ZE-DO eko [broj 14, ljeto 2009.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 14, ljeto 2009.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-14-ljeto-2009 1/32

GODINA IV l BROJ 14l Ljeto 2009.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐ

CIJENA 1 KM

I S S N 1 8 4 0 - 1 4 6 7

Centrala: 032/445-520; 445-221

9. Međunarodni rafting “Za čistu Krivaju”



Ukoliko mislite da ima vremena, onda se varate. Ukolikoželite proputovati svijet i vidjeti neke od najljepših desti-nacija, ovdje vam predočavamo one kojih uskoro, možda

više neće biti. Neke od njih su ekološki ugrožene, a nekesu poprišta političkih sukoba. Bilo iz ekoloških, političkihili socioloških razloga, mnoge su vrijedne lokacije na bo-gatom nam Planetu ugrožene, a askmen.com sastavioje listu onih koje valja posjetiti dok nije kasno!

Dhangkar Gompa, Himachal Pradesh, Indija : Nagranici Indije i Tibeta nalazi se ovaj hram, jedan odpet budističkih velikih centara, izgrađen prije 1000godina. Zanemarivanje i erozija doveli su do njego-vog propadanja.Babilon, Irak: Prijestolnica Mezopotamije i koli-jevka civilizacije nalazi se samo 80 km od Bagda-da, koji je već godinama poprište devastirajućihsukoba.Stari grad Leh, Ladakh, Indija: Smješten visoko uHimalajima, nekadašnji glavni grad kraljevine Lada-kh, poznat je po svojoj netaknutoj jezgri i samostan-skim zidinama uz koje se može vidjeti i ugroženi bi-jeli leopard. No, promjenjiva klima s obilnim kišamauzima danak.Koraljni trokut, arhipelag Sulu i Sulavezi: U mori-ma između Indonezije, Malezije i Filipina prostire sekoraljni trokut, s 450 različitih vrsta, orom i aunomnajbogatiji greben svijeta. Nedavna je studija poka-zala da je 70% grebena ugroženo zbog izlova i kori-štenja eksplozivnih i kemijskih sredstava.Grenland: Ledena kapa pokriva 81% otoka i čini1/20 ukupnog svjetskog leda. Ukoliko se otapanjenastavi, Zemlja će se razdijeliti u arhipelag, polarnimedvjedi će postati beskućnici, a kao rezultat togapodizanje razine vode zaprijetit će SAD, posebnoLos Angelesu.

ZANIMLJIVOSTI

Svjetskim atrakcijama prijeti uništenjeII dio

1

2

3

4

ZE-DO eko ,Časopis o zaštiti životne

sredineIzlazi tromjesečno

IZDAVAČ

NIPD Naša riječ,d.o.o. Zenic

ZA IZDAVAČA

Sajto Ćehović, direktor

UREDNICA IZDANJA

Lejla Sarajlić

REDAKCIONI ODBOR

Nermin Mandra, predsjednikBranimir MuidžaMubera Pezo

doc. dr. sci. Smajil Durmiševićprof. dr. Jovan Sredojević

Emir ZukićSenaid Šabanović

Sajto Ćehović

REDAKCIJA

Indira Hasanica HačimićLejla Sarajlić

Elmedin BašićArmin MujkićLejla Kadrić

Azerin SalihbegovićNeven Krajišnik

FOTOREPORTERI

Jasmin Imamović

GRAFIČKO

OBLIKOVANJE

Emir Čaplja

RAČUNARSKA

PRIPREMA

Studio «Naša riječ»

ŠTAMPA

«Planjax» Bobare - Tešanj

ZA ŠTAMPARIJU

Bajruzin Hajro Planjac52 ZE-DO ekoLjeto 2009.



KANTON

Kako je poznato, VladaZE-DO kantona, odnosnoMinistarstvo za prostornouređenje, promet i komu-nikacije i zaštitu okoliša jeprošle godine donijela od-luku o kupovini mobilnestanice za mjerenje kvali-tete zraka u općinama napodručju kantona. Odluka je proizašla iz činjenice daje kvalitet zraka u našemkantonu, nakon pokreta-nja industrijskih postroje-nja ArcelorMittala Zenica,Natron Hayata Maglaj,Preventa Visoko, Tvornicecementa Kakanj i drugih,znatno pogoršan. Sa mo-bilnom stanicom moći ćese mjeriti stanje zagađeno-sti zraka po više parameta-ra i osnova.Kako smo doznali u raz-govoru saSeadom Čiz-mićem, pomoćnikom mi-nistra za zaštitu okoliša u

Najvažnija stavka u programu utroš-ka sredstava kantonalnog Fonda zazaštitu okoliša 2009 jeste kupovinamobilne stanice za mjerenje kvalitetezraka u općinama ZE-DO kantona.Zbog svjetske ekonomske krize, pre-ma riječima pomoćnika ministra zazaštitu okoliša u resornom ministar-stvu, postoji mogućnost da ne budurealizirani svi planirani projekti.- I dalje ćemo sredstvima Eko ondapodržati časopis «Naše riječi» o zaštiti

životne sredine «ZE-DO eko», čiji je generalni pokrovitelj Ministarstvo zaprostorno uređenje, promet i komuni-kacije i zaštitu okoliša, planirali smo

KANTONALNI FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U 2009. GODINI

Najviše novaca za mobilnu stanicui 20 hiljada KM za edukaciju gra-đana putem medijskih projekata, te

su nanciranje vrijednih izdavačkiheko projekata, a sve u cilju podiza-nja ekološke svijesti naših građana.Za projekte nevladinih organizacijaplanirano je 18 hiljada KM, ukolikonaravno bude zadovoljavajući priliv sredstava u kantonalni Eko ond , kažeSead Čizmić.Podsjetimo, sredstva u budžetu Eko

onda u iznosu od milion i 200 hi-ljada KM raspoređuju se tako što sena eko ondove dvanaest općina u

kantonu uplaćuje 900 hiljada KMza različite projekte iz oblasti zaštiteokoliša, a 300 hiljada KM su sredstvakantonalnog onda.

Ove godine zbog teške ekonom-ske situacije i neizvjesnog prilivasredstava u Fond za zaštitu okoliša resorno ministarstvo neće organizi-rati velike, masovne ekološke akcije, poput prošlogodišnje akcije čišće-nja i uređenja korita i obala rijekeBosne. – Predstavnici Saveza udru-ženja sportsko-ribolovnih društavaZE-DO kantona, koji su učestvovali u prošlogodišnjoj akciji su se već interesirali hoće li biti sličnih u ovoj godini. Takve akcije ostavit ćemo zaneka sretnija vremena, nadam se već slijedeće godine, kaže Čizmić.

DO KRAJA GODINE U POGONU MOBILNA STANICANajpovoljniji ponuđač – Dvokut pro SarajevoOd pet ponuđača za nabavku mobilne stanice za mjerenje kvalitete zraka uopćinama kantona, najpovoljnija ponuda frme Dvokut pro iz Sarajeva

der. Ova sarajevska rmaje ponudila cijenu u iznosuod 220 hiljada KM. Druganajpovoljnija ponuda bila je od rme «Exellent» Sarajevo,u iznosu od 256,199 KM.Komisija je nakon otvaranjapristiglih ponuda obavila i tehničku evaluaciju te kon-statovala da je najpovoljnijaponuda tehnički zadovolja-vajuća, ističe Čizmić.Za kupovinu mobilne sta-nice rok je tri mjeseca, anakon njene kupovine bitće neophodno obučiti naj-manje pet lica za održava-nje so tverskog sistema ovestanice.- Nadamo se da će krajemove godine mobilna stanicabiti u pogonu te da ćemo

zahvaljujući tome imati i prve rezultate mjerenjakvalitete zraka po više pa-rametara u svim općinamakantona.

Ministarstvu za prostornouređenje, promet i komu-nikacije i zaštitu okoliša,mobilna stanica bit će ku-pljena do kraja ove godine.- Komisija za javne nabav-ke ministarstva je na osnovukriterija za izbor najpovolj-nijeg ponuđača, je izabralaDvokut pro, kao najpovolj-nijeg za nabavku, isporuku

i puštanje u rad opreme zapraćenje kvaliteta zraka napodručju ZE-DO kantona,od ukupno pet, koji su se prijavili na raspisani ten-

3ZE-DO eko Ljeto 2009.



KANTON

U

prošlim brojevima časopisa«ZE –DO eka» uglavnomsmo pisali o komunalnomotpadu, a studija Plan uprav-

ljanja otpadom u ZE-DO kantonu,bavi se i analizom ostalih vrsta otpada– iz industrije, medicinskim, potomotpadom životinjskog porijekla, otpa-dom iz poljoprivrede i šumarstva, kaoi opasnim otpadom. U ovom broju

Iako je Vlada Zeničko – dobojskogkantona još u prošlom sazivu po-čela sa potpisivanjem koncesionih

ugovora o gradnji mini hidrocen-trala na rijekama u našem kanto-nu, do danas na Gostoviću, Krivaji,Orlji, Stupčanici i drugim rijekamanije izgrađena ni jedna takva cen-trala.Rok za osiguranje svih potrebnihdozvola bio je dvije godine, me-đutim niko od zainteresovanih pri-vrednih subjekata to nije ispuniozbog čega su resorno kantonalnoministarstvo i Vlada odlučili rok produžiti za još 15 mjeseci.„U me-đuvremenu su raskinuta četiri ugo-vora, dok je ostalih pet koncesionarazatražilo i dobilo produženi rok. Do-bijanju dozvole trenutno je najbliži Primus Energy iz Maglaja, koji mini hidrocentralu namjerava graditi narijeci Gostović, u općini Zavidovići“, izjavila jeMirzeta Džonlagić , mi-nistrica za poljoprivredu, šumar-stvo i vodoprivredu ZDK. Osimove vrste koncesija, od 2003. godi-ne, Vlada je dala saglasnost i na 11ugovora o eksploataciji mineralnihvoda. Uglavnom se radi o koncesi-jama na području općina Tešanj,Žepče, Maglaj i Olovo.„Ugovori supotpisani na 30 godina i trenutnoje aktivno osam koncesionara, dok su raskinuti ugovori sa Farmako-mom iz Žepča i preduzećem Muki iz Jelaha. NBI Ćurić dobio je rok do19. novembra 2009. godine da ispu-ni uslove dogovorene ugovorom“, kaže ministrica Džonlagić. Dije-love ugovora koji se odnose naulaganja u objekte ispunili su kon-cesionari: Tešanjska vrela, Zema izTešnja i Misir iz Olova.

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM UZE-DO KANTONU

Industrijski otpadprezentiramo relevantne podatke oindustrijskom otpadu.Prema podacima Biznis servis centraVlade ZE-DO kantona u 12 općinakantona registrirano je ukupno 517kompanija, od čega je u poljoprivred-noj i prehrambenoj industriji 49, drv-noj 69, tekstilnoj 35, građevinarstvu igrađevinskoj industriji 72, metalskoj89 te u ostalim granama industrijeukupno još 203 kompanije. Navede-ni broj registriranih kompanija činisamo 10 posto ukupnog broja kom-panija na prostoru ZE-DO kantona,a oko 80 posto od ukupnog broja re-gistriranih kompanija djeluju unutarproizvođačke industrije i time pred-stavljaju generatore industrijskog ot-pada.Tipični otpad u metalsko-prerađivač-koj industriji su metalni opiljci i ot-patci, emulzije, šljaka, pepeo i ulja, uenergetskoj šljaka i pepeo, proizvodnjipapira razne vrste ulja, kožarsko- tek-stilnoj otpad od štavljenja kože i ot-padna tkiva, rudničkoj jalovina i ulja,građevinarskoj bitumenska masa,kamene rakcije i ulja, prehrambenojindustriji otpadno voće, povrće te ot-pad iz prerade, drvnoj otpadna pilje-vina i ulja...

EKSPLOATACIJAPRIRODNIH RESURSA

Mini

hidrocentralejoš uvijek nepoznanica uZE-DO kantonu

Prema analizi većina industrijskogotpada, koji se generira u ZE-DOkantonu je neopasni otpad, zapra-vo najviše se «proizvode» velikekoličine šljake, pepela i pijeska, kojipo pitanju toksičnosti ne predstav-lja opasnost za okoliš i zdravlje ljudi.No, glavni problem sa ovom vrstomindustrijskog otpada jeste što zbogsvoje zapremine zauzima veliki pro-stor i narušava estetski izgled okoliša.Ova vrsta otpada najviše je stacioni-rana u kakanjskoj – na 30 hektara te zeničkoj općini na površini od oko 28hektara, kao i u Maglaju – površina od7,5 hektara. Riječ je uglavnom o sta-rim odlagalištima, koja predstavljajuproblem kada je u pitanju zaštita tlai podzemnih voda. No, šljaka, pepeo

i pijesak, kao i druge vrste industrij-skog otpada, poput ulja, maziva, sta-rih guma, imaju veliki potencijal zapreradu i korištenje kao sekundarnesirovine.

