ZeljkoPoljak-Hrvatske_planine

7/27/2019 ZeljkoPoljak-Hrvatske_planine

1/628

Dr. @eljko Poljak

HRVATSKE PLANINE


2/628

Copyright 2001, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska

Sva prava pridr`ana

NakladnikGolden marketing

[enoina 28, Zagreb, Hrvatska

Za nakladnikaAna Maleti}

UrednikDr. Radule Kne`evi}

Fotografija na koricamaTulove grede na ju`nom Velebitu (Dr. @eljko Poljak)

ISBN 953-212-074-2


3/628

Dr. @eljko Poljak

HRVATSKE PLANINEplaninarsko turisti~ki vodi~

sa 665 fotografija u boji i 50 zemljovida

tre}e, prera|eno izdanje

Golden marketing

Zagreb, 2001.


4/628

Kratice

a. autobus, autobusniCAF Club Alpino Fiumanod. desnoD Donjig godinaGSS Gorska slu`ba spa{avanjah satiHAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHE hidroelektranaHP Hrvatski planinarHPD Hrvatsko planinarsko dru{tvoHPS Hrvatski planinarski savezHPT po{tanski uredi. isto~no

j. ju`noJAZU Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnostiji. jugoisto~nojz. jugozapadnokm kilometarakbr ku}e brojKT kontrolna to~kal. lijevom metara

M. MaliNP Na{e planinePD planinarsko dru{tvop. postajapl. planinarskiPL Planinarski listPSH Planinarski savez HrvatskePV Planinski vestniks. sjevernoSANU Srpska akademija nauka i umetnostisr. srednji

st. stanicaTV televizija, televizijskiV. Velikiz. zapadno`. `eljeznica, eljezni~ki

iv HRVATSKE PLANINE


5/628

Sadràj

Popis zemljovida . . . . . . . . . . viiPregledna karta . . . . . . . . . . viiiTuma~ znakova . . . . . . . . . . . xPredgovor . . . . . . . . . . . . . . xiSuradnici . . . . . . . . . . . . . . xiiBilje{ka o autoru. . . . . . . . . . xiv

UVODNI DIO. . . . . . . . . . . . . 1[TO PRU@AJU NA[E PLANINE . 3NA[E PLANINARSTVO . . . . . 19PLANINAR NA POHODU . . . . 30

MEDVEDNICA. . . . . . . . . . . 35

SLJEME I SREDI[NJI DIOMEDVEDNICE. . . . . . . . . 50ZAPADNA MEDVEDNICA . . . . 83ISTO^NA MEDVEDNICA. . . . . 89

SAMOBORSKO GORJE . . . . . 9 7SAMOBOR . . . . . . . . . . . . 101O[TRC . . . . . . . . . . . . . . 106

JAPETI] . . . . . . . . . . . . . 111PLE[IVICA . . . . . . . . . . . . 115OKI]. . . . . . . . . . . . . . . . 118NOR[I]KA PLE[IVICA . . . . . 120

@UMBERA^KA GORA . . . . . . 1 2 5USPONI NA SV. GERU . . . . . 133

JE^MI[TE I PLIJE[ . . . . . . . 139TU[ÂK I OKOLICA . . . . . . 141UZDU@NI PUTOVI KROZ

@UMBERA^KU GORU. . . . 143OSTALI PRILAZI ZEÂKU . . . 146

PLANINE HRVATSKOGAZAGORJA I BILOGORSKO-MOSLAVA^KOG PODRU^JA . 149

KALNI^KA GORA . . . . . . . . 155IVAN[ÎCA. . . . . . . . . . . . 163

RAVNA GORA . . . . . . . . . . 178STRAHINJ[ ICA . . . . . . . . 184BREZOVICA . . . . . . . . . . . 188MACELJSKA GORA . . . . . . . 189KOSTELSKO GORJE I

KUNA GORA . . . . . . . . . 191CESARGRADSKA GORA . . . . 194OKOLICA VARA@DINA . . . . . 196OKOLICA HRA[]INE . . . . . . 197OKOLICA ÂKOVCA . . . . . . 197BILOGORA . . . . . . . . . . . . 198MOSLAVA^KA GORA . . . . . . 201

PO@E[KO GORJE . . . . . . . . 207PSUNJ. . . . . . . . . . . . . . . 212PAPUK . . . . . . . . . . . . . . 218KRNDIJA . . . . . . . . . . . . . 233DILJ-GORA . . . . . . . . . . . . 236PO@E[KA GORA . . . . . . . . . 242

PLANINE BANIJE IKORDUNA . . . . . . . . . . . . . 245

ZRINSKA GORA . . . . . . . . . 248HRASTOVI KA GORA . . . . . 249PETROVA GORA. . . . . . . . . 250MARTIN[ÂK . . . . . . . . . . 252

VINICA . . . . . . . . . . . . . . 253VODENICA . . . . . . . . . . . . 254OKOLICA KARLOVCA. . . . . . 255

GORSKI KOTAR . . . . . . . . . 257RISNJAK . . . . . . . . . . . . . 265BURNI BITORAJ. . . . . . . . . 274

VI[EVICA . . . . . . . . . . . . . 278SAMARSKE STIJENE . . . . . . 280BIJELE STIJENE . . . . . . . . 283KOLOVRATSKE STIJENE . . . 289BJELOLASICA . . . . . . . . . . 292K LE K . . . . . . . . . . . . . . . 2 9 9OKOLICA VRBOVSKOG. . . . . 307OKOLICA RAVNE GORE . . . . 309OKOLICA SKRADA . . . . . . . 311OKOLICA DELNICA. . . . . . . 314OKOLICA BROD MORAVICA . . 316

OKOLICA ÂBRA I TR[]A . . . 317PLANINE RIJE^KOG ZALE\A319

OBRU^ I HAHLI]I. . . . . . . . 322SNJE@NIK I PLATAK . . . . . . 332TUHOBI]. . . . . . . . . . . . . 344MEDVI\AK. . . . . . . . . . . . 348KOBILJAK . . . . . . . . . . . . 349KAMENJAK . . . . . . . . . . . 350OSTALI VRHOVI U RIJE^KOM

ZALE\U. . . . . . . . . . . . 352PLANINSKO ZALE\E

CRIKVENICE . . . . . . . . . 354

ISTARSKE PLANINE . . . . . . 359U^KA . . . . . . . . . . . . . . . 3 61]I]ARIJA . . . . . . . . . . . . . 376

VELEBIT . . . . . . . . . . . . . . 387

SJEVERNI VELEBIT . . . . . . . 402SENJSKO BILO . . . . . . . . . 402SKUPINA ZAVI@AN

RAJINAC . . . . . . . . . . . 405RO@ANSKI I HAJDU^KI

KUKOVI. . . . . . . . . . . . 420

VELIKI KOZJAK . . . . . . . . . 428SREDNJI VELEBIT . . . . . . . . 431

SKUPINA [ATORINE . . . . . . 431DABARSKI KUKOVI. . . . . . . 441

JU@NI VELEBIT . . . . . . . . . . 450SKUPINA VISOÎCA BADANJ 450

Sadràj v


6/628

SKUPINA VAGANSKI VRH SV. BRDO I NACIONALNIPARK PAKLENICA. . . . . . 458

JUGOISTO^NI VELEBIT . . . . 472

LI^KA PLJE[IVICA I NJEZINIOGRANCI . . . . . . . . . . . . . 477

LI^KA PLJE[IVICA . . . . . . . 479O[TRI MEDVJE\AK . . . . . . 484KREMEN . . . . . . . . . . . . . 485PO[TAK. . . . . . . . . . . . . . 487

PLANINE DALMACIJE . . . . . 489ILICA . . . . . . . . . . . . . . . 494DINARA. . . . . . . . . . . . . . 496SVILAJA . . . . . . . . . . . . . 504KAME[NICA . . . . . . . . . . . 507

PROMINA. . . . . . . . . . . . . 512TRTAR . . . . . . . . . . . . . . 515KOZJAK. . . . . . . . . . . . . . 517MOSOR . . . . . . . . . . . . . . 525POLJI^KA PLANINA . . . . . . 539OMI[KA DINARA . . . . . . . . 542BIOKOVO. . . . . . . . . . . . . 545SV. ILIJA NA PELJE[CU . . . . 560MARIN VIJENAC U PLANINI

@ABI . . . . . . . . . . . . . . 563SNIJE@NICA IZNAD

KONAVALA. . . . . . . . . . 563

PLANINE HRVATSKOGOTO^JA . . . . . . . . . . . . . . 565

OTOK KRK . . . . . . . . . . . . 569OTOK RAB . . . . . . . . . . . . 571

OTOK PAG . . . . . . . . . . . . 572OTOK CRES . . . . . . . . . . . 573OTOK LO[INJ . . . . . . . . . . 574OTOK UGLJAN . . . . . . . . . 576KORNATSKO OTO^JE . . . . . 577OTOK BRA^ . . . . . . . . . . . 577OTOK HVAR . . . . . . . . . . . 580OTOK MLJET . . . . . . . . . . 581

Dodatak:VISOKE PLANINE ZAPADNEBOSNE I HERCEGOVINE . . . 583

OSJEÊNICA. . . . . . . . . . . 587KLEKOVAÂ . . . . . . . . . . . 589[ATOR . . . . . . . . . . . . . . 591CINCAR . . . . . . . . . . . . . . 592TROGLAV. . . . . . . . . . . . . 595TU[NICA . . . . . . . . . . . . . 599^VRSNICA . . . . . . . . . . . . 600

VRAN PLANINA . . . . . . . . . 609ÂBULJA . . . . . . . . . . . . . 609

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . 611

vi HRVATSKE PLANINE


7/628

Popis zemljovida(Naziv, redni broj i stranica u knjizi)

Sredi{nja Medvednica, br. 2-3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53Isto~na Medvednica (Lipa Rog), br. 4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Sljeme i bli`a okolica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Zapadna Medvednica, br. 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Isto~na Medvednica (Drenova Klade{~ica), br. 5 . . . . . . . . . . . . . . 90Samoborsko gorje, br. 6-7 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104-105@umbera~ka gora (zapadni dio), br. 8 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128@umbera~ka gora (isto~ni dio), br. 9 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131Kalni~ko gorje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 57Ivan{~ica, br. 11. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164Ravna gora i Strahinj{~ica, br. 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

Moslava~ka gora, br. 12. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202Psunj, br. 14 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 14Petrov vrh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 19Papuk, br. 15 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 23Dil j -gora, br. 13 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241Karlova~ko Pokuplje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256Gorski kotar (Velika Kapela), br. 22-23. . . . . . . . . . . . . . . . . 276-277Kolovratske stijene, br. 26 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291Klek, br. 21 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300Obru~ Platak Snje`nik, br. 18-19 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324-325Platak s okolicom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335

Gorski kotar, Risnjak i Tuhobi}, br. 20 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346U~ka, br. 17 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363]i}ari ja, br. 16. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378Senjsko bilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405Sjeverni Velebit, br. 24-25 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 406-407Zavi`an i Velebitski botani~ki vrh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418Srednji Velebit ([atorina Ba~i} kuk), br. 27 . . . . . . . . . . . . . . . . 433

Velebit (okolica O{tarija i Dabarski kukovi), br. 28-29 . . . . . . . . . 442-443Ju`ni Velebit ([ugarska duliba Stap), br. 32. . . . . . . . . . . . . . . . 452Ju`ni Velebit (Viso~ica Vaganski vrh), br. 30-31 . . . . . . . . . . . 460-461Jugoisto~ni Velebit, br. 33 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 473

Plje{ivica, br. 40. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 480Gola Plje{ivica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 482Dinara, br. 34 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 98Kame{nica, br. 36 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 508Promina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 513Kozjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 519Mosor, Polji~ka planina, Omi{ka Dinara, br. 38. . . . . . . . . . . . . . . 526Biokovo, br. 39 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 547Pelje{ac (Sv. Ilija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 561Snije`nica, br. 35 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 564Rab (Kamenjak). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 571

Sis na Cresu, br. 37 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 574Osor{}ica na Lo{inju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 575Vidova gora na Bra~u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 578Zapadna Bosna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 588Troglav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 596^vrsnica i Vran planina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 602

Popis zemljovida vii


8/628

viii HRVATSKE PLANINE

pregledna karta


9/628

ix

pregledna karta


10/628


11/628

Predgovor

Mila, kuda si nam ravna,Mila, kuda si planina!

Hrvatska himna

Ova knjiga nije pisana po ustaljenim uzorima nego je odraz pi{~eva osobnogshva}anja i iskustva. Podjela i redoslijed planina prilago|eni su prakti~nim po-trebama i planinarskom kriteriju. Vodi~ je nastao na osnovi dugogodi{njeg sku-pljanja podataka, biljeàka s puta i savjeta iskusnih planinara. Taj opse`ni po-sao ne bi urodio plodom da svoju pomo} nije pruìlo stotinjak vrsnih planinar-skih stru~njaka iz svih krajeva na{e domovine, neki savjetom ili dopunomteksta, drugi izabranim fotografijama, tre}i zemljopisnim skicama ili drugimkorisnim podacima. Prema tome, knjigu donekle treba smatrati kolektivnimdjelom. Du`nost mi je da svim tim vrijednim suradnicima izrazim ne samo op}e-

nitu zahvalnost, nego i da iznesem njihova imena kao priznanje za trud i ne-sebi~nost. Njihov }e popis ujedno biti svojevrstan tko je tko u hrvatskom pla-ninarstvu, a tome }e pridonijeti i oznaka autora ispod svake slike. Slike bezoznake autora su pi{~eve (nekolicini slika autor nije poznat).Izdava~u sam duàn zahvalnost i priznanje {to nije àlio sredstva da vodi~ budeopseàn, suvremeno opremljen, estetski privla~an, gotovo rasko{an.Knjiga sadrì obilje podataka koji su vrlo podlo`ni promjenama, npr. adresevlasnika planinarskih ku}a, telefonske brojeve i vozne redove. U dvojbi {to stakvim podacima, prevagnula je potreba da se oni ipak ponude ~itatelju, kako bidobio bar okvirne elemente, koje ionako pri planiranju puta uvijek treba po-novno provjeravati.

