokacije Kuće udaljen cca. 5-7 minuta voţnje. Kompatibilan po svojoj tematici i znaĉajan po izvanrednom kulturnom nasljeĊu, predstavlja dodatni argument za nadogradnju programa Kuće i jaĉanje vrijednosti kulturnog proizvoda kao vodećeg proizvoda Općine Viškovo kao turistiĉke destinacije.

Jedna od novijih turistiĉkih atrakcija Viškova koja oţivljava duh izletišta u prirodi definitivno su šetnica Plešivac (sa odmorištima i pripadajućom biciklistiĉkom stazom) i pješaĉka staza Lonĉeva griţa koja ima mogućnost spajanja velikog dijela rijeĉkog prstena. Ova kombinacija pruţa dodatne mogućnosti kreiranja programa i aktivnosti Kuće te daje motiv za još kvalitetnije turistiĉko povezivanje svih prednosti Općine u atraktivnu turistiĉku destinaciju. Šetnice imaju nekoliko ulaza od kojih je najbliţi lokaciji Kuće udaljen na 25 minuta hoda ili 10 minuta autom.

U samom centru Viškova, osim skulpture Zvonĉara u parku i na kriţanju kod restorana Mladenka te u Marĉeljima - Ilovca, te skulpture nekadašnjih

Najbliži ulaz na pješačku

stazu

Lokacija

ZKZ

Restorani Mladenka i Podroom

Boćalište

Restoran

Nono Frane

Restoran i ribarnicaMaretina

Restoran Zona

2

Restoran i

ribarnicaBatela

Pansion

Šmrika

Restoran

Ronjgi

Restoran

Intimni kutak

Restorani

Ferdinand i TImun

Spomen dom

Ivan MatetićRonjgov



zanimanja (mlekarica, kosac, kopaĉ i druge moderne skulpture od drva) koje se nalaze se u parku osnovne škole Sv. Matej, nema znaĉajnijeg turistiĉkog sadrţaja.



5.2. Procjena lokacije

Kriteriji evaluacije prema razliĉitim interesnim skupinama

Atraktivnost i pogodnost lokacije se razliĉito vrednuje sa aspekta razliĉitih interesnih grupa. Tako se jedni kriteriji primjenjuju na potencijalne goste hotela, a drugi na investitore i operatere te na stanovništvo i ekonomske subjekte koji se nalaze u okruţenju predviĊene realizacije projekta. Stoga su prilikom selekcije uzete u razmatranje tri razliĉite interesne grupe koje su presudne za evaluaciju:

Vrijednosni kriteriji razlikuju se u zavisnosti od razliĉitih interesnih grupa, tako da su svakom kriteriju pripisani razliĉiti ponderi u odnosu na razvojni scenarij. Do toga se dolazi postupkom ponderiranja svakog kriterija u zavisnosti od toga koja se konceptualna orijentacija slijedila prilikom evaluacije lokacije (od 1 = manje vaţno do 3 = veoma vaţno). Razliĉite grupe i njihovi vrijednosni kriteriji objašnjeni su u nastavku.

1. Pogodnost i atraktivnost s aspekta tržišta/gosta

Ovdje se radi o evaluaciji sa aspekta trţišta / potencijalnog gosta hotela. Vaţni parametri za gosta obuhvaćaju opću dostupnost i dostupnost turistiĉkih atrakcija, turistiĉke infrastrukture, centra grada i poslovnih objekata i okruţenje lokacije hotela obuhvaćajući primjerice smetnje (buka, prljavština, zagaĊenost).

2. Pogodnost i atraktivnost s aspekta zajednice /destinacije

Hotel u ovom pogledu ima utjecaj na urbanu sredinu. Osnovna pitanja se odnose na postojanje komunalne infrastrukture i integraciju u postojeći prometni sistem. Suštinsko za zajednicu je i stimulacija lokalne ekonomije (sa kupovinom i potrošnjom, ĉime se naroĉito stimulira lokalni biznis). Utjecaj izgradnje hotela na postojeću rezidencijalnu strukturu (stanovnike) znatno varira u zavisnosti od lokacije do lokacije.

TakoĊer je za lokalnu vlast znaĉajna i raspoloţivost parcela, tj. da li je prostor dostupan svim zainteresiranim investitorima ili uvjeti kupovine i stjecanja vlasništva predstavljaju barijere za kupovinu parcela.

Interesi

stanovništva i ekonomije

(LOKALNA ZAJEDNICA)

Interesi

investitora i operatora

(INVESTITORI)

Interesi gostiju

(TRŢIŠTE)



3. Pogodnost i atraktivnost s aspekta investitora / operatera

Vaţni kriteriji za operatere su pogodnost lokacije za organiziranje operativnog poslovanja hotela kao što su mogućnosti dostave, mogućnosti pristupa itd., infrastruktura parcele kao primjerice raspoloţivi prikljuĉci za kanalizaciju itd., vidljivost sa ulice i jednostavan pristup (pješice) do turistiĉkih sadrţaja, mogućnosti eventualnog dodatnog proširenja i sl.

U financijskom pogledu takoĊer je neophodno posebno tretirati troškove kupnje parcele i/ili povezane troškove i naknadne troškove izgradnje.

Procjena pogodnosti lokacije obavlja se u formi bodovnog ocjenjivanja, a u procesu ocjenjivanja priloţenom u nastavku.

a) Razliĉiti ponderi za pojedinaĉne vrijednosne kriterije

Ponderi Kriteriji za atraktivnost / pogodnost potencijalne lokacije su

Manje vaţno

Vaţno

Vrlo vaţno

b) Vrijednosna skala od 1 do 5 bodova koja se odnosi na atraktivnost i pogodnost potencijalne lokacije za pojedinaĉne vrijednosne kriterije

Bodovi Procjena pogodnosti lokacije

Vrlo loše

Loše

Srednje

Dobro

Izvrsno

c) Mnoţenjem pondera (1-3) sa vrijednosnim faktorom (bodovi od 1-5) rezultira u teoretski minimalnom broju bodova od 1 i maksimalnom broju bodova od 15 za svaki pojedinaĉni kriterij.

d) Da bi se svakoj interesnoj grupi dala jednaka teţina, odreĊuje se prosjeĉna vrijednost za svaku interesnu grupu (zajednicu, trţište i investitore). Da bi se dobila opća ocjena obraĉunava se prosjeĉna vrijednost ove tri interesne grupe (prosjeĉne vrijednosti svake interesne grupe).

Individualno ocjenjivanje lokacije se obraĉunava prema sljedećim bodovima u tabeli:

Ukupni bodovi Pogodnost

100 – 85% Izvrsna

84 – 65% Dobra

64 – 55% Ograniĉena

54 – 45% Izraţeno ograniĉena

ispod 45% Nepogodna

Analiza lokacije pokazuje izvrsnu primjerenost lokacije za predmetni projekt, rezultati analize ilustrirani su u sljedećim grafovima:



Vaţnost Ocjena

3 -vrlo važno

2 - važno

1 - manje važno

5 - izvrsno

4 - dobro

3 - srednje

2 - loše

1 - vrlo loše

0 - neocijenjeno

Primjerenost obzirom na trţište/goste 83%

Imidţ destinacije 2 2

Viškovo još uvijek nije dovoljno prepoznato kao turistiĉka

destinacija iako u svojoj ponudi nudi lokalne manifestacije,

šetnice i restorane tradicionalne kuhinje.

Pristup 3 4

Pristup Viškovu poboljšan je otvorenjem novog ĉvora na rijeĉkoj

zaobilaznici-Rujevica, ali je pristup samoj lokaciji još uvijek pod

teretom gustog lokalnog prometa samog centra Viškova.

Turistiĉka infrastruktura i turistiĉke usluge

u destinaciji2 3

Turistiĉka infrastruktura kao ni usluge nisu dostatne, ali se ulaţe

u njihovo poboljšanje.

Ambijentalno i prirodno okruţenje 3 5

Lokacija je na atraktivnom poloţaju jer je izolirana od centra,

smještena na padinama breţuljka, u samoj prirodi, s pogledom

na Kastav i okolicu.

Vidljivost s lokacije i na lokaciju 2 4 Izvrsna vidljivost s lokacije i vrlo dobra na lokaciju.

Buka i oneĉišćenje 3 5 Minimalna buka i oneĉišćenje.

Blizina gradskom centru i turistiĉkim

atrakcijama2 4

Lokacija je u blizini centra Viškovo kao i druge atrakcije općine -

Ustanove I.M.Ronjgova. Blizu je šetnica koja povezuje Općinu s

općinom Kastav i njenim atrakcijama.

Sigurnost 3 5 Lokacija nudi visoku razinu sigurnosti za svoje goste.

Primjerenost obzirom na lokalnu zajednicu 93%

Zainteresiranost općinske vlasti 3 5Općinske vlasti podrţavaju projekt i aktivno rade na uvoĊenju

potrebnih promjena.