4 ZE-DO ekoLjeto 2009.



KANTON

U prošlom broju ZE-DO ekapisali smo o zaštićenoj pri-rodnoj baštini, a u ovombroju o zaštićenim područ-

jima kulturno-historijskog naslijeđa,kao i zonama posebne zaštite, opi-sanih u poglavlju Posebno zaštićeniprostori u usvojenom strateškomdokumentu Prostorni plan Zeničko-dobojskog kantona 2009 - 2029.godine. I ovo se zapravo može svrsta-ti pod imenitelj ekologija, ili zaštitaokoliša.

Kulturno-historijskonaslijeđeOva vrsta baštine nalazi se na po-dručju svih dvanaest općina kanto-na. Od 568 pojedinačnih objekatai ambijentalnih cjelina, iz periodaprahistorije datira 59, iz antičkogperioda 36, iz perioda srednjeg vi-jeka najviše – 244, iz otomanskogvremena –154, vremena vladavineAustro - Ugarske 74 te jedan iz vre-mena između dva rata, u općini Uso-ra. Najveći broj objekata kulturno-historijskog naslijeđa iz svih perioda– 196, nalazi se na području općineKakanj, a od toga je najviše iz perio-da srednjeg vijeka, čak 112.Kulturno-historijski identitet oto-

manskog perioda prisutan je posebnou općinama Tešanj i Maglaj, dok jeaustro-ugarski period zastupljen saobjektima ambijentalne vrijednostilokalnog karaktera.Najznačajniji objekti na područjuZE-DO kantona su: Kraljevski sred-njovjekovni gradovi Bobovac i Vran-duk, te tvrđave u Maglaju i Tešnju.Zaštita i održavanje spomenika i spo-meničkih cjelina u ZE-DO kantonuje sporadična, nesistematska, No, u

minulim godinama bilo je i restaura-torskih radova, primjerice na TvrđaviVranduk te starim džamijama u Teš-nju i Maglaju. Spomenici i zaštićenapodručja kulturno-historijskog nasli-jeđa najviše su ugroženi neodržava-njem te agresivnom gradnjom novihobjekata u njihovoj neposrednoj bli-zini.

Kulturni krajolici kantona

U zonama posebne zaštite su i kul-turni krajolici.U općinama Tešanj i Maglaj to suuža jezgra grada, kao historijske ur-bane cjeline, sa tvrđavama, uglavnomočuvane. Federalni zavod za zaštituspomenika Sarajevo radi dokumen-taciju, na osnovu koje će se revitali-zirati historijska jezgra Tešnja, a kadaje riječ o užem gradskom jezgruMaglaja neophodno je izraditi, od-nosno dopuniti detaljnu plansku do-kumentaciju, prema kojoj će se raditinjegova sistematska obnova. NaseljeKraljeva Sutjeska ima vrijedno kul-turno-historijsko naslijeđe i tradiciju, Kraljevski grad Bobovac je nacionalnispomenik, izuzetan spoj mor ologijeterena sa ostacima kraljevskog dvora, za koji treba izraditi projekt sanacijei konzervacije, u skladu sa odlukomKomisije za zaštitu spomenika, kaoi restaurirani Vranduk, na dominan-

tnom uzvišenju u blizini Zenice. Ta-jan je novoproglašeni i prvi Spomenik prirode u ZE-DO kantonu, a nalazise na teritoriju općina Zavidovići i

ZAŠTIĆENI PROSTORI

I to je ekologija

Kakanj. Babino, Lastavica, Smetovi,Kraljevine, Vranice, Pepelari, Bistro-vac i dolina Babine rijeke, pripadaju vrijednom kulturno-historijskom iprirodnom naslijeđu, za koji bi tre-balo izraditi Prostorni plan područjaBabino, što će biti općinska zadaća. Čajangrad – Muhašinovići je histo-rijska cjelina na području općine Vi-

soko, a potrebno je de nirati graniceistraživanja, dok je Bosanska pirami-da Sunca, također u ovoj općini, geo-loško-arheološki enomen.

Vranduk

Tešanj

Tajan




EKO DATUMI

Povijesnakonferencija u Riode JaneiruOve godine Svjetski danzaštite okoliša - 5. juni obi-lježava se pod sloganom“Tvoja Planeta te treba”.Ovog datuma 1972. odr-žana je Kon erencija Uje-dinjenih naroda - UN-a ookolišu u Štokholmu. Naovom skupu, podsjetimo,prihvaćen je Program zašti-te okoliša UN-a – UNEP.Ovo je temeljni dokumentzaštite okoliša uopće. Dva-deset godina poslije - 1992. održana je povijesna kon-

erencija UN-a o okolišu irazvoju u Rio de Janeiru,na kojoj je usvojeno petdokumenata – Rio dekla-

racija o okolišu i razvoju,Agenda 21 (radni programza 21. stoljeće), Okvirnakonvencija o klimatskim

U POVODU 5. JUNA – SVJETSKOGDANA ZAŠTITE OKOLIŠA

TvojaPlanetaTetreba

Ekološki izazovi sa kojima je čovje-čanstvo suočeno traže snažne akcijei «instrumente» djelovanja l Svjetskidan okoliša – 5. juni, jedan je od naj-važnijih instrumenata kojima Ujedinjeninarodi potiču globalnu svijest o okolišui jačaju političku pozornost i djelovanjel Cilj obilježavanja ovog datuma jeuključivanje svakog čovjeka ponaosobu aktivnosti, koje doprinose održivomrazvoju i zaštiti okoliša.

promjenama, Konvencijao biološkoj raznolikosti iDeklaracija o šumama. De-set godina poslije – 2002.godine u Johanesburgu jeodržan Samit o održivom razvoju, popularno nazvanRio + 10. Bio je to najvećiskup svjetskih lidera, ikad

održan, na kome je svakazemlja trebala podnijetiizviješće o tome šta je ura-dila, kako bi pet povijesnihdokumenata iz Rio de Ja-neira pretočila u djelo. No,pokazalo se da je malo toga urađeno te da je situacijaod Ria, pa do danas, kada

je riječ o okolišu i razvo-ju još i gora. Bez političkevolje najrazvijenijih zema-lja svijeta, zapravo se i nemože naći izlaz.

Protokol iz KyotaJedan od također povije-snih dokumenata za spas




EKO DATUMI

majčice Zemlje je i Pro-tokol iz Kyota, kojega su

1997. godine potpisaleindustrijski najrazvijenijezemlje, inače najveći za-gađivači okoliša. Ovaj do-kument je moćno oružjeu borbi protiv klimatskih promjena, budući da se od-nosi na smanjenje emisijestakleničkih plinova, kojisu glavni krivci za global-no zagrijavanje. PotpisniceProtokola, industrijski naj-razvijenije zemlje, istodob-no i najveći zagađivači, suse obavezale na smanjenjeemisije šest stakleničkih plinova za prosječno petposto godišnje od 2008.do 2012. godine, u odnosuna njihov nivo 1990. go-

Sadržajno bogatčasopisO projektu «ZE-DOeko» na promociji proš-log broja ovog časo-pisa ministar NerminMandra je kazao:- Dijelim zadovoljstvosvih nas da evo promo-viramo 13. broj izdanja«ZE-DO eko». Kada smoprije nekoliko godinarazgovarali o ovom pro-jektu, ideja je bila dapod pokroviteljstvomministarstva, na čijemsam čelu, uradimo jedanpodlistak na dvije strane,koji će periodično tretira-ti oblast zaštite okoliša unašem kantonu, ali i šire.Zahvaljujući redakciji «Naše riječi» međutim,dobili smo estetski dobrodizajniran i sadržajnobogat časopis «ZE-DO

eko» i drago mi je da iz broja u broj imamo svekvalitetnije sadržaje.Nadam, se da će i ubu-duće ovo ministarstvobiti njegov generalni pokrovitelj. Želim daovaj časopis nađe svojemjesto u svim školamau kantonu, posebno štona sebi svojstven načinutječe na jačanje eko-loške svijesti. Želim vamugodno čitanje nared-nih brojeva, a «Našoj ri-ječi» još mnogo ovakvihčasopisa.

dine. Inicijatori ovog po-vijesnog dokumenta, kojeg

je rati ciralo i petnaest ze-malja Evrope, bile su SAD.Upravo Amerika je glavnisvjetski zagađivač, koji sastakleničkim plinovimau ukupnom zagađenjuatmos ere sudjeluje sa oko30 procenata. A koju je po-litičku sudbinu u Americi,za vrijeme mandata GeorgaW Bush-a (Džordž Buš)doživio, većini je poznato.SAD su potpuno odbaci-le Protokol, s obzirom dabi ovaj dokument, mogaoimati neugodne posljedicepo privredu ove zemlje. I tonije sve – Bush - ova ad-ministracija je priznala daće u slijedećih dvadesetak

Da živimo u nemilosrdnboj stvarnosti, čime smo ugrozili i život nerođenih generacijapotvrđuju i ovi podaci o ugroženosti svih eko sistema:Svjetski stručnjaci procjenjuju da 1,1 milijarda ljudi oskudijeva u zdravstveno ispravnoj

vodi za piće, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 400 miliona ljudi uzemljama u razvoju pati od bolesti, koje su posljedica upotrebe zdravstveno neisprav-ne vode. Od tih bolesti dnevno umire oko 30 hiljada ljudi.Šume, tvornice koje neprekidno “proizvode” kisik, za život jednako nužan kao i voda,čije i podzemne tokove drveće svojim korijenjem čuva, su sve ugroženije. Broj drevnihšuma, odnosno prašuma – pluća Planete zemlje, je prepolovljen, a samo ih je 20 postoostalo netaknuto. Za šume je od klimatskih promjena i kiselih kiša najopasnija ilegalna,odnosno neodrživa sječa.Nestankom šuma , koje su prirodna staništa za oko 80 posto kopnenih biljnih i životinj-skih vrsta, uništava se i biološka raznolikost – biodiverzitet.A kada je o tome riječ, prema podacima Svjetskog udruženja za zaštitu prirode, na Ze-mlji je opisano oko 1,7 miliona vrsta, s tim da je još uvijek veliki broj vrsta nepoznanicaza nauku. Godišnje u svijetu nestaje 34 hiljade vrsta.I na kraju, jedna od najvećih prijetnji današnjice jesu klimatske promjene i povećanje

ispuštanja stakleničkioh plinova. Nedavno je na skupu u Kopenhagenu, o čemu smopisali, oko dvije hiljade klimatologa upozorilo da se globalno zagrijavanje odvija većombrzinom od one iz najgorih predviđanja, pa će se nivo mora do kraja ovog stoljeća podi-gnuti od 18 do 59 centimetara. To će u nižim područjima ugroziti milione ljudi.

REKLI SUNermin Mandra

godina emisiju stakleničkihplinova povećati čak za 43posto. Novi Predsjednik Barack Obamma trebaProtokol iz Kyota ponovnostaviti na snagu.

NemilosrdnastvarnostO tome da je ekološkakriza, odnosno ignoriranje zakona prirode, dostiglasvoj vrhunac možda najbo-lje govori podatak kako su odavno urođeničke zajed-nice širom svijeta – Aborid-žini, Tibetanci, Hopi, Iro-kezi i drugi, narušile svoju

tradicionalnu šutnju, dabi upozorile na posljedicedominacije nad prirodomi tretmana Planete zemljekao robe.«Moramo živjeti u harmo-niji sa svijetom prirode i biti svjesni da nekontrolisana ek-sploatacija vodi samo našemsopstvenom uništenju. Ne mo-žemo trgovati sa blagostanjembudućih generacija, zbog pro ta danas, već moramoustrajati na zakonima priro-de ili ćemo biti žrtve nemilo-srdne stvarnosti. Zapravo toveć jesmo, izjavio je jednomprilikomTadodanoi Leon Šenandoa,glavni poglavicašest plemena Irokeza.