Planinu o kojoj èlite ~itati na}i }ete u sadràju na po~etku knjige, a pojedinostiu abecednom kazalu na kraju knjige. Zemljovide moète na}i na dva na~ina: spomo}u pregledne karte na po~etku knjige i s pomo}u uputnice na po~etku opi-sa pojedinih planina.Podaci o putevima i planinarskim ku}ama izneseni su prema stanju na dankada je knjiga predana u tisak (po~etkom oùjka 2001.) i zato se ~itatelju pre-poru~uje da prije polaska na put provjeri ima li otada kakvih promjena, npr. uvoznom redu autobusa, opskrbljenosti ku}e i vremenu kada je ku}a otvorena.

Adresar organizacija koje upravljaju ku}ama i njihove telefonske brojeve na}i}ete u uvodnom dijelu knjige, ali i tu valja ra~unati s promjenama. O njima usvakome trenutku ima najbolju evidenciju Hrvatski planinarski savez, 10000Zagreb, Kozar~eva 22, tel/fax (01) 4824-142, www.pubwww.srce.hr/hps.

Prije posje}ivanja planina koje su oslobo|ene akcijama Bljesak i Oluja godi-ne 1995., pogotovo prije posjeta biv{im tzv. zonama razdvajanja (npr. ju`ni Ve-lebit, Svilaja, Psunj), svakako se treba raspitati o sigurnosnom stanju u naj-bliòj policijskoj postaji i strogo se pridràvati dobivenih savjeta.Prilikom posjeta planinama na dràvnoj granici, a takvih je prili~an broj uovome vodi~u, valja znati da je prelazak granice izvan slu`benih prijelaza pre-kr{aj koji podlijeè nov~anoj kazni, dok god to ne bude druga~ije reguliranome|udràvnim bilateralnim ugovorima.Na kraju, valja znati i to da ovaj vodi~ nije sveobuhvatan nego da opisuje samonajva`nije prilaze pojedinim planinama, ali zato posve}uje mnogo pa`nje i pro-stora literaturi, pa tko èli vi{e podataka neka se posluì njome ili neka se,pomalo istraìvala~ki, uputi u planinu s dobrim zemljovidom u ruci.Sretan Ti put, dragi ~itatelju, u na{e lijepe hrvatske planine!

Dr. @eljko Poljak

Predgovor xi


12/628

Suradnici

Aleksi} Nikola, Zagreb (op}i dio)Aleraj dr. Borislav, Zagreb (GSS)Bartulin Vicencio, Omi{ (Omi{ka Dinara)Bedalov Ivan, Ka{tel Kambelovac (Kozjak)Belavi} Mirko, Senj (sjeverni Velebit)Berljak Darko, Zagreb (adresar)Bingula Jasna, Zagreb (Gorski kotar)Boì~evi} dr. Sre}ko, Zagreb (Medvednica)Brki} Zlatko, Feri~anci (Krndija)Bukarica Petar, Drni{ (Promina)Buljan Boris, Sinj (Svilaja)Buljuba{i} Ivica, Zagvozd (Biokovo)

Bu{eli} Stipe, Tu~epi (Biokovo)âmilovi} Zvonimir, Bjelovar (Bilogora)âplar Alan, Zagreb (sjeverozapadna Hrvatska)êko Ivo, Livno (bosanske planine)Dija~i} Milan, Karlovac (@umberak i Vodenica)\uri~i}-Kuric ing. Tatjana, Zagreb (Kalnik)Erceg Drago, Makarska (Biokovo)Fer~ek ing. Jeronim, Krapina (Strahinj{~ica i Macelj)Filip~i} Anton, Pula (]i}arija)Gabri} Goran, Split (Dalmacija)Gjurin Miroslav, Daruvar (Petrov vrh)Golda{i} Tolje, Duga Resa (Vinica)

Golik Boris, Brod Moravice (Gorski kotar)Gromili} Hajrudin, Livno (bosanske planine)Grundler dr. Darko, Kutina (Moslava~ka gora)Hanèk Vera i Stjepan, Belec (Ivan{~ica)Hora~ek Stanislav, Mrkopalj (Bijele i Samarske stijene)Horvati} Berislav, Zagreb (Obzova na Krku)Hou{ka Mladen, Zelina (isto~na Medvednica)Ivan~i} ing. An|elko, Ravna Gora (okolica Ravne Gore)Ivani{evi} Kre{imir, Dubrovnik (Snije`nica)

Jagari} Vladimir, Zagreb (@umbera~ka gora)Jembrek Stjepan, Krièvci (Kalnik)Juras Ante, [ibenik (okolica [ibenika)

Jurdana dr. Stanko, Crikvenica (Drenin)Kati} Ante, Otok kod Sinja (Kame{nica)Karaman Mirjana, Dubrovnik (Snije`nica)Kau~i} Milan, Poèga (Poè{ka gora)Kirigin ing. Jerko, Zagreb (ju`ni Velebit)Kova~i} dr. Milivoj, Koprivnica (Bilogora)Kranjec ing. Alojz, Konj{~ina (Ivan{~ica)Kristijan Zdenko, Samobor (Samoborsko gorje)Krsti~evi} Milka, Plo~e (Rili} planina)Kuìr Damir, Lepoglava (Ravna gora)Kuster Ivan, Pregrada (Kuna gora)Kuva~i} Stipe, Omi{ (Omi{ka Dinara)

Lau{i} Ita, Split (Mosor i Kozjak)Lon~ar Branko, Rijeka (okolica Rijeke)Lovre~ak Draèn, Jastrebarsko (Samoborsko gorje)Lupoglavac Slavko, Kutina (Moslava~ka gora)Lje{~anin Edo, Krièvci (Kalnik)Marciu{ Franjo, âkovec (okolica âkovca)Margan ing. Damir, Crikvenica (Kurin)

xii HRVATSKE PLANINE


13/628

Marinov Ivan, Split (planine Dalmacije)Mari} Vid, Pleternica (Poè{ka gora i Dilj-gora)Martinovi} An|elko, Mostar (planine BiH)Matai} Ivica, Kutina (Moslava~ka gora)

Mesi} Miro, Pleternica (Poè{ka gora)Mucko Josip, Kutina (Moslava~ka gora)Novak Vladimir, Samobor (Samoborsko gorje)Novosel Franjo, Jastrebarsko (Samoborsko gorje)Novotni Ivan, Orahovica (Krndija)Paver Marijan, Skrad (Skradski vrh)Pave{i} Miljenko, Ogulin (Klek)Pavlin Tomislav, Zagreb (op}i dio)Paìn Draèn, Mostar (planine BiH)Pej{a Josip, Ka{tel Kambelovac (Kozjak)Peleh @eljko, Nova Gradi{ka (Psunj)Perkovi} Marin, Gove|ari (otok Mljet)Pikija dr. Damir, Novi Marof (Grebengrad i Kalnik)Ple{ko Marijan, Klanjec (Cesargradska gora)Puhari} Bruno, Novalja (otok Pag)Puhari} Ivo, Makarska (Biokovo)Rihtari} mr. Milivoj, Vara`din (okolica Vara`dina)Rogina Zlatan, Zlatar (Ivan{~ica)Rube{a Mario, Opatija (U~ka)Sablek Tomislav, Poèga (Papuk)Salopek Ivan, Mostar (âbulja)Smerke ing. Zlatko, Vara`din (Velebit i Medvednica)Smojver Narcis, Daruvar (Petrov vrh)

Sohr Slavko, Daruvar (Petrov vrh)Sori} Ivica, Tugare (Polji~ka planina)Spuèvi} ing. Veljko, Mostar (^vrsnica)Stanta Baldo, Opatija (U~ka)Sunko Milan, Split (Kozjak, Mosor i Polji~ka pl.)[i{ko Vladimir, Sl. Brod (Dilj-gora)[iki} ing. Zoran, Starigrad-Paklenica (Paklenica)[krobonja ing. Branko, Rijeka (Gorski kotar, ]i}arija i U~ka)[o{ Mijo, Sl. Brod (Dilj-gora)[o{tari} Cvjetko, Ivanec (Ivan{~ica)Tomerlin Slavko, Zadar (Velebit)Tomi} Milenko, Mostar (hercegova~ke planine)

Trojanovi} Ivica, Orebi} (Ilijino brdo na Pelje{cu)Turkalj Milan, Vara`din (Kamenjak i Velebit)

Vodanovi} Ivo, Makarska (Biokovo)Vojvoda Boìdar, Bjelovar (Bilogora)Vujnovi} Ante, Gospi} (Velebit)Vukosav Josip, Imotski (Biokovo)Zeleni} Vlado, Karlovac (Op}i dio)Zozoli Zvonimir, Budin{~ina (Ivan{~ica)@agar dr. Slavko, Na{ice (Krndija)@ivkovi} Goran, Metkovi} (planina @aba)

Suradnici xiii


14/628

Bilje{ka o autoru

@eljko Poljak rodio se 9. rujna 1926. u Zagrebu, gdje je stu-dirao na Filozofskom i Prirodoslovno-matemati~kom te1952. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Do mirovine

je radio na ORL klinici [alata u Zagrebu kao specijalistotorinolaringolog. Stupanj doktora znanosti stekao 1969.,habilitirao 1971., naslov primarijusa stekao 1972., za sve-u~. profesora izabran je 1976., za ~lana Hrvatske medicin-ske akademije 1981., ~lana Dru{tva hrvatskih knjièvnika1996., za ~asnog ~lana Hrvatskog lije~ni~kog zbora 1997.Objavio je oko 120 znanstvenih i stru~nih radova, bio jeurednik Lije~ni~kog vjesnika Lije~ni~kih novina deset-ka stru~nih zbornika i ud`benika, predsjednik Izdava~kogsavjeta Sveu~ili{nog vjesnika itd.

Planinarenjem se po~eo baviti 1947. u Planinarskoj sekciji FD Dinamo u Zagrebu,bio je ~lan PD-a Zagreb od osnutka 1948., suosniva~ PD-a Sveu~ili{ta Velebit1950., osniva~ i predsjednik PD KBC-a Maksimir 1986., osniva~ Planinarskog klu-ba Hrvatskog lje~ni~kog zbora 1995., i Hrvatskog dru{tva za medicinsko nazivlje,predsjednik FD Medicinar predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza (1981.1983.) i njegovih komisija za GSS, za izdava~ku djelatnost i za ekspedicije, a od 1959.do 2000. neprekidno urednik Hrvatskog planinara (prije Na{ih planina). Nosilac

je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i BH-planinarskog saveza, Trofeja za fizi~kukulturu Hrvatske, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zrakama, Reda DaniceHrvatske s likom Franje Bu~ara, Trofeja Me|unarodnog olimpijskog odbora Sportand Environment, po~asni ~lan HPS itd.

Plodan je planinarski pisac i teoreti~ar. Objavio je oko tisu}u raznih ~lanaka, puto-pisa, planinarskih vodi~a (Klek, 1959.; U~ka, 1967.; Velebit, 1969.; Medvednica,1970.; Planine Hrvatske, 1974., 1981. i 1986., itd.) i povijesnih djela (Hrvatsko pla-ninarstvo, 1975.; Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva, 1987.; Hrvatska plani-narska knjièvnost, 1994.). Trasirao je Velebitski planinarski put i hrvatsku pla-ninarsku transverzalu. Bavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivimaodrào je ve}i broj predavanja. U studentskim danima bavio se kao ~lan AO PDS-aVelebit alpinistikom (prvenstveni usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski jeprou~io sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pirineji, Apenini, Alpe, Tatre,Karpati, Skandinavija, britansko oto~je, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvanEurope je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mon-goliji, Iranu, Sundajskom oto~ju, Rocky Mountainsu, dùnglama Yucatana, poline-zijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom hima-

lajskom vrhuncu (u Annapurni, 1971.).Pod utjecajem svog u~itelja, akademika Branimira Gu{i}a, planinarstvo mu sluì kaosredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao upori{te u borbi za za{titu prirode.Protivnik je sportskih primjesa u planinarstvu jer natjecanje radi pobjede smatra{tetnim s eti~kog i medicinskog stajali{ta. Planinarstvo smatra sastavnim dijelomnacionalne kulture, a planinarsku knjièvnost sastavnim dijelom nacionalne knji-èvnosti. U tom pogledu poznat je po upornom dugogodi{njem nastojanju.

xiv HRVATSKE PLANINE


15/628

UVODNI DIO

Uvodni dio 1

[TO PRU@AJU NA[E PLANINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Planine Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Planinarske ku}e. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Piramide i vidikovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9O b i l a z n i c e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Hrvatska planinarska obilaznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Hrvatske planinarske ku}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Europski pje{a~ki putovi u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . 10Markacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Alpinistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Sportsko penjanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Padobransko jedrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Ori jentaci jski sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Planinarsko skijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Planinarska speleologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14[pilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Jame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Kra{ki izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Termalna vrela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Slapovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Planinska jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16S t j e n j a c i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 7