Zainteresiranost mještana i lokalne

zajednice3 4

Znaĉajan uĉinak na razvoj cijele Općine - dodatni prihod Općini

i veća samosvjest mještana.

Utjecaj na imidţ Općine 3 5Pozitivan uĉinak na imidţ u smislu razvoja turizma - uvrštavanje

Općine na kartu atraktivnih turistiĉkih toĉaka.

Primjerenost obzirom na investitora 88%

Raspoloţivost graĊevne površine 3 5 Površina je dovoljno velika za razvoj potrebnih sadrţaja.

Komunalna infrastrruktura 3 5Planirana, predhodni radovi su izvoĊenje nove pristupne

prometnice sa svom potrebnom infrastrukturom

Zoniranje, prostorno planiranje i

ograniĉenja3 4

Trenutni prostorni i detaljni prostorni plan omogućava društvenu

namjenu. Nema većih ograniĉenja za razvoj projekta.

Mogućnosti razvitka 3 4 Definirano općinskim prostornim planom i zakonima.

Investicijska procedura i izazovi 3 4

Dinamika u pribavljanju dozvola i strukturiranje financiranja

predstavljaju dva glavna ĉimbenika u realizaciji projekta.

IzvoĊenje pristupne ceste za potrebe objekta unutar drugih

investicijskih ulaganja.

UKUPNA ATRAKTIVNOST I PRIMJERENOST 87%

ANALIZA LOKACIJE - Zaviĉajna kuća zvonĉara, Viškovo

Kriteriji za ocjenu atraktivnosti i

pogodnosti lokacijeKomentar



Horwath HTL, Listopad 2011.

Primjerenost obzirom na investitora

UKUPNA ATRAKTIVNOST I PRIMJERENOST

Primjerenost obzirom na lokalnu zajednicu

Primjerenost obzirom na trţište/goste

83%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

tota

l

93%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

tota

l

88%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

tota

l

87%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

0

1

2

3

4

5Pristup

Turistiĉka infrastruktura i turistiĉke usluge u destinaciji

Ambijentalno i prirodno okruţenje

Vidljivost s lokacije i na lokacijuBuka i oneĉišćenje

Blizina gradskom centru i turistiĉkim atrakcijama

Sigurnost

0

1

2

3

4

5Zainteresiranost općinske vlasti

Zainteresiranost mještana i lokalne zajedniceUtjecaj na imidţ Općine

0

1

2

3

4

5

Raspoloţivost građevne površine

Komunalna infrastrruktura

Zoniranje, prostorno planiranje i ograniĉenja

Mogućnosti razvitka

Investicijska procedura i izazovi



5.3. Implikacije na projekt

Temeljeno na gore prezentiranoj evaluaciji lokacije, Kuća se nalazi na izvrsnoj lokaciji za razvoj poslovanja.

Provedena analiza pokazuje kako je lokacija smještena u prirodnom okruţenju s minimalno buke i zagaĊenja. Pozicija omogućava dobar pristup, uz prethodno potrebnu izgradnju pristupne ceste.

Nalazi se na lokalnoj cesti niske frekventnosti tako da se ne moţe raĉunati na usputne posjetitelje, već samo one koji ciljano (planirano i organizirano) dolaze u Zaviĉajnu kuću Zvonĉara. Obzirom na planove u budućnosti i poboljšanje povezanosti, omogućit će se i turistima u tranzitu neplanirani posjet. U tom smislu treba takoĊer veliku paţnju posvetiti kvalitetnom oznaĉavanju.

Pogled s lokacije, planirani sadrţaji u neposrednoj blizini kao i postojeći objekti pruţaju lokaciji mnogobrojne prednosti i opravdavaju upravo njen izbor za izgradnju Kuće.

Obzirom na trenutnu nedostupnost jasno definiranih lokacija i sadrţaja prema novom Planu za zonu Halubjan, teško je implicirati direktne utjecaje koje će dodatni sportsko-rekreativni sadrţaji imati na lokaciju.

No, neovisno o tome, atributi lokacije su brojni i snaţni tako da uvelike nadmašuju sve eventualno slabije strane lokacije koje su navedene u analizi.



6. PRIJEDLOG PROIZVODA

6.1. Razvoj projekta

6.1.1. Terminski razvoj projekta

Ovo poglavlje daje pregled projekta i kljuĉnih trenutaka u njegovom razvoju.

U 2008.g., ĉelnici općine Viškovo odluĉili su ozbiljnije promišljati o potencijalima razvoja turizma na podruĉju općine, kako bi se dodatno mobilizirali postojeći potencijalni resursi (kulturna baština, gastronomija i sl.) te povećala zaposlenost i standard stanovnika. Posebno je, osnivanjem Turistiĉke zajednice Općine Viškovo (01.12.2008.), postavljena platforma za osmišljavanje i upravljanje razvojem turizma Viškova.

U 2009. je dovršen Strateški okvir razvoja turizma Općine Viškovo izraĊen od strane Horwath HTL, ĉije su preporuke prezentirane u ostalim poglavljima ove studije.

Općinsko vijeće je prihvatilo dokument i donijelo odluku da se pristupi realizaciji jednog od 5 projekata predloţenih u Strateškom okviru.

Angaţiran je Horwath HTL za izradu koncepta i strategije razvoja te studije trţišnog pozicioniranja i ocjene ekonomske isplativosti projekta.

Općina je osigurala zemljište za razvoj projekta.

Daljnji koraci:

dovršenje izvještaja: Trţišna strategija i financijska pre-feasibility studija,

nakon izrade Studije planira se prezentacija projekta svim potencijalnim zainteresiranim stranama i strukturiranje financiranja kako bi se projekt realizirao,

rješavanje pitanja pristupne ceste (izdaje se graĊevinska dozvola, investitor Općina Viškovo) – informacije dodati naknadno,

priprema dokumentacije za financiranje i prezentacija projekta (kroz period 2-3 godine),

realizacija projekta (oko 2015/2016).

6.1.2. Vlasnička struktura

Investitor na projektu Zaviĉajna kuća Zvonĉara je Općina Viškovo. Općina će biti vlasnik zemljišta na kojem će se izgraditi Kuća. Dodatnu investiciju se nadaju financirati iz predpristupnih fondova EU ili sliĉnog izvora financiranja.



6.2. Definiranje proizvoda

6.2.1. Opis proizvoda – pozicioniranje

Polazna razmišljanja pri definiranju proizvoda, koja se odnose na svrhu koja se ţeli postići:

matiĉni objekt zvonĉarima i drugim kulturno-umjetniĉkim udrugama koje su aktivne na podruĉju općine, sa prostorima za njihove potrebe (uprava društava, društvene prostorije, ekonomati za odlaganje rekvizita i sl.

muzejski postav, kako bi se na jednom mjestu izloţila i adekvatno prezentirala graĊa vezana za zvonĉare i njihovu tradiciju

mogućnost odrţavanja radionica, predavanja, seminara i drugih dogaĊanja vezanih i nevezanih uz zvonĉare i ostale udruge

ukljuĉivanje posjetitelja u programe i razvoj aktivnog kulturnog turizma

objekt mora interaktivno i proaktivno promicati doţivljaj koji se bazira na kulturnoj-umjetniĉkoj i gastronomskoj baštini kraja, na naĉin da posluje profitabilno

Inspiracija za ovakav pristup definiranju proizvoda Zaviĉajne kuće Zvonĉara nalazi se u poznatoj izreci:

“Reci mi i zaboravit ću. Pokaži mi i možda ću zapamtiti.

Ukljuĉi me i razumjeti ću.”

Konfucije

Proizvod je definiran kao:

ZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA – ustanova koja za cilj ima oĉuvanje i popularizaciju kulturne baštine Viškova i tradicije zvonĉara te razvoj atraktivne ponude kulturnog turizma sa ciljem ostvarivanja profita.

Na temelju gornjih kriterija definirani su sadrţaji objekta. Popis prostora sa iskazom površina je dan u slijedećoj tabeli.



Na temelju ovih sadrţaja Kuća moţe organizirati slijedeće aktivnosti7

1. obilazak stalnog postava – prijedlog koncepta

U obliku etnografske zbirke, stalni postav prezentira razvoj Zvonĉara kroz povijest, razloge njihova nastajanja i osnovnu poantu njihova odrţavanja (tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa). Putem slika i video zapisa prezentiraju se odjevni elementi i rekviziti (maska, zvona, balta ili baĉuka), a putem audio i video zapisa prezentira se zvonjava i njihov obilazak po selima, obiĉaji pri svakom dolasku, hrana i piće. Stalni postav ukljuĉuje i elemente pripreme Zvonĉara za ophod, njihovo oblaĉenje, sakupljanje i zagrijavanje. Dio postava postavlja se u stvarnoj veliĉini sa popratnom scenografijom i audio-vizualnim efektima.

