ZIS Radanović Marko 2010

G E O D E T S K A T E H N I Č K A Š K O L A

Croatia, 10 000 Zagreb, Av. Već Holjevca 15, tel ++385 (01) 66 00 648 fax ++385 (01) 66 70 500

Web: www.geoskola.hr e-mail: [email protected]

Zemljišni Informacijski Sustav

Z A V R Š N I R A D

Vektorizacija katastarskog plana K.O. Tuhelj i povezivanje

s bazom katastarskih čestica u svrhu izrade ZIS-a

Izradio:

Marko Radanović (4.b)

Zvonimira Ljevakovića 32

Zagreb, 10 000

[email protected]

Mentor:

Armando Slaviček, dipl. ing. geod.

Zagreb, travanj. 2010.

Marko Radanović prof. Armando Slaviček

Croatia, 10 000 Zagreb, Av. Već. Holjevca 15; tel. ++385 (01) 66 00 648 fax ++385 (01) 66 70 500

web: www.geoskola.hr e-mail: [email protected]

2

1. Općenito o AutoCAD-u i Autodesk MAP-u




3

1.1. Uvod

AutoCAD je jedan od najboljih programa za računalno tehničko crtanje. Sama

skraćenica CAD znači Computer Aided Drafting/Design (računalom potpomognuto

crtanje/dizajn). Razvijen je od tvrtke Autodesk koja nudi velik broj programa i softverskih

alata za različita područja, npr. geodeziju, elektroniku, građevinarstvo, elektriku,

strojogradnju, kartografiju, arhitekturu i dr.

Pojavljuje se 80-ih godina kao stručan računalni alat kojim se htjelo prodrijeti u svijet

široke primjene, iako je računalni svijet tada bio slabo razvijen. Koristio je osnovne funkcije

kao što su linije, lukovi i tekst. Primjenjivost mu u početku nije bila velika, no do danas je

postao nezamjenjiv u gotovo svim tehničkim granama proizvodnje, ali i drugim kojima na

prvi pogled izgleda nepotreban: medicini, astronomiji, agronomiji, pravu, vojsci i dr. Stoga je

gotovo nezamislivo stupiti u svijet tehničke struke bez poznavanja rada u AutoCAD-u.

AutoCAD podržava dvodimenzionalno i trodimenzionalno projektiranje odnosno

modeliranje. Dvodimenzionalno projektiranje zamjenjuje klasični papir i pomagala, te je u

svakom trenutku mogeće jednostavno i brzo mijenjati, dodavati, brisati i računati na

njegovom „papiru“. Trodimenzionalno modeliranje omogućuje projektiranje kompleksnih

objekata u 3D prostoru modela (model space). Objekti se mogu zumirati, naginjati, okretati ili

prikazivati u presjecima po želji, te čak i osvjetljavati iz različitih kutova i mijenjati

„materijal“ od kojeg je objekt napravljen. Kada se na to nadoda mogućnost preciznosti koja

seže čak i do milimikrona, 3D modeliranje u AutoCAD-u postaje vrlo impresivno.

Od operativnih sustava trenutno su podržani samo Microsoft Windowsi, u 32 i 64

bitnoj inačici. U početku su i Unix i Mac OS bili podržani, no kasnije su odbačeni (90-ih

godina).

DWG je format koji se koristi za spremanje AutoCAD-ovih crteža, dvodimenzionalnih

i trodimenzionalnih, a u prijevodu znači „drawing“. To je osnovni format za nekoliko CAD

paketa.

Dakle AutoCAD u potpunosti zamjenjuje crtaći pribor (ravnala, trokute, šestar,

krivuljare), te uvelike skraćuje vrijeme potrebno za obavljanje zadatka. Možda najveća

prednost u odnosu na analogni način crtanja je mogućnost izmjene već učinjenog, kao i

laganog brisanja i dodavanja. AutoCAD također nudi mogućnost da u vrlo kratkom vremenu

odredimo (ili saznamo) točan položaj bilo kojeg objekta, ili njegovu površinu, opseg,

volumen (ako se radi o trodimenzionalnom objektu) i drugo.

Najveća razlika između AutoCAD-a i drugih programa za crtanje je upotreba layera,

tj. slojeva. Njih je najlakše zamisliti kao više prozirnih papira poslaganih jedni na druge.