TEMA BROJA

Piše: doc.dr.sc. Smajil Durmišević

M ikotoksini su sporedniproizvodi metabolizmanekih vrsta gljivica i pli-jesni tokom njihovog

rasta na različitim podlogama. Pozna-to je više od 100.000 različitih vrsta

plijesni. Neke su višestruko korisne u,na primjer, prehrambenoj i armace-utskoj industriji, neke plijesni niti suštetne niti koriste čovjeku, koliko se

opasni otrovi plijesni igljivica u namirnicama

zna, a neke su veoma štetne i opasne.Oko 200 do 300 vrsta plijesni stvara-ju mikotoksine. U historiji je zabilje-žen veći broj masovnih trovanja ovimprirodnim otrovima. Takvo trovanjeje zabilježeno u Japanu krajem XIX vijeka, kada je stanovništvo upotre-bljavalo požutjelu, pljesnjivu rižu, za-gađenu plijesnima vrstePenicillium.U Rusiji je 1913. godine čak 10% sta-novništva bilo otrovano upotrebompljesnjivog prosa i pšenice, koja jeprezimila na poljima, i bila zagađenasa plijesni zvanomFusarium. Otroviiz ove plijesni nisu se mogli uništitiniti kuhanjem pšenice i prosa.Procjenjuje se da je oko 25% svjetske

godišnje proizvodnje žitarica zagađe-no do sada poznatim mikotoksinima.Zagađenost ovim otrovima stočnehrane i životnih namirnica je raspro-

stranjena u čitavom svijetu, što imavelike ekonomske štete i ugrožavazdravstvenu sigurnost hrane.Veći broj gljivica iz rodaAspergilus ,Penicilliumi Fusarium proizvodeu svom metabolizmu ove toksičnematerije. Mikotoksini, kao toksičnematerije, nastaju razvojem plijesni na

Mikotoksini




TEMA BROJA

žitnim poljima, u toku žetve, tokomskladištenja, prerade i čuvanja. Razvi-jaju se uvijek tamo gdje su im uslovipovoljni. Zbog njihovog ogromnognegativnog uticaja na ljudsko zdrav-lje i poljoprivredu nazivaju ih “tihe

ubice”. Ovim toksinima najčešćesu zagađeni: kukuruz, kikiriki, raž,ječam, mlijeko, meso, pšenica, riža,zob, šećerna trska i grah. Najčešći mi-kotoksini su:afatoksini, citrinin,ohratoksin, sterigmatocistin, zeara-lenon, trihotecen, patulin.

Ulazak mikotoksina u lanacprehraneNamirnice i stočna hrana predstav-

ljaju odličnu podlogu za razvoj pli-jesni. Pošto je pljesnjivost kako hra-ne za ljudsku ishranu, tako i stočnehrane česta pojava, to je mogućnostunošenja ovih otrova u organizamčovjeka velika. Unos mikotoksina uorganizam može biti direktan – akose mikotoksini sintetiziraju u pljesni-voj namirnici koju čovjek direktnounosi u organizam. Drugi način uno-sa mikotoksina je indirektan prekoproizvoda porijeklom od domaćihživotinja, koje su uzimale plesnivustočnu hranu i sa njom unosile u svojorganizam mikotoksine. Ovi miko-toksini iz organizma životinje prekomesa i mlijeka dospijevaju u organi-zam čovjeka. Od mikotoksikoza, bo-lesti usljed trovanja mikotoksinima,proizvodima plijesni, obolijevaju i

domaće životinje, što dovodi do od-bijanja uzimanja hrane, propadanjaživotinje, slabljenja njene reproduk-cije – razmnožavanja, itd.

Štetno djelovanje

mikotoksina na zdravljePrimarne akutne mikotoksikozeizazivaju trovanje ljudi i životinja imogu se završiti smrtno. Hroničnatrovanja, manjim količinama otrovau dužem periodu, mogu se ispoljiti uviše oblika:hepatotoksično djelovanje – oštećenje jetre, izazivaju afatoksini

i sterigmatocistin,ne rotoksično djelo-vanje – oštećenje bubrega, izazivajucitrinin i ohratoksin,kardiotoksičnodjelovanje – oštećenje srca, izaziva pe-nicilinska kiselina,neurotoksično dje-lovanje – oštećenje nervnog sistema,izaziva patulin,estrogeno djelovanje – poremećaj lučenja ženskih polnihhormona, izaziva zearalenon,dermo-toksično djelovanje – oštećenje kože,izaziva sporodezmin, agastrotoksičnodjelovanje – oštećenje želuca, izaziva-ju skripeni.Mikotoksini djeluju i na smanjenjeodbrambenih snaga organizma, na-ročito afatoksini, a kombinacija višemikotoksina ima veći štetni e ekat naorganizam. Ovo daje značaj ispitiva-

nju prisustva mikotoksina u stočnojhrani i namirnicama. Trovanja miko-toksinima mogu biti slučajna, nakonupotrebe zagađene namirnice, pro e-sionalna, kod laboratorijskih radnika,radnika u silosima i skladištima, atrovanja mogu biti i namjerna, što jezabilježeno u ratnim dejstvima, i na-lazom mikotoksina u tlu, vodi, bio-loškom materijalu, “žutim” ljepljivimkišama. Neki autori vezuju ove nalazeza ratna dejstva u Kambodži, Vijetna-mu, A ganistanu, Jemenu.Za umjereno klimatsko područje ka-rakteristični suohratoksini i zearale-non, a afatoksini se javljaju u ovom




TEMA BROJA

Tabela 1 - Maksimalno dozvoljeni sadržaj mikotoksina u namirnicama

Mikotoksin Namirnica MDK

µg/kg

A atoksin B1 + G1

Pšenica, kukuruz, pirinač, ječam i ostala žita 5Brašno 3

Pasulj, grašak, sočivo 5Lješnjak, orah, badem, brašno od kokosa 3Pržena ka a, kakaovac, kikiriki 5Čajevi, 5Začini 30Meso i proizvodi od mesa 0,5

A atoksin B1 Mlijeko i mliječni proizvodi 0,5A atoksin M1 Mlijeko i mliječni proizvodi 0,5

Ohratoksin Mlijeko i mliječni proizvodi i sve namirnicekao kod a atoksina B1 i G1

10

Patulin Sok od jabuke 50

Zearalenon Žitarice 1

podneblju u izuzetno vlažnim i to-plim sezonama. Sumnja se da 50%uvezenog kikirikija sadrži afatoksine.Afatoksineluče plijesni iz rodaAs-pergilus favus i Aspergilus parasiticus .Otkriveni su 1960. godine u Engle-

skoj, poslije velikog pomora ćurkikikirikijevim brašnom, iz kojega jeizolovana plijesan Aspergilus favus,kao i kristalna supstanca, do tada ne-poznata, koja je dobila naziv afatok-sin B.Afatoksini su čvrste, bezbojne iliblijedožute kristalne materije, nera-stvorive u vodi, ali rastvorive u nepo-larnim rastvaračima. Najznačajniji suafatoksini B1, B2, G1, G2, M1 i M2. Osnovni izvor afatoksina u ishraničine: kikiriki, kukuruz, pamučno sje-me, zob, pšenica, sezam, proizvodi odvoća, kakaovac, jezgrasto voće, začini,naročito uvezeni proizvodi iz tropai žitarice iz umjerenog klimatskogpojasa, ako je godina bila kišovita.Mogu biti zagađene kobasice i pršuta,a izvor može predstavljati i udisanjeprašine u magacinima i silosima, gdjese nalaze pljesnjive namirnice.Afatoksini oštećuju jetru, izazivaju

unutrašnje krvarenje, oštećuju me-tabolizam lipida i vitamina u jetri,imaju mutageno i kancerogeno djelo-vanje, naročito afatoksin B1, koji seprema IARC svrstava u grupu 1 kan-cerogena – izazivača raka.

Sprječavanje zagađenjanamirnica mikotoksinimaSprječavanje trovanja ovim otrovimamože se izvesti samo sprječavanjemnjihovog nastajanja. U te mjere spa-daju higijenski postupci u proizvod-nji, preradi, skladištenju i transportunamirnica, korištenje ungicida –sredstava za suzbijanje rasta gljivica,

te sprječavanje stvaranja uslova po-godnih za razvoj plijesni.Nastali mikotoksini se vrlo teško od-stranjuju iz namirnica, ili je to i ne-moguće izvesti do kraja. U neke odmetoda eliminacije mikotoksina iz na-

mirnica spadaju: uklanjanje pljesnji-vih namirnica ili dijelova namirnica

zičkim putem, odvajanje oštećenihzrna, pljesnjivih ili nedovoljno razvi-jenih, uklanjanje hemijskim putem,uklanjanje biološkim putem pomo-ću mikroorganizama koji uništavajuafatoksine, ili ih prevode u netok-sične oblike, inaktivacija zračenjem,ultravioletnim zračenjem, termičkomobradom namirnica. Kuhanjem na100o C u toku šest sati uništi se sve-ga 10 – 20% mikotoksina, pečenjem10 – 17%, prženjem 40 – 50%, dok autoklaviranje na 120oC uništi preko60% mikotoksina. Struktura afatok-sina B1 uništava se tek na temperatu-rama višim od 250oC.Naje kasniji način zaštite od nastankai unošenja ovih otrova u organizam su

higijenske mjere u proizvodnji, prera-di, transportu i skladištenju namir-nica i stočne hrane, kao i u kontroliovih toksina u namirnicama.




ZENICA I EKOLOGIJA


O pćina Zenica poseban ak-cenat u svojim aktivnosti-ma na unaprjeđenju okoli-ša, posebno kvalitete zraka,

dala je izradi projekta Plana moni-toringa kvalitete zraka, kojega radi

rma Environment Park Torino, izitalijanske regije Piemonte, sa ko-

jom Zenica ima dugogodišnju, pri-jateljsku suradnju. O tome dokle jestigla izrada ovog projekta razgova-rali smo saMuhamedom Pašićem,predsjednikom Komisije za zaštituokoliša Općine Zenica.- Izrada projekta je u završnoj azi, asve neophodne podatke Općina Zeni-ca je dostavila stručnjacima pomenu-te italijanske rme, koji su polovicommaja bili u dvodnevnoj posjeti i tomprilikom su nam na zajedničkom sa-stanku prezentirali projekt. Cilj ovog sastanka zapravo je bio da članovi Komisije za zaštitu okoliša Općine Zenica i predstavnici Instituta «Ke-mal Kapetanović» daju svoje primjed-be i sugestije na njegov prijedlog. Naš italijanski partner je u ovom projektupredložio da budu dvije stacionarne stanice za mjerenje zagađenosti zra-ka, ali je uvažena sugestija zeničkihpredstavnika da to budu tri, kao i dosada i to na približno istim grad-skim lokacijama, dakle na Institutu,u Tetovu i Crkvicama, gdje Institut i sada obavlja monitoring zagađenosti

SA MUHAMEDOM PAŠIĆEM,PREDSJEDNIKOM KOMISIJE ZA ZAŠTITUOKOLIŠA OPĆINE ZENICA

Projekt monitoringakvalitete zraka do20. juna Vrijednost opreme prema projektu Plana moni-toringa kvalitete zraka je oko milion KM a izradu

projekta fnancira italijanska frma EnvironmentPark iz Torina

zraka. Osim ove tri stacionarne, bit će i jedna mobilna, pa će se imisijaštetnih supstanci u zraku moći mjeriti svakodnevno na lokacijama na koji-ma se ukaže potreba za to, a istodob-no će ova mobilna stanica poslužiti i za kontrolu stacionarnih stanica,kaže gospodin Pašić.Na sastanku je dogovoreno je da ita-lijanski partneri do kraja maja izra-de i tenderski materijal za kupovinuneophodne opreme za monitoringkvalitete zraka te da krajnji rok zaizradu projekta bude 20. juni.- Kada dobijemo tendersku doku-mentaciju, stupit ćemo u kontakt sa

Univerzitetom Zenica, koji će dobiti opremu za monitoring zahvaljuju-ći jednoj donaciji austrijske Vlade,između ostaloga dobit će i mobilnustanicu. Inače, jedna od najvećihstavki u realizaciji projekta Planamonitoringa kvalitete zraka je kupo-vina mobilne stanice, čija je vrijed-

nost oko 200 hiljada eura. Tek kadabudemo imali speci kaciju opreme koju će Univerzitet Zenica dobiti,raspisat ćemo tender za nabavku naše neophodne opreme. Općina Zenica i zenički Univerzitet će se nadopunja-vati, što se tiče opreme za monitoring zagađenosti zraka.Iz razgovora sa Muhamedom Paši-ćem doznajemo da će biti potrebnoobučiti i kadrove, koji će raditi sanovokupljenom opremom, a za štoće općinske vlasti Zenice opet zatra-žiti pomoć od stručnjaka pomenuteitalijanske rme.Vrijednost opreme prema projek-tu Plana monitoringa zagađenostizraka iznosi oko milion KM, ko-jega u cijelosti inancira italijanskipartner.- S obzirom na to da ćemo se, kadaje riječ o opremi za monitoring do-punjavati sa Univerzitetom Zenica,pa nećemo kupovati mobilnu stanicu,neka nancijska sredstva ćemo moći opredijeliti i za kupovinu određene laboratorijske opreme , ističe Pašić.

- Kao predsjednik Komi-sije mišljenja sam da mo-nitoring kvalitete zraka uopćini Zenica treba da i dalje radi Univerzitet Ze-nica. Nema logike, unatoč našoj obavezi u realizaciji projekta Plana monitorin-ga da educiramo kadar,da Općina Zenica ormiraneku svoju stručnu službui zapošljava ljude za mje-renje imisija zagađenosti zraka.



