5
Enes Halilović: ZIDOVI Jedan od osnovnih simbola ljudske civilizacije, pronalazak kojim čovek otkako je postao razumno biće obezbeđuje sebi sigurnost, odbranu, zaštitu, toplinu doma, zid pruža pesničkom nadahnuću velike mogućnosti za razmah imaginacije, što Enes Halilović ubedljivo pokazuje u ovoj svojoj zbirci. Skoro da nema ničeg obuhvaćenog pojmom „zid“ što Halilović na neočekivan i originalan način nije stavio pod svoju lupu kako bi u tim sveopštim i večitim kulisama ljudske egzistencije otkrio ono što je u njima skriveno, naslućeno i bogato značenjem. U ovim je pesmama popisano i opisano tako reći sve što se može nazvati zidom. Tu su zidovi s blagim i prisnim licem čovekovog svakodnevnog utočišta, stana; zidovi sa strogim licem bedema koji pruža zaštitu od mogućnog neprijatelja; surova lica zidova iz tamnica, mračna lica zidova u ćelijama; dakle, stvarni zidovi, kako oni iz ljudske svakodnevice, tako i oni sa određenim istorijskim značenjem i trajanjem – Kineski, Berlinski, Antoninov, Servijev... Ali tu su i „nestvarni zidovi“ kao što su zid ćutanja, administrativni zid, svaki nematerijalni zid ispoljen kao pregrada, međa, prepreka u

ZIDOVI-recenzija-bertolino

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prikaz ,,Zidovi''

Citation preview

Zid jedan od osnovnih simbola ljudske civilizacije, pronalazak kojim je ovek sebi obezbedio sigurnost, odbranu, zatitu, toplinu doma prua pesnikom nadahnuu velike mogunosti za razmah imaginacije, to Enes Halilovi ubedljivo pokazuje u ovoj svo

Enes Halilovi: ZIDOVI

Jedan od osnovnih simbola ljudske civilizacije, pronalazak kojim ovek otkako je postao razumno bie obezbeuje sebi sigurnost, odbranu, zatitu, toplinu doma, zid prua pesnikom nadahnuu velike mogunosti za razmah imaginacije, to Enes Halilovi ubedljivo pokazuje u ovoj svojoj zbirci. Skoro da nema nieg obuhvaenog pojmom zid to Halilovi na neoekivan i originalan nain nije stavio pod svoju lupu kako bi u tim sveoptim i veitim kulisama ljudske egzistencije otkrio ono to je u njima skriveno, naslueno i bogato znaenjem. U ovim je pesmama popisano i opisano tako rei sve to se moe nazvati zidom. Tu su zidovi s blagim i prisnim licem ovekovog svakodnevnog utoita, stana; zidovi sa strogim licem bedema koji prua zatitu od mogunog neprijatelja; surova lica zidova iz tamnica, mrana lica zidova u elijama; dakle, stvarni zidovi, kako oni iz ljudske svakodnevice, tako i oni sa odreenim istorijskim znaenjem i trajanjem Kineski, Berlinski, Antoninov, Servijev... Ali tu su i nestvarni zidovi kao to su zid utanja, administrativni zid, svaki nematerijalni zid ispoljen kao pregrada, mea, prepreka u oblasti ovekovih fizikih ili duhovnih mogunosti i htenja, reju, sve to se uklapa u iroki pojam neega to na bilo koji nain razdvaja i/ili ograniava zidovi u duama, naravima, obiajima ili tradicijama. Verovatno je upravo pojam granice naveo Halilovia da za pristup ovoj svojoj problematici izabere neobian metod koji naziva diskretnom matematikom. Iz njegove u poeziji neuobiajene matematike analize (koja se moe smatrati prirodnom ako se ima u vidu da zidovi, kao delovi sloenih graevina, nastaju matematikim proraunima i geometrijskim nacrtima) proisteklo je, u ovoj knjiici, neto znaajnije: numeriko nizanje pesama koje u naslovu nose brojeve od negativnih preko nule do pozitivnih. Tim se postupkom zid na interesentan nain prikazuje kao vremenski pojam. Nulta taka u tom nizu je ona granica ije je znaenje sada, onaj zid koji nije samo neprestano izmeu Neega i Neega, izmeu Nekoga i Nekoga, ve na neumoljivoj vremenskoj liniji odvaja i prolo od budueg. (V. pesmu Linea, ili, naroito, pesmu Murum koja se sastoji od jedne reenice, jednog nespokojnog pitanja: Zar ovo nikada nee itati oni koji su umrli prije mog roenja?)

Sada je, dakle, ona razmea, onaj zid koji u Halilovievoj viziji ima kljuno znaenje:Sada se zida upravo sada.

Sada se kruni svakog trena, pa ipak postoji Sada. Takvu razmeu, ili granicu, meutim, moe da predstavlja svaka taka u tom nizu. ta e u njemu biti nulta taka, onaj zid danas i ovdje, gde e se i na koji nain odvajati prolost od budunosti, to, gledano iz ugla pesnika, odreuje njegova stvaralaka individualnost, a iz ugla svakog oveka, njegov odnos prema savremenosti i istoriji.Kao bitni delovi zida bitni jer mu menjaju prirodu i daju odreeni smisao vrata i prozori su takoe nosioci bogatih simbolinih znaenja, to Halilovi u ovoj zbirci ne isputa iz vida. Vratima je posveena uvodna pesma. Nisu zaboravljeni ni prozori, kojima zid doputa pogled iz ovekovog boravita na ljudsku vrevu ili na prirodne lepote, a iz tamnikog mraka na deli neba. Ali prozor ne mora biti samo rupa u zidu, to moe biti i slika koja, okaena na zid, postaje prozor u jednu posebnu stvarnost. To vidimo u duhovitoj pesmi Prozor na zidu, gde se u ulozi prozora javlja slika voe, to pesniku omoguava mranu poentu:

Kad sam okaio sliku progovori voa sa slike.

Ohol, traio je da pozlatim ram.

Uinat voi, uklonih sliku sa zida. I ugledah prazninu.

To sam shvatio kao umjetnost: praznina se

ukazala kao slijepi prozor, ali soba, sa sva etiri zida,

stade se cerekati.

pitao sam ta ti je, sobo?

Nisam ja soba, ja sam elija.

U okvirima izabrane tematike koja Halilovievoj zbirci daje izuzetnu koherentnost moemo pratiti bogat repertoar raznovrsnih poetskih postupaka, od zgusnutog, saetog kazivanja koje je na granici svojevrsne pesnike sentence, do pripovednog tona pesama u prozi u kojima se razigrava pesnikova mata, a koje moemo tako zvati bez obzira na to da li su ostvarene kao kratke prozne priice, ili su razlomljene na slobodne stihove.Zbirkom Zidovi Enes Halilovi je obogatio svoj ve ostvareni i znaajni pesniki opus, pruivi u isti mah i vredan doprinos poeziji.

Nikola Bertolino