Jednostavnim klikom miša odabiremo na kojem „papiru“ želimo raditi, a ostale možemo




4

isključiti, odnosno izvući. Po želji se layeri mogu uključivati i isključivati, kao što bi u

analognom načinu umetali ili vadili prozirne papire iz hrpe, ali na puno jednostavniji način.

Kao osnovnom programu za tehničko crtanje AutoCAD-u se mogu dodati neki

stručniji i usmjereniji programi. Neke od nadogradnji, koje je također razvila tvrtka Autodesk,

su:

Arhitecture – inačica namijenjena arhitektima, sadrži brojne funkcionalnosti posebno

namijenje za rad u arhitektonskoj industriji, te ima nešto izmijenjen dvodimenzionalni i

trodimenzionalni prikaz

Map – nadogradnja koja sadrži brojne alate za izradu karata i povezivanje baza podataka s

grafičkim objektima crteža, te je najviše namijenjena kartografiji i izradi GIS-a

Mechanical – koncipiran je kako bi olakšao i ubrzao proces mehaničkog dizajna te povećao

produktivnost dizajnerskih timova, a prvenstveno je namijenjen korištenju u proizvodnoj

industriji

1.2. Korisničko sučelje




5

Sučelje AutoCAD-a je izmjenjivo i alatne trake se mogu micati po želji, te ga svaki

korisnik može prilagoditi onako kako njemu najviše odgovara. Boja radne površne, odnosno

područja crtanja je također promjenjiva, kao i izgled pokazivača, vrstu i boju linija, a alatne

trake se po želji mogu čak i ukloniti.

Na vrhu se nalazi naslovna traka na kojoj se nalazi ime crteža, odnosno DWG

datoteke. Odmah ispod naslovne trake je traka s padajućim izbornicima pomoću koje

pristupamo različitim vrstama naredbi. Na prostoru za crtanje nalazi se i ishodište

koordinatnog sustava te grafički pokazivač kojeg koristimo pri crtanju. Vodoravni i okomiti

klizači služe za pomicanje „papira“ u željenom smijeru. Redak za upisivanje naredbi nam

skraćuje vrijeme potrebno za davanje neke naredbe (možemo jednostavno upisati „L“ i

stisnuti Enter ako želimo povući liniju).

1.3. Blokovi (block)

Blok je skupina elemenata koji su integrirani odnosno čine jednu cjelinu i ponašaju se kao

jedan element. Blokove u crtež spremamo pod njihovim imenom te ih umećemo po potrebi,

možemo ih spremiti i koristiti u drugom radnom listu. Također se može, jednom umetnut,

ponovno rastaviti na elemente. Često korištenu grupu elemenata preporučljivo je spiremiti u

blok jer se time umrzava postupak, a po potrebi blok se može rotirati ili mu se promijeniti

veličina te je potpuno prilagodljiv.

Postoje dvije vrste bloka. Ako u redak za upisivanje naredbi upišemo BLOCK on će se vezati

samo na taj određeni crtež.




6

Blok čini cjelinu u crtežu i ne mogu mu se uređivati dijelovi dok se ne rastavi

(naredbom Explode ili samo upisivanjem x u redak za upisivanje naredbi). Mijenjanjem

definicije bloka automatski se mijenjaju i svi blokovi umetnuti u crtež.

Naredbom WBLOCK otvaramo prozor za izradu bloka koji će biti spremljen na hard

disku.




7

Razlika između BLOCK i WBLOCK je u tome što se potonji sprema u zasebnom

crtežu na hard disku i moguće ga je umetati u bilo koje druge crteže.




8

1.4. Slojevi (layers)

U AutoCAD-u se dijelovi crteža crtaju na zasebnim slojevima odnosno layerima.

Layer je najlakše zamisliti kao proziran papir (npr. paus papir). Možemo ih dodavati i micati

po želji. Biramo na kojem ćemo layeru raditi i aktivan sloj (current layer) možemo promijeniti

bilo kada. Isključivanje layera se može zamisliti kao izvlačenje paus papira iz hrpe. Dijelovi

crteža odnosno layeri naslagani jedan na drugi ćine gotov crtež. Broj layera je neograničen.