Klanci, sut jeske i kanjoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Gradine i dvorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Telekomunikacijski objekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Brdske ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Kulturni i povijesni spomenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

NA[E PLANINARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19[to planinar traì u planini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Planinarska f i lozofi ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Hrvatsko planinarstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Mala kronolo{ka tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Planinarska knjièvnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Za{tita planinske prirode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Ekologija i planinarstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Planinarska organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Adresar planinarskih saveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Dru{tveni dom HPS-a u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Adresar planinarskih dru{tava u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . 24

PLANINAR NA POHODU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Planinarska sezona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Povlastice i prava putnika na èljeznici . . . . . . . . . . . . . . . 30

Vo`nja autobusom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Planinarska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Pitka voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Zemljovidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Vodi~ka slu`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Opasnost i planinarenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Deset preporuka za neopasno i zdravo planinarenje. . . . . . . . . 32Nesre}a u planini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Gorska slu`ba spa{avanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Kodeks planinarske et ike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34


16/628

2 HRVATSKE PLANINE

Branje cvije}a u prirodi sebi~no je i

nekulturno U umi ne loì vatru

Svoje sme}e nosi s planine sa sobom

Alkoholna pi}a planinaru nisupotrebna

Puenje je u planinarskim ku}amazabranjeno

Uredi planinarsko sklonite prijeodlaska

Potuj mir u planinarskoj ku}i poslije

22 sata

Zagreba~ka: Sljeme na Medvednici (1033 m)Krapinsko-zagorska: Ivan{~ica (1060 m)Sisa~ko-moslava~ka: Piramida u Zrinskoj gori (616 m)

Karlova~ka: Bjelolasica (1534 m)Vara`dinska: isto kao Krapinsko-zagorskaKoprivni~ko-krièva~ka: Vranilac na Kalni~koj gori (643 m)Bjelovarsko-bilogorska: Crni vrh (863 m) na PapukuPrimorsko-goranska: isto kao Karlova~kaLi~ko-senjska: Vaganski vrh (1757 m) na VelebituViroviti~ko-podravska: Papuk (954 m)Poè{ko-slavonska: Brezovo polje (985 m) na PsunjuBrodsko-posavska: isto kao Poè{ko-slavonskaZadarska: Sv. brdo (1751 m) na VelebituOsje~ko-baranjska: Petrov vrh (701 m) na Krndiji[ibensko-kninska: Dinara (1831 m)Vukovarsko-srijemska: Liska (297 m) na Fru{koj gori

Splitsko-dalmatinska: Sv. Jure 1762 m) na BiokovuIstarska: Veliki Planik (1272 m) na ]i}arijiDubrova~ko-neretvanska: Sv. Ilija (1234 m) na Snije`niciMe|imurska: Mohokos (347 m)Grad Zagreb: isto kao Zagreba~ka ùpanija

NAJVI[I VRHOVI @UPANIJA


17/628

[TO PRU@AJU NA[E PLANINE

Planine Republike Hrvatske ve}im dijelom pripadaju Dinarskom gorju(od slovenske do crnogorske granice), a manjim su dijelom isto~ni nastavak

Alpa i ostatak staroga Orijentalnoga kopna (gore savsko-dravskog me|ur-je~ja). U sz. dijelu Republike oba se gorska sustava sastaju u tzv. prelaznojzoni. Iako na{e planine nisu visoke Hrvatska je jedina zemlja na europ-skom jugoistoku bez ijednog vrha vi{eg od 2000 metara po zanimljivostiim je malo ravnih na Zemlji. Dinarsko gorje, {to se najve}im dijelom nalaziu Hrvatskoj, poznato je u svijetu kao klasi~no podru~je dubokoga krasa.Njegova bitna zna~ajka podjednako bogatstvo povr{inskog i podzemnogreljefa daje i hrvatskomu planinarstvu poseban pe~at. Planinarstvo je nakrasu u mnogo ~emu sli~no visokogorskome. O{tri kra{ki oblici, prevlast

gologa kr{a, oskudica vode, siroma{tvo vegetacije, surova klima i slaba na-seljenost postavljaju na planinara sli~ne zahtjeve kao i mnoge visoke plani-ne. Ali i me|u dinarskim planinama ima prili~nih razlika: one u sjevernomdijelu niè su i pitomije (npr. u Gorskom kotaru), a na jugu vi{e i pustije(planine Dalmacije). Sasvim su druga~ije planine savsko-dravskoga me|u-rje~ja. Gra|ene su od prakamenja, blaìh su oblika, prili~no niske i bogatevodom i vegetacijom, zbog ~ega su prikladne za lake planinarske izlete.

Pogre{no je mi{ljenje da je Troglav najvi{i vrh u dràvi. Ako je to pitanjeuop}e va`no, onda treba znati da je taj vrh 1 km preko bosanske granice.

Uvodni dio 3

Tipi~no kra{ko podru~je: Tulove grede na Velebitu

NAJVI[E PLANINE U HRVATSKOJ1. Dinara (1831 m)2. Biokovo (Sv. Jure 1762 m)

3. Velebit (Vaganski vrh 1757 m)4. Li~ka Plje{ivica (Ozeblin 1657 m)5. Kremen (1591)6. Bjelolasica u Kapeli (1534 m)7. Risnjak u Gorskom kotaru (1528 m)8. Svilaja u Dalmaciji (1509 m)9. Snje`nik u Hrvatskom primorju (1505 m)

10. Ke~ina kosa u Po{taku (1446 m)


18/628

Planinarske ku}e. Na podru~ju Republike Hrvatske bilo je koncem 2000.godine vi{e od stotinu pl. ku}a, domova, skloni{ta, bivaka i hotela. U idu-}em pregledu navedena je uz svaki objekt nadmorska visina, broj leàja,tel. na koji se mogu dobiti obavijesti, vlasnik odnosno upravlja~ objekta injegovo sjedi{te, stranica u knjizi na kojoj je objekt opisan i broj zemljovidana kojemu se moè na}i. Prikazano je stanje po~etkom 2001. godine i trebauzeti u obzir da su podaci podlo`ni ~estim promjenama. Tako|er s rezer-vom treba uzeti podatak o vlasniku ili upravlja~u objekta, jer su na temeljuZakona o {portu iz 1996. g. op}ine na ~ijem se teritoriju objekt nalazi dobilepravo oduzeti ga dru{tvu koje ga je gradilo (!) i dati ga na upravljanje i upo-rabu kome god ho}e, npr. nekom drugom dru{tvu ili privatniku u zakup. Utom je slu~aju upitno ho}e li se ~lanovima pl. dru{tava priznati popust nano}enju. U planinama ima i drugih mogu}nosti zaklona i no}enja, kao {tosu lugarnice, lova~ke ku}e, rje|e gostionice i hoteli. Za upotrebu lova~kih i{umarskih objekata obi~no je potrebno dopu{tenje upravlja~a (lova~kog

dru{tva ili {umarije).

PO@E[KO GORJE

Dom na Petrovu vrhu, Papuk, 547 m, 50 leàja, PD Petrov vrh, tel. doma 099/500-581, inf. tel. 043/333-915, str. 219, zemljovid na str. 219

Dom Lapjak u Velikoj pod Papukom, 335 m, 55 leàja, stalno otvoren iopskrbljen, PD Sokolovac, Poèga, str. 226, zemljovid 15

Ku}a Tri{njica u Papuku, 500 m, 10 leàja, inf. 034/271-062 (Mato Luka~evi}),PD Sokolovac, Poèga, str. 228, zemljovid 15

Dom GSS-a na Nevolja{u u Papuku, 720 m, Stanica GSS-a Poèga, inf. tel. 034/

273-989 (dr. Tomislav Sablek), str. 227, zemljovid 15 Dom na Jankovcu u Papuku, 475 m, tel. u domu 031/172-078 (ako je ukop~an),PD Br{ljan-Jankovac, inf. tel. 031/272-083 (Antun Pucek), Osijek, str. 230,zemljovid 15

Dom na Omanovcu, Psunj, 652 m, u obnovi, PD Psunj, Pakrac, str. 215,zemljovid 14

Planinarska ku}a na Strmcu, 350 m, PD Strmac, Nova Gradi{ka, str. 216,zemljovid 14

Dom Gjuro Pilar na Dilj-gori, 169 m, 30 leàja, tel. govornica u domu 035/466-335, inf. tel. 035/265-439 (Mijo [o{), PD Dilj, Sl. Brod, str. 238, zemljovid 13

Davorinovo skloni{te na Pljuskari, Dilj-gora, u gradnji, PD Dilj- gora, Sl. Brod,str. 239, zemljovid 13

Skloni{te Prezdanak (Trnjani), Dilj-gora, 210 m, inf. tel. 032/833-351 (BerislavTkalac), PD Tikvica, @upanja, str. 238

Skloni{te Borovik kod \akova, 155 m, nema leàjeva, inf. tel 031/813-420 (MiroLay), PD \akovo, \akovo, str. 233

Skloni{te Kla{nice na Poè{koj gori, 343 m, 6 leàja, PD Klikun, Pleternica

BILOGORA

Dom Kamenitovac, 242 m, 22 leàja, stalno otvoren i opskrbljen, tel. u domu043/855-105, PD Bilogora, Bjelovar, str. 201

MOSLAVINA

Dom u Moslava~koj Slatini, 170 m, 50 leàja, inf. tel. 044/630-751 (Ivica Matai}),

PD Jelengrad, Kutina, str. 205, zemljovid 12 Dom u Kutinici, 170 m, 25 leàja, inf. tel. 044/606-226 (Slavko Lupoglavac), PD

Yeti, Kutina, str. 206, zemljovid 12

HRVATSKO ZAGORJE Dom na Kalniku, 475 m, 35 leàja, stalno otvoren, u privatnom zakupu, tel. u

domu 048/857-003, PD Kalnik, Krièvci, str. 158, zemljovid na str. 157

4 HRVATSKE PLANINE


19/628

Pasari}eva ku}a na Ivan{~ici, 1054 m, 40 leàja, inf. tel. 049/460-080 (DragoHanj{ek) i 099/432-609, PD Ivan~ica, Ivanec, str. 167, zemljovid 11

Ku}a pod Grebengradom, 400 m, 40 leàja, inf. 099/432-207, PD Grebengrad,Novi Marof, str. 167, zemljovid 11

Ku}a na Majeru u Ivan{~ici, 591 m,18 leàja, inf. tel. 049/466-303 (ZlatanRogina), PD O{trc, Zlatar, str. 175, zemljovid 11

Hià pod Belecgradom, 450 m, u izgradnji, HPD Belecgrad, Belec, str. 174 Luj~ekova hià na Pokojcu, 434 m, 20 leàja, inf. tel. 049/459-327 (Zozoli) i 042/

625-123 (Ljubica Ri~ko), PD Milengrad, Budin{~ina, str. 168, zemljovid 11 Dom PD Ravna gora, 660 m, 30 leàja, inf. tel. 042/705-250 (Tomo îzi}) i 042/

701-077 (domar Drago @erjavi}), tel. u domu 042/705-329, PD Ravna gora,Vara`din, str. 181, zemljovid 10

Ku}a Pusti duh na Ravnoj gori, 672 m, 22 leàja, inf. tel. 042/791-803 (DamirKuìr), PD Trako{}an, Lepoglava, str. 183, zemljovid 10

Hotel Trako{}an, 180 leàja u 85 soba, stalno otvoren, tel. 042/796-224, faks.042/796-420, str. 182, zemljovid 10

Dom na Strahinj{~ici, 618 m, 32 leàja, inf. tel. 049 ili 091/371-314 (JeronimFer~ek), PD Strahinj~ica, Krapina, str. 187, zemljovid 10

Ku}a na Cesargradu, 460 m, 7 leàja, inf. tel. 049/550-260 (Miroslav ]ukac), PDCesargrad, Klanjec, str. 195

Ku}a na Kuna gori, 350 m, 20 leàja, tel. u domu 049/377-051, tel. domara 049/376-030 (Boò Cobovi}), PD Kuna gora, Pregrada, str. 564

Skloni{te Rudi Juri} na Pesku, Kalnik, 295 m, nema leàjeva, inf. tel. 048/626-164, PD Bilo, Koprivnica, str. 162

Vagon na Dugom vrhu, 240 m, 2 leàja, PD Dugi vrh, Vara`din, str. 195

MEDVEDNICA Ku}a na Kamenim svatima, 481 m, 8 leàja, PD Susedgrad, Podsused, str. 85,

zemljovid 1 Ku}a na Lojzekovu izvoru, 400 m, 10 leàja, inf. tel. 049/289-122 (Sinkovi}), PD

Stubi~an, Donja Stubica, str. 81, zemljovid 2 Dom na Glavici, 420 m, 50 leàja, tel. domara 099/547-723, (Klara Karlovi}), Pl.

savez Zagreba, str. 86, zemljovid 1 Ku}a PD-a Risnjak, 700 m, 12 leàja, inf. tel. 01/4849-222 (Josip Bosni}), PD

Risnjak, Zagreb, str. 67, zemljovid 2 Dom PD-a Grafi~ar, 864 m, 32 leàja, tel. 01/4555-844, javna govornica 01/

4555-374, PD Grafi~ar, Zagreb, str. 59, zemljovid 3 Gostionica Lugareva ku}ica na Kralji~inu zdencu, 530 m, nema leàja, tel. 01/