2. edukativni sadržaji - radionice

prostor za radionice koncipiran je u dva dijela, tako da se istovremeno mogu odrţavati dvije radionice. Prostori su napravljeni jednostavno, sa puno svjetla, tako da se mogu lako i brzo tematski dekorirati. TakoĊer, potrebno je osigurati prostor za spremanje potrebnih rekvizita, materijala i pribora, te postaviti odgovarajući, multifunkcionalni namještaj (lako sklopive stolice, stolovi koji se mogu postavljati u razliĉite formacije, i sl.)

7 prema Strateškom okviru razvoja turizma Općine Viškovo

Pregled sadrţaja sa površinama - Zaviĉajna kuća Zvonĉara, Viškovo

Iskaz površina neto m2

javni prostoriulazni hol 93,00shop - suveniri 52,00

galerijski prostor 177,00

radionice 56,00

sanitarije 27,00

garderoba 18,00

kantina sa skladistem 94,00

pomoćni prostori

administracija - uprava 34,00

drustva ( 2 prostorije ) 43,00

dvorana za sastanke 60,00

ostalo

arhiv/ spremište 13,00

depo/ spremišta 58,00

tehnika ( podrum) 58,00

komunikacije 70,00

ukupno unutrašnji prostori - neto 853,00

ukupno unutrašnji prostori - bruto 946,83

vanjski prostori

terasa 114,00

prilazni trg/ pješačke staze 128,00

parkirališta 287,00

prilazna cesta, dostava 415,00

hortikultura 600,00

ukupno vanjski prostori 1.544,00



Tematika radionica moţe biti slijedeća (primjeri):

Izrada maski

Šivanje karnevalske odjeće

Izrada suvenira Viškova

Izrada zvona i sl.

U okviru edukacije, organiziraju se i tematska predavanja tokom cijele godine, javno otvorena i zatvorena predavanja prema upitu. Teme predavanja vezane su za povijest i tradiciju Zvonĉara te za povijest mjesta u Općini Viškovo:

Tradicija zvonĉara

Tradicije vezane za pust

Razliĉite prezentacije / demonstracije (5-10 minuta programa), koje su unaprijed pripremljene i dogovorene, u izvedbi uvjeţbane grupe:

iskoreografirani ples zvonĉara

„spaljivanje“ mesopusta i druge pusne tradicije

kratki dramski prikaz pusnih obiĉaja (ples, pjesma, i sl.)

3. prodaja suvenira

Prodaja suvenira vezanih za Viškovo i zvonĉarsku tradiciju, kao na primjer:

DVD-ovi o Zvonĉarima

Knjige o povijesti Zvonĉara, razglednice sa slikama Zvonĉara

Ruĉno izraĊeni suveniri: drveni zvonĉari, zvona, maske, baĉuke

Majice (kakve nose zvonĉari, sa grbom Općine i sl.)

Domaći likeri, rakije pakirane u posebne boce (npr. u obliku zvona) kao tradicionalno piće Zvonĉara

drugi.

Pri planiranju ponude suvenira, takoĊer treba paţnju posvetiti kreiranju razliĉitih cjenovnih razreda, od olovaka i magneta primjerenih segmentu školske djece, do manjih umjetniĉkih djela i skupocjenijih suvenira koje će cijeniti individualni posjetitelji ili organizirana grupa više plateţne moći.

4. gastronomske prezentacije / radionice

Ovaj segment aktivnosti ukljuĉuje razliĉite programe vezane uz gastronomiju, od kratkih degustacija do radionica koje ukljuĉuju kuhanje, te organizaciju obroka bez elemenata programa

prezentacija tradicionalnih jela regije, radionice i degustacije

prezentacije i predavanja o zanatima, tradiciji, raznim tehnologijama vezane za obradu namirnica i pripremu jela

povijesne priĉe, legende, mitologije o hrani, prehrani, proizvodnji ili zanatima

5. zabavni programi

Ova skupina aktivnosti moţe koristiti sve prostore u Kući, kao i vanjski prostor, a ovdje navodimo neke prijedloge:



tematski obraĊeni specifiĉni programi (djeĉji roĊendani, domjenci i sl.)

igre koje ukljuĉuju neke elemente zvonĉarske tradicije

dogaĊanja vezana za obljetnice i ostale proslave društava i udruga

ostali eventi, ovisno o naruĉitelju

6.2.2. Proizvodi

Za potrebe ove studije potrebno je formirati programe sa odreĊenim trajanjem i sadrţajima, koji su namijenjeni odreĊenoj ciljnoj skupini, kako bi mogli kvantificirati proizvod, korisnike i cijenu te izraditi financijske projekcije.

Formirali smo osnovne tipove proizvoda, koji proizlaze iz kombinacije gore opisanih sadrţaja i aktivnosti. Svaki program se oblikuje od nekoliko elemenata sadrţaja, ovisno o ciljnoj skupini, sezoni, trajanju, i sl.

poludnevni program (trajanje sa putovanjem 3-4 sata, 2 sata programa)

Primjer 1.:

15 minuta dolazak, piće dobrodošlice

30 minuta predavanje sa kratkom projekcijom filma

30 minuta obilazak muzeja sa vodiĉem

30 minuta degustacija lokalnih vina ili sliĉno

15 minuta slobodno vrijeme (muzej, suvenirnica)

Primjer 2.:


30 minuta obilazak muzeja i demonstracija zvonĉarskih obiĉaja

60 minuta radionica na temu izrade jednostavnog suvenira na temu zvonĉarskih maski


cjelodnevni program (trajanje sa putovanjem 6-8 sati, 2-4 sata programa)

Primjer 1.:


45 minuta obilazak muzeja i film

15 minuta pauza

30 minuta ruĉak

60 minuta tematska igra na otvorenom




Primjer 2.:


60 minuta obilazak muzeja i predavanje

15 minuta pauza

45 minuta kulinarska radionica i degustacija

30 minuta ruĉak


Gore navedeni programi su samo primjeri kreiranja kvalitetnog i zaokruţenog proizvoda koji je interesantan ciljanim segmentima trţišta, koje moţemo definirati vremenski, sadrţajno i financijski. U poslovanju Kuće programi će se definirati ovisno o trţištu i njegovim potrebama u tom trenutku.

Za svaku grupu programa ćemo odrediti cijenu, na temelju cijena na trţištu s jedne strane te kalkulacije direktnih i indirektnih troškova s druge strane.

6.2.3. Izvori potražnje

Izvori potraţnje su definirani na temelju interesa:

1. školske i predškolske grupe,

2. turistiĉke grupe (u tranzitu ili stacionirani u regiji),

3. individualni posjetitelji (obitelji, graĊani zrele dobi);

te na temelju geografskog kriterija, do 2 sata voţnje od Viškova (ograniĉili smo se na Primorsko-goransku i Istarsku ţupaniju).

Ciljni segmenti su podijeljeni u slijedeće skupine, obzirom da je razliĉit marketinški pristup svakoj od njih:

turistiĉke grupe – na proputovanju / turi, potrebna intenzivna suradnja sa turistiĉkim agencijama,

turistiĉke grupe – smješteni u regiji – jednodnevni izlet, suradnja sa hotelima, lokalnim agencijama i vlastiti angaţman,

uĉenici osnovnih i srednjih škola te predškolska djeca, vlastiti angaţman, organizacija od strane agencija,

individualni posjetitelji – lokalna promocija.

Turistiĉke grupe – tranzit

Kako je vrlo teško kvantificirati ovaj segment, za potrebe financijske projekcije napravit ćemo objektivnu procjenu na temelju iskustva i poznavanja trendova u industriji.

Pretpostavke ćemo specificirati u poglavlju Financijske projekcije.

Glavni prodajni kanal za ovaj segment bi trebale biti turistiĉke agencije.



Turistiĉke grupe - stacionirane

Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku u 2010. godini8 je bilo oko 170.000 posjetitelja muzeja i galerija na podruĉju Primorsko goranske ţupanije, te još oko 100.000 posjetitelja vaţnijih turistiĉkih znamenitosti i atrakcija, što zajedno iznosi oko 12% ukupnog broja turista u ţupaniji, te moţemo zakljuĉiti da je to udio turista koji barem jednom tokom svog boravka posjeti jednu kulturnu ustanovu / atrakciju za vrijeme svog boravka u destinaciji.

Ako pretpostavimo da nisu sve ustanove ukljuĉene u statistiĉko praćenje, pretpostavit ćemo, za potrebe ove studije da je 20% odmorišnih turista zainteresirano za posjet kulturnoj ustanovi / atrakciji.