Layerima se mogu dodijeliti različite boje i imena. Kod složenih crteža pojedini se slojevi

mogu zamrznuti te time postaju nepromjenjivi ili isključiti te su time privremeno maknuti s

crteža odnosno skriveni




9

1.5. Map

Map je Autodeskov program koji služi za kartiranje tj.

izradu planova i karata, te za GIS analize (Geografsko

Informacijski Sustav). AutoCAD Map nije nadogradnja

AutoCAD-a već samostalni program. AutoCAD map sadrži

potrebne alate za izradu planova i karata te dvostruku

preciznost računanja. Mogu se povezivati objekti karte s

postojećom bazom podataka. Također se mogu generirati

tematske karte pomoću funkcija za pretraživanje, a kreiranjem

topologije podaci na karti se mogu analizirati, jer se

kreiranjem topologije kartama dodjeljuju nove korisne

informacije. Karte koje su digitalizirane drugim softverom

nije potrebno ponovno digitalizirati već se umjesto toga mogu

učitati datoteke s kartama iz drugih GIS ili CAD programa (ili

programa za izradu karata).

DRAWINGS – grupa naredbi za ostvarivanje veze s

eksternim crtežima; unutar ove grupe naredbi definira se

skup pridruženih crteža, vrši se brzo pregledavanje

pridruženih crteža, definiraju se načini selektivnog

pregledavanja te se omogućuju sistemski pregledi

pridruženih crteža




10

QUERY – grupa naredbi za pretraživanje ili pridruženih

crteža ili definiranih topologija

SAVE BACK – grupa naredbi za definiranje načina

ažuriranja pridruženih nacrta

OBJECT DATA – grupa naredbi za definiranje,

upisivanje, pregledavanje i pridruživanje interne baze

podataka




11

DATABASE – grupa naredbi za definiranje, upisivanje,

pregledavanje i pridruživanje eksterne baze podataka

DATA ENTRY – grupa naredbi za digitalizaciju

IMAGE – grupa naredbi za unos rasterskih slika i

informacija o njima

TOPOLOGY – grupa naredbi za kreiranje, editiranje

i analizu topologija




12

TOOLS – grupa pomoćnih alata u radu s

programom

UTILITIES – funkcija za sistemske operacije




13

2. Analogni plan




14

2.1. Uvod

Analogni geodetski plan izrađuje se na materijalu za crtanje planova (hamer papiru

dimenzija A0 ili B1) te se podatci koriste, obrađuju, održavaju i nadopunjavaju u analognom

obliku. Plan je prikaz terena u određenom mjerilu. Sve promjene katastarskih čestica ili

zgrada i drugih građevina na njima moraju se prikazati na planu, a prijašnje stanje se po

potrebi križa. Zbog manjka opreme, stručnog kadra i nepreciznih instrumenata u prošlosti na

planovima se vrši mnogo promjena, te plan postaje nepregledan zbog stalnih križanja, a lako

se može zamijeniti prijašnje i sadašnje stanje.

2.2 Digitalizacija

Digalizacija katastarskih planova je nužna stavka planirane reforme katastra. No ako

se uzme u obzir trenutno stanje katastra kao i podatak da je više od 75% katastarskih planova

još iz 19. stoljeća u najćešćem mjerilu 1:2880, te tadašnje metode, instrumentarij i

neadekvatno osoblje, slobodno se može reći da je to vrlo težak i dugotrajan posao. Planovi iz

vremena Austo-Ugarske ne zadovoljavaju današnje kriterije katastra.

Sama digitalizacija planova u biti je pretvaranje grafičkih podataka u digitalni oblik.

Postoje dvije vrste digitalizacije analognih planova: ručna ili vektorska i automatska ili

rasterska. U ručnoj se koristi ručni digitalizator, koji se koincidira s nizom karakterističnih

točaka nekog objekta na grafičkom izvorniku (planu) fiksiranim na radnu plohu digitalizatora.

Automatska se obavlja pomoću automatskih digitalizatora tj. skenera koji pretvara grafičke

podatke u rasterski oblik te ih pohranjuje u računalo ili na medij.

Glavni dio digitalizatora je ploča (položena na stol ili uspravno na stalku) na koju se

postavlja analogni nosilac podataka tj. plan. Uz ploču je pokazivač sličan mišu sa nitnim

križem kojim se vrši digitalizacija. Digitalizatori rade na principu elektromagnetske indukcije.