ZENICA I EKOLOGIJA

T urski park na Kambe-rovića polju u Zenici,odnedavno je bogatijii sadržajniji za novu

Sahat kulu i park sa 12 itnesssprava, koje mladi Zeničanimogu koristiti za tjelovježbei održavanje kondicije.Sahat kula i park sa itnessspravama Zeničanima je po-klonila Turska vojna misija uBiH. Projektant Sahat-kule jezenički arhitektonsko-projek-tantni biro„Entasis“, a izvo-đač radova preduzeće„Inte-gra“Zenica. Izgradnja kule imontiranje itness sprava ko-štali su oko 59 hiljada eura.- Naša je želja bila da omo-gućimo, prije svega zeničkoj omladini i onima koji nema-ju dovoljno novaca da plaćajurazne wellness, tness i aerobik treninge, da u parku Kambero-vića polje mogu džogirati ob-novljenom šetališnom stazom i vježbati tijelo i duh na novim

tness spravama. Time bi u istovrijeme bili sklonjeni sa ulice i njenih negativnih utjecaja, ajačali bi svoje tjelesne i duhov-

ne komponente – kažeMubera Pezo, pomoćnik načelnika zakomunalne djelatnosti i eko-logiju Općine Zenica.Ovim je kompleks tursko-bo-

TURSKA VOJNA MISIJA U BIHDONIRALA ZENICI SAHAT-KULU IFITNES SPRAVE

SadržajnoobogaćenPark tursko- bosanskogprijateljstva

sanskog prijateljstva, u parkuKamberovića polje, dodatnoobogaćen, nakon izgradnje dje-čijeg igrališta, turske česme, sta-diona sa vještačkom podlogom,obnove šetališta...Novoizgrađenu Sahat kulu ipark sa itness spravama naupotrebu građanima Zeni-ce simbolično su predali naupotrebu Husejin Smajlo-vić, načelnik Općine Zenica iIshan Uyar, divizijski generalTurske vojne misije u BiH.Predstavnicima Turske vojnemisije i Projektantskog biroa

„Entasis“ koji je uradio idej-no rješenje Sahat kule zahval-nice u ime Općine Zenica jeuručio načelnik Smajlović,a prigodan kulturno-zabav-

Piše: Elmedin Bašić




ZENICA I EKOLOGIJA

M nogobrojni čla-novi Udruženja

građana sportskihribolovaca „Bistro“ Zenicaveć godinama učestvuju uraznim eko akcijama napodručju Zenice i ZE-DOkantona.Uz čišćenje korita rijekeBosne, proljetno čišćenjegrada, pošumljavanje goletina području Zenice, svojuekološku aktivnost članoviUGSR “Bistro” opredijelilisu i na spojanje ugodnog sakorisnim. To se odnosi naakcije poribljavanja rijekeBosne, kada oplemenjujućinjen riblji ond povećavajuekološku vrijednost ove ri-jeke, istovremeno stvaraju-ći bolje uslove za bavljenjeribolovom.Tako je nedavno Bistro or-ganiziralo akciju poriblja-

vanja rijeke Bosne. Na lo-kaciji kod petlje u Blatuši iribarske staze u Drivuši uBosnu je pušteno 400 ki-

EKO AKTIVNOSTI UGSR “BISTRO” ZENICA

Poribljavanje rijeke Bosne

lograma sitnog šarana i 100kilograma malog soma, a uakciji je učestvovalo dvadese-tak ribolovaca.Za ove namjene utrošenoje pet hiljada KM, koje jeOpćina Zenica Udruženju

Bistro dodijelila prošle go-dine, ali zbog vremenskihuslova i visokog vodostaja,poribljavanje do sada nije

bilo moguće obaviti. Poredsredstava koje je doniralaOpćina Zenica, UGSR Bi-stro je iz vlastitih sredstavaobezbijedio dodatnih 1.500KM za nabavku i troškovetransporta ribe. Kako sazna-

jemo u Bistro-u, riba koja jepuštena u Bosnu je zdrava iu dobrom stanju, te se od-mah adaptirala u rijeci.

ni program izveli su članoviKUD „Bosnia olk“ Zenica.- Znam i siguran sam da će ovaj lijepi primjerak naše za-jedničke kulture naša djeca i unuci znati čuvati, zato vampoklanjam ovu sahat kulu.Neka vam je hairli i berićet-na - kazao je na ceremonijisvečanog otvaranja generalUyar.Prepoznatljivi četverougaonioblik turske Sahat kule sim-bolizuje nastavak postojanjasahat kula iz Osmanskog pe-rioda, a prijatelji iz Turske su

Zeničanima ostavili još jednuvrijednu uspomenu u okvi-ru Turskog parka, kao znak dugotrajne saradnje ove dvijeprijateljske zemlje.

Nedavno je Bosna nosilamnogo papirnatog đubreta.Bili su to Mitallovi elaborati ozaštiti okoliša.

Predstavnici Mitalla se bore začistu ekološku svijest i u tomsmislu redovno ispirajumozgove Zeničanima

Zašto u radničkim porcijamanema mesa? Zato što su kravesvetinja u Indiji!

Kažu da je pojava raka u Bosniznak čistoće? Tačno, sve je višeraka u Zenici!Treba se čistiti odavde!

Do dogovora o eko zaštitinismo došli, izjavio jejednom prilikom maestroMilenko Karović, nekadašnji

Ekologične kritike iz pera Bojana Bogdanovićapredsjedavajući OV Zenica, jer seništa nije vidjelo od prašine.

Zapjenio vijećnik Perić ozagađenju, a Mitallov ekspert mucinično dobacuje: Diši malo!

Od drveta se prave knjige i mivam proširujemo horizonte,podučavaju nas vlasnici ilegalnihpilana koji uništavaju šume.

Ima nešto trulo u zeničkoj kotlini,utvrdila je evropska komisija zaekologiju.Iskoristimo to za pravljenjekomposta, opet je ciničan onajMitallov ekspert.

Ja sam otvorena prema mojimZeničanima, jer je vaše dobroi moj interes, kaže IndijkaPandora.

U zeničkoj opštini određenastabla su zakonom zaštićena.Naprimjer - porodična stabla izBabina.

Zeničani su ugroženi klimatski.Na izvještaje o zagađenjuopštinari samo klimaju glavama.

Zdravu sredinu ćemo postićipostavljanjem klupa na šetalištuza radnike i ukidanjem klupana opštinskom pojilištu, zaneradnike.

Penzioneri su malokrvni zbogbolesti beri- beri (skupštinskednevnice).

Defcitarno je ono stanje organizmakada nema zdravu ishranu. Npr. uslučaju rata, zemljotresa, poplave iliodlaska u penziju.




ZENICA I EKOLOGIJA

N a jednoj od proš-lih zasjedanjaVijeća Općine

Zenica, vijećnicisu usvojili In ormaciju ostanju zagađenosti zraka uZenici u prva tri mjeseca2009. godine.Prema zaključku OV Zeni-ca od 20. januara prošle go-dine Služba za komunalneposlove i ekologiju je oba-vezna da najmanje jednompolugodišnje vijećnicima prezentira in ormaciju ostanju zagađenosti zraka.In ormacija o stanju zaga-đenosti zraka u Zenici, uprva tri mjeseca 2009. go-dine, prezentira podatke o

ZAGAĐENOST ZRAKA U ZENICI U PRVA TRI MJESECA2009. GODINE

Zagađenost mjerena mobilnimautomatskim stanicamamnogo veća

zagađenosti zraka za januar,ebruar i mart sa kratkim

komentarom stanja dnevnih

koncentracija sumpornogdioksida – SO2 i lebdećihčestica, izvještaj o mjerenjukvalitete zraka na lokalitetuMZ Tetovo, što ga je uradi-la sarajevska rma Dvokutpro, a za potrebe izrade pro-jekta monitoringa kvalitetezraka za općinu Zenica, ko-jega radi Environment Park iz Torina, analizu rezultatamjerenja zagađenosti zrakaod 27. januara 2009. do 11.

ebruara 2009. godine, mje-renih mobilnom stanicomOpćine Kakanj, na loka-ciji Institut i Crkvice, na

lokalitetu kod Kantonalnebolnice.Rezultati mjerenja zagađe-

nosti zraka u pomenutomperiodu pomoću mobilnihautomatskih stanica Dvo-kut pro i mobilne staniceOpćine Kakanj, pokazalisu da je zagađenost zenič-kog zraka mnogo veća,nego što se moglo utvrditipomoću opreme kojom mjeri Metalurški institut«Kemal Kapetanović» Ze-nica. Važno je još istaći dasu automatskim stanicamamjerene i druge štetne ma-terije, prisutne u atmos erizeničkog okoliša – volatilneorganske materije, bebzol,ugljikovodici, teški materi-jali i druge. Sve ovo zapra-vo navodi na zaključak daje što prije potrebno kupitidodatnu opremu za mjere-nje kvaliteta zraka u Zenici,

a što će se, kako je pozna-to, i realizirati projektommonitoringa rme Envi-ronment Park Torino.

Na osnovu mjerenja stručnjaka Metalurškog in-stituta «Kemal Kapetanović» za prva tri mjeseca2009. godine na sva tri mjerna mjesta – Institutu,Tetovu i Crkvicama prekoračene su dozvoljenenorme koncentracija SO2 i lebdećih čestica.Na mjernom mjestu Institut 19 dana je koncen-

tracija pomenutih supstanci bila veća od 240 mi-krograma po metru kubnome, na mjernom mje-stu Tetovo 11, a na mjernom mjestu Crkvice šestdana.




ZBRINJAVANJE OTPADA

REGIONALNA DEPONIJA «MOŠĆANICA»

SPONZOR STRANEPRIVREDNO DRUŠTVO

P očev od 6. junaprošle godine dodanas na Regi-onalnoj sanitar-

noj deponiji «Mošćanica»odloženo je dvadesetak hiljada tona komunalnogotpada te se u potpunostiprovodi tehnološki postu-pak propisan zakonom i

okolinskom dozvolom.- Istodobno se provodi i za-dati monitoring onih pa-rametara koji kontrolišustepen uticaja deponije naokoliš. Privredno društvoRegionalna deponija «Mo-šćanica» je u svim pomenu-tim segmentima postiglo vrlodobre rezultate, a posebno

PRIVREDNO DRUŠTVO REGIONALNA DEPONIJA «MOŠĆANICA»

Nema naznakalošeg uticajadeponije na okoliš

kada je riječ o monitorin-gu procjednih i oborinskihvoda na deponiji, pa je ocje-na konsultanta – Hidro-instituta sa Građevinskog

akulteta u Sarajevu, a naosnovu ovih rezultata, dazapravo nema nikakvih na-znaka lošeg uticaja deponije na okoliš. To zaista raduje, i mi ćemo i ubuduće činiti sve napore u tom smislu, kaže Emir Zukić, direktor PD

RD «Mošćanica».Količine otpada koje sedovoze iz pet općina ze-ničke regije su se ustalile,

zahvaljujući čemu depo-nija i unkcionira u skla-du sa propisanom tehno-logijom, ali te količine sunedovoljne, pa dovode upitanje ekonomske e ekteposlovanja.– Ipak vjeru-jem da će se tokom godine ,situacija popraviti te da će PD RD «Mošćanica», re-alizirati planske elemente.Uprava ovog društva je stal-no u pregovorima s čelnici-

ma pet općina, kako bi po-većali količine otpada, što ukonačnici može smanjiti ci-jenu odlaganja, kaže Zukić.

Za deponiju

zainteresirana i OpćinaKiseljak Nedavno je u posjeti PDRD «Mošćanica» bila de-legacija Općine Kiseljak,na čelu sa načelnikomi tom prilikom je sa di-rektorom Zukićem obiš-la Regionalnu sanitarnudeponiju «Mošćanica».– Delegacija ove općine posjetila je nekoliko regi-onalnih sanitarnih depo-nija u inozemstvu, i kakosu mi rekli deponija «Mo-šćanica» je za njih najop-timalnije rješenje, riječi sudirektora Zukića.

U bezopasnom otpadu koji se odlaže na deponiju «Mošćanica» velika je količina tzv. korisnih kom-ponenti, poput pet amabalaže, tvrde plastike, papira, odnosno kartona, staklenih boca. – Za ovovrijeme koliko unkcionira deponija izdvojili smo značajnu količinu pet ambalaže, čija zapremina izno-si oko hiljadu metara kubnih. Stoga je opravdan potez uprave PD RD «Mošćanica» što je opredijelilaodređeni broj radnika, koji isključivo rade na izdvajanju korisnih komponenti. Smatram da je u budu-ćem radu deponije neophodno razvijati podsisteme u okviru sistema upravljanja otpadom, prvenstve-no selekciju na izvoru i selekciju u azi prikupljanja. Nadam se da će taj proces krenuti intenzivnije, s timda bi stanovnici trebali imati drugačiji odnos prema otpadu kojega produkuju u svojim domaćinstvi-ma te da sarađuju više sa preduzećima koja se bave prikupljanjemn otpada, poput Albe u Zenici, kakobi što efkasnije izvršavali svoju zadaću.