Kao glavno podruĉje izvora su definirane regije Krk, Crikveniĉka i Opatijska Rivijera te grad Rijeka (nije ukljuĉena Istra, obzirom da se pretpostavlja da sama ima dovoljno zanimljivosti pa će turisti prvo izabrati podruĉje gdje su stacionirani, mada i ona predstavlja potencijalno trţište).

Potencijalna potraţnja definira se na temelju slijedećih polazišta i pretpostavki:

Prema dostupnim podacima, ove regije godišnje posjeti 1,3 milijuna turista; pretpostavlja se da je oko 70% posjetitelja došlo zbog godišnjeg odmora (80% se u prosjeku realizira u sezoni (lipanj – rujan) te se pretpostavlja da je 90% od toga došlo radi odmora) te da je njih 20% predstavlja „pool“ potencijalne potraţnje, što iznosi 182.000

Ovaj broj predstavlja turiste u regiji koji su zainteresirani za posjet kulturnoj atrakciji. Ako pretpostavimo da će 5% njih posjetiti Viškovo, dolazimo do mogućih oko 9.000 posjetitelja iz skupine turistiĉke grupe.

Glavni prodajni kanali za ovaj segment bi trebali biti lokalne agencije i hoteli te sama Kuća. U tom sluĉaju promotivno prodajni dio je najvećim dijelom odraĊen od strane ustanove, ali organizacijski i operativno, potrebna je suradnja sa turistiĉkim agencijama.

Predškolska i školska djeca

Slijedeći segment potraţnje su djeca iz djeĉjih vrtića i osnovnih i srednjih škola, koja mogu organizirano dolaziti za vrijeme školske godine, kada to vrijeme i obaveze dopuštaju, na edukativne programe i radionice. Glavni prodajni kanal za ovaj segment bi trebala biti sama Zaviĉajna kuća Zvonĉara, odnosno njen voditelj. Mnogo ovisi o snalaţljivosti te osobe i njenim sposobnostima promocije i prodaje. Za potrebe ove studije ćemo pretpostaviti da će Zaviĉajna kuća Zvonĉara uspjeti ugovoriti odreĊeni broj godišnjih posjeta sa ovim edukativnim

8 usporedba sa prethodnim godinama nije bila moguća jer je klasifikacija znamenitosti ukljuĉenih u statistiĉkopraćenje mijenjana tijekom posljednjih godina. tako je na primjer u 2007. u Primorsko goranskoj ţupaniji zabiljeţeno oko 650.000 posjetitelja halerija, muzeja, spomenika, kulture, manifestacija i sl. (nije moguće povući paralelu).

Kalkulacija potencijalne potraţnje

koeficijent broj turista

1.300.000

0,7 910.000

0,2 182.000

Horwath HTL



ustanovama. Kalkulacija je raĊena samo na temelju broja djece u Primorsko-goranskoj i Istarskoj ţupaniji. Kako se broj djece ne mijenja drastiĉno, moţe se oĉekivati kontinuitet u ovom segmentu.

Potencijalnu potraţnju za kulturnim proizvodom definirat ćemo na temelju slijedećih polazišta i pretpostavki:

ukupno predškolske i školske djece na odabranom podruĉju ima oko 67.500

pretpostavimo da prvi rani predškolski uzrast otpada, te ostaje oko 90%. Ako pretpostavimo da je pola njih zainteresirano a da će 20% realizirati posjet Zaviĉajnoj kući Zvonĉara, onda proizlazi da je „pool“ potencijalne potraţnje oko 12.000 godišnje.

Kao potencijalna trţišta mogu se uzeti i Zagreb, Karlovaĉka ţupanija, te Slovenija.

6.2.4. Model poslovanja i upravljanja

Upravljanje i poslovanje Zaviĉajnom kućom Zvonĉara od izuzetne je vaţnosti za njenu uspješnost i za ostvarivanje definiranog potencijala.

Obzirom da je nositelj projekta Kuće Općina Viškovo koja će, sredstvima pretpristupnog i strukturnih fondova EU-e, nastojati osigurati sredstva za izgradnju i realizaciju ovog projekta, potrebno je definirati kako će se Kućom poslovati i upravljati.

Na trţištu postoje tri modela poslovanja i upravljanja kulturnim centrima:

1. Drţavno vlasništvo – kulturni centar se vodi kao muzej i pod potpunim je nadzorom drţavnog muzeja, financiran od strane drţave. Zaposlenici su drţavni sluţbenici kojeg direktno isplaćuje muzej, a jedini prihod ostvaruje se preko ulaznica.

2. Neprofitno udruţenje – kulturni centar posluje kao neprofitna udruga, ali kroz radne sekcije odnosno registrirane pod-aktivnosti ostvaruje profit. Zaposlenici rade kao ĉlanovi udruge, ali se isplaćuju preko radnih sekcija. Upravljanje centrom moţe biti povjereno vanjskoj tvrtci.

3. Javno-privatno partnerstvo – kulturni centar se daje na upravljanje privatnoj tvrtci koja u potpunosti preuzima poslovanje sa odreĊenom naknadom javnoj vlasti i sa podjelom odgovornosti oko javnih pitanja. Javni sektor ovdje ostaje u nadzoru centra i ima pravo na uvid u sve segmente poslovanja.

Istarska ţupanijaPrimorsko-goranska

ţupanijaUKUPNO

Broj vrtića 129 104 233

Broj djece u vrtićima 6.767 7.958 14.725

Broj osnovnih škola 106 121 227

Broj učenika u osnovnim školama 14.815 20.106 34.921

Broj srednjih škola 45 57 102

Broj učenika u srednjim školama 7.264 10.607 17.871

Ukupno djece u vrtićima i učenika 67.517

Izvor: DZS Priopćenja, travanj 2011.



Napominjemo da je potrebno ozbiljnije promišljanje o modelu poslovanja i upravljanja i sa poreznog aspekta.

Zaviĉajna kuća Zvonĉara, kao jedan od znaĉajnijih projekata na razini Općine koji višedimenzionalno utjeĉe na lokalnu zajednicu, kako kroz jaĉanje kulturne svijesti, podizanja znaĉajnosti kulturne baštine tako i do ukljuĉivanja zajednice u kreaciju samog proizvoda, nameće rješenje da se uspostavi javno-privatno partnerstvo i da se omogući da se centrom upravlja na profitan i trţišno orijentiran naĉin.

MeĊutim, neovisno o odabranom modelu, neophodno je postaviti osobe koje će proaktivno stvarati i prodavati programe na lokalnom, regionalnom i internacionalnom trţištu. U tu svrhu potrebno je odabrati menadţera koji će sa svojim timom postaviti strategiju prodaje i koji će planiranim aktivnostima na trţištu utjecati na stvaranje brenda, izgradnju imidţa i jaĉanju strateške pozicije na turistiĉkom trţištu.

Osim što je potrebno konstantno unaprjeĊivati postojeću ponudu i konzistentno raditi na kvaliteti sadrţaja u i oko Kuće, potrebno je definirati prodajne kanale i marketinške aktivnosti kojima će se ostvariti zacrtani cilj. Kuća mora imati mogućnost direktne prodaje i organizacije prodajno-marketinških aktivnosti, ali je isto tako od velike vaţnosti dogovoriti suradnju s putniĉkim agencijama da programe Kuće uvrste u svoju ponudu i da, svojim prijedlozima, omoguće što efikasniju prodaju programa.



7. ULAGANJA I MODEL FINANCIRANJA

7.1. Pregled investicije

Ukupna vrijednost investicije za Zaviĉajnu kuću Zvonĉara je oko milijun Eura, struktura investicije je prikazana u slijedećoj tablici:

Napomena: u strukturi investicije nisu prikazane stavke vrijednosti zemljišta, koje je u vlasništvu Općine te komunalna i ostala davanja.

Za potrebe ove studije, nije napravljena analiza strukture financiranja, te se ekonomska analiza temelji na projektnoj osnovi (da li je projekt operativno profitabilan i razina isplativosti u uvjetima dostupnosti potrebnih investicijskih sredstava).

U koordinaciji s klijentom, predlaţemo da se za potrebe Finalnog izvještaja definira model financiranja kakav će se prezentirati u Studiji te se eventualno ispitaju opcije i potencijal servisiranja financijskih obveza.

Procjena ukupne investicije - Zavičajna kuća Zvončarastavka neto m2 bruto m2 euro/m2 euro ukupno

ukupno unutrašnji prostori 853,00 946,83 € 900,00 € 852.147,00ukupno vanjski prostori 1.544,00 € 88,41 € 136.500,00preopening troškovi € 35.000,00ukupna investicija € 1.023.647,00



8. PROJEKCIJA POSLOVNOG PLANA

8.1. Metodologija

Trţišne i financijske projekcije su pripremljene za razdoblje poslovanja objekta od 10 godina koristeći bottom up pristup, na temelju trţišnog pozicioniranja i proizvoda prezentiranog u prethodnim poglavljima ovog dokumenta te na to vezanih specifiĉnih pretpostavki.