4554-589 (ugostitelj Stjepan [krlec), str. 70

Bistro Medvedgrad na Medvedgradu, 593 m, nema leàja, tel. 01/4556-226,stalno otvoren, str. 68 Ku}a Brestovac, 850 m, nema leàja, tel. 01/3760-294 (Zvonko \urek), str. 71 Hotel Tomislavov dom, 1005 m, 128 leàja, stalno otvoren, tel. 01/4555-833,

faks 01/4555-834, str. 58, zemljovid 3Gostionica Zlatni medvjed na Sljemenu, 1030 m, nema leàja, stalno otvoren,

tel. 01/4555-090 (Goran Kratofil), str. 57Bistro Grofica, 1000 m, nema leàja, stalno otvoren, tel. 01/4637-976 i 099/

535-785 (Nenad i Laura Rumbak), str. 61 Dom Runolist, 824 m, 70 leàja, tel. u domu 01/4552-446, PD Runolist, Zagreb,

str. 73, zemljovid 2 Dom Ivan Pa~kovski, Puntijarka, 957 m, 35 leàja, tel. u domu 01/4580-397,

PD Zagreb-Matica, Zagreb, tel. 01/4810-833 (nave~er), str. 63, zemljovid 2 Ku}a na Hunjki, 853 m, nema leàja, PD Zanatlija, Zagreb, str. 64, zemljovid 2 Hotel Hunjka, 853 m, 90 leàja, stalno otvoren, tel/faks. 01/4580-397,

Udruènje zanatlija, Zagreb, str. 63, zemljovid 2 Ku}a na Lipi, 700 m, 16 leàja, PD Lipa, inf. tel. 01/2001-315 (Ivan Horvat),

Sesvete, str. 66, zemljovid 4

Uvodni dio 5


20/628

Ku}a na Grohotu, 420, u gradnji, inf. tel. 01/2055-948 (Ivan Levak), PD Blagus,Blagu{a, str. 91, zemljovid 5

Ku}a Klade{~ica, 460 m, u gradnji, inf. tel. 01/2060-810 (Mladen Hou{ka), PDZelina, Zelina, str. 94, zemljovid 5

SAMOBORSKA GORA Dom na O{trcu, 691 m, 30 leàja, inf. tel. domara 01/3379-124 i 091/2513-929,

PD @eljezni~ar, Zagreb, str. 107, zemljovid 6 Ku}a na Velikom dolu, 535 m, 27 leàja, Gradsko poglavarstvo Samobora, tel.

domara 01/3376-329 i 091/5761-433 (Mijo Novoseli}), str. 108, zemljovid 6 Gostinjac Sv. Bernarda, 690 m, 30 leàja, inf. tel. 01/3363-835 (Josip Blaèvi}),

3385-276 (\uro Vla{i}) i 3363-683 (Anica Trampus), Bratov{tina Sv. Bernard,Samobor, str. 113, zemljovid 6

[oi}eva ku}a pod Lipovcem, 385 m, bez leàja, stalno otvorena i opskrbljena, tel.01/3384-164, PD Japeti}, Samobor, str. 109, zemljovid 6

Ku}a pod Oki}em, 405 m, bez leàja, tel. domara 091/5130-224 ili 01/3361-758,

PD Maks Plotnikov, Samobor, str. 119, zemljovid 6 Lova~ki dom Srnda} na Poljanici, tel. domara 01/6293-051; 099/504-851 i 091/

5084-160 (Branko Jaguni}), str. 117, zemljovid 6 Ku}a na @itnici, Japeti}, 815 m, 56 leàja, tel. 098/452-136, tel. domara 01/6282-

349 (Ruà i Stjepan Novosel), PD Jastrebarsko, str. 114, zemljovid 6

@UMBERA^KA GORA Dom na Vodicama, 850 m, 20 leàja, inf. tel. 047/612-123 i 611-612, PD Dubovac,

Karlovac, str. 139, zemljovid 8 Ku}a Farka{ u Sekuli}ima, 710 m, 30 leàja, tel. u domu 047/754-008, inf. 01/

6522-984 (Ljerka Farka{), PD Tre{njevka-Monter, Zagreb, str. 136, zemljovid 8 Skautska ku}a u Koreti}ima, 347 m, 35 leàja, inf. tel. 01/885-902 (Rino Bali}) i

01/3366-787 (Marijan Muàk), PK Scout, 10430 Samobor, Josipa Komparea 7,str. 143., zemljovid 9 @umbera~ko eko-selo, 347 m, 30 leàja, vlasnik @eljko Milovanovi}, tel. 01/3387-

471, str. 143, zemljovid 9

KORDUN I POKUPLJE Ku}a na Kalvariji, 190 m, 5 leàja, PD Dubovac, Karlovac, str. 255 Ku}a Mont Zadobarje, 130 m, 10 leàja, PD Martin{~ak, Karlovac, str. 255

GORSKI KOTAR I HRVATSKO PRIMORJE Ku}a na Hahli}ima, 1097 m, 10 leàja, tel. domara 051/230-134, str. 327,

zemljovid 18 Ku}a na Snje`niku, 1490 m, 14 leàja, PD Platak, Rijeka, inf. tel. 051/516-597

([krobonja), str. 340, zemljovid 19 Schlosserov dom na Risnjaku, 1418 m, 40 leàja u sobama, !!40 leàja (popust za

planinare 50%), otvoren od 1.5. do 1. 11. Ulaznica za NP 20 kn (djeca i planinari10 kn). NP Risnjak, Crni Lug, tel. 051/836-139, fax. 836-116, str. 269, zemljovid 20

Ku}a u Frbeàrima, 825 m, 16 leàja, PD Kamenjak, Rijeka, inf. tel. 051/445-226(Ivica Richter), str. 317

Ku}a na Javorovoj kosi, 1000 m, 10 leàja, PD Vi{njevica, Ravna Gora, tel. 051/818-351 (Blaìca Sveticki), str. 309, zemljovid 23

Ku}a na Lokandi, 963 m, 20 leàja, PD Vi{njevica, Ravna Gora, tel. 051/ 818-351(Blaìca Sveticki), str. 310, zemljovid 23

Skloni{te na Kurinu, 830 m, 6 leàja, inf. tel. 051/781-862 (S. Jurdana), PDStrile`, Crikvenica, str. 357

Ku}a Vagabund na Ravnom pod Zagradskim vrhom, 868 m, 26 leàja, stalnootvorena, tel. 051/248-708 i 099/479-144, str. 355

Ku}a Bitorajka na Bitoraju, 1303 m, 10 leàja, PD Bitoraj, Zagreb, str. 275,zemljovid 22

Dom Bijele stijene u Tuku, 875 m, 52 leàja, PD Bijele stijene, Mrkopalj, tel. udomu 051/833-603 (Mario Bandi}), str. 294, zemljovid 23

6 HRVATSKE PLANINE


21/628

Skloni{te na Janj~arici, 1236 m, 12 leàja, PD Bijele stijene, Mrkopalj, inf. tel.051/833-248 (Stanislav Hora~ek), str. 295, zemljovid 23

Ratkovo skloni{te na Samarskim stijenama, 1200 m, 10 leàja, PDS Velebit,Zagreb, str. 282, zemljovid 23

Ku}a na Bijelim stijenama, 1300 m, 15 leàja, PD Kapela, Zagreb, str. 286,zemljovid 23

Skloni{te na Bijelim stijenama, 1300 m, 25 leàja, PD Kapela, Zagreb, str. 286,zemljovid 23

Ku}a u Begovu Razdolju, !!1078 m, 20 leàja (seoski turizam), inf. tel. 051/833-072 (obitelj Mance), str. 296, zemljovid 23

Dom na Kleku, 1000 m, 50 leàja, PD Klek, Ogulin, inf.: domar Franjo Petro{i},tel. 047/531-206 str. 303, zemljovid 21

Skloni{te na Sto{cu, 800 m, 1 leàj, str. 306, zemljovid 21 Skloni{te Jakob Mihel~i} na Bjelolasici, 1460 m, 16 leàja, PD Vihor i Kapela,

Zagreb, str. 306, zemljovid 23

Ri~i~ka ku}a pod Kolovratskim stijenama, 700 m, 12 leàja, PD Vihor i Kapela,Zagreb, str. 289, zemljovid 26 Ku}a na Vini{tu, 300 m, 16 leàja, inf. tel. 01/3834-269 i 098/784852, PD Vihor i

Kapela, Zagreb, str. 290, zemljovid 26 Skloni{te u Krivom Putu, 820 m, 20 leàja, PD Zaviàn, Senj, inf. tel. 053/616-

826, str. 291 Hotel Zeleni vir u Skradu, 700 m, stalno otvoren, tel. 051/810-635 i 810-665;

Turisti~ka zajednica 051/8110-620, str. 311, zemljovid 22 Izletni~ki dom na Zelenom viru, 302 m, 20 leàja, otvoren ljeti, inf. tel. 051/8110-

620 (Turisti~ka zajednica), str. 312, zemljovid 22 Dom Platak na Pribini{u , 1100 m, 135 leàja, stalno otvoren i opskrbljen, u

privatnom zakupu, tel. 051/ 230-920, faks 230-903, str. 336, zemljovid 19

Dom Su{ak na Platku, 1127 m, 72 leàja, u privatnom zakupu, stalno otvoren,tel. 051/230-905, str. 336, zemljovid 19

U^KA, ]I]ARIJA i OSOR[]ICA Ku}a na Poklonu, U~ka, 922 m, 14 leàja, PD Opatija, inf. tel. 051/712-785

(Marica Toma{ko), str. 366, zemljovid 17 Pansion U~ka na Poklonu, 922 m, 20 leàja u jednokrevetnim, dvokrevetnim i

trokrevetnim sobama, restauracija sa 100 mjesta, stalno otvoren i opskrbljen, uprivatnom zakupu, tel. 051/299-646, inf. i na tel. 275/955, str. 367, zemljovid 17

Ku}a na Lisini, ]i}arija, 644 m, 6 leàja, u obnovi, PD Opatija, Opatija, inf. tel.051/712-785, str. 377, zemljovid 16

Ku}a na Koritima na ]i}ariji, 1010 m, 20 leàja, PD Glas Istre, Pula, str. 383,

zemljovid 16 Ku}a na @bevnici, ]i}arija, 851 m, 16 leàja, PD Planik, Umag, tel. 052/743-003(~etvrtkom od 18 do 19,30 h), str. 384, zemljovid 16

Ku}a Sv. Gaudent na Osor{}ici, otok Lo{inj, 279 m, 12 leàja, PD Osor{}ica,M. Lo{inj, inf. tel. 051/232-683 (Bolto Gaber{ek) i domar 051/237-244 (MiroKova~evi}), str. 576, zemljovid na str. 575

VELEBIT Ku}a u Sijasetskoj dragi, 400 m, 6 leàja, inf. tel. 051/882-296 (Mladen Atanasi}),

PD Zaviàn, Senj, str. 403, zemljovid na str. 405 Skloni{te na Oltarima, 940 m, 30 leàja, inf. tel. 044/536-138 (Mijo [trk), klju~

kod Nike Markovi}a na Oltarima, PD Sisak, Sisak, str. 408, zemljovid 24 Dom na Zaviànu, 1594 m, 28 leàja, HPS, tel. 01/4824-142; tel doma: 053/610-

200, javna govornica 053/ 610-210, str. 416, zemljovid 24 Rossijevo skloni{te, 1580 m, 8 leàja, inf. HPS, Zagreb, str. 424, zemljovid 25 Skloni{te na Velikom Lubenovcu, 1265 m, 20 leàja, PD St. Kempny, Zagreb, inf.

tel. 01/6140-016 (Tomislav Pavlin), str. 429, zemljovid 25 Carska ku}a na Begova~i, 1180 m, 15 leàja, PD Gromova~a, Oto~ac, str. 429,

zemljovid 25

Uvodni dio 7


22/628

Kugina ku}a, 1173 m, 16 leàja, PD @eljezni~ar, inf. tel. 053/5760-012 (TomislavRukavina) i tel/faks 053/5740-65 (Tomislav âni}), Gospi}, str. 439, zemljovid 27

Dom Miroslav Hirtz u Jablancu, 20 m, 40 leàja, PD LTA, Vara`din, inf. tel.042/311-191, str. 421, zemljovid 24

Ku}a na Velikom Alanu, 1305 m, 40 leàja, inf. HPS, Zagreb, str. 422, zemljovid25

Hotel Velebno na O{tarijama, 924 m, 120 leàja, stalno otvoren, tel/faks 053/674-001, adresa: 53206 Bru{ane, Ba{ke O{tarije, str. 424, zemljovid 29

Kod Prpe, Ba{ke O{tarije, 924 m, 20 leàja, stalno otvoreno (seoski turizam),tel. 053/674-012, str. 444, zemljovid 29

Skloni{te u [ugarskoj dulibi, 1210 m, 8 leàja, inf. HPS, Zagreb, str. 454,zemljovid 32

Tatekova koliba na Stapu, 960 m, 10 leàja, PD Paklenica, Zadar, str. 456,zemljovid 30

Dom na Ravnom Dabru, 700 m, 40 leàja, PD Industrogradnja, Zagreb, inf. tel.01/6684-123 i 098/275-719 (Franko ûvalo), str. 448, zemljovid 28

Skloni{te Zavrata, 750 m, 10 leàja, PD Paklenica, Zadar, str. 457, zemljovid 30 Dom PD-a Paklenica, 550 m, 46 leàja, PD Paklenica, Zadar, str. 467, zemljovid

30 Skloni{te na Ivinim vodicama, 1250 m, u obnovi, PD Paklenica, Zadar, str. 468,

zemljovid 30

DALMACIJA Ku}a na Brezovcu, Dinara, 1050 m, 12 leàja, PD Dinara, Knin, inf. tel. 022/561-