15

2.3. Postupak digitalizacije

Katastarski plan je iz analognog u digitalni moguće prevesti ručnom digitalizacijom

pomoću digitalizatora ili nekom od metoda vektorizacije. Neke od tih metoda su ručna

ekranska, poluautomatska i automatska vektorizacija. Postoji velik broj programa koji

podržavaju automatsku vektorizaciju. Rezultat digitalizacije je rasterska slika analognog

izvornika. Razlikuje se od vektorske po tome što je vektorka prikazana matematičkim opisom

a rasterska pomoću vrijednosti amplituda svjetline odnosno boje točaka. Spajaju se vektorske

linije sa točkama koje smo poklikali odnosno nanijeli ručnim digitalizatorom.




16

Primjer analognog plana




17

3. Skeniranje




18

Uređaj kojim se koristimo za digitaliziranje fotografija, crteža i transparentih medija

zove se skener (Scanner). Skeniranje je postupak kojim se slika pretvara u oblik pogodan za

obradu, pohranu i prijenos pomoću računala. Najčešće se prilikom skeniranja radi o slikama

na papiru koje je potrebno prenijeti u računalo. Tako se pri obradi računalom ubiti rabi

digitalizirana slika.

Skeneri su ulazni računalni uređaji koji slike prenose u digitalni oblik te ih

proslijeđuju procesoru računala u digitalnom obliku ili ih spremaju na medij u obliku

datoteke. Oni su mehaničko-optičko-elektronski uređaji a sastoje se od: izvora svjetlosti,

optičkog sklopa, fotoosjetljivog senzora i analogno digitalnog pretvarača.

Princip rada se svodi na izlaganje predloška (slike) bijeloj svjetlosti (upotrebljava se

jer izvori bijele svjetlosti sadrže valne duljine svih boja koje vidi oko) te registriranje

intenziteta svjetlosti koja je prošla kroz pojedinu točku ili je od nje odbijena te pretvaranja tog

podatka u numerički oblik. Broj očitanih točaka naziva se razlučivost ili rezolucija. Što je

razlučivost veća to je rezultat skeniranja bolji.

Postoje tri osnovne vrste skenera. Najčešći je plošni odnosno stolni, a postoje još i

ručni i rotacijski. Stolni skener, kao što mu ime govori, drži se na stolu pored računala. Imaju

staklenu plohu, a izvor svjetlosti postavljen je iznad ili ispod nje, sukladno je li skener

reflektivni ili transparentni. Ima ih raznih vrsta, od crno-bijelih do onih u boji, a nejćešći

podržani format je A4.

Prije izvođenja vektorizacije potrebno je skenirati katastarski plan tako da prevedemo

analogni plan u digitalni rasterski oblik. Dovoljna razlučivost skeniranja je 300x300 DPI (dots

per inch). Rasterski i vektorski oblici digitalne slike koriste se za mnogo različitih vrsta

obrade. U nekim slučajevima potrebno je prenijeti sliku iz rasterskog u vektorski obliki ili

obrnuto. Postupak transformacije rasterskih podataka u vektorski oblik naziva se

vektorizacija, a transformacija vektorskih podataka u rasterski oblik rastiranje.




19

3.1. Postupak obrade podataka

Prebacivanje izvornih katastarkih planova u digitalni oblik sastoji se od tri koraka:

- Da bi obradili sliku na računalu moramo plan u analognom obliku prebaciti u rasterski

oblik skeniranjem

- Treba napraviti transformaciju kojom se na planu u rasterskom obliku dodaju

prostorne informacije, te se slika plana smješta u koordinatni sustav

- Vektorizacijom planove prebacujemo iz rasterskog u vektorski oblik




20

3.2. Postupak skeniranja

Za potrebe geodezije prikladan je skener dimenzije A1. Od opreme, za skeniranje su

potrebni skener koji ima dimenenzije minimalno plana kojeg želimo skenirati i odgovrajući

software odnosno program koji omogućava bar djelomičnu obradu slike već kod skeniranja.