Sve financijske projekcije su utemeljene na postojećim makroekonomskim uvjetima u Hrvatskoj koji ukljuĉuju aktualne porezne stope i druge ekonomske uvjete. Financijske projekcije su takoĊer bazirane na trţišnim pretpostavkama koje podrazumijevaju trţišnu situaciju i trendove bez znaĉajnih trţišnih poremećaja.

Prihodi i troškovi u P&L projekcijama su iskazane u neto iznosima koji ne ukljuĉuju porez na dodanu vrijednost. Format izvještaja je temeljen na „Uniform System of Accounts for Lodging Industry“ (USALI) koji prezentira i analizira prihode i troškove te efikasnost poslovanja po pojedinim odjelima, a modificiran je za potrebe konkretnog projekta.

Financijski podaci su izraţeni u valuti Euro. Projekcije raĉuna dobiti i gubitka izraĊene su u stalnim cijenama. Primijenjena godišnja stopa inflacije je 2%.

8.2. Pretpostavke i projekcije

8.2.1. Pretpostavke upravljanja

Model poslovanja i upravljanja koji je temeljen na visoko profesionalnom pristupu prodaji;

Ĉlanstvo u nekoj asocijaciji ili udruţenju kulturnih institucija u turizmu ili sliĉnim institucijama;

Kreativnost u formiranju programa koji su atraktivni i prilagoĊeni pojedinim segmentima potraţnje;

„Domaćinski“ pristup upravljanju i troškovima.

8.2.2. Tržišne pretpostavke i generiranje prihoda

Aktivnosti vezane za marketing (brandiranje, promocija, izrada potrebnih materijala, ugovaranje prodaje i sl.) moraju zapoĉeti barem 6 mjeseci prije poĉetka poslovanja;

Trţišne i financijske projekcije su pripremljene za period od 10 godina;

Prihodi i troškovi su projicirani bottom-up, po segmentu, po mjesecima za prvu poslovnu godinu;



Pretpostavlja se da će Kuća raditi od sijeĉnja do kraja listopada, a da će tijekom studenog i prosinca biti zatvorena za posjetitelje zbog obnove postava, redovnog odrţavanja, godišnjih odmora i sl.;

Radno vrijeme će biti dvokratno osim tijekom pune sezone kad se predviĊa i najveći promet, zbog uštede na troškovima zaposlenih; koncept Kuće ionako predviĊa vrlo mali udio sluĉajnih prolaznika, gotovo ĉitava poslovna aktivnost odvija se uz najavu i prethodnu pripremu;

Prihodi su projicirani na naĉin da se pretpostavila dinamika po mjesecima po segmentima (broj grupa, prosjeĉni broj posjetitelja po grupi, neto prihod po posjetitelju);

U prvoj godini je predviĊeno 11.280 posjetitelja, što je realno za oĉekivati uzevši u obzir broj posjetitelja nekih drugih kulturno povijesnih atrakcija u regiji, blizinu podruĉja sa velikom masom turistiĉke potraţnje na relativno kratkoj udaljenosti te kreiranje atraktivnog i inovativnog proizvoda i ozbiljni pristup njegovoj prodaji;

Pretpostavljeno je da će najintenzivnija aktivnost biti u tri specifiĉna perioda: u vrijeme karnevala, period od oţujka do lipnja, te rujan-listopad;

U stabiliziranoj godini (ĉetvrta godina poslovanja) na dalje predviĊeno je 17.680 posjetitelja godišnje;

Pretpostavke i kalkulacija broja posjetitelja za prvu godinu po mjesecima prikazane su u slijedećoj tabeli:



PROJEKCIJA BROJA POSJETITELJA U PRVOJ GODINI POSLOVANJAZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

po organizaciji dolaska i tržišnim segmentima 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godišnje

Organizirani poludnevni programi

Broj dolazaka 5 5 5 6 8 4 0 0 4 10 0 0 47

Prosječan broj posjetitelja po dolasku 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40

Grupe - vrtići, škole 200 200 200 240 320 160 0 0 160 400 0 0 1.880

Broj dolazaka 0 0 2 4 4 10 5 5 10 4 0 0 44


Turističke grupe - tranzit 0 0 60 120 120 300 150 150 300 120 0 0 1.320

Broj dolazaka 0 0 0 8 8 16 10 10 20 5 0 0 77


Turističke grupe - izleti 0 0 0 200 200 400 250 250 500 125 0 0 1.925

Ukupno 200 200 260 560 640 860 400 400 960 645 0 0 5.125

Organizirani cjelodnevni programi

Broj dolazaka 0 0 10 12 16 8 0 0 8 20 0 0 74


Grupe - vrtići, škole 0 0 400 480 640 320 0 0 320 800 0 0 2.960

Broj dolazaka 0 0 1 2 2 5 3 3 5 2 0 0 22


Turističke grupe - tranzit 0 0 30 60 60 150 75 75 150 60 0 0 660

Broj dolazaka 5 5 0 8 8 16 10 10 20 5 0 0 87


Turističke grupe - izleti 125 125 0 200 200 400 250 250 500 125 0 0 2.175

Ukupno 125 125 430 740 900 870 325 325 970 985 0 0 5.795

Neorganizirani dolasci

Broj dolazaka 10 10 4 5 6 10 15 15 10 5 0 0 90


Individualni posjeti (obitelji i sl.) 30 30 12 15 18 30 45 45 30 15 0 0 270

Broj dolazaka 10 10 4 5 6 10 15 15 10 5 0 0 90


Ostali posjetitelji (poslovni gosti i sl.) 10 10 4 5 6 10 15 15 10 5 0 0 90

Ukupno 40 40 16 20 24 40 60 60 40 20 0 0 360

UKUPNO

Grupe - vrtići, škole 200 200 600 720 960 480 0 0 480 1.200 0 0 4.840

Turističke grupe - tranzit 0 0 90 180 180 450 225 225 450 180 0 0 1.980

Turističke grupe - izleti 125 125 0 400 400 800 500 500 1.000 250 0 0 4.100



Ukupan broj posjetitelja 365 365 706 1.320 1.564 1.770 785 785 1.970 1.650 0 0 11.280

Organizirani poludnevni programi 200 200 260 560 640 860 400 400 960 645 0 0 5.125

Organizirani cjelodnevni programi 125 125 430 740 900 870 325 325 970 985 0 0 5.795

Neorganizirani dolasci 40 40 16 20 24 40 60 60 40 20 0 0 360

Prosjeĉan dnevni broj posjetitelja 12 13 23 44 50 59 25 25 66 53 0 0 31

STRUKTURA POSJETITELJAZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

% 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godišnje

Grupe - vrtići, škole 54,8% 54,8% 85,0% 54,5% 61,4% 27,1% 0,0% 0,0% 24,4% 72,7% 0,0% 0,0% 42,9%

Turističke grupe - tranzit 0,0% 0,0% 12,7% 13,6% 11,5% 25,4% 28,7% 28,7% 22,8% 10,9% 0,0% 0,0% 17,6%

Turističke grupe - izleti 34,2% 34,2% 0,0% 30,3% 25,6% 45,2% 63,7% 63,7% 50,8% 15,2% 0,0% 0,0% 36,3%

Individualni posjeti (obitelji i sl.) 8,2% 8,2% 1,7% 1,1% 1,2% 1,7% 5,7% 5,7% 1,5% 0,9% 0,0% 0,0% 2,4%

Ostali posjetitelji (poslovni gosti i sl.) 2,7% 2,7% 0,6% 0,4% 0,4% 0,6% 1,9% 1,9% 0,5% 0,3% 0,0% 0,0% 0,8%

Ukupan broj posjetitelja 3,2% 3,2% 6,3% 11,7% 13,9% 15,7% 7,0% 7,0% 17,5% 14,6% 0,0% 0,0% 100,0%

Organizirani poludnevni programi 54,8% 54,8% 36,8% 42,4% 40,9% 48,6% 51,0% 51,0% 48,7% 39,1% 0,0% 0,0% 45,4%

Organizirani cjelodnevni programi 34,2% 34,2% 60,9% 56,1% 57,5% 49,2% 41,4% 41,4% 49,2% 59,7% 0,0% 0,0% 51,4%

Neorganizirani dolasci 11,0% 11,0% 2,3% 1,5% 1,5% 2,3% 7,6% 7,6% 2,0% 1,2% 0,0% 0,0% 3,2%



Dinamika broja posjetitelja po mjesecima za prvu godinu poslovanja i struktura posjetitelja po segmentima grafiĉki su prikazane na slijedećim grafovima:

Pretpostavke za kalkulaciju broja posjetitelja kroz desetogodišnje razdoblje projekcije prikazane su u slijedećoj tabeli:

Cijene paketa i ulaznica projicirane su na temelju usporedbe sa cijenama ulaznica i programa kompetitivnog seta, te svedene na prosjek u skladu sa metodologijom studije isplativosti na razini pre-feasibility.