841 (Andrija Kaliger, Ul. Gojka [u{ka 20) i 023/340-170 (Ive Mari}), str. 501,zemljovid 34

Ku}a na Promini, 850 m, u obnovi, PD Promina, Drni{, str. 514, zemljovid nastr. 513

Ku}a ]i}o, Trtar, 220 m, PD Kamenar, [ibenik, str. 515 Dom Putalj na Kozjaku, 460 m, 70 leàja, PD Kozjak, Ka{tel Su}urac, str. 520,

zemljovid na str. 519 Ku}a êsmina, Mala~ka na Kozjaku, 520 m, 20 leàja, PK Split, inf. tel. 021/224-

260 (Boò Beram) i 098/361-698 (Mladen Japirko), str. 524, zemljovid na str. 519 Dom Mala~ka na Kozjaku, 480 m, 30 leàja, PD Mala~ka Donja Ka{tela, Ka{tel

Stari, inf. tel. tajnice: 021/230-755 (Klara Jur~ev), str. 523, zemljovid na str. 519 Ku}a pod Koludrom, Kozjak, 325 m, 8 leàja, PD Ante Bedalov, Ka{tel Kambe-

lovac, inf. tel. 021/221-402 i 220-223 (Josip Pej{a), str. 522, zemljovid na str. 519 Skloni{te Orlovo gnijezdo na Kozjaku, 598 m, PD Ante Bedalov, Ka{tel

Kambelovac, str. 522

Dom Umberto Girometta na Ljuva~u, Mosor, 868 m, 50 leàja, HPD Mosor,Split, inf. tel. 021/462-635 ([piro Gruica); 021/470-594 i 099/874-180 (BoèRadelja), str. 531, zemljovid 38

Lugarnica na Mosoru, 872 m, 6 leàja, HPD Mosor, Split, str. 535, zemljovid 38 Kontejner na Mosoru, 1055, 6 leàja, HPD Mosor, Split, str. 534Imber, Omi{ka Dinara,, 650 m, 15 leàja, PD Imber, Omi{, str. 543 Ku}a Slobodan Ravli} na Lokvi, Biokovo, 1467 m, 12 leàja, PD Biokovo,

Makarska, str. 555, zemljovid 39 Dom na Vo{cu, 1370 m, inf. Mornar, Makarska, tel. 021/615-422, str. 552,

zemljovid 39 Ku}a pod Sv. Jurom, 1594 m, 22 leàja, PD Biokovo, Makarska, str. 553,

zemljovid 39 Ku}a na Koritima, Kame{nica, 700 m, 20 leàja, PD Kame{nica, Otok, str. 510,

zemljovid 36 Ku}a u Kuni pod Snije`nicom, 650 m, 10 leàja, inf. tel. 020/412-549 (Mirjana

Karaman), PD Dubrovnik, str. 564 Dom Snijeg do mora, Mali I`, 0,80 m, 12 leàja, tel. 098/258-436, 023/251-272,

051/250-962, e-mail: [email protected]; www.snijeg-do-mora.com

8 HRVATSKE PLANINE


23/628

Piramide i vidikovci.@eljezne pl. piramide nalaze se na Lipi u i. dijeluMedvednice, kod Lojzekova izvora na sj. padini Medvednice, na samobor-skoj Ple{ivici, Japeti}u, Ivan{~ici, Ravnoj gori i Javorovoj kosi u Gorskomkotaru. U Slavoniji je drvena piramida na Klikunu u Poè{koj gori. Na Slje-menu iznad Zagreba vidikovac je na TV tornju (zasad zatvoren). Na vrhu

Vojaku na U~ki zidani je toranj vidikovac. Na vrhu Mosora je Vickov stupgra|en od lima, a sluì i kao skloni{te (sli~an Aljaèvu stolpu na Triglavu).Na [ijanu (Hra{~insko humlje) podigao je PD Milengrad 1980. drvenu pi-ramidu.

Obilaznice.Me|u planinarima u na{oj zemlji postalo je sredinom 20. st.vrlo popularno posje}ivanje planina po markacijama koje su povezivale nizposebno obiljeènih to~aka u planini. Takvi su se putovi neko} nazivalitransverzalama, a sada prevladava naziv obilaznica, npr. Velebitski, Sla-vonski, Zagorski planinarski put itd.). Trase su obiljeène markacijama uzkoje je obi~no dodan neki znak ili inicijal (npr. M na Medvednici). Svrhatakvih obilaznica moè biti komercijalna (pove}ati posjet pl. domovima) ilida se posjetiteljima pokaù uz najmanje uloènog truda i vremena najljep{idetalji i bitne pojedinosti neke regije.

Na obilaznicama obi~no postoje kontrolne to~ke (KT) opskrbljene upisnomknjigom i ìgom ili je ozna~eno mjesto gdje se treba fotografirati. Posjetite-lji koji saberu sve ìgove u dnevnik posebno tiskan u tu svrhu ili fotografija-ma dokaù svoj posjet, obi~no dobivaju u znak priznanja spomen-zna~ku ilipismeno priznanje. Obilaznice se razlikuju po teìni i trajanju. Najkra}ame|u njima moè se obi}i za pola dana, a za najduù treba i mjesec dana.Dnevnici nekih obilaznica sadrè dobru zemljopisnu kartu i op{iran opisputa, tako da mogu posluìti kao pl. vodi~i (npr. Samoborski, Ravnogorski,@umbera~ki, Kapelski, Velebitski itd.). Pojedine dionice nekih obilaznicaopisane su u ovom vodi~u jer vode do pl. odredi{ta najboljim smjerom. UKomisiji za planinarske putove sada su evidentirane 33 obilaznice. U idu-}em popisu navedene su i one za koje se pouzdano zna da postoje ili je vrlovjerojatno da }e uskoro biti obnovljene. Za svaku je obilaznicu naveden up-ravlja~ i njegovo sjedi{te (to~nu adresu vidi u adresaru) te drugi podatci dokojih smo mogli do}i (datum osnivanja, broj KT-a i trajanje obilaska). Podi-

jeljene su u dvije skupine: regionalne (koje zahtijevaju ~etiri i vi{e dana ho-da) i lokalne koje se mogu pro}i za dan-dva ili, najvi{e, tri dana. Na kraju suposebno prikazane dvije obilaznice s KT-om po cijeloj Hrvatskoj.

REGIONALNE OBILAZNICE Slavonski pl. put, Slavonski planinarski savez, 27. 7. 1957., 18 KT, 7 dana Zagorski pl. put, Savjet Zagorskog pl. puta, 1. 5. 1958., 18 KT, 10 dana Velebitski pl. put, HPS, Zagreb, 4. 7. 1969., 17 KT, 7 dana Pl. put Dalmacija, PK Split, 26. 11. 1978., 20 KT, 5 dana Goranski pl. put, PD Zagreb Matica, 10. 6. 1984.22. 2. 1986., PD Zagreb Matica,

41 KT, duljina 280 km, 41 KT Velebitska obilaznica, Komisija za pl. putove HPS-a, 1994.

LOKALNE OBILAZNICE Karlova~ka obilaznica, PD Dubovac, Karlovac, 8. 8. 1958., 8 KT, 3 dana Kru`ni pl. put Kroz Samoborsko gorje, PD Japeti}, Samobor, 9. 11. 1958., 9

KT, 2 dana Pl. put Medvednicom, PD Sljeme, Zagreb, 30. 6. 1963., 16 KT, 2 dana Pakleni~ki pl. put, PD Paklenica, Zadar, 10. 10. 1973., 8 KT, 2-3 dana Pl. put bilogorskim stazama, PD Bilogora, Bjelovar, 3. 10. 1979., 10 KT, 2 dana Koprivni~ki pl. put, PD Bilo, Koprivnica, 7. 11. 1976., 8 KT, 2 dana Kajbum{~akov put, PD Strahinj~ica, Krapina, 17. 8. 1979., 8 KT, 2 dana

Uvodni dio 9


24/628

Pl. put po Ravnoj gori, PD Ravna gora, Vara`din, 30. 10. 1979., 7 KT, 2 dana Kapelski pl. put, PD Vihor i PD Kon~ar, Zagreb, 23. 9. 1979., 10 KT, 3 dana Dubova~ki pl. put, PD Dubovac, Karlovac, 22. 10. 1983., 7 KT, 1 dan Pl. put Velebno, PD Zagreb-Matica, 30. 6. 1984., 8 KT, 3 danaPl. put Konj{~ina Ivan{~ica, PD Gradina, Konj{~ina, 15. 4. 1984., 3 KT,Kru`ni put po Dilj-gori, PD Dilj, Sl. Brod, 22. 9. 1984., 8 KT, 2 dana Me|imurski pl. put, PD @elezna gora, âkovec, 1987. Ravnogorski pl. put, PD Vi{njevica, Ravna Gora, 1989. Kolijevkom hrv. dràvnosti, HPD A. Bedalov, Ka{tel Kambelovac, 1993. O{tarijska planinarska obilaznica, Viso~ica, Gospi} Planinarska ophodnica Osor{}ica, PD Osor{}ica, Mali Lo{inj, 7 KTPl. putovi Hahli}a kroz Pakleno do Nebesa, PD Kamenjak, Rijeka, 1987., 18 KT Kru`ni put po Moslava~koj gori, PD Yeti, Kutina, 3 KT Jaskanski planinarski put, PD Jastrebarsko, 1986., 9 KT

@upanjski planinarski put, HPD Tikvica, @upanja, 1 dan Mrkopaljski planinarski put, HPD Bijele stijene, Mrkopalj, 1990., 8 KT, 2 dana Po putovima Dobrinj{tine, Turisti~ka zajednica Dobrinj, 1999., 8 KT, 1 dan

Hrvatska planinarska obilaznica. Prvi jeput otvorena pod nazivom Po planinama SRHrvatske 4. srpnja 1970. na osnovi preporu-ke VIII. redovne skup{tine HPS-a. Do 1. si-

je~nja 1986. prodano je 6500 dnevnika i podi-jeljeno 496 zna~aka priznanja. OdlukomHPS-a bila je od 1991. zbog Domovinskoga

rata, privremeno u stanju mirovanja, a po-novno je otvorena 21. svibnja 2000. Redosli-

jed obilaska KT je slobodan, a trajanje neog-rani~eno. U prodajnu cijenu dnevnika (25 kn)uklju~ena je i zna~ka priznanja. U hrvatskimplaninama ima 135 KT podijeljenih u 20 pla-ninskih podru~ja, svako s 2 do 14 KT. Ovisnoo broju posje}enih KT dobiva se bron~ani,srebrni i zlatni znak te posebno priznanje.Organizator je Komisija za planinarske puto-ve HPS-a, a dnevnik se moè dobiti ili naru~i-

ti u poslovnici HPS-a.Hrvatske planinarske ku}e. Tu je obilaznicu osnovao HPD @eljezni-~ar iz Zagreb 1. 5. 2000. Ima 110 KT, a predvi|ena su ~etiri stupnja priz-nanja. Za priznanje prvog stupnja treba posjetiti 25 ku}a.

Europski pje{a~ki putovi u Hrvatskoj.Europska pje{a~ka unija, kojanastoji cijelu Europu povezati pje{a~kim putovima bez obzira na dràvnegranice, uzalud je nastojala da se takvi E-putovi produè kroz Hrvatsku, i

to osobito put E-6 od Baltika do Jadrana i dalje pre-ma Gr~koj, E-7 od Slovenije do Rumunjske i Crnogmora i E-4 iz Ma|arske, koji bi se kod Vinkovacaspojio s E-7. Prije Domovinskoga rata stigao je E-6

iz Slovenije do Klane kod Rijeke i E-7 do Kumrov-ca, a sada je E-7 preusmjeren iz Slovenije u Ma|ar-sku. U novije je doba to ponovno potaknuto, ali sute{ko}e gotovo nepremostive jer se u Hrvatskoj nemogu zadovoljiti neki osnovni kriteriji. Najteì jeda se na trasi osigura mogu}nost udobnog no}enja

10 HRVATSKE PLANINE

Dnevnik Hrvatske obilaznice

Znak Europskog pje{a~kog saveza


25/628

i opskrbe na svakih nekoliko sati puta tako da se moè i}i bezbri no, bez pr-tljage, pa i s malom djecom. E-putovi u Hrvatskoj ne bi mogli izbje}i velikanenaseljena podru~ja niti velike ravnice s obra|enim poljima, a nema ni or-ganizacije koja bi se time profesionalno bavila, pa zato treba ili ~ekati boljavremena ili u Hrvatskoj mijenjati kriterije koji vrijede za E-putove (preska-kanje nekih dionica, no{enje opreme za kampiranje i sl.), no to nikako ne bipridonijelo ugledu Hrvatske.