Plan stavljamo na prozirnu radnu plohu scannera, donjem desnim kutom u za to predviđeno

mjesto označeno oznakama ili ravnalima. Pokrenemo software odnosno program za

skeniranje te se na ekranu pojavljuje slika plana. Označimo područje koje želimo da računalo

pretvori u digitalnu rastersku sliku alatom programa. Možemo odabrati želimo li da se slika

zapiše u crno-bijelom obliku ili u boji. Također odabiremo kvalitetu slike. Ona se mjeri u DPI

odnosno dots per inch. Ono označava koliko imamo točaka po jednom kvadratnom inču. Šte

je broj veći slika je oštrija, ali je i veličina datoteke veća. Odabire se i tip datoteke ili oblik

datoteke u kojem će se slika spremiti, npr. JPEG, PNG, GIF, TIFF, BMP i dr. Kada smo

odabrali sve što želimo možemo stisnuti opciju scan. Najbolje je odmah provjeriti dateteku sa

skeniranim planom odnosno slikom da vidimo jesmo li zadovoljni kvalitetom slike, ako

nismo možemo odmah promijeniti potrebno prije nego izvadimo plan iz skenera.




21

4. Geokodiranje




22

Geokodiranjem nazivamo pretvorbu skeniranog oblika karte. Ono je ključni korak za

smještanje karte (i svog njenog sadržaja) u koordinatni sustav i eliminiranje distorzija

uzrokovanih usuhom i rastegom, odnosno starošću i kvalitetom papira. Također se može reći

da je to postupak prevođenja piksela iz koordinatnog sustava slike u koordinatni sustav

Zemlje.

Helmertova transformacija – translacija, rotacija te promjena mjerila

y'=ay+bx+c1

x'=ax-by+c2

minimum dvije točke

Afina trasformacija – translacija, rotacija te različite promjene po koordinatnim osima

y'=a1y+b1x+c

x'=a2+b2x+c2

minimum tri točke

Projektivna transformacija – translacija, rotacija, promjena mjerila po osima, promjena

kuta između koordinatnih osi sustava

minimum četiri točke




23

4.1. Transformacija planova

Transformacijom planova naziva se proces uspostavljanja veze između koordinatnog

sustava odgovarajućeg plana. Obično nam nije poznat položaj katastarskih planova izrađenih

u nekom od starijih sustava katastarske izmjere, te je za te planove moguće obaviti

ispravljanje usuha i rastega te deformacija nastalih skeniranjem, odnosno deformacija plana i

dovođenje u teoretske dimenzije. One su poznate jer proizlaze iz podjele temeljnih

triangulacijskih listova, ovisno o mjerilu plana. Npr. za listove plana mjerila 1:2880 teoretske

dimenzije lista su 1000x800 hvati. Ispravljanje lista i dovođenje na teoretske dimenzije

obavlja se nekom od transformacija rasterskih podataka. U postupku transformacije se

uspostavlja veza između koordinata skeniranog analognog plana i koordinata izvornika, te se

izračunavaju parametri odabrane transformacije koji određuju vrijednost rotacije, promjene

mjerila i translacije. Rezultat je nova rasterka datoteka u potpunosti prilagođena

koordinatnom sustavu izvornika i može se pregledati usporedno s bilo kojim vektorskim

prostornim slojem u istom koordinatnom sustavu.




24

5. Vektorizacija




25

Vektorizacija katastarskih planova jedan je dio digitalizacije katastra. To je ubiti

postupak kojim se od rasterske slike skeniranog plana dobije vektorska slika. Vektorizacija

može biti ručna, poluautomatska ili automatska. Ručna se radi na ekranu računala gdje ručno

(odnosno pomoću miša) definiramo karakteristične točke objekata plana, koji stoji na podlozi

u rasterskom obliku kao predložak. Zbog mogućnosti zumiranja ima veću točnost od

vektorizacije pomoću digitalizatora. Poluautomatska se također obavlja na ekranu monitora,

ali je uvelike olakšana posebnim programom koji automatski vektorizira linije između

čvorova dok stručna osoba mora samo vektorizirati u sjecištima linija. Automatska

vektorizacija je postupak u kojem se cijeli posao obavlja automatski u potpunosti. Poseban

programski sustav omogućava da se analizom rasporeda slikovnih elemenata u rasterskom

obliku prepoznaju određeni objekti. Uspješnost automatske vektorizacije ovisi o složenosti

rasterskog oblika slike.