Dan otvorenih vrataU povodu Svjetskog dana za-štite okoliša – 5. juna i prvegodišnjice rada Privrednogdruštva Regionalna deponija«Mošćanica» - 6. juna, orga-nizirana je manifestacija Danotvorenih vrata, u okviru kojeje održana press konferencija,otkrivanje kamene ploče naulazu u deponiju «Mošćanica»,inače dar omladinske organi-zacije MZ «Mošćanica», orga-nizirane su i posjete deponijigrađana te osnovaca – članova

ekoloških sekcija a uručene su inagrade učenicima PŠ «AleksaŠantić» Mošćanica, za najboljelikovne radove sa mini konkur-sa PD RD «Mošćanica».

Emir Zukić

Piše: Lejla Sarajlić






PRIM.DR. ABDUL UMID ŠALAKA, DIREKTOR MARKETINGA DOMAĆE PRODAJE BOSNALIJEKA SARAJEVO

Ponosan sam na saradnju sa Našom riječi- Ponosan sam na sve što raditejer evo dajete i nama šansu da ra-dimo. Davno sam prepoznao Vašepotencijale. Sve ono što radite, ra-dite krajnje profesionalno i dobro,ovo nije kurtoazija. Ono što je jakobitno u svemu je da se vide rezulta-

ti toga što radite. Ponosan sam nato što su ovdje prisutni odgovorniljudi za oblast ekologije i zdravstva,ministri Nermin Mandra i MilošKuzmanović, na prisutne ljekare i li-kovne stvaraoce, na svu djecu kojasu, učestvujući na ovom konkursu,dala svoj doprinos razvoju svijesti ovažnosti ekologije, kao i na njihove nastavnike koji su im poma-gali. Jedino što me žalosti jeste to da mediji nisu preoznali važ-nost svega ovoga, da su se dva automobila sudarila bilo bi višenovinara. Po meni država i društvo jako malo radi na ekologiji inaš zajednički zadatak je da ih animiramo, da zajednički radimona očuvanju zdravlja prirode, ali i zdravlja svakog čovjeka. Sma-tramo da svaka prevencija i edukacija stanovništva pravi uštedudruštvu ali i svakom pojedincu. Upravo ovo što vi radite s aspek-ta ekologije, na čemu sam vam zahvalan, to je izvanredna idejakoju ste nam predložili a mi prihvatili, očekujem da to ubudućeradite sve bolje i bolje. Vidim da je ovo već postala tradicija. Ima-ćete punu podršku Bosnalijeka.

«NAŠA RIJEČ» ZENICA U ZAJEDNIČKOM PROJEKTU

de sa konkursa za najlikovnean 13. broj ZE-DO eka

Više od tri stotineradovaŽiri konkursa «Bosnalijek čuvanaše zdravlje – prirodu čuvaj-

mo zajedno», na koji je stigloviše od tri stotine radova, usastavu: Miloš Kuzmanović,(ministar zdravstva), predsjed-nik, te članovi: ak. slikar,mr.

RA PROJEKTA BOSNALIJEK DD SARAJEVO

Jasmin Kukavica i novinar-kaLejla Sarajlić, u kategorijiosnovnih škola, prvu nagradu,u iznosu od 150 KM dodije-lio jeZijadi Vejsilović, 6. raz.iz OŠ «Sa vet beg Bašagić» Vi-soko, drugu (100 KM)FadiluČurtu, 6.raz. OŠ «Alija Na-metak» Buci – Visoko, a dvijetreće od po 50 KM –MihaeliPejčinović, 7.raz. OŠ «Vareš»

iz Vareša iMehmedu Mehiči-ću, 6. raz, OŠ «Rešad Kadić»

Direktor NIPD «Naša riječ» je prim. dr. Šalaki u znak za-hvalnosti za dugogodišnju plodnu suradnju uručio slikuakademskog slikara Tomislava Perazića

Zahvalnica za ministra Mandru, čije ministarstvo je već četvrtu godinu generalni pokrovitelj časopisa«ZE-DO eko»

Školama koje su poslale najviše radova dodijeljene su i specijalnezahvalnice, koje im je uručila pomoćnik načelnika za komunalneposlove i ekologiju Općine ZenicaMubera Pezo . To su osnovneškole «Miroslav Krleža» i «Hasan Kikić» - Tetovo, iz Zenice, «Sa vetbeg Bašagić» iz Visokog i Breze, «Vareš» iz Vareša, «Rešad Kadić»Tešanj, «Maglaj» iz Maglaja, «Musa Ćazim Ćatić», Veliko Čajno – Vi-soko i «Alija Nametak» Buci-Visoko te Gimnazija «Edhem Mulab-dić», Maglaj.Specijalnu zahvalnicu «Naše riječi» za stihove «Ekološka molba»,posvećene Bosnalijeku, a objavljene u 13. broju časopisa «ZE-DOeko» dobila jeAmela Mehak , učenica Gimnazije Visoko.Svečanost su uveličali i mladi muzički umjetnici iz Srednje muzičkeškole Zenica – vokalna grupa pro . Alme Hujić,Adnan Handanagić ,violina, iz klase pro . Tvrtka Baraća iJasmin Rahmanović , gitara, izklase pro . Ade Klobodanovića.

Tešanj. U kategoriji srednjihškola, prvu nagradu, od 200KM, osvojila jeHarisa Hibić,učenica 1.raz. Prve gimnazi-je Zenica, drugonagrađena je(150 KM)Ilma Islambego-vić, također učenica 1. raz. oveškole, a treću nagradu osvojiojeDževad Imamović, učenik 2. raz. Srednje tehničke školeiz Zavidovića. Svi nagrađeni

dobili su i specijalne diplome«Naše riječi» za učešće.




EKO PROJEKTI

K ao rezultat naporaTermoelektraneKakanj u pobolj-šanju zaštite oko-

liša u lokalnoj zajednici je izvršena rekultivacija depo-nija Hrasno i Turbići

Trešnja, javor, jasen,orah, divlji kesten ...oko deponije Hrasno Oko deponije Hrasno većje započeta dopuna vjetro-zaštitnog, odnosno šum-skog pojasa, s ciljem da se smanji emisija prašine saove deponije u okolna na-selja, posebno na Ćatiće, paje na zagađeni okoliš dosa-da bilo dosta pritužbi mje-

štana. To je primarni cilj, aistodobno će se poboljšatii estetski izgled tog krajo-lika. U svakom slučaju sarekultivacijom ove depo-nije TE Kakanj će smanjiti loše utjecaje na okoliš. Ak-tivnosti na dopuni postoje-ćeg vjetrozaštitnog pojasasadnjom novih sadnica, za-počele su još prošle godine. Ovaj pojas zapravo je podi-gnut prije nekoliko godina,ali pošto se određeni brojsadnica nije primio zasa-đene su nove. Na lokalitetu

TERMOELEKTRANA KAKANJ

Rekultivacija deponija Hrasno i Turbići

vjetrozaštitnog pojasa 2 i 3stoga je zasađeno 200 sadni-ca srebrne smrče, 1.200 sad-nica crnog bora i smrče, kaoi 1.500 sadnica javora, ja-sena, trešnje, graba, hrasta,oraha i divljeg kestena. Uslužbi za okolinsko uprav-ljanje TE Kakanj vjeruju daće se sa ovim vjetrozaštit-nim pojasom, kada sadniceporastu, smanjiti emisijaprašine sa ove deponije,koja je najizraženija u ljet-njem periodu. Za kupovi-nu sadnica te sve neophod-ne radove na ozelenjavanjupostojećeg vjetrozaštitnog išumskog pojasa Termoelek-trana Kakanj je utrošila oko45 hiljada KM.

Projekt za sanacijudeponije šljake ipepela TurbićiSanacija velike deponiješljake i pepela Turbići, nakoju su se ovi nus proi-zvodi odlagali više od polastoljeća, smještena je tik uz kakanjsku Termoelektranu,zahtijevat će velika nan-cijska ulaganja. U toku jeizrada glavnog projektauređenja ove deponije i nje-nog dovođenja u zakonske

okvire. Jedna od već prove-denih mjera njene sanacije,odnosno rekultivacije jeste

Deponija šljake i pepela prostire se na površiniod 12 hektara, a u nje-noj blizini smješteno je naselje Slapnica, kojei najviše ugrožava ovadeponija, pogotovu uljetnjem periodu. Ugro-žen je i Slapnički potok,koji protiče u neposred-noj blizini ove deponije.Zasada, emisije prašinese saniraju zahvaljujući

ugrađenim sistemimaza prskanje deponijeTurbići, ali to naravnonije dugoročno rješenje.

sadnja travnate podloge nanjenoj površini. TE Ka-kanj je prije dvije godinezapočela aktivnosti na par-cijalnoj rekultivaciji ovedeponije na površini od trihektara, no daljnji procesrekultivacije bit će u skladusa glavnim projektom, čijaje izrada povjerena struč-njacima Rudarskog institu-ta iz Tuzle, a koji će zapra-vo biti sastavni dio mjera iaktivnosti u cilju smanjenjaemisija zagađenja u skladusa najbolje raspoloživimtehnikama, što je preduvjetda TE Kakanj dobije oko-linsku dozvolu.




KAKANJ I EKOLOGIJA

S tremeći stalno po-boljšanjima krozsvoje postojećestandarde, štiteći

okolinu u svim njenimaspektima, Tvornica ce-menta Kakanj je u prvojpolovini 2008. godine za-počela realizaciju projektaizgradnje zatvorenog cirku-lacionog sistema tehnološkevode.- Vrijednost ovog projekta je više od milion KM i ovo je do sada najznačajniji projekt Tvornice cementa Kakanj,u cilju zaštite i poboljšanjakvaliteta voda. Primarni cilj projekta je u potpunosti eliminisati povrat tehnološke vode u rijeku Bosnu. Umjestoda se vraća u rijeku, tehnološ-ka voda kružit će u zatvore-nom sistemu, izjavio je za ča-sopis ZE-DO eko direktorTvornice cementa KakanjBranimir Muidža .Izgradnjom ovog sistemasmanjiće se utrošak vodeneophodne za hlađenje po-strojenja, odnosno količinazahvata vode iz rijeke Bosne,

Projekt zatvorenogsistemasnabdijevanja

tehnološkom vodom

U posljednjih osam god-ina u Tvornicu cementaKakanj i povezane dje-latnosti uloženo je višeod 130 miliona KM, padanas cementara poslujepo evropskim standardi-ma, dok su emisije praši-ne i do deset puta manjeod zakonskog limita od50 mg/m3.

čime se eliminišu nepovolj-ni e ekti vodostaja, uglav-nom mulj, koji se taloži nastijenkama postrojenja. Za-tvoreni sistem snabdijeva-nja tehnološkomvodompodrazumijeva cirkulacijuiste vode u kružnom tokuu postrojenjima, a zahvatvode se obavalja samo da bise nadoknadili gubici uzro-kovani isparavanjem. Ujulu 2008. godine započelisu građevinski radovi naizgradnji nove pumpne sta-nice, bazena hladne vode,uređenje lokacija i ploča zaseparatore ulja i kompletanpovratni vod tehnološkevode do nove pumpne sta-nice. Postojeći separatori ćese uvezati u ovaj novi sistemi dodati još jedan separatorza lokacije peći i pakovaone.Većina građevinskih radovaveć je završena. Implemen-tacija ovog projekta odvijase planiranom dinamikom,postrojenje je već u prob-nom radu, a konačno stav-ljanje u pogon planirano jeza juni 2009. godine.

- Tvornica cementa Kakanj je već više od pet godinavlasnik međunarodnogekološkog standarda ISO14 001 i ovim projektompotvrđuje svoju odlučnost da ustrajno radi na svimaspektima zaštite okolišai čvrsto korača svjetskimputem održivog i urav-noteženog razvoja, ističedirektor Muidža.