Markacije su u na{im planinama tipizirane: crveni krug s bijelom to~komu sredini. Tanka stabla iznimno se obiljeàvaju s dvjema usporednim crve-nim crtama i bijelom linijom me|u njima. Oko 50 m prije kriànja postavljase oznaka . O odràvanju markacija brinu se pl. dru{tva, obi~no ona kojaimaju svoj dom u planini. O markaciji Velebitskog pl. puta brine se HPS. Pla-nine podalje od pl. dru{tava, osobito one bez pl. ku}a, oskudijevaju markaci-

jama. Podatke o markacija-ma u ovome vodi~u trebauzeti s rezervom i nipo{to sene oslanjati samo na njih,

jer se o odràvanju markaci-ja ~esto brinu nedovoljnovje{ti planinari. Uz to jo{ ne-savjesni izletnici, pastiri idrvosje~e o{te}uju i uni{ta-vaju putokazne plo~e na kri-ànjima, a u {umskim pod-ru~jima padaju kao `rtvesje~e ba{ stabla s markacija-

ma uz putove. U kulturnimzemljama {umari se brinu oodràvanju {umskih putovai obnavljanju putokaza imarkacija nakon sje~e; to

jo{, naàlost, u na{oj zemljinije uobi~ajeno. Iz svegaproizlazi da se posjetiteljina{ih planina ne bi smjeliodvi{e oslanjati na markacije, pa ako polaze u nepoznatu planinu, najbolje}e u~initi da sa sobom ponesu zemljopisnu kartu i kompas. Na mnogim is-

taknutim vrhovima postavljene su kutije s upisnom knjigom i ìgom. Bu-du}i da se jastu~i} s bojom vrlo brzo isu{i, tko èli otiske ìgova neka sa so-bom ponese takav jastu~i} kako bi sebi u{tedio razo~aranje. Komisija za pl.putove HPS-a vodi evidenciju o svim markiranim putovima u Hrvatskoj iodràva te~ajeve za markaciste.

LITERATURAKristijan, Z.: Priru~nik za markaciste, HPS, Zagreb 1999.

Alpinistikaje u na{im stijenama na{la bogato podru~je rada. Sve zna~aj-nije stijene pripadaju Dinarskom gorju i vapnena~ke su gra|e. Ne isti~u seosobitom visinom, ali obiluju penja~kim problemima svih stupnjeva te ine.Kako su gotovo sve u blizini mora (osim Kleka), specifi~nost im je da zimiomogu}uju uspone u gotovo ljetnim uvjetima, npr. Mosor, Kozjak, Biokovoi, osobito, Paklenica u Velebitu gdje je stijena Ani}a kuka stekla me|una-rodni glas (tradicionalni proljetni skup alpinista). Opisivanje penja~kihsmjerova u stijenama prelazi zadatak ovoga vodi~a. Novoizvedene prven-stvene penja~ke uspone objavljuje ~asopis Hrvatski planinar, mjese~nikHPS-a. Planinari koji se bave penjanjem u stijenama organizirani su unu-

Uvodni dio 11

Markiranje pl. putova


26/628

tar pl. dru{tava u alpinisti~ke odsjeke (AO) koji se brinu za obrazovanjekadrova, nabavu specijalne penja~ke opreme, te organiziranje te~ajeva,{kola, logora i ekspedicija. Da bi planinar stekao naslov alpinist, treba pro}iodre|eni pripravni~ki sta`, zavr{iti ljetni i zimski te~aj penjanja i potompoloìti ispit. Alpinisti~ki odsjeci trajno djeluju u ja~im pl. dru{tvima. To suZagreb - Matica, Velebit i @eljezni~ar u Zagrebu, Kamenjak u Rije-ci i Mosor u Splitu. Njihovo djelovanje koordinira Komisija za alpinizamHPS-a.

LITERATURAPoljak, @.: Mala kronika hrv. alpinizma. NP 1974., br. 11-12; Smerke, Z.: S tijene Hrvatske, PD Ravna gora, Vara`din 1975.; Gili}, S.:Paklenica. Op}inski pl. savez Rijeka, 1979.; Aleraj, B.: KIek, stijene, penja~i. PSH, Zagreb 1980., Gili}, S. : Kozjak, 1985.

Sportsko penjanjepojavilo se sredinom osamdesetih godina i odmah jeuzelo maha i u Hrvatskoj tako da je ve} 1985. organizirano na Marjanu iz-nad Splita prvo natjecanje. Za razliku od alpinistike, sportski se penja~i pe-nju bez ikakvih pomagala, samo prstima i trenjem, a penja~ki im priborsluì samo za osiguranje. Organizirani su u sportsko-penja~kim klubovimai odsjecima (SPK) ~iji rad koordinira Komisija za sportsko penjanje HPS-a.

HPS je ~lan Me|unarodne sport-sko-penja~ke komisije. U Hrvatskojdjeluju ovi odsjeci i klubovi: Extremu âkovcu, Marulianus i Mosor uSplitu, Vertikal u Vara`dinu, ô-palj u Rijeci, Hiperaktiv u Pazinu,Maldug u Omi{u i Svarog u Zagrebu(v. Adresar). ^lanovi odràvaju klu-pska i dràvna prvenstva, a sudjelu-

ju i na svjetskim prvenstvima. Pe-nju se na umjetnim i na prirodnimstijenama. Umjetnih je u Hrvatskojmalo, ali sre}om obilujemo vrlo dob-rim prirodnim penjali{tima. U neki-ma su od njih opremljeni atraktivnismjerovi raznih teìna, ve}inom vr-lo kratkih (10-20 m). Danas ih je ve}nekoliko stotina. Na{a su najposje-}enija penjali{ta Mlini, Dvigrad,Rovinj i Vranjska draga u Istri, Veli

vrh kod Rijeke, Golubinjak i Samar-ske stijene u Gorskom kotaru, otokUnije, Paklenica i Tulove grede u

ju`nom Velebitu, Marjan iznad Splita, Stomorica kod Omi{a, Brela kodMakarske, Gorsko zrcalo u Medvednici, Podrutski Gubec u Ivan{~ici i Kal-nik. Prema Marku Ro`manu (velja~a 2001.), u Hrvatskoj ima 18 smjerovateìh od 8. stupnja (u tablici su ime i ocjena smjera, penjali{te, ime prvogpenja~a i godina prvog uspona):

1. Malvazija, 8b+, Dvigrad, Manolo 1989.(?)2. Il marattoneta, 8b+, Paklenica, Manolo, 1987.3. Moskito, 8b(?), Paklenica, Gerhard Horhager, 1989.(?)4. Quo vadis, 8b, Oki}, Marko Ro`man, 2000.

5. Mala sirena, 8a+, Pokojec, Marko Ro`man6. Novak @erom, 8a+, Omi{, Marko Ro`man 1999.7. Funky shit+Svarog, 8a+, Paklenica, Marko Ro`man 2000.8. Gagin, 8a/a+, Omi{, Ivan Lisica, 2000.9. Rosna ljubi~ica, 8a, Pokojec, Marko Ro`man, 1997.

10. Oxa, 8a, Pokojec, Marko Ro`man 1999.11. Apres, 8a, otok Unije, Tadej Slabe, 1989.(?)

12 HRVATSKE PLANINE

Umjetne stijene za sportsko penjanje


27/628

12. Rex Croatorum Tomislav, 8a, Omi{, Ivica Matkovi}, 1998.13. Event Horizont, 8a, Trogir, Ivica Matkovi}, 1998.14. Funky Shit, 8a, Paklenica, Klemen Vodlan 1999.15. [i{mi{, 8a, Oki}, Marko Ro`man, 1997.16. Prste lomim, ìvci mi krvare, 8a, Pokojec, Marko Ro`man 2000.17. Sv. Duje, 8a, Marjan, Ivica Matkovi}, 1994.18. Perun u desno (kombinacija 7+14), 8a, Paklenica, Marko Ro`man

LITERATURAPilji}, I.: Sportsko penjanje novi sport. NP 41, 1989., 29; ûji}, B.: Croatia. Penja~ki vodi~. Zagreb 1999. (hrv., engl., njem. i tal.izdanje);Poljak, @.:[portsko penjanje u Hrvatskoj. Povijest {porta26, 1994.,103, 44-50;Pilji}, I. i Kunosi}, Z.Marjan: Penja~ki vodi~. PDMosor, Split, 1986.

Padobransko jedrenje (paragliding). Uhrvatskim planinama mnogo je vrhova kojistrmim padinama i dobrim mikroklimat-skim obilje`jima omogu}uju padobransko

jedrenje. Tako su ljubitelji toga atraktivno-

ga novog sporta dosad polijetali u Hrv. za-gorju s Kalnika (desno od gradine), Ravnegore (kod doma HPD-a Ravna gora), uSamoborskom gorju s Japeti}a i Ple{ivice, uGorskom kotaru s Kleka, iznad Triblja u

Vinodolu, s Biokova, vrha U~ke, Vidove go-re na Bra~u, Lubenica na Cresu, Pelje{ca,iznad Ba{ke na Krku itd. Iz godine u godi-nu {iri se popis vrhova. Mnogi pripadniciovoga sporta, paraglajderi, ~lanovi su pl. or-ganizacije. Zmajari imaju rampe za polije-

tanje na Kalniku, U~ki, iznad vinodolskogTriblja, a s nekih polije}u i bez rampi (Jape-ti}).

Orijentacijski sport. Orijentacisti su usvijetu samostalno udruèni, dok su u na{ojzemlji pod okriljem pl. organizacije, {to i nije ~udno jer su u nas tereni za tajsport uglavnom u planinskim podru~jima. U Hrvatskoj ima nekoliko plani-narsko-orijentacijskih klubova (POK) i posebnih sekcija u nekim pl.dru{tvima, s oko 220 ~lanova. Klubovi su Jelen u Jastrebarskom i Mak-simir u Zagrebu, a sekcije su u pl. dru{tvima Sljeme, Kapela, Vihor iRunolist u Zagrebu, Torpedo u Rijeci, Bjelovar u Bjelovaru (v. Adre-

sar). Njihovo djelovanje koordinira Komisija za orijentaciju HPS-a. Orijen-tacisti organiziraju dràvno prvenstvo i kup, a natje~u se i u inozemstvu.Na natjecanjima pobje|uje onaj koji za najkra}e vrijeme stigne od starta nacilj, prona{av{i zadane kontrolne to~ke uz pomo} specijalnih zemljovida ikompasa.

Planinarsko skijanje.Skija{ke mogu}nosti u hrvatskim planinama op-}enito nisu dobre, pa niti za pl. skijanje. U sjevernoj Hrvatskoj nedostajepadina slobodnih od {ume, a u ju`noj je snje`ni pla{t nesiguran zbog blizinetoplih morskih struja. Na pojedinim planinama kao skijali{ta sluè {umskiprosjeci na s. padinama (npr. na Medvednici). Najve}e skija{ke mogu}nostipruà Gorski kotar jer mu je snje`ni pokrov visok, a od primorskoga kli-matskog utjecaja brani ga primorski niz vrhova. Planinari koji se bave pl.skijanjem u~lanjeni su u skija{e odsjeke ili sekcije pojedinih pl. dru{tava.Te se organizacije bave odràvanjem skija{kih te~ajeva, natjecanja, zimo-vanja i ure|ivanjem skija{kih terena. Tako PD Jankovac iz Osijeka imaskijali{te na livadama iznad Jankovca u Papuku; PD Sokolovac iz Poègetradicionalno organizira skija{ke te~ajeve, a GSS iz Poège sagradio je na

Uvodni dio 13

Planinski vrhovi su omiljena paraglajderskauzleti{ta


28/628

Jezercu u Papuku skija{ku ì~aru; PD Zagreb - Matica organizator je tra-dicionalnoga skija{kog memorijala Ivan Pa~kovski na Medvednici, aPDS Velebit iz Zagreba Velebita{kog spusta na Medvednici. Oko neka-da{njeg doma PD-a Delnice na Petehovcu i ì~are {to vodi do doma razvi-lo se skija{ko sredi{te (sada u lo{em stanju). Zahvaljuju}i dugogodi{njemradu PD-a Platak iz Rijeke, Platak se razvio u glavno skija{ko sredi{te ri-

je~kog podru~ja (Jadranski veleslalom). PD Dubrovnik je zasluàn zarazvoj skijanja iznad Vrbanja na Orjenu (Dubrova~ki veleslalom). SplitskiMosor je nakon Prvoga svjetskog rata uredio pl. ku}e na skijali{tima Ka-me{nice i Cincara, a nakon Drugoga svjetskog rata orijentirao se na Kup-res. ^lanovi PD-a Zagreb Matica i PD-a Vihor iz Zagreba organiziralisu po~etkom 1973. zimsko osvajanje Velebita uzdu`nom turom u trajanjuod gotovo dva tjedna, ~lanovi prvog dru{tva pje{ice, a drugog na skijama.Danas je u Vrelu pod Bjelolasicom planinski sportsko-rekreacijski zimskicentar Bjelolasica, koji je po odluci Sabora Republike Hrvatske jedan od

kapitalnih objekata u dràvi. U Hrvatskoj su najbolji uvjeti za skijanje na s.padini Li~ke Plje{ivice (visina, strmina, trajanje snijega i velike smje{tajnemogu}nosti u obli`njim Plitvicama), ali, naàlost, nisu iskori{teni. Na Ve-lebitu su postavljene skija{ke vu~nice kod hotela Velebno na O{tarijamai u Krasnom.

LITERATURALipov{}ak, I.: Planinarsko skijanje u Hrvatskoj. NP 27, 1975., 209.