Cijene su izraţene u neto iznosima u Eurima.

PredviĊen je prihod od prodaje suvenira na temelju pretpostavke da će 60% posjetitelja kupiti suvenir po prosjeĉnoj cijeni od 4 Eura.

PredviĊen je dodatni prihod od pića obzirom da će bar biti otvoren za vrijeme kada je Kuća otvorena za posjetitelje.

Prihod od najma je predviĊen jer se pretpostavlja da će prostori Kuće biti interesantni vanjskim korisnicima (sluţbe lokalne uprave i poduzetnici) za prezentacije, sastanke, domjenke i sl.). prihod od hrane i pića od tog dijela poslovanja nije projiciran ali definitivno predstavlja potencijal.

Projekcije prihoda za prvu godinu poslovanja detaljno su prikazane u slijedećoj tabeli:

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Broj posjetitelja po segmentima po mjesecima u prvoj godini poslovanja

Grupe - vrtići, škole Turističke grupe - tranzit

Turističke grupe - izleti Individualni posjeti (obitelji i sl.)

Ostali posjetitelji (poslovni gosti i sl.)

43%

18%

36%

2% 1%

Struktura posjetitelja po segmentima u prvoj godini poslovanja

Grupe - vrtići, škole

Turističke grupe - tranzit

Turističke grupe - izleti

Individualni posjeti (obitelji i

sl.)

Ostali posjetitelji (poslovni

gosti i sl.)

PROJEKCIJA BROJA POSJETITELJA U 10-OGODIŠNJEM PERIODUZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

PERIOD POSLOVANJA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Grupe - vrtići, škole 4.840 5.953 7.025 7.587 7.587 7.587 7.587 7.587 7.587 7.587

Turističke grupe - tranzit 1.980 2.435 2.874 3.104 3.104 3.104 3.104 3.104 3.104 3.104

Turističke grupe - izleti 4.100 5.043 5.951 6.427 6.427 6.427 6.427 6.427 6.427 6.427

Individualni posjeti (obitelji i sl.) 270 332 392 423 423 423 423 423 423 423

Ostali posjetitelji (poslovni gosti i sl.) 90 111 131 141 141 141 141 141 141 141

Ukupan broj posjetitelja 11.280 13.874 16.372 17.682 17.682 17.682 17.682 17.682 17.682 17.682

Organizirani poludnevni programi 5.125 6.304 7.438 8.033 8.033 8.033 8.033 8.033 8.033 8.033

Organizirani cjelodnevni programi 5.795 7.128 8.411 9.084 9.084 9.084 9.084 9.084 9.084 9.084

Neorganizirani dolasci 360 443 523 564 564 564 564 564 564 564

Prosjeĉan dnevni broj posjetitelja 31 38 45 48 48 48 48 48 48 48

Prosjeĉan prihod po posjetitelju (€) 17 17 18 18 18 19 19 19 20 20

Napomena: Rast broja posjetitelja tijekom 10.g. razdoblja pretpostavljen je na temelju projiciranog rasta prihoda umanjenog za 2%d inflacije



PROJEKCIJA PRIHODA U PRVOJ GODINI POSLOVANJAZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo tekuće cijene

po vrstama usluga 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godišnje

Poludnevni programi

Broj posjetitelja 200 200 200 240 320 160 0 0 160 400 0 0 1.880

Prosječna cijena po posjetitelju (€) 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

Grupe - vrtići, škole 1.600 1.600 1.600 1.920 2.560 1.280 0 0 1.280 3.200 0 0 15.040



Turističke grupe - tranzit 0 0 600 1.200 1.200 3.000 1.500 1.500 3.000 1.200 0 0 13.200



Turističke grupe - izleti 0 0 0 2.000 2.000 4.000 2.500 2.500 5.000 1.250 0 0 19.250

Prihod poludnevnih programa (€) 1.600 1.600 2.200 5.120 5.760 8.280 4.000 4.000 9.280 5.650 0 0 47.490

Cjelodnevni programi



Grupe - vrtići, škole 0 0 6.000 7.200 9.600 4.800 0 0 4.800 12.000 0 0 44.400

Broj posjetitelja 0 0 30 60 60 150 75 75 150 60 0 0 660


Turističke grupe - tranzit 0 0 600 1.200 1.200 3.000 1.500 1.500 3.000 1.200 0 0 13.200



Turističke grupe - izleti 2.500 2.500 0 4.000 4.000 8.000 5.000 5.000 10.000 2.500 0 0 43.500

Prihod cjelodnevnih programa (€) 2.500 2.500 6.600 12.400 14.800 15.800 6.500 6.500 17.800 15.700 0 0 101.100

Ulaznice


% plaćenih ulaznica 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Broj plaćenih ulaznica 30 30 12 15 18 30 45 45 30 15 0 0 270

Prosječna ulaznica po posjetitelju (€) 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3



% plaćenih ulaznica 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Broj plaćenih ulaznica 10 10 4 5 6 10 15 15 10 5 0 0 90

Prosječna ulaznica po posjetitelju (€) 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5


Prihod ulaznica (€) 140 140 56 70 84 140 210 210 140 70 0 0 1.260

Suveniri


% kupljenih suvenira 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60%

Broj kupljenih suvenira 219 219 424 792 938 1.062 471 471 1.182 990 0 0 6.768

Prosječna cijena suvenira (€) 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

Prihod suvenira (€) 876 876 1.694 3.168 3.754 4.248 1.884 1.884 4.728 3.960 0 0 27.072

Piće


% konzumacija pića 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70% 70%

Broj konzumacija pića 256 256 494 924 1.095 1.239 550 550 1.379 1.155 0 0 7.896

Prosječna cijena pića (€) 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2

Prihod pića (€) 383 383 741 1.386 1.642 1.859 824 824 2.069 1.733 0 0 11.844

Dnevni najam prostora

Broj prostora za sastanke 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 6 2

Broj dnevnih najmova prostora 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 24

Ukupan broj dnevnih najmova prostora 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 12 56

Prosječna cijena dnevnog najma (€) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50

Prihod najma prostora (€) 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 600 2.800

UKUPNO

Poludnevni programi 1.600 1.600 2.200 5.120 5.760 8.280 4.000 4.000 9.280 5.650 0 0 47.490

Cjelodnevni programi 2.500 2.500 6.600 12.400 14.800 15.800 6.500 6.500 17.800 15.700 0 0 101.100

Ulaznice 140 140 56 70 84 140 210 210 140 70 0 0 1.260

Suveniri 876 876 1.694 3.168 3.754 4.248 1.884 1.884 4.728 3.960 0 0 27.072

Piće 383 383 741 1.386 1.642 1.859 824 824 2.069 1.733 0 0 11.844

Dnevni najam prostora 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 600 2.800

Ukupan prihod (€) 5.699 5.699 11.492 22.344 26.240 30.527 13.618 13.618 34.217 27.313 200 600 191.566

Prosjeĉan prihod po posjetitelju (€) 16 16 16 17 17 17 17 17 17 17 0 0 17

STRUKTURA PRIHODAZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

% 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godišnje

Poludnevni programi 28,1% 28,1% 19,1% 22,9% 22,0% 27,1% 29,4% 29,4% 27,1% 20,7% 0,0% 0,0% 24,8%

Cjelodnevni programi 43,9% 43,9% 57,4% 55,5% 56,4% 51,8% 47,7% 47,7% 52,0% 57,5% 0,0% 0,0% 52,8%

Ulaznice 2,5% 2,5% 0,5% 0,3% 0,3% 0,5% 1,5% 1,5% 0,4% 0,3% 0,0% 0,0% 0,7%

Radionice 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Suveniri 15,4% 15,4% 14,7% 14,2% 14,3% 13,9% 13,8% 13,8% 13,8% 14,5% 0,0% 0,0% 14,1%

Piće 6,7% 6,7% 6,5% 6,2% 6,3% 6,1% 6,1% 6,1% 6,0% 6,3% 0,0% 0,0% 6,2%

Dnevni najam prostora 3,5% 3,5% 1,7% 0,9% 0,8% 0,7% 1,5% 1,5% 0,6% 0,7% 100,0% 100,0% 1,5%

Ukupan prihod (€) 3,0% 3,0% 6,0% 11,7% 13,7% 15,9% 7,1% 7,1% 17,9% 14,3% 0,1% 0,3% 100,0%

10.000

20.000

30.000

40.000



Dinamika prihoda po mjesecima za prvu godinu poslovanja i struktura prihoda po vrstama grafiĉki su prikazane na slijedećim grafovima:

U narednim godinama pretpostavljen je rast prihoda kako slijedi:

o 25% u prvoj godini

o 20% u drugoj godini

o 10% u trećoj godini

o 2% u ĉetvrtoj i preostalim godinama holding perioda

8.2.3. Financijske pretpostavke

U projekciji poslovnih troškova, struktura troškova je prilagoĊena stvarnim troškovima koji proizlaze iz poslovanja.