5.1. Postupak vektorizacije

U Insert padajućem izborniku odaberemo opciju Raster Image Reference. Otvara se

novi prozor pomoću kojega u memoriji računala ili na mediju potražimo sliku skeniranog

plana kojeg želimo ubaciti. U mojem slučaju to je „tuhelj_4_geo“. Nakon klikanja na Open

otvara se prozor Attach Image u kojem podešavamo postavke ubacivanja rastera. Na

raspolaganju nam je Insertion point pomoću kojeg biramo na koje ćemo koordinate u

AutoCAD-u smjestiti rastersku sliku, Scale u kojem namještamo mjerilo ubacivanja i

Rotation kojim biramo pod kojim ćemo kutom ubaciti sliku. Nakon što smo ispunili sve

potrebno kako smo željeli kliknemo na Ok te se slika pojavljuje u AutoCAD-ovom prostoru

za crtanje.




26




27




28

Nakon ubacivanja rasterske slike u AutoCAD-ov prostor za crtanje potrebno je

podesiti layere, tj. napraviti layere u kojima ćemo vektorizirati po ubačenoj slici.

Nakon što su layeri određeni i slika ubačena može se početi s postupkom vektorizacije.

Granice parcela rade se u svojem layeru, u mojem slučaju „vektor“, a zgrade u svojem

(„zgrade“). Nakon povlačenja svih linija potrebno je upisati brojeve katastarskih čestica

odnosno parcela. Oni također imaju svoj layer, kod mene je to „1_kc_broj“.




29

Isječka katastarskog plana ili raster

Isječka katastarskog plana s vektoriziranim granicama parcela




30

Isječak katastarskog plana s vektoriziranim granizama parcela i zgrada, te unešenim

brojevima parcela




31

6. Čišćenje crteža




32

Nakon vektorizacije plana potrebno je izvršiti Čišćenje crteža (Drawing Cleanup). Ona se

radi kako bi se mogla obaviti topologija. Drawing cleanup ukazuja na pokreške i propuste

tijekom vektorizacije. Da bi pristupili opciji čišćenja crteža u padajućem izborniku Map

odaberemo Tools→Drawing Cleanup.




33

Brisanje duplikata (Delete duplicates)

Prije čišćenja Nakon čišćenja




34

Command: _MAPCLEAN

Searching for objects on layers * ...

5722 object(s) found

Please wait ...

Deleting previous markers...

0 errors were detected by Drawing Cleanup.




35

Brisanje kratkih objekata (Delete short objects)

Prije Poslije

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...





36

Cleanup statistics:

Modified object(s) :0

Deleted object(s) :2

Created object(s) :0

Lomljenje na presjeku objekata (Break crossing objects)

Prije Poslije




37

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...






38

Produživanje entiteta (Extend undersoots)

Prije Poslije




39

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...



Spajanje završetaka linija u čvor (Snap clustered nodes)

Prije Poslije




40

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...



Spajanje dvaju polilinija (Dissolve pseudo nodes)

Prije Poslije




41

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...


Cleanup statistics:







42

Brisanje kratkih linija (Erase dangling objects)

Prije Poslije




43

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...



Pojednostavljivanje objekata (Simplify objects)

Prije Poslije




44

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...


Cleanup statistics:







45

Objekti nulte dužine (Zero lenght objects)

Command: _MAPCLEAN



Please wait ...






46

7. Izrada baze podataka posjednika




47




48




49




50




51

8. Povezivanje grafičkog dijela (digitalni plan) s bazom

podataka izrađen u MS Excelu-u




52

Da bi povezali grafički dio s bazom podataka izrađenom u MS Excelu prvo moramo

obaviti vektorizaciju.




53

Nakon vektorizacije moraju se dodijeliti brojevi parcela, odnosno mora se obaviti

numeracija svih parcela.




54

Idući je korak Čišćenje crteža (Drawing Cleanup)




55




56

Command: _mapclean

123 object(s) found

Please wait ...


Cleanup statistics:







57

Nakon čišćenja crteža mora se kreirati topologija. Kreiranje topologije se izvodi u

padajućem izborinku Map pod Topology pa Create.




58




59




60




61




62




63

Command:

Command: _maptopocreate

Creating Polygon topology: Parcele....

Writing topology information to the drawing...

Topology successfully created with 33 polygons, 82 links, and 50 nodes.

Nakon izvršavanja navedenog možemo pristupiti povezivanju grafičkog dijela s

bazom podataka u Excel-u. Za početak moramo desnim klikom miša kliknuti na ikonu kao što

je prikazano na slici i stisnuti „Show Geometry“.