Planinarska speleologija. Na{e dinarske planine, od slovenske do crno-gorske granice, neiscrpno su podru~je spel. mogu}nosti. Neobi~no bogat-stvo podzemnog reljefa odavna privla~i pa`nju speleologa. U nas se speleo-

logijom bave, osim nekolicine profe-sionalaca, i brojni amateri organizi-rani unutar pl. dru{tava u spel. od-sjeke (SO). Planinarska je speleolo-gija specifi~nost hrvatskoga plani-narstva. Dok su drugdje u svijetuspeleolozi organizirani u samostal-ne organizacije, u nas se njihovadjelatnost odvija pod okriljem pl. or-ganizacije kao tzv. podzemni alpini-zam. Me|utim, tehni~ka je stranaprodiranja u podzemlje sporedna u

toj djelatnosti, a glavna joj je svrhaistraìvanje podzemne prirode. Re-zultati njihova istraìvanja ~esto suvrlo vrijedni sa znanstvenoga gle-di{ta. SO PD @eljezni~ar u Zagre-bu ima sre|en katastar od nekolikotisu}a spel. objekata, a uz to izdaje~asopis Speleolog (izlazi od 1953.).âsopis Hrvatski planinar, mje-se~nik HPS-a, tako|er objavljuje re-zultate speleolo{kih istraìvanja u

spel. rubrici. Planinari-speleoloziimaju svoje odsjeke u pl. dru{tvima@eIjezni~ar i Velebit u Zagrebu,Japeti} u Samoboru, Dubovacu Karlovcu, Mosor i SK Split uSplitu, Kamenar i Sv. Mihovil u

14 HRVATSKE PLANINE

Speleolozi su podzemni alpinisti (Vlado Boì})


29/628

[ibeniku i Biokovo u Makarskoj, Spivnik u Blatu,Dubrovnik u Dubrovniku, Klen u Vodicama, Li-burnija u HPD-u Paklenica u Zadru, Mala~ka uDonjim Ka{telima (stanje koncem 2000.). Odsjeci sebrinu za izobrazbu kadrova, nabavu specijalne opreme,stru~nu dokumentaciju, organiziranje te~ajeva i istra-ìvanja, a osim toga pruàju svoju stru~nu pomo} znan-stvenim i privrednim organizacijama. Njihov rad koor-dinira Komisija za speleologiju HPS-a. Planinar moèste}i naslov speleologa ako zavr{i odre|eni pripravni~kista`, stekne potrebnu teoretsku, terensku i prakti~nuizobrazbu, te poloì ispit.

[pilje. Nekoliko tisu}a speleolo{kih objekata, koliko ih je dosad registrira-no u Hrvatskoj, zavre|uje da im se posveti poseban vodi~. U ovoj je knjiziopisana samo nekolicina, i to onih koji se isti~u veli~inom, ljepotom, znan-stvenom vrijedno{}u ili ure|enim prilazom. U Hrvatskoj je dosad ure|enodeset {pilja za turisti~ki posjet, ve}inom u planinskim podru~jima. To su:

- Veternica na Medvednici iznad Zagreba- Grgasova {pilja kod Samobora- Vrlovka u Kamanju kod Ozlja- Lokvarka kod Lokava u Gorskom kotaru- Vrelo kod Fuìna u Gorskom kotaru- Cerova~ke {pilje kod Gra~aca u Lici- Vranja~a na sjevernom podno`ju Mosora- Modra {pilja na otoku Bi{evu- [ipun na Cavtatu i- Golubnja~a na Plitvi~kim jezerima.

U Hrvatskoj su zasad poznate 43 {pilje duè od 1000 metara. Me|u njimasu najduè (stanje 20. svibnja 2000.):

Ime objekta Lokalitet Duìna(m)

1. Sustav \ulin ponor Medvedica Ogulin 16 3962. Sustav Panjkov ponor Kordun 12 3853. [pilja u kamenolomu Tounj Tounj 8 4874. Veternica Medvednica

kod Zagreba 7 1005. Sustav Jopi}eve {pilje Kordun kod Krnjaka 6 5706. Vilinska {pilja Dubrovnik 3 0637. Gospodska {pilja izvori{te Cetine 2 980

8. Donja Cerova~ka pe}ina ju`ni Velebitkod Gra~aca 2 6829. Slova~ka jama sjeverni Velebit 2 414

10. Jama Klementina I. Velebit 2 40311. Jama Mandelaja O{tarije kod Ogulina 2 32612. Jama Muniàba Velebit 2 30011. Sustav Ponorac Suvaja Kordun 2 232

Jamesu sa svojim uskim otvorom i ~esto vrlo velikom dubinom ne samovrlo atraktivni i zanimljivi objekti nego ponekad i opasni za neupu}ena pla-ninara jer su ve}inom neobiljeène i neogra|ene. Do svibnja 2000. istraè-no je 36 jama dubljih od 300 m. Me|u njima su najdublje:

Ime objekta Lokalitet Dubina(m)

1. Sustav Lukina jama sjeverni Velebit 1 3922. Slova~ka jama sjeverni Velebit 1 3013. Stara [kola Biokovo 5764. Vilimova jama Biokovo 5725. Patkov gu{t sjeverni Velebit 553

Uvodni dio 15

Ivan Lovri} Sinjanin(1754.1777.), za~etnikhrvatske speleologije


30/628

Ime objekta Lokalitet Dubina(m)

6. Ledena jama sjeverni Velebit 536

7. Ponor na Bunjevcu ju`ni Velebit 5348. Crveno jezero Imotski 5289. Jama pod Kamenitim vratima Biokovo 520

10. Amfora Biokovo 51511. Jama Olimp sjeverni Velebit 47812. Fantomska jama Velebit 47713. Jama Muniàba Velebit 44814. Stupina jama Bitoraj 41315. Nova velika jama Biokovo 38016. Jama kod Ra{pora ]i}arija 36117. Biokovka Biokovo 35918. Ponor Pepelarica srednji Velebit 35819. Punar u Luci Pusto polje, Lika 350

20. Klementina III. srednji Velebit 33321. Podgra~i{}e II. otok Bra~ 32922. Ksantipa sjeverni Velebit 32323. Klanski ponor okolica Rijeke 32024. Puhaljka ju`ni Velebit 32025. Zaboravna jama Biokovo 31126. Klementina IV. sjeverni Velebit 300

LITERATURABoì~evi}, S.: Pl. speleologija, u: Poljak, @.: Hrv. planinarstvo. Zagreb 1995. (str. 169); Boì~evi}, S.: ovjek u podzemlju. Zagreb 1977.;Boì~evi},S.:Krozna{espiljeijame.II.izd.,Zagreb,1984.;Boì~evi},S.:Fenomenkr{.Zagreb1992.;Poljak,@.iBoì},V.:[portskailipl.speleologija u Hrvatskoj do Drugog svjetskog rata. Povijest {porta 25, 1994., 101, 27; Boì}, V.: Speleolo{ki turizam u Hrvatskoj, Zagreb

1999.;Speleolog,~asopiszaspeleologiju,SOHPD@eljezni~ar,1/1953-43/1995.;Speleologija,PDSVelebit,Zagreb2000.(330str.).Kra{ki izvori. Me|u njima su najzanimljiviji oni tipa vokliz (franc. Vaucluse){to izviru iz malih dubokih jezeraca odjednom poput ~itave rijeke, kao npr. Ka-ma~nik kod Vrbovskog, Kupica kod Delnica, Kupa kod Razloga, Cetina pod Di-narom i Una kod Srba, a duboko se doima i izvor Rje~ine koji izbija iz velike pe-}ine pod masivom Obru~a.

Termalna vrela vrlo su ~esto na podno`ju planine, na tektonskim pukoti-nama u Zemljinoj kori. Takva su npr. Velika pod Papukom (kupali{te kodpl. doma), Lipik pod Psunjom (lje~ili{te), Stubi~ke toplice (kupali{te i lje~i-li{te), Sutinsko kod Podsuseda (presahnulo) i Zelinsko kupali{te pod Med-vednicom, Sutinsko pod Ivan{~icom, Topli~ica pod Grebengradom (kupa-

li{te), Vara`dinske toplice pod Kalnikom (lje~ili{te), [midhenovo kod Sa-mobora (kupali{te), Svetojansko pod Japeti}em, Topusko pod Petrovomgorom (lje~ili{te) itd.

Slapovise u Hrvatskoj gotovo bezizmimno nalaze u planinskim podru~ji-ma tako Jankova~ki slap na Papuku, Sopot na Medvednici, Cerinski vir uSamoborskom gorju, Brisalo u @umberku, Zeleni vir u Gorskom kotaru,Plitvi~ki slap u Maloj Kapeli, slap u Sko~ajskoj dragi u Li~koj Plje{ivici, sla-povi Une kod Martin Broda, Topoljski buk kod Knina, Zadvarje podOmi{kom Dinarom.

Planinska jezera poseban su ukras planinske prirode. Neka su prirodna,druga umjetna. Prirodna su Sovsko na Dilj-gori, Sungersko, Malovansko iBabino na Velebitu, Babi}a jezero izme|u Po{taka i Ilice, Plitvi~ka jezeraizme|u Plje{ivice i Male Kapele, periodi~no jezero na Krbavskom polju podPlje{ivicom. Umjetna su jezera Petnji~ko na Dilj-gori, Orahovi~ko pod Krn-dijom, Jankova~ko u Papuku, Trako{}ansko izme|u Ravne gore i Macelja,Sabljaki i Javornik pod Klekom kod Ogulina, Kru{~ica pod Velebitom, Pe-ru~ko pod Svilajom, Bajer, Lepeni~ko i Lokvarsko u Gorskom kotaru itd.

16 HRVATSKE PLANINE


31/628

Stjenjaci. Ve}i kompleksistjenovitih vrhova nalaze seu Gorskom kotaru (Bijele,Samarske i Kolovratske sti-

jene, Risnja~ke Bijele stije-ne, Pakleno i Kamenjak) ina Velebitu (Hajdu~ki, Ro-ànski i Dabarski kukovi,Kozjak, Bojinac, Tulove gre-de i Crnopac).

Klanci, sutjeske i kanjo-ni: sutjeska Kosteljine podKuna-gorom, Zelenjak podCesargradom, Slapnica u@umberku, Kama~nik kod

Vrbovskog, Vra`ji prolaz kod Skrada, Mudna dol pod Obru~em, Vela iliVranjska draga na U~ki, Zavratnica kod Jablanca, Velika i Mala Paklenicau Velebitu, kanjon Zrmanje kod Obrovca, Kozja draga u Li~koj Plje{ivici,prodor Cetine kod Omi{a.

Gradine i dvorci. Na mnogim se na{im planinama i na njihovim obronci-ma, osobito u sj. Hrvatskoj, nalaze ru{evine srednjovjekovnih zamkova,tvr|ava, samostana i crkava. Svojim poloàjem, na slikovitim i te{ko pris-tupa~nim strmim breùljcima, uvijek na dominantnom poloàju sa {irokimvidikom, odreda su privla~ne planinarske to~ke. Takve su gradine, naprimjer, Bedemgrad, Orahovica (ili Ruìca) i Starigrad na Krndiji; Klak,

Veli~ki grad, Stup~anica, Dobra Ku}a, âklovac i Kamengrad oko Papuka;Vrhova~ki, Vi{kova~ki i Dola~ki grad na Poè{koj gori; Gari}, Ko{uta, Br-{ljanac, Jelengrad i Bela Crkva na Moslava~koj gori; Veliki i Mali Kalnik naKalniku; Grebengrad, Belecgrad, Lobor, O{trcgrad, Milengrad i Pusta Be-la na Ivan{~ici; Kostelgrad na Kosteljskoj gori, Cesargrad na Cesargradskojgori; Zelingrad, Kozelin, Medvedgrad i Susedgrad na Medvednici; samo-borski Stari grad, Oki}, Lipovac i Turanj u Samoborskom gorju; @umberaki Stari grad u @umbera~koj gori; Klinac, Zrin, ûnti} i Pecki grad u Zrin-skoj gori; Vitunj na obronku Kleka; Karlovi}a dvori u Li~koj Plje{ivici; Zvo-nigrad, Rakovnik, Po~itelj, Ostrovica, Kla}enica i Ve}ka kula oko Velebita;

Vrli~ki grad izme|u zagorskoga Kozjaka i Svilaje; Glava{ kod Kijeva podDinarom; Petrovac na obronku Promine; Ko{tilo pod Vidovom gorom na

Bra~u; Mirabela i Stari grad na Omi{koj Dinari itd. Gradovi i tvr|ave kojisu sa~uvani ili obnovljeni nalaze se isklju~ivo na podno`ju planina: Tra-ko{}an, Veliki Tabor, Bela, Bosiljevo, Severin, Dubovac, Ogulin, Ozalj, Tr-sat, Nehaj itd.

LITERATURALaszowski, E.: Hrvatske povjestne gra|evine, I. Zagreb 1902.; Szabo, Gj.: Sredovje~ni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1920.;Laszowski, E.: Gorski kotar i Vinodol. Zagreb 1923.; Szabo, G.: Kroz Hrvatsko zagorje. Zagreb 1939.; \uri}, T. i Feletar, D. : Stari gradovi idvorci zapadne Hrvatske. 2. izd. Vara`din 1981.; \uri}, T. i Feletar, D. : Stare gra|evine isto~ne Hrvatske. Vara`din 1983.; Obad [}itaroci,M.: Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb 1989.

Telekomunikacijski objekti.Na mnogim na{im vrhovima, upravo nanajljep{im vidikovcima, podignuti su razni telekomunikacijski ure|aji, ve-}inom UKV stanice, TV repetitori i PTT ure|aji. Njihovi ~eli~ni tornjevinagr|uju prirodan izgled planine, ali ponekad koriste planinarima kaodobre orijentacijske to~ke jer su nadaleko vidljivi. Naàlost, neki su od tak-vih ure|aja ogra|eni bodljikavom ìcom ili ozna~eni natpisom koji zabra-njuje prilaz vrhu planine, {to ima za posljedicu da su neki lijepi vidikovciplaninarima postali nepristupa~ni. Pl. organizacija dosad nije uspjela pri-

Uvodni dio 17

Topoljski buk pod Dinarom, u izvori{tu rijeke Krke


32/628

voljeti vlasnike tih objekata da u njima urede pl. skloni{ta za slu~aj nevre-mena. Najdrasti~niji je primjer TV tornja na Medvednici koji je podignutna mjestu pl. piramide, uz obe}anje da }e na tornju biti vidikovac pristupa-~an planinarima.