Ne-distribuirani poslovni troškovi (administracija, odrţavanje, prodaja i marketing te troškovi reţija) projicirani su na temelju standarda za sliĉne objekte, uz prilagodbu zbog objektivnih specifiĉnosti.

Troškovi rada su projicirani na temelju radnih sati, po vrstama radnog mjesta po sezonama. Kuća će imati ukupno 3 stalno zaposlena i dodatna dva djelatnika će upošljavati tijekom najintenzivnijih perioda poslovanja. Prosjeĉni trošak po zaposlenom projiciran je na 1.357 Eura u prvoj godini poslovanja, te se povećava 2% godišnje. Ovi zaposleni predstavljaju fiksni trošak, dok je trošak vodiĉa, voditelja programa i/ili radionica predviĊen kao varijabilni trošak programa.

Direktni trošak programa obuhvaća trošak vodiĉa (izraĉunat kao prosjek na bazi pretpostavke da je satnica 150kn) i materijalni trošak obroka.

Pretpostavlja se da će dio suvenira izraĊivati sama udruga odnosno Kuća pa će i njihovi troškovi biti manji.

Ostali troškovi poslovanja su predviĊeni sukladno tipu poslovanja i operativnim pretpostavkama koje su prethodno navedene.

0

10.000

20.000

30.000

40.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Prihodi po vrsti po mjesecima u prvoj godini poslovanja

Poludnevni programi Cjelodnevni programi Ulaznice

Suveniri Piće Dnevni najam prostora

25%

53%

1%

14%

6%

1%

Struktura prihoda u prvoj godini poslovanja

Poludnevni programi

Cjelodnevni programi

Ulaznice

Suveniri

Piće

Dnevni najam prostora

PROJEKCIJA TROŠKOVA RADA U PRVOJ GODINI POSLOVANJAZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo tekuće cijene

stalni (fizički

broj = prema

satima rada

prosječno

mjesečno)

sezonci (fizički

broj prosječno

mjesečno)

broj mjeseci

rada sezonaca

sezonci (prema

satima rada

prosječno

mjesečno)

ukupno (prema

satima rada

prosječno

mjesečno)

prosječna

mjesečna bruto

plaća po

zaposlenom (€)

ukupni godišnji

troškovi rada

(€)

Muzej i suvenirnica 1 1 4 0,33 1,33 900 14.400

Bar (i kuhinja po potrebi) 1 1 6 0,50 1,50 1.000 18.000

Marketing i prodaja 1 0,00 1,00 2.500 30.000

Ukupno 3 2 5 0,83 3,83 1.357 62.400



Nakon stabiliziranja, prosjeĉne cijene, prihodi i troškovi rastu po stopi inflacije (2%) ukoliko nije drugaĉije navedeno.

EBITDA predstavlja operativni novĉani tijek i stabilizira se na oko 20% od ĉetvrte pune godine poslovanja na dalje.

8.3. Projekcije računa dobiti i gubitka9

Sukladno prethodno navedenim pretpostavkama u nastavku je prikazana tabela projekcija raĉuna dobiti i gubitka do razine EBITDA.

Struktura prihoda i troškova u prvoj godini poslovanja prikazana je u slijedećoj tabeli:

9 Raĉun dobiti gubitka prikazan je do razine EBITDA – dobit prije kamata, poreza, amortizacije

RAĈUN DOBITI I GUBITKA U PRVOJ GODINI POSLOVANJAZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

iznos (€) iznos (kn) %

Prihodi

Poludnevni programi 47.490 349.052 24,8%

Cjelodnevni programi 101.100 743.085 52,8%

Ulaznice 1.260 9.261 0,7%

Suveniri 27.072 198.979 14,1%

Piće 11.844 87.053 6,2%

Dnevni najam prostora 2.800 20.580 1,5%

Ukupan prihod 191.566 1.408.010 100,0%

Rashodi (bez kamata i amortizacije)

Direktni troškovi poludnevnih programa 11.873 87.263 25,0%

Direktni troškovi cjelodnevnih programa 30.330 222.926 30,0%

Direktni troškovi prodaje suvenira 17.597 129.336 65,0%

Direktni troškovi prodaje pića 3.316 24.375 28,0%

Ukupni direktni troškovi 63.116 463.900 32,9%

Ukupni troškovi rada 62.400 458.640 32,6%

Ostali troškovi prodaje suvenira 1.354 9.949 5,0%

Ostali troškovi prodaje pića 829 6.094 7,0%

Administrativni troškovi 8.620 63.360 4,5%

Troškovi marketinga i prodaje 9.578 70.401 5,0%

Troškovi čišćenja i održavanja 5.747 42.240 3,0%

Energija 19.157 140.801 10,0%

Ukupni ostali poslovni troškovi 45.285 332.845 23,6%

Ukupni fiksni troškovi 1.916 14.080 1,0%

Ukupni rashodi (bez kamata i amortizacije) 172.716 1.269.465 90,2%

EBITDA

(Dobit prije kamata, amortizacije i poreza) 18.850 138.545 9,8%



Projekcija prihoda i troškova kroz razdoblje od 10 godina prikazana je u slijedećoj tabeli:

PROJEKCIJA RAĈUNA DOBITI I GUBITKA U 10-GODIŠNJEM RAZDOBLJUZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi

Poludnevni programi 47.490 59.363 71.235 78.359 79.926 81.524 83.155 84.818 86.514 88.244

Cjelodnevni programi 101.100 126.375 151.650 166.815 170.151 173.554 177.025 180.566 184.177 187.861

Ulaznice 1.260 1.575 1.890 2.079 2.121 2.163 2.206 2.250 2.295 2.341

Suveniri 27.072 33.840 40.608 44.669 45.562 46.473 47.403 48.351 49.318 50.304

Piće 11.844 14.805 17.766 19.543 19.933 20.332 20.739 21.154 21.577 22.008

Dnevni najam prostora 2.800 3.500 4.200 4.620 4.712 4.807 4.903 5.001 5.101 5.203

Ukupan prihod 191.566 239.458 287.349 316.084 322.406 328.854 335.431 342.139 348.982 355.962

Rashodi (bez kamata i amortizacije)

Direktni troškovi poludnevnih programa 11.873 14.841 17.809 19.590 19.981 20.381 20.789 21.204 21.629 22.061

Direktni troškovi cjelodnevnih programa 30.330 37.913 45.495 50.045 51.045 52.066 53.108 54.170 55.253 56.358

Direktni troškovi prodaje suvenira 17.597 21.996 26.395 29.035 29.615 30.208 30.812 31.428 32.057 32.698

Direktni troškovi prodaje pića 3.316 4.145 4.974 5.472 5.581 5.693 5.807 5.923 6.041 6.162

Ukupni direktni troškovi 63.116 78.895 94.673 104.141 106.224 108.348 110.515 112.725 114.980 117.279

Ukupni troškovi rada 62.400 63.648 64.921 66.219 67.544 68.895 70.273 71.678 73.112 74.574

Ostali troškovi prodaje suvenira 1.354 1.692 2.030 2.233 2.278 2.324 2.370 2.418 2.466 2.515

Ostali troškovi prodaje pića 829 1.036 1.244 1.368 1.395 1.423 1.452 1.481 1.510 1.541

Administrativni troškovi 8.620 10.776 12.931 14.224 14.508 14.798 15.094 15.396 15.704 16.018

Troškovi marketinga i prodaje 9.578 11.973 14.367 15.804 16.120 16.443 16.772 17.107 17.449 17.798

Troškovi održavanja 5.747 7.184 8.620 9.483 9.672 9.866 10.063 10.264 10.469 10.679

Energija 19.157 23.946 28.735 31.608 32.241 32.885 33.543 34.214 34.898 35.596

Ukupni ostali poslovni troškovi 45.285 56.606 67.928 74.720 76.215 77.739 79.294 80.880 82.497 84.147

Ukupni fiksni troškovi 1.916 4.789 5.747 6.322 6.448 6.577 6.709 6.843 6.980 7.119

Ukupni rashodi (bez kamata i amortizacije) 172.716 203.938 233.269 251.402 256.430 261.559 266.790 272.126 277.568 283.120

EBITDA

(Dobit prije kamata, amortizacije i poreza) 18.850 35.520 54.080 64.682 65.975 67.295 68.641 70.014 71.414 72.842

% EBITDA u ukupnom prihodu 9,8% 14,8% 18,8% 20,5% 20,5% 20,5% 20,5% 20,5% 20,5% 20,5%

% god. promjene prihoda 25,0% 20,0% 10,0% 2,0% 2,0% 2,0% 2,0% 2,0% 2,0%



9. EKONOMSKA I FINANCIJSKA OCJENA

PROJEKTA

9.1. Metodologija

Ekonomska i financijska ocjena projekta temelji se na standardnim pokazateljima, za potrebe ove studije to su operativni novĉani tijek projekta, raspoloţiv za servisiranje financijskih obveza i interna stopa povrata (IRR).