64




65




66

Konačno možemo povezati bazu podataka iz Excel-a sa crtežom u AutoCAD-u. Prije

povezivanja izraditi tablicu i definirati njen naziv u progamu MS Excel. Nakon što smo to

napravili povezivanje se vrši preko opcije Data Sources desnim klikom, pa Attach.

Klikom na Attach otvaraju se dva prozora. U memoriji računala ili na mediju nalazimo

prethodno spremljenu tablicu Excel-a, označimo ju i stisnemo Attach. Pojavljuje se novi

prozor u kojem odaberemo Excel 97 i kliknemo OK. Nakon toga tablica je povezana s

AutoCAD-om.




67




68




69

Povezivanje je uspješno obavljeno ako se u AutoCAD-ovom Workspaceu pojavi

Tables.

Na slici je prikazana tablica koja je povezana s AutoCAD-om. Do nje se dolazi desnim

klikom na tablicu u Workspaceu (u mom slučaju „radanovic“) i klikom na Edit Linked Table.




70

Desnim klikom na tablicu u Workspaceu („radanovic“) otvara se izbornik u kojem

odabiremo Define Link Template. Otvara se prozor koji prikazuje povezivanje predloška iz

tablice Excel-a s AutoCAD-om.




71

Sljedeći korak je povezivanje podataka iz tablice s brojevima parcela odnosno

parcelama. Opet u Workspaceu kliknemo desnim klikom na tablicu „radanovic“ i odaberemo

Edit Linked Table.




72

Klikom na lanac povezujemo svaki redak odnosno podatke o parceli sa grafičkim

prikazom te parcele u AutoCAD-u.

Nakon povezivanja preko opcije Map-Query-Topology Thematic Query ispunjavamo

upit.

Odaberemo što prvo želimo upisati, u mojem slučaju to je vrsta kulture.




73

Biramo boje, opis i vrijednosti.

Nakon upisivanja otvara nam se nova tablica.




74

Nakon toga kliknemo na Legend da bi odabrali dimenzije i položaj legende na crtežu.




75

Za provjeru kliknemo Proceed, a za kraj ako smo zadovoljni OK.




76

Kao rezultat pojavljuju nam se pobojane parcele na način koji smo mi odredili.




77




78

Postupak izrade različitih tematskih karti je isti samo su upiti kao i rezultati drugačiji.




79




80




81

Slika prikazuje na kojim parcelama posjednici plaćaju porez a na kojima ne. Za razliku

od prethodne tematske mape kultura samo su dvije boje, s obzirom na to da kao odgovori

postoje samo da i ne.




82

Isti postupak je i sa poljoprivrednicima, opet postoje samo dva upita (da i ne), pa tako i

dvije boje.




83




84

Kao rezultat svega učinjeg dobili smo tri različite tematske karte. Između njih

mijenjamo paljenjem i gašenjema layera tj. slojeva.




85




86

9. Kreiranje interne baze podataka (Object Data)




87

Kako samo ime kaže, Object Data je interna baza podataka AutoCAD Mapa. Ovaj

način povezivanja koristi se kad se unosi manja količina podataka. Za početak ubacimo

rastersku sliku, obavimo vektorizaciju i topologiju te napravimo potrebne layere.




88




89




90




91




92

U padajućem izborniku Map odaberemo Object Data→Define Object Data.

Otvara se prozor u kojemu treba kliknuti New Table da kreiramo novu bazu podataka.

Tamo upisujemo naziv našeg rada u Table Name a u Field name upisujemo ono što želimo

upisati. U polju Description objašnjavamo što je napisano. U Type govorimo AutoCAD-u

hoće li naši podatci biti numerički (cijeli ili decimalni), slova ili točka. Klikom na Add dodaje

se novo polje u bazu podataka te ponavljamo postupak dok u bazi ne budu svi podaci koje

želimo unijeti, te klikamo OK. U prozoru Define Object Table kreiramo neku vrstu tablice

koja će biti definirana i pridružena svakom pojedinom centroidu, u ovom slučaju svakoj

županiji.




93




94

Nakon toga povezujemo izrađenu bazu sa centroidima odnosno sa grafičkim dijelom.

Kliknemo na padajući izbornik Map te odaberemo Object Data→Attach/ Detach Object Data.




95

Klikom na Attach/Detach Object Data grafički se pokazivač mijenja te je njime

potrebno kliknuti na centroid kojemu želimo dodati izrađenu tablicu i unijeti potrebne

podatke.