ARCELORMITTAL

Šta je u ArcelorMittalu dosada učinjeno i šta će sečiniti u narednih šest mje-seci, sa preciznim roko-vima, iz Plana aktivnostismanjenja emisija ArcelorMittala?, samo je jednood brojnih pitanja na kojeje nedavno odgovore tra-žio Eko Forum Zenica uovoj kompaniji koja većmjesecima bez bilo kakvihsankcija truje Zeničane.Delegaciju su činiliHa-san Kreho, predsjednik,i dr. Harun Drljević,predsjednik Upravnog

«ArcelorMittal treba da pre-đe sa riječi na djela! Nasu-prot retorici proklamovanihprincipa okolišnih i socijal-nih aspekata proizvodnje,kompanija i dalje uništavaokoliš, ugrožava ljudske ži-vote i dovodi do egzodusa»,navodi se u redovnom go-dišnjem izvještaju Koalici-

PREMA IZVJEŠTAJU KOALICIJE ZA GLOBALNU AKCIJU:

ArcelorMittal trebapreći sa riječi na djela

je za globalnu akciju, kojaprati aktivnosti u poslova-nju ArcelorMittala, najve-ćeg svjetskog proizvođačačelika.Prema rezultatima istraži-vanja ove organizacije, usvim Mittalovim postro-jenjima za proizvodnjučelika ili rude, smještenim

na sedam lokacija u svije-tu, tokom ove godine suzabilježeni novi problemivezani za ugrožavanje oko-liša, zapošljavanje, odnosmenadžmenta prema lokal-noj zajednici, te sumnjivedonacije. Prema izvještaju,u Istočnoj Evropi i JužnojA rici stalna su izvještava-nja lokalnog stanovništvao izuzetno visokom nivouaerozagađenja iz starih čeli-čana koje je preuzeo Arce-lorMittal.«Na račun proizvodnje uIstočnoj Evropi, u BiH i Ka-zahstanu, Evropska bankaza obnovu i razvoj i Među-narodna nansijska korpo-racija za unaprjeđenje oko-liša, tokom proteklih deset

godina, ArcelorMittalu suodobrile više od 600 milio-na američkih dolara kredit-

nih sredstava. Ipak, malo je dokaza o tome da je u ovimsredinama došlo do smanje-nja zagađenja. U BiH je tre-balo više od tri i po godine da se napravi Okolišni akci-oni plan, koji još uvijek nije implementiran», izjavila jePippa Galop, predstavnicaBankwatcha u Koaliciji zaglobalnu akciju.„Izvjesno je da Mittal sadaekonomsku krizu koristi kaoizgovor za kašnjenje u oko-lišnim investicijama. Zdravookruženje je jedno od osnov-nih ljudskih prava. Upravou ovom periodu,kompanija bi trebalo dasmanji proizvodnju kako bi instalisala bolju opremu zakontrolu zagađenja i kvali-

tetnije tehnologije“,navodiGlobal Action on Arcelor-Mittal coalition.

POČELA SARADNJA EKO FORUMA I ARCELORMITTALA ZENICA

Brojna pitanja ostalabez odgovora

odbora, te njegovi čla-novi: Fahrudin Duran,Hamdija Beganović iMuhamed Islambegović.Posjeta je uslijedila na po-ziv kompanije ArcelorMi-ttal Zenica, a razgovorimasu ispred ArcelorMittalaprisustvovali:Aziz Mu-jezinović, Seid Kapeta-nović, Azra Sivro i Di-jana Božić-Srdanović.Eko Forum je tražio i po-datke o internom moni-toringu koji je unutar Ar-celorMittala uradila rmaDvokut-pro iz Sarajeva,

dostavu kompletnog Pla-na aktivnosti sa mjeramai rokovima za postupnosmanjenje emisija, od-nosno zagađenja za svakidepartment sa rokovima,potpisan i ovjeren od od-govorne osobe iz kompa-nije. Eko Forum je tražio imogućnost kontinuiranogulaska jednom mjesečnounutar kompanije i obila-zak najkritičnijih mjesta.Međutim, kako saznaje-mo, konkretnih odgovorana postavljene upite, nitipristanka na logične za-

htjeve, nije bilo, nego susamo data obećanja da ćeu “dogledno vrijeme dobi-ti neke od in ormacija”.Eko Forum očekuje da ćedobiti valjane odgovore nasvoje upite i zahtjeve i to urazumnom roku, posebnozbog činjenice da nije riječo poslovnim tajnama, većo ranije utvrđenim obave-zama ArcelorMittala kroz »Plan aktivnosti o smanje-nju emisija« koji je javnopromovisan. Nadaju se idaljoj uspješnoj saradnji saArcelorMittalom Zenica.




EKO AKTUELNOSTI

N ekada davno u ekološkoj ak-ciji čišćenja rijeke Trstionicei njenih obala na relaciji

Brežani - Obre – Vehabi –Čatići, učestvovalo je 84 volontera itada je očišćeno oko devet kilometararijeke i njenih obala. Ispit iz ekološ-ke svjesnosti u to vrijeme položili sumladi iz Brežana koji su bili najma-sovniji i najaktivniji u akciji. Ekološ-ku akciju su organizirali NVO “Tu-tto completo” iz Čatića i ne ormalnagrupa mladih iz Brežana. Forumžena “Alternative “ Kakanj u akcijije učestvovao kroz obezbjeđenje gra-đevinske mehanizacije nansirane izsredstava projekta “Razvoj ekologije

Jedna od djelatnosti JKP «Gradskagroblja» d.o.o. Visoko jeste i održa-vanje javnih zelenih površina na po-dručju Visokog, a za to je zaslužnaRadna jedinica “Gradsko zelenilo”.Upravo ova jedinica već niz godinaobavlja veoma uspješno svoj po-sao, pa se na ulicama Visokog če-sto mogu vidjeti njeni radnici kakouređuju gradske parkove, aleje i cvi-jetnjake te na taj način indirektnojačaju ekološku svijest stanovnikaovog grada. Ova jedinica posebnupažnju posvećuje odabiru stručnihljudi iz oblasti hortikulture. Pre-duzeće posluje sa vrlo dugom tra-dicijom održavanja javnih zelenihpovršina, projektovanja i uređenjaparkova, dječijih igrališta, urbanogmobilijara hortikulture i slično, te uuzgoju raznih vrsta ukrasnih biljaka, a za tu svrhu izgrađen je staklenik,u kojem je organizovana vlastitaproizvodnja sadnog materijala, gr-mlja, sezonskog cvijeća, trajnica,rezanog cvijeća ...Osim toga, u skladu sa Programomkomunalnih djelatnosti za 2009. go-dinu, koji je usvojilo Općinsko vije-će Visoko, Općina Visoko je nedav-no potpisala Ugovor o redovnomodržavanju javnih zelenih površinaupravo sa JKP “Gradska groblja”.Ugovor se sastoji od održavanja

javnih zelenih površina, zatim in-vesticija na javnim zelenim površi-nama te isticanja natpisa i obilježjapovodom praznika.

VISOKO

Održavanje javnihzelenih površina u

dobrim rukama

KAKANJ

Rijeka Trstionica ponovoveliko odlagalište smeća

i sporta - ostanak mladih u ruralnimsredinama” u sklopu UMCOR-ovogPrograma razvoja zajednice.

Rijeka Trstionica danas ponovo jejedno veliko odlagalište. Prije mej-sec dana i u Vehabima su se pojaviledivlje deponije, a nakon medijskekampanje određena količina togsmeća i otpada odvezen je na glavnugradsku deponiju u Bare. U razgo-voru sa mještanima Čatića i Vehaba,smještenim u neposrednoj bliziniTE Kakanj, saznajemo da nastojeočuvati prirodne ljepote kako rijekeTrstionice, tako i njenih obala, alidolaskom as alta do rijeka, deponijesu postale naša stvarnost. Uglavnomse raznorazni otpad na obale Trstio-nice dovozi kasno noću, govori namjedan ogorčeni mještanin, dodavšida je čišćenje njenih obala postao si-zi ovski posao.

Rijeka Trstionica uvijek je bila u žižiinteresovanja NVO «Alternative»,koji je dosada organizirao nekolikokampova i akcija čišćenja od izvo-ra do ušća. Jedan takav kamp odr-žan je 13. novembra 2008. godinena izletištu Bukovica, u podnožjusrednjovjekovnog grada Bobovca,kao rezultat i nastavak omladinskihkampova iz prethodnih godina –„Bobovac 2006“ i “Bobovac 2007”.Ove godine u planu je opet akcija čišćenja rijeke Trstionice, od izvorado rijeke Bosne u Čatićima, gdje seulijeva.

Piše: Azerin Salihbegović




ZBRINJAVANJE OTPADA

- Višestruke su koristi od na ovaj način pri-kupljenog otpada, a među najvažnijima je ona da je riječ o ekološkom projektu poseb-no usmjerenom na prigradska naselja koji nema alternative. Ovaj projekat već daje rezultate, poboljšana je ekološka sigurnost ovih područja, a naš cilj je još i to da sebi obezbijedimo nansijsku isplativost, jer je zbog daljine deponije od naselja, samo ujednom pravcu od 20 do 35 kilometara, ci-

jena na granici rentabiliteta, kazao nam jeMuhamed Begagić, direktor Albe d.o.o.Zenica.Nova odluka o komunalnomreduDo sada je nabavljeno 3.600 PVC kan-ti od 240 litara. Pokrivena su područjaNemile, Topčić Polja, Travničke do Ze-lene doline i do Stranjana, Pehara i Ri-čica, Lukovog Polja, Raspotočja, Poljica,Janjića, Krivača i Rujevog Dola. Kakonam je kazao direktor Begagić, i poredtoga što teškoću ovakvom prikupljanjuotpada predstavljaju još i uske ulice sanagibima za koje treba malo vozilo, kojese opet treba pretovarati jer se ne isplativožnja otpada njime na deponiju, u Albisu odlučni nastaviti ovaj projekat. Njegovpozitivan ishod uveliko bi olakšalo uklju-čenje još i onih 30 odsto stanovnika kojinisu željeli uzeti kante, odnosno uključitise u sistem, a vlastiti otpad ponovo odla-žu na divlje deponije koje treba posebnouklanjati. Stoga bi izmjena Odluke o ko-munalnom redu u općini Zenica, kojombi se stanovništvo obavezalo na uzimanjekanti za prikupljanje otpada, odnosnoispostavljali računi za odvoz otpada svim

Emira Zukića , direktora Privrednogdruštva Regionalna deponija «Mošća-nica» Zenica pitali smo u ime građanaZenice, ali i ZE-DO kantona – kako zbri-njavati, odnosno gdje deponirati kaba-sti otpad. Građani su naime često namuci, kada je riječ o ovoj vrsti otpada.I stoga ga najčešće odlažu pored kon-tejnera.

REKLI SU: EMIR ZUKIĆ,DIREKTOR PD RD «MOŠĆANICA»

Dva načinazbrinjavanja

kabastog otpada

- Općinske službe za komunalne poslove

i ekologiju trebalo bi da se bave organi-zacijom i sinhronizacijom aktivnosti pri-kupljanja kabastog otpada, ali i opera-teri, poput Albe te Regionalne sanitarnedeponije «Mošćanica».Jedan od najprimjenjivijih modela za pri-kupljanje kabastog otpada - dotrajalognamještaja, bijele tehnike i drugog, jesteda se odrede datumi, odnosno termini,za njegovo prikupljanje. Ovoj vrsti otpa-da svakako nije mjesto pored kontejnera,ili u kontejnerima. Građani bi onda u za-datom terminu svoj kabasti otpad mogli iznijeti na određeno mjesto, kako bi ga

operater odvezao. Ako je riječ o organizi-ranom prikupljanju ovog otpada PD RD«Mošćanica» ima utvrđenu cijenu za tuuslugu.Postoji još jedan način. Svaki građaninsvoj kabasti otpad može o svom troškudovesti na Regionalnu sanitarnu deponi-ju «Mošćanica», a njegovo deponiranje jebesplatno.Što se tiče in ormatičkog otpada uvijek

ćemo primiti stari računar, mobilni, bate-rije, ali ne iz preduzeća, koji se žele riješiti starih računara. Jer to je posebna vrstaotpada i ona se po zakonu zbrinjava naposeban način, a deponija «Mošćanica»je za bezopasni otpad, s tim da se njenoreciklažno dvorište može koristiti za pri-vremeno skladištenje takve vrste otpada,a ne za njegovo masovno deponiranje.

EKOLOŠKI PROJEKT ALBE ZENICA U PRIGRADSKIM NASELJIMA

PVC kante za zbrinjavanjeotpada nemaju alternativu

stanovnicima područja sa kojeg se or-ganizuje odvoz otpada bez obzira imajuli ugovor i PVC kante ili ne, uveliko biolakšalo provedbu ovog projekta, odno-sno obezbijedilo potpuno ekološko ukla-njanje otpada u prigradskim naseljima.Kako saznajemo od direktora Begagićadonošenje nove odluke o komunalnomredu je u proceduri.

Širenje mrežeTreba napomenuti i da 30 odsto stanov-nika koji su uzeli kante i obavezali seugovorom ne plaćaju svoje obaveze štotakođer predstavlja teškoću u radu ovogpreduzeća.U Albi bez obzira na sve teškoće nastavljajusa širenjem usluga prikupljanja otpada pu-tem PVC kanti. Prvo će se okončati posaopodjele kanti stanovništvu Sarajevske ulicesve do Janjića, uključujući i to veliko pri-gradsko naselje te će uslijediti okončanjepodjele kanti u Lukovom Polju i PerinomHanu. Nedavno je na Općinskom vijećuZenica postavljeno pitanje prikupljanja iodvoza otpada putem kanti i za područjeDonje Gračanice, odnosno naselja Brce iSkutovo. I Šerići žele da se uključe u ovajprojekat, ali za brdovita i dosta udaljenapodručja u kojima je neriješeno zimskoodržavanje cesta, trebaju specijalna manja

vozila, na čemu se tek treba raditi. Recimona kraju da u Albi Zenica rade na uskla-đivanju naknade za odvoz sa količinomsmeća po domaćinstvu.