Izraĉun IRR-a uzima u obzir holding period od 10 godina, pretpostavka je da će se ukupna investicija realizirati u nultoj godini.

Za izraĉun IRR-a (koristeći Excel IRR formulu) pretpostavljeno je da će projekt biti prodan na kraju holding perioda, pri ĉemu će prodajna vrijednost biti jednaka kapitaliziranoj vrijednosti EBITDA u 11. godini poslovanja (terminalna stopa kapitalizacije).

Primijenjena terminalna (izlazna) stopa kapitalizacije je 5%, obzirom da se radi o javnom projektu od velikog interesa za lokalnu zajednicu.

Pretpostavlja se da je to neto stopa kapitalizacije, već umanjena za posredniĉke i pravne naknade

9.2. Rezultati

IRR – Interna stopa povrata

Na temelju svih prethodno navedenih pretpostavki IRR iznosi 5,7%

ROI – Povrat na ukupnu investiciju

Investicija će biti vraćena u periodu od 19 godina.

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI PROJEKTA (IRR) IRR = 5,7%

ZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

inv esticija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

EBITDA umanjena po poreznoj stopi 15.080 28.416 43.264 51.745 52.780 53.836 54.913 56.011 57.131 58.274

Bruto novčani tok 0 15.080 28.416 43.264 51.745 52.780 53.836 54.913 56.011 57.131 58.274

- investment -1.023.647

NOVČANI TOK -1.023.647 15.080 28.416 43.264 51.745 52.780 53.836 54.913 56.011 57.131 58.274

Rezidualna vrijednost 1.188.784

TOTAL -1.023.647 15.080 28.416 43.264 51.745 52.780 53.836 54.913 56.011 57.131 1.247.058

POVRAT NA ULAGANJA (ROI)ZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA Viškovo

investicija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ROI 1% 3% 4% 5% 5% 5% 5% 5% 6% 6%

Kumulirani ROI 1% 4% 8% 14% 19% 24% 29% 35% 40% 46%



10. ZAKLJUĈAK

Projekt ZAVIĈAJNA KUĆA ZVONĈARA zamišljen je kao ustanova koja za cilj ima oĉuvanje i popularizaciju kulturne baštine Viškova i tradicije Zvonĉara te razvoj atraktivne ponude kulturnog turizma sa ciljem ostvarivanja profita.

Javno objavljen i sustavno snaţan interes lokalne vlasti za unapreĊenjem turizma Općine i spremnost na stvaranje uvjeta za izgradnju Kuće, doveo je i do definiranja atraktivne lokacije te tako postavio dobre preduvjete za traţenje investitora odnosno dodatnih izvora financiranja.

U pripremi ove studije isplativosti, proveli smo opseţne analize trţišta kao i detaljnu trţišnu, ekonomsku i financijsku procjenu projekta. Svaki projekt, pa tako i ovaj, ima svoje specifiĉnosti koje treba uvaţiti pri analiziranju financijskog potencijala. Zbog nepostojanja prakse dugogodišnjeg poslovanja ovakvog tipa objekata i nepoznavanja strukture prihoda i troškova, projekcija je predstavljala izazov i raĊena je konzervativno kako bi se ostavilo prostora za nepredviĊene elemente.

Projekt je od velikog znaĉaja za lokalnu zajednicu i ocjenjuje se po posebnim kriterijima, za razliku od ĉisto komercijalnih projekata pri ĉemu je glavni kriterij isplativost investicije.

Prema analiziranim pretpostavkama, sve ekonomske i financijske ocjene projekta upućuju na ĉinjenicu da projekt ima potencijal za operativnu profitabilnost, no vaţno je da se na odgovarajući naĉin strukturira financiranje njegove realizacije. TakoĊer, predviĊeni rezultati i postignuta isplativost projekta ovisi o realizaciji svih pretpostavki, internih i eksternih, te djelotvornosti upravljanja poslovanjem.

Od velike vaţnosti za uspješnu realizaciju je jasno postaviti model poslovanja i upravljanja Kućom te odabrati kvalitetan kadar koji će provoditi prodajno-marketinške aktivnosti i konstantno unaprjeĊivati postojeće programe Kuće te tako direktno utjecati na ostvarenje postavljenih pretpostavki.

Prednosti / mogućnosti projekta:

Razvoj svijesti i prepoznatljivosti tematike/proizvoda Zvonĉara kao znaĉajnog dijela turistiĉke ponude i kulturnog doprinosa Općine Viškovo nacionalnoj turistiĉkoj ponudi;

Ekonomske koristi za Općinu Viškovo - privlaĉenje većeg broja turista i njihova veća potrošnja;

Socio-kulturološki znaĉaj ogleda se u povećanju razine lokalnog interesa i sudjelovanja u aktivnostima projekta;

Izazovi / prijetnje projekta:

Uspostavljanje efikasne organizacijske strukture te voditelja snaţnih kreativnih i prodajnih sposobnosti;



Uspostavljanje kvalitetnih odnosa sa što većim brojem institucija i kanala prodaje (agencija) koji imaju kontrolu nad segmentima potraţnje kako bi se ostvario projicirani poslovni plan;

Pronalaţenje financijskih partnera – kvalitetna prezentacija projekta potencijalnim investitorima / financijerima

Obzirom na vaţnost ukljuĉivanja mještana i lokalne zajednice u ovaj projekt, a u skladu s potrebitošću njihova doprinosa u realizaciju i postojanost Kuće, kako kroz ideje i iskustva tako i kroz pronalaţenja jedinstvenih predmeta i tradicionalnih priĉa koje mogu obogatiti ponudu Kuće, potrebno je javno poticati i konzistentno osvještavati ljude o znaĉaju ovakvog projekta, kako za cijelu zajednicu tako za svakog pojedinaĉno.

Zakljuĉno, naša preporuka je da se u posljednjoj fazi realizacije projekta još jednom definira jasna vizija i konkretizira misija Zaviĉajne kuće Zvonĉara, nakon ĉega je kljuĉno postaviti operativnu prodajno-marketinšku strategiju rasta i razvoja, oblikovati proizvode i resurse te na taj naĉin omogućiti lokalnoj zajednici da doprinose kulturnom osvješćivanju i odrţavanju ove bogate povijesne tradicije.



11. APPENDIX

11.1. Izvori informacija

Izvori podataka korišteni u studiji:

http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/okulturnomturizmu/

STRATEGIJA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA „OD TURIZMA I KULTURE DO KULTURNOG TURIZMA“, Institut za turizam, listopad 2003, http://www.e-turizam.com

http://www.hrvatski-farmer.hr/CMS/0085/Content.aspx?EID=2213

http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2010-TOMAS-Kulturni-2008.pdf

http://www.scribd.com/doc/51155019/kulturni-turizam-u-pravu-EU

AKTUALNO STANJE TURIZMA NA RURALNOM PROSTORU HRVATSKE 2008., Lidija Mišćin i Branimir MaĊer, Sektor za turizam HGK, Zagreb 06. lipanj 2008.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5232

http://web.efzg.hr/dok/TUR/Web_Kulturni%20turizam.pdf, Doc.dr.sc. O. Kesar

http://www.halubajski-zvoncari.com

Kulturno naslijeĊe i turizam, T. Panĉić Kombol, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaţdin, br.16-17, 2006

http://www.ekoetno.hr/

http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Kulturni-turizam

http://www.hgk.hr

http://www.porin.hr/privlacenje-ulagaca/poslovne-zone-pgz/primorje/viskovo

www.dzs.hr

Podaci prikupljeni kroz intervjue i razgovore sa relevantnim osobama

Statistiĉki podaci o turistiĉkom prometu TZ Viškovo

Dokumentacija Općine Viškovo vezana uz projekt

Prostorni plan Općine Viškovo

Svi ostali izvori navedeni u Studiji

http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/okulturnomturizmu/

http://www.hrvatski-farmer.hr/CMS/0085/Content.aspx?EID=2213



http://web.efzg.hr/dok/TUR/Web_Kulturni%20turizam.pdf

http://www.ekoetno.hr/

http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Kulturni-turizam

http://www.hgk.hr/



11.2. Prijedlog idejnog rješenja

Napomena: Detaljni prikaz idejnog rješenja prilaţe se kao zaseban dokument Finalnom izvještaju.

Documents

Zvičajna kuća Zvončara