96

Tablica je sada dodana centroidu tj. cijeloj županiji. Podatke unosimo preko opcije

Map→Object data→Edit Object Data i klikanjem na centroid kojemu želimo promijeniti ili

tek unijeti podatke.




97




98

U novootvorenom prozoru upisujemo podatke klikom u polja koja smo prethodno

odredili. Kada smo završili stisnemo OK. Ponavljamo postupak dok nismo dodali podatke

svim željenim centroidima odnosno u ovom slučaju županijama. Rezultat je slika ispod.

Klikom na centroid u Propertiesu se pojavljuju svi uneseni podaci.




99




100

10. Pretraživanje podataka




101

Pretraživanje ili query podataka je niz uvjeta kojima se definira podskup objekata

potrebnih za određeni projekt. Pretraživanjem se pronalazi podskup u aktivnim radnim

crtežima. Pronađeni podskup prikazuje se u crtežu radne podloge. Rezultati takvog

pretraživanja upotrebljivi su u kreiranju novog crteža ili u uređivanju i spremanju informacija

u izvorne crteže. Ako želimo spremiti promjene u izvorne crteže moramo najprije kreirati

skupo objekata koje želimo spremiti kako bi osigurali da promjene budu spremljene kako

treba. Pretraživanja se također mogu spremati u Query library ili Knjižnicu Pretraga. Možemo

ih spremiti na unutarnji (Internal) ili vanjski (External) način. Unutarnja se spremaju u

datoteku radne podloge te su dostupni samo unutar nje, a vanjskim načinom pretraživanja

spremamo samostalno kako bi ih kasnije mogli koristiti.




102




103

11. Izrada tematske karte




104

Za početak da bismo mogli započeti odnosno izraditi tematsku kartu potrebno je

obaviti vektorizaciju te izvršiti čišćenje i topologiju. Taj postupak nije opisan jer je već

objašnjen. Nakon obavljanja prethodno nabrojanih zadataka klikamo na padajući izbornik

Map te odabiremo Query→Topology Thematic Query.

Otvara se prozor Topology Thematic Mapping. On služi za davanje smjernica

AutoCAD-u kako želimo da buduća tematska karta izgleda.




105

Moramo učitati topologiju (odnosno ime topologije). U mom slučaju naziv topologije

je „Untitled1“.




106

U području Thematic Expressiona stavljamo kružić na Data. Kliknemo Define te u

novom prozoru odabiremo Area tj. površinu jer želimo da tematska karta pokazuje veličine

površina pojedinih parcela.




107




108

U području Display Parameters otvaramo padajući izbornik i odabiremo Fill tj. ispunu da bi

se pobojale različite parcele. Klikamo na Define.

Klikamo na Define. Otvara se Topology Display Options prozor u kojemu se

pritiskanjem tipke Add dodaje raspon površina parcela pobojanih pojedinom bojom.




109

U prozoru Add Thematic Range određujemo boju buduće površine, također upisujemo

veličinu površine u brojkama - 500, 1 000, 2 000, 4 000, 10 000, 25 000, 100 000, te ih

definiramo u opciji Description.




110

Nakon unesenih svih raspona površina i odabranih boja prozor bi trebao izgledati

otprilike ovako:




111

Kliknemo na Legend tipku da bi definirali legendu. Otvara se prozor pod nazivom

Thematic Legend Design. Pomoću Insertion Point odabiremo gdje će se na AutoCAD-ovom

crtežu legenda nalaziti, a u odjeljku Symbols biramo veličinu legende. Nakon što smo sve

podesili onako kako želimo klikamo OK.




112

Vraćamo se na početni prozor (Topology Thematic Mapping) te u odjeljku Display

Parameters označavamo Discrete. Za provjeru legende kliknemo Proceed te ako smo

zadovoljni njome OK.




113

U odjeljku Display Parameters mora biti označeno Continious. Opet klikamo Proceed

za provjeru te OK ako smo zadovoljni.




114




115




116




117

Literatura:

www.katastar.hr

www.e-izvadak.hr

CetTutic_automatska vektorizacija

igorbradic_sve_o_AutoCAD-u

prof. Kulari Autodesk Map

http://www.katastar.hr/

http://www.e-izvadak.hr/

Documents

ZIS Radanović Marko 2010