Muhamed Begagić




EKOLOGIJA I MLADI

Amerikanci su počeli svojim kuć-nim ljubimcima davati lijekove ujednakoj mjeri u kojoj ih i sami uzi-maju. Životinje tako redovito dobi-jaju lijekove za artritis, rak, bolestisrca, dijabetes, alergije, demenci-ju, a uskoro bi se mogli lijekovi-ma uhvatiti ukoštac i s pretilošću. Primjerice, dvanaestgodišnji pasBrownie dnevno popije više lije-kova nego članovi obitelji u kojojživi zajedno. U posljednjih nekolikomjeseci bori se s dijabetesom, viso-kim tlakom, raznim in ekcijama, ani probava mu ne unkcionira bašnajbolje. U posljednje dvije godinevlasnici su ga liječili od svih posto-jećih bolesti - od anemije do ugriza

pauka. Od ukupne potrošnje lijeko-va, na kućne ljubimce otpada oko54 posto. Veterinari naglašavaju dasu neki vlasnici spremni čak podi-ći hipoteku na kuću ne bi li spasilisvoje ljubimce, pogotovo u slučaje-vima kad ljubimci obole od raka.Tržište lijekova je golemo, a samo uposljednjih pet godina odobreno jeoko četrdeset novih lijekova za ži-votinje. S druge strane, postoje ini-cijative koje se protive toliko velikojpotrošnji novca na lijekove za živo-tinje, dok istovremeno u zemljamatrećeg svijeta još uvijek ne postojidovoljno lijekova za npr. liječenjemalarije.

U visočkoj OŠ “Kulin ban” veoma je uspješno ekološkasekcija. Iako postoji tek odoktobra 2008. godine njeni

članovi su dosada uradili mnogo togai u teoretskom i u praktičnom radu.već je urađeno Sekcija broji 12 učeni-ka šestih, sedmih i osmih razreda, koji

se educiraju iz svih segmenata ekolo-gije, rade selekciju otpada te uređujuškolske cvjetnjake i dvorišta. U prote-klim mjesecima realizovali su nekoli-ko akcija, od obilaska izletišta Ravne ublizini Visokog do uređenja školskogcvijetnjaka povodom Dana škole. Ta-kođer, članovi sekcije su nedavno radi-li na izradi selektivnih eko kontejneraza papir, staklo i plastiku te organskiotpad. I ubuduće će se brinuti za lijepizgled cvijetnjaka i čist okoliš školskogdvorišta, a imaju namjeru učestvovatii u svim budućim ekološkim akcijama Općine Visoko.“ U našem radu veliku podršku imamo

VJEROVALI ILI NE

Ljubimcitroše sve više

lijekova

EKOLOŠKA SEKCIJA OŠ “KULIN BAN”

Učestvuju i ueko akcijama

općine Visokood menadžmenta škole te nam izlaze ususret kad god nam nešto zatreba prili-kom našeg praktičnog rada. Istakla bih da su članovi naše sekcije učestvovali u velikoj proljetnoj akciji čišćenja napodručju općine Visoko, na čemu smoposebno ponosni. Zajedno sa ostalimvolonterima čistili smo naš grad i dali

svoj doprinos očuvanju životne okoline»- izjavila je nastavnicaSelma Ganić , voditeljica ekološke sekcije OŠ “Ku-lin ban”, te dodala da je jako bitno štosu učenici shvatili značaj ovih akcija.Ekološka sekcija ove visočke osnovneškole također obilježava sve značajneeko datume, pa su u povodu Svjet-skog dana voda i Svjetskog dana Pla-nete zemlje, uradili i port olie, zahva-ljujući kojima se i drugi učenici školemogu educirati o značaju pomenutihdatuma. Inače u ovoj školi i drugiučenici na određene načine sa svojimnastavnicima pružaju svesrdnu po-dršku radu ove sekcije.

Piše: Neven Krajišnik




EKOLOGIJA I MLADI

M ale sove dupljaresu česte u ovimkrajevima. Kao

noćno biće, danju se skrivau pećinama, dupljama, podkrovovima štala i drugimskrivenim mjestima. Poštodanju spava a samo noćuje aktivna čula su joj jakorazvijena. Svojim otosen-zitivnim očima, primjerice

može primijetiti miša naudaljenosti od skoro polakilometra a kada ga locira,bešumno mu prileti i ulovi

D vorište Osnov-ne škole „RešadKadić“ Tešanj za-sigurno je jedno

od najljepših na područjuZE-DO kantona, a moždai šire. Kako nam je kazalaBernadeta Galijašević,direktorica ove škole, zaovo lijepo uređeno škol-sko dvorište zaslužni su sviučenici i osoblje škole, jersu u mnogim akcijama,zajedničkim i nesebičnimzalaganjem, doprinijeli nauređenju zelenih površinau školskom dvorištu.U ovoj školi egzistirajuekološke sekcije nižih i vi-ših razreda, čiji članovi,zajedno sa ostalim učenici-ma, stalno rade na razvojuekološke svijesti, razvijanju

trajnog interesa i ljubaviprema umjetnosti, što utje-če na ormiranje pravilnih

OSNOVNA ŠKOLA „REŠAD KADIĆ“ TEŠANJNagrade za najljepšedvorište u Tešnju i Kantonu

pogleda na svijet i čovjeko-vo okruženje.Škola „Rešad Kadić“ Te-šanj je u septembru prošlegodine bila pobjednica Ta-kmičenja za najljepše dvo-rište u konkurenciji javnihustanova i preduzeća Opći-ne Tešanj. Od osvojene na-

grade u iznosu od 500 KM,kupili su kosilicu, koju suiskoristili da još ljepše ure-

de dvorište i osvajaju novenagrade i priznanja.U oktobru prošle godine Ekopokret Maglaj, u saradnji saMinistarstvom za prostornouređenje, promet i komuni-kacije i zaštitu okoline ZE-DO kantona, organizirao jetakmičenje „Biramo najljep-

še uređeno školsko dvorištena području kantona“, nakojem je škola „Rešad Kadić“

osvojila izvanredno drugomjesto, te za nagradu dobilaDVD Player, kojeg učeniciove škole svakodnevno kori-ste u odgojno-obrazovnomprocesu i vannastavnim ak-tivnostima.„Osvojene nagrade su nampodstrek da naše školsko dvo-rište bude još ljepše i da ak-tivno učestvujemo u očuvanjuprirode u našoj užoj i široj zajednici“,kaže direktoricaGalijašević.U aprilu ove godine, u okviruprojekta uređenja javnih po-vršina na području OpćineTešanj, školi „Rešad Kadić“dodijeljeno je 380 KM zanabavku 200 sadnica crveneverbene, zatim 200 komadaAgeratuma, te po 50 sadnicaMilionblesa i Bidensa, koje

su učenici i nastavnici oveškole i zasadili te dodatnoukrasili školsko dvorište.

NEOBIČNI KUĆNI LJUBIMCI

Bojanov «Sofoklo»

ga. Isti slučaj je i sa sluhom,skoro je radarski. Dupljaresu divlje ptice, koje je sko-ro nemoguće pripitomiti.

Hrane se insektima, sitnim,pa i krupnijim glodarima(ako su velike buljine u pi-tanju). Love i manje ptice isve ostalo što gmiže, puže ilileti. Naoružane su izuzetno

oštrim kljunom, čija su obadijela pokretna, nezavisnood lobanje. Kada krenu unoćni lov, svojim jezivim

krikom zalede krv u žilamašumskih stanovnika.Zvuči skoro nevjerojatno daje jednu sovu dupljaru pri-pitomio Bojan Bogdanović,poznati a orističar i pjesnik. Pitoma je, dozvoljava djecida je drže i miluju, slobod-no leti po kući jer ne volikavez, jede mljeveno meso,piletinu, krompir, mrkvu, ito tako da hranu jede sa svo-je noge, istovremeno stojećina drugoj nozi.«So oklo» dozvoljava samoda ga Bojan hrani, a kadaje on odsutan više dana, nejede ništa, sve do njegovogpovratka. Voli da se brčka u

kadi punoj vode i da na vla-snikovom ramenu prošetagradom izazivajući čuđenjeprolaznika.




EKOLOGIJA I MLADI

Ekološka sekcija O Š „Ća-mil Sijarić“ iz Nemile bro-ji oko šezdesetak učenika.Učenici su podijeljeni udvije grupe, koje vode na-stavnice:Hadisa Šabano-vić i Eldina Mujčić, kojesu za «ZE-DO eko» kazalekako ova sekcija radi premagodišnjem planu i progra-mu, u okviru kojih mladiekolozi uče saditi, sijati, nje-govati ruže i ostale ukrasnebiljke, kao i voćke. .Članoviekološke sekcije jedne odnajvećih osnovnih škola uBiH obilježavaju i sve važ-ne datume iz eko kalendara.Redovni su učesnici Ekokviza, kojeg svake godineorganizira RTV Zenica, uz

nancijsku podršku OpćineZenica, te se ponose osvoje-nim drugim mjestom najednom od minulih takmi-čenja.Nedavno su mladi ekolozi,u povodu 100. rođendanasvoje škole organizirali veli-ku akciju, u kojoj su zasadili u dvorištu škole ruže, brojno

Nema načina ko-jim bi se znan-stveno doka-zalo da je Tata,

koja je uginula u 59.godini, bila najstarijavrana na svijetu, ali orni-tolozi misle da je to vrlovjerovatno. Tatina pričaje počela 1947, kada jeolujno nevrijeme izba-cilo mladunca iz gni-jezda na groblju LongIsland, s nesrećom kojaje vjerovatno utjecalana njenu dugovječnost.“Ranjenu i nesposobnuza let, pticu je pokupiozaposlenik groblja i po-nio je lokalnoj obitelji,poznatoj po brizi za ži-votinje”,rekla je zadnja

Tatina vlasnica KristineFlones . “Nikad nije mo-gla letjeti, zato je postalaobiteljski ljubimac”,reklaFlonesova, koja radi nazaštiti prirode u Wood-stocku, smještenom oko150 kilometara sjevernood New Yorka. ObiteljManetta brinula se zaTatu više od pola sto-ljeća, ali su je 2001. daliFlonesovoj zbog zdrav-stvenih problema. ”Sli-jepa zbog kataraktei 54 godine

EKO ZANIMLJIVOSTI

Uginula najstarijavrana na svijetu

stara kad sam je dobila,Tata je još uvijek bila izu-zetni kućni ljubimac. Kadbiste ste joj se približili,njezina je energija bilaveličanstvena. To je bilokao da primate ili dajeteljubav, riječi su gospođeFlones. «Bila je to nevje-rojatna ptica”, slaže se iKevin McGowan, orni-tolog sa Sveučilišta Cor-nell, koji je proučavaovrane više od 20 godina.“U divljini vrane ne živetako dugo.” McGowankaže da je najstarija vra-na koju je dokumentiraobila obilježena tek kadje poletjela te da je doži-vjela 15 godina.“Postoje neprovjerene tvrdnje o

vranama starim 30-ak godina”,kaže McGowan,“ali osobno ne znam, ni za divlje ni za pripitomlje-ne vrane koje žive takodugo”. Flones kaže da je i usvojim poznim godina-ma Tata bila aktivna iprisebna. To potvrđuječinjenicom da je svakogproljeća glasno dozivaladruge vrane i to počevšiu 5 sati ujutro.

EKOLOŠKA SEKCIJA OŠ „ĆAMIL SIJARIĆ“ NEMILA

Želje – korpe zaotpatke i selektivnikontejneri

drugo ukrasno cvijeće, šim-šir. Akciju sadnje i uređenjaškolskog okoliša zdušno supodržali direktor školeEl-vedin Hasanbašić, kao i kolege nastavnici, na čemusu im članovi ove eko sekci-je jako zahvalni, a posebno nastavniku razredne nastaveFadilu Hadžiahmetoviću, koji je kao veliki zaljublje-nik u prirodu, dao i najveći doprinos u uređenju škol-skog cvijetnjaka.Željeli bi se još više anga-žirati na uređenju okolišaŠkole, ali im za to nedostajenovaca. Školsko dvorište bi,kažu, bilo još urednije kadabi imali korpe za otpatke,selektivne kontejnere. Pro-blem predstavlja i dio neo-građenog školskog dvorištai cvijetnjaci, koji često buduoštećeni. No za takve sluča-jeve velika utjeha je što sesve veći broj učenika uklju-čuje u u rad ekološke sekcije,u želji da svojim primjeromprobude svijest kod svojihneodgovornih vršnjaka.




REPORTAŽA

V iše od stotinu ra tera uče-stvovalo je na ovogodišnjem,devetom po redu Medjuna-rodnom ra tingu „Za čistu

Krivaju“ koji se vozi na jednoj od naj-ljepših bosanskohercegovačkih rijeka- rijeci Krivaji. Za održavanje ra tinga

bili su rezervisani, 15, 16 i 17 maj, aprema ocjenama učesnika i organiza-tora ovaj ra ting je bio kako najma-sovniji, tako i najbolje organizovan.