Brdske ceste.Iako se sa stajali{ta za{tite prirode protivimo prodoru civi-lizacije u planine, osobito onim oblicima koji su opasnost za njihov biljnipokrov, a brdske ceste sluè ponajprije za izvoz posje~enih stabala te ces-te mogu planinaru posluìti za brz prilaz visinskom podru~ju. Planinari~istunci protive se, dodu{e, upotrebi motornog vozila na pl. pohodima, ali je~injenica da se brzim prilazom boravak u planini produùje, {to je va`no usuvremenom na~inu ìvota sa stalnom vremenskom oskudicom. Osim to-ga, takve su ceste koji put jedina mogu}nost prilaza planini onim ljubitelji-ma prirode kojima su dob ili zdravstveno stanje zapreka za planinarenje.Zato je u ovom vodi~u osobita pa`nja poklonjena brdskim cestama. Ne sa-mo da su ucrtane u zemljovide nego su u opisu svake planine, gdje je to bilomogu}e, posebno opisani cestovni prilazi, pa i mogu}nosti parkiranja. Da-

nas gotovo i nema planinabez brdskih cesta, a poneg-dje one izlaze na najvi{e vr-hove zbog telekomunikacij-skih objekata (Papuk, Psunj,Kalnik, Medvednica, Zrinskagora, Li~ka Plje{ivica, ]ela-vac, Biokovo, Vidova goraitd.), a drugdje ~ine pravumreù {umskih putova (Gor-

ski kotar, Kapela, Li~ka Plje-{ivica, Velebit). Naàlost, tesu ceste ~esto u vrlo lo{emstanju. Budu}i da ve}inomsluè iskori{tavanju {ume,odràvaju se uglavnom sa-

mo za vrijeme sje~e, a nakon toga prepu{taju sudbini. Neke su {umske ces-te, npr. na Velebitu, Li~koj Plje{ivici i u Gorskom kotaru, zatvorene rampa-ma, {to pri~inja velike pote{ko}e posjetiteljima koji u planinu stiù auto-mobilom.

Kulturni i povijesni spomenici.Mnogi su planinski vrhunci prastara

kultna mjesta jo{ iz pretkr{}anskoga doba. Na njima su nakon pokr{tava-nja gra|ene kapelice pa se vjerski kult, osobito u Dalmaciji, zadrào do na-{ih dana (npr. kapelice na vrhovima Biokova, Kozjaka, Vidove gore, Ilijinabrda itd.). Ponegdje su i sami oronimi (nazivi planina) povijesno svjedo~an-stvo. Tako su vrhovi {to nose naziv Perun (Polji~ka planina, U~ka) sa~uvaliime staroslavenskog boga gromovnika, jednako kao i brojni vrhovi koji no-se naziv Sv. Ilija (on je naslijedio mitolo{koga Peruna). Ivan{~ica je dobi-la ime po samostanskom redu ivanovcima, u Medvednici su o~ito neko} obi-tavali medvjedi (prona|eni su njihovi ostaci u {piljama); Kapela nosi ime pokapelici sagra|enoj nakon odlaska Turaka na mjestu opustjeloga pavlin-skog samostana; Dinara ~uva trag ilirskoga plemena Dindara, a Promina

predrimskoga ilirskoga grada Promone. Velebitski toponimi kao {to su Se-gestin, Vla{ki grad i Klementa trag su vla{koga naseljenja koje se sa~uvalosve do provale Turaka, a i iz turskoga su doba na toj planini ostali brojni to-ponimi (Alan, Rizvanu{a, Turska vrata).

Kao spomen na razne partizanske jedinice podignut je na na{im planinamau razdoblju od 1945. do 1991. golem broj spomenika, spomen-plo~a i drugih

18 HRVATSKE PLANINE

Brdska {umska cesta u Gorskom kotaru


33/628

obilje`ja razli~itih dimenzija, oblika i estetskih vrijednosti. Neki su od njihsluìli planinarima kao orijentacijske to~ke, drugi su pretvoreni u izleti{ta,a ponegdje su i ~itava podru~ja progla{ena memorijalnim spomenikom. Ta-ko je npr. u {umi Begova~i na Psunju rekonstruirana partizanska baza; nabreùljku Blaùju kod Kamenske pod Psunjom podignut je orija{ki spome-nik (uni{ten je za Domovinskog rata); spomenik mamutskih dimenzija na-lazi se i na sjevernom podno`ju Moslava~ke gore kod sela Podgari}a; naMati}-poljani pod Bjelolasicom je spomenik smrznutim partizanima u obli-ku 26 kamenih gromada; u Petrovoj gori rekonstruirana je centralna parti-zanska bolnica sa zemunicama za skrivanje bolesnika, a na vrhu te planineizgra|en spomenik gotovo faraonskih dimenzija. U Drugomu svjetskomratu, a i za vrijeme Domovinskoga rata, stradalo je mnogo planinarskih ku-}a jer su ostale bez nadzora ili su dobile vojne posade. Osobito je mnogo pro-palo hrvatskih pl. ku}a u Bosni. Time su hrvatskom planinarstvu nanesenivrlo te{ki udarci kakve vjerojatno nije podnijela nijedna pl. organizacija u

svijetu. Ta ~injenica dosad jo{ nije doli~no prikazana, a niti povijesno obra-|ena.

NA[E PLANINARSTVO

[to traì planinar u planini.Planinarstvo je vrlo {irok pojam jer nijeograni~eno ni pravilima ni ideologijama. U organizacijskom je pogledu sas-tavni dio fizi~ke kulture, ali nije {port jer nema natjecateljskih elemenata(borbe s protivnikom radi isticanja vlastite li~nosti). Natjecanje je plani-narstvu strano jer je u suprotnosti s na~elom uzajamnosti, altruizma i hu-manizma. Iznimka je alpinizam gdje je ~ovjeku {portski protivnik stije-na. Pogre{no je planinarenje smatrati {portom zato {to je skop~ano s fi-zi~kim naprezanjem, jer bi po toj logici i pjevanje bilo {port. Svaki planinarizabire za cilj svojega pohoda takvu planinu koja mu odgovara po sklonosti-ma, sposobnostima i drugim mogu}nostima. Planine opisane u ovom vodi-~u pruàju u tom pogledu vrlo {irok izbor. U njima }e na}i zadovoljstvo obi-~an izletnik, penja~, znanstvenik, istraìva~, ~ovjek èljan odmora, rekrea-cije, prirodnih ljepota, {irokih vidika, mirisa cvije}a i {ume i novih doìvlja-

ja. Svima je zajedni~ko svojstvo smisao za prirodu. Iz toga proizlazi da jeplaninarstvu tjelesno naprezanje samo sredstvo, a cilj mu je i sadràj u du-hovnom podru~ju, pri ~emu se odli~no dopunjuju tjelesno i du{evno doìv-ljavanje. Uz to, pl. kretanje pro{iruje i pove}ava znanje, fizi~ku sposobnost,

snala`ljivost, prilagodljivost i sposobnost za ìvot u kolektivu, a upoznava-nje vlastite domovine i naroda stvara podlogu za razvitak pravoga domo-ljublja. Planinarstvo je proizvod visoko civiliziranih i kulturnih sredina,ono je sastavni dio kulture pojedinih naroda i u odre|enom smislu mjeriloza stupanj urbanizacije.

Planinarska filozofija.U na~elu, za planinarstvo mogu imati puno ra-zumijevanje samo osobe bogata duhovnog i intelektualnog ìvota, no ipak,planinu svatko doìvljava na svoj na~in, ovisno o ìvotnom iskustvu,ma{tovitosti i svjetonazoru. U idu}im se redcima poku{ava doìvljavanjeplanine klasificirati na nagonski, estetski i eti~ki na~in. Svima je zajedni~kinazivnik zadovoljstvo ili uìtak; razlika je samo u tome na kojoj se psihofi-zi~koj razini taj uìtak doìvljava. Najnià razina nije razumska nego na-gonska ili instinktivna, dakle izvan mo`danih struktura. Vi{i, estetski stu-panj, oboga}en je emotivnom nadgradnjom, {to zna~i da u doìvljaju sudje-luju centri u talamusu na bazi mozga. Eti~ki stupanj postiù samo rijetkipojedinci, nakon bogata iskustva i svjesnog izgra|ivanja vlastite li~nosti.Taj je stupanj oboga}en misaonom nadgradnjom, dakle zbivanjima u

Uvodni dio 19


34/628

mo`danoj kori, a prepoznajemo ga po misaonim produk-tima (literarnim, poetskim, likovnim i drugima). Re-

zultati ovise o sposobnosti poimanja ìvota i smrti,svemira i beskraja, prirode i boànstva, vje~nosti iprolaznosti, pa i o odnosu prema suputniku, okolinii domovini.

Hrvatsko planinarstvo. Po svojoj je tradiciji i ka-rakteru kulturna pojava kojom se na{ narod s pra-

vom moè ponositi. S osnivanjem Hrvatskoga pla-ninskog dru`tva (HPD) godine 1874. Hrvati su se uvr-stili me|u prvih devet naroda na svijetu s pl. organi-zacijom. U po~etnom se razdoblju planinarstvo u Hr-vata bitno razlikovalo od onoga ostalih naroda po to-me {to je bilo usmjereno znanstvenom istraìvanju

planinske prirode; zato je njegov doprinos od nemjerljiva zna~enja. Gotovosvi istaknuti znanstveni radnici, akademici i sveu~ili{ni profesori u 19. st.bili su ~lanovi HPD-a, koriste}i se planinarstvom kao sredstvom znanosti.Premda je organizirano hrvatsko planinarstvo zapo~elo tek 1874., njegovisu po~eci mnogo stariji. Godine 1536., u doba kad se u Europi tek po~eo bu-diti smisao za prirodu i njezine ljepote, hrvatski pjesnik Petar Zorani}(1508.1569.?) iz Nina pi{e na hrvatskom jeziku pjesni~ko djelo Planine,nadahnuto ljepotama Velebita i Dinare i tako se stavlja na ~elo svjetske pl.knjièvnosti. Vrijedi istaknuti kao posebnost da je u nasprvi dosad poznati penja~ki podvig u stijeni izvela 1843.èna, ilirkinja Dragojla Jarnevi}, usponom u stijeniOki}a. U povijesti organiziranoga hrvatskog plani-

narstva treba razlikovati nekoliko razdoblja. Dokonca 19. stolje}a dobrim je dijelom u slu`bi prirod-nih znanosti i nosi znanstveno-istraìvala~ko obi-lje`je. Slijedi razdoblje do Drugoga svjetskog rata ukojemu planinarstvu daje obilje`je hrvatsko plem-stvo (grof Miroslav Kulmer bio je tri desetlje}a pred-sjednik HPD-a). Izme|u dva svjetska rata, kada jeglavni nositelj pl. djelovanja bio gra|ansko-~inov-ni~ki sloj, prevladavala je romanti~no-izletni~ka mo-tivacija djelovanja. Za vrijeme komunisti~ke Jugosla-vije planinarstvo se smatralo va`nom sastavnicom

op}enarodne obrane i zato uìvalo prili~nu reìmsku podr{ku. U tom serazdoblju planinarstvo sna`no pro{irilo i postiglo visok domet stru~nih dje-latnosti, osobito alpinisti~ke, ekspedicijske, speleolo{ke i spa{avateljske.Uz to je dobilo sklonost manifestacijskim akcijama.

MALA KRONOLO[KA TABLICA1536. Petar Zorani} pi{e Planine nadahnut ljepotama Velebita1689. I. V. Valvasor objavljuje prvu sliku Kleka1776. po~etak speleologije (istraìvanje Ivana Lovri}a)1838. saski kralj Friedrich August II. penje se na Klek1843. prvi poznati penja~ki uspon: Dragojla Jarnevi} u Oki}u1852. prvi pl. putopis: Zora na U~ki, u Nevenu (autor A. ].)1870. prvi pl. objekt: drvena piramida na Sljemenu

1874. prva pl. organizacija: Hrvatsko planinsko dru`tvo1875. prvi dru{tveni pl. izlet: HPD na O{trcu i Ple{ivici1876. prvo pl. dru{tvo u Istri: Societa Alpina dellIstria1878. prva pl. ku}a: Gradska ku}a na Sljemenu1882. prva markacija: tajnik HPD-a ozna~ava put na Sljeme1884. prva pl. knjiga: Spomenica HPD prilikom desetogodi{njice1885. prvo dru{tvo u Rijeci: Club Alpino Fiumano1889. prva èljezna piramida: HPD-ova na Sljemenu

20 HRVATSKE PLANINE

Prof. dr. Gjuro Pilar(1846.1893.) organizirao je

osniva~ki sastanak HPD-a

Prof. dr. Johannes Frischauf(1837.1924.), Austrijanac kojije potaknuo osnivanje HPD-a


35/628

1895. prvo pl. dru{tvo u Slavoniji: Br{ljan u Osijeku1898. prvi pl. ~asopis: HPD-ov Hrvatski planinar1899. prvo pl. dru{tvo u Dalmaciji: Liburnia u Zadru1900. prva speleolo{ka organizacija: Spel. odsjek u Liburniji19

Documents

ZeljkoPoljak-Hrvatske_planine