REPORTAŽA SA DEVETOG MEĐUNARODNOG RAFTINGA„ZA ČISTU KRIVAJU“

Nikad toplije gostoprimstvoljepotice Krivaje

Odličan štimung raftera učamcimaZa razliku od predhodnih godina,organizator ra tinga Ra ting klub„Krivaja“iz Zavidovića je za potrebera tera ormirao stalni kamp u preli-jepoj prirodi Dištice, gdje su učesniciimali šatorski smještaj i ishranu. Želja

organizatora je da za sve buduće ra -tinge na Krivaji upravo na ovom mje-stu bude izgrađen stalni ra ting kamp,koji će u ljetnoj sezoni biti u unkcijipromocije ra tinga, kao novog turi-stičkog proizvoda ovog kraja.Više od tridesetak čamaca svoj put nizrijeku Krivaju počelo je u Olovu, mje-stu gdje spajanjem dvije rijeke nastaje

Učesnici Devetogmeđunarodnog ra tinga«Za čistu Krivaju» ra teriiz BiH, Hrvatske, Srbije,Austrije i Luxemburgal Organizator Ra tingklub «Krivaja» Zavidovićiželi da u Dištici budeizgrađen stalni ra tingkamp l Za kuhinju bilizaduženi kuhari Oružanihsnaga BiH

Piše: Lejla Kadrić




REPORTAŽA

Krivaja. U prvoj etapi ra teri su prešli24 kilometra rijeke Krivaje, sa obi-ljem bukova, od kojih se podiže nivoadrenalina, ali i prelijepih prizora rije-ke usječene u kanjone koji ostavljajubez daha. Ra terima je jedini problem

predstavljao relativno nizak vodostaj,zbog kojeg su na određenim mjesti-ma ekipe izlazile iz čamaca i prelazilepješke manje dionice, kako ne bi doš-lo do oštećenja čamaca. Ipak, najgo-re se nije moglo izbjeći pa je desetak čamaca stradalo zbog oštrog kamenja.No ni to nije moglo pokvariti dobarštimung i zabavu koju su ra teri imalina čamcima.Prva etapa završena je kod mosta naVijaci, gdje su čamci prenoćili, a ra -teri su autobusima prebačeni u kampna Dištici gdje ih je čako dobar voj-nički grah. Ove godine za kuhinju je

Na jednoj strani ljepota, a na dru-goj... Velike divlje deponije otpadana obali Krivaje su u mjestu CarevaĆuprija, a najveca od njih je kodmosta u ovom naselju. Na ovu de-poniju otpad bacaju iz obližnjihprodavnica, no i ostali meštani. Ovadivlja deponija je na ovom mjestuveć nekoliko godina i unatoč stal-nih upozorenja ra tera, upućenihbivšem načelniku Olova još ništanije poduzeto da se ona očisti teda se spriječi bacanje smeća naobalama Krivaje. Stoga su učesniciDevetog međunarodnog ra tingaosim lijepih, u svoje zemlje ponije-lii ružnu sliku, jedne od najljepših

bosanskohercegovačkih rijeka. Daovom prilikom ne govorimo o opa-snostima koje takve deponije imajuza vodotok te biljni i životinjski svi-jet rijeke Krivaje.

bila zadužena vojska, koja je doniralapoljsku kuhinju i kuhara te pomoćnoosoblje. Nakon odmora ra teri su tunoć na Dištici imali i prigodan zabav-

ni program, sa muzikom uživo. Biloje veselo do duboko u noć, ra teri suodspavali nekoliko sati, a zatim surano ujutro ponovo autobusima pre-bačeni tamo gdje su predhonog danazavršili prvu etapu.

Za tri dana rijekomKrivajom 70 kilometaraOd mosta kod Vijake do izletišta Ma-oča vožena je druga etapa ra tinga, udužini od 23 kilometra. Uzbuđenja idobre zabave nije manjkalo ni dru-gog dana ra tinga, a po završetku dru-ge etape ra teri su ponovo prebačeni

u kamp, gdje su ih čekali osvježenjei ručak. Treća etapa ra tinga vožena jeod Maoče do Zavidovića što je put od 23 kilometra koji je ponudio nešto

lakšu vožnju .Ra teri su za tri dana prešli rijekomKrivajom oko 70 kilometara, obiljebukova i prirodnih ljepota jedinstve-nog krajolika, koji se treba i mora za-štititi od prekomjernog ekploatisanjašljunka, ali i divljih deponija smeća,na koje ra teri svake godine ukazuju,ali nadležne vlasti ne čine ništa da teprobleme riješe.Sve u svemu još jedan ra ting je izanas, po mnogima do sada najboljeorganizovan i najmasovniji, na kome su pored učesnika bh. učestvovali ira teri iz Hrvatske, Srbije, Austrije iLuxemburga.




EKO KNJIGE

N edavno je u zenič-koj Općoj bibli-oteci, u prisustvubrojne publike

promovirana nova knjiga«Vreme u pčelarstvu»dr.sci. Milana Marinkovića ,objavljene u izdanju SPKD«Prosvjeta» Zenica. Ovaknjiga, četvrta po redu dr.

Brojna dvorišta stambenihzgrada u Zenici, s prolje-ćem ssu postala prekrasnicvijetnjaci i parkovi, za što je zaslužna prije svega ve-liku ljubav stanara premalijepom okolišu. Jedan ta-kav park je na adresi Bu-levar Kralja Tvrtka I broj 7u Zenici, gdje je nekolicina

stanara uz mnogo ljubavi itruda dvorište zgrade uljep-šala sa ružinim mirisnimgrmovima svih boja.Željeli

U DVORIŠTU JEDNE ZENIČKE STAMBENE ZGRADE

Prekrasan ružin mirisni park smo kada sjednemo na bal-kon imati lijep pogled,kažustanari ove zgrade.Uređenje parka su započeliprošle godine, a svoje ružeredovno njeguju.Ovaj primjer komšijskogaktivizma i poticanja na do-bre i korisne akcije, možebiti divan primjer svima

kako uljepšati prostor usvom neposrednom oko-lišu, a time i sliku grada ukome žive.

EKO KNJIGE: «VREME U PČELARSTVU» DR.SCI. MILANA MARINKOVIĆA

Jedinstvena publikacija

o pčelarstvu

Marinkovića iz oblasti pče-larstva, posebno je naravnoobradovala kako zeničke,tako i poklonike pčelarstvau ZE-DO kantonu.Knjigu «Vreme u pčelar-stvu» promovirali sudoc.dr. Smajil Durmišević,

Vlado Mihailović, Mid-hat Kasap,te sam autor, au ime izdavača govorio jeMiro Janjušić.Recenzenti knjige su struč-njaci Fakulteta veterinarskemedicine u Beogradu – dr.Zoran Stanimirović, redovnipro esor, dr. Jevrosima Ste-vanović, docent veterinarskemedicine i mr. Dragan Ćir-ković, specijalista pčelinjihbolesti te rahmetli pro . dr.Musta a Omanović, sa Uni-verziteta Zenica. O knjizi,urađenoj na 140 stranica, u18 poglavlja, sa 76 otogra-

ja, recenzenti – stručnjaciFakulteta veterinarske me-dicine u Beogradu, su izme-đu ostaloga napisali:«Ovoizdanje potvrđuje da je teško

ostati ravnodušan prema pče-lama, pogotovo što se u njemu

oseća jak pečat autora, koji je gotovo celi svoj život posvetioproučavanju njihovog biti-sanja. Reč je o jedinstvenoj publikaciji ove vrste u pčelar-skom izdavaštvu».U svojoj recenziji o ovojza pčelare značajnoj knjizi,rahmetli pro . dr. Musta aOmanović je zapisao:« Kaosavremenik akademika Ma-rinkovića imao sam zadovolj-stvo pratiti njegov razvoj kroz stručni i naučni rad, a poseb-no iz oblasti pčelarstva. Na-ročito sam ponosan i impresi-oniran njegovim uspjesima uoblasti pčelarstva, potvrđuju-ći da je veliki poznavalac tog savršenog svijeta.

«Život i rad pčela može se meriti vremenom. Obaveza pče-lara je da upozna život i rad pčele radilice, kao jedinke, pče-linju zajednicu kao celinu, prostor i vreme u kojem pčeležive», riječi su pro . dr. Milana Marinkovića, stručnjakaiz oblasti medicine i pčelarstva, akademika, etičara tevelikog humaniste i borca za čist okoliš, u predgovoruknjige.




UMJETNOST I EKOLOGIJA

Na Svjetski dan za-

štite okoliša – 5.juna, navršit ćese dvadeset godi-

na od održavanja Drugog Eko YU biennala karikature«Zenica 89», mani estacijekoju je organizirala u to vri-jeme «Naša riječ» u suradnjisa nekadašnjim Domomkulture «Nedjeljko Radić». Ova mani estacija dva putaje na konkursu za najboljuEko Yu karikaturu okupljala najpoznatije jugoslavenskekarikaturiste, ali i sa prosto-ra regiona. Osim što su nadva biennala dodijeljenenagrade, priređivane su ivelike izložbe nagrađenih inajuspjelijih karikatura, kojesu osim Zenice vidjeli i drugigradovi ex Jugoslavije.Nije baš slučajno što je tihprijeratnih godina Zenica biladomaćin ove sjajne mani e-stacije – ovaj grad je prijerata bio je jedan od najzaga-đenijih u Evropi. Zeničani su, posebno tokom jeseni i zimemorali nositi maske, a ekoprotestni mitinzi za čist zrak su bili česti. Doprinos borbiza čistiju Zenicu eto bilo je i Eko YU biennale karikature.Karikatura, poput muzike,slikarstva, sporta, govori uni-verzalnim jezikom, spajajućisve narode i kontinente svi-

jeta. Eko karikatura opominjei ironizira razornu gluposti kriminalnu ravnodušnostonih, koji su u trci za prof-tom «proizveli» pregrijanuatmos eru, čija je posljedicae ekat staklenika i sve većeozonske rupe, zagađeni zrak,vode, tlo...Nedavno je u Zenici, u okviru Međunarodne kulturne ma-ni estacije «Zeničko proljeće»je svoju novu knjigu humo-rističko-satiričkih tekstova ikarikatura, pod nazivom «T(L)opovska vremena» promovi-rao Ladislav Kostijal , neka-

U BORBI ZA ČISTIJI OKOLIŠ

Eko karikatura kao opomena

dašnji Zeničanin, trenutačnoživi u Rijeci. Bio je dugogodiš-nji suradnik «Naše riječi», uče-snik na izložbama Eko YU bie-nnala karikature, ali i brojnimizložbama karikature u Evropii svijetu, dobitnik značajnihnagrada za karikaturu. Kao daje znao da se upravo navršilo20 godina od druge po redu

mani estacije ekološke kari-kature u Zenici. I posljednje,nažalost. Ipak, možda NIPD«Naša riječ» smogne sred-stava da ponovno organizi-ra ovu mani estaciju. I stogašto zagađenost zeničkogokoliša dolaskom Arcelor-Mittala sve više podsjeća naonu prijeratnu...

Špiro Radulović, Novi Beograd

Ladislav Kostijal, iz knjige

«T(L)opovska vremena»

Ladislav Kostijal

Radivoje Ivanović, Beograd, specijalna nagrada



UMJETNOSTI I EKOLOGIJA

UMJETNIK I PRIRODA


P riroda i umjetnik u svakod-nevnoj relaciji, u radu, priodmoru, promišljanju, temaje kojom smo se bavili ovaj

put. Koliko je priroda inspiracija aka-demskom slikaru iz Zenice JasminuKukavici, koliko je ona njegov stvara-

Pokušaj vraćanja

izvorne veze prirodesa čovjekomlački impuls za rad u školi, u ateljeu,kako se odnosi prema njoj, koliko unjoj uživa? - pitamo- U prirodi je sve osvijetljeno, treperavo,mirišljavo, ja kupim utiske iz prirode,nosim ih sobom... Kad miješam boje te

slike prirode imam pred sobom, i inače memorišem ono što je u prirodi, što je i priroda sama, kaže Kukavica .

Fascinantan darJasmin Kukavica je strastveni ribo-lovac, a omiljena destinacija mu jeUgar. Vikend ne bi mogao «preživje-ti» bez susreta s ovom čudesnom rije-kom. Kukavica priča:- Moj boravak u prirodi ne svodi se samo na to da uhvatim ribu nego je tojedno sveobuhvatnije građenje odnosana relaciji čovjek – njegovo okruženje.Boravak u prirodi, gledanje u vodu,izučavanje tog plavog, zelenog, sunčeve svjetlosti, različitih sjena, kolorit, sve je to za mene ascinantan dar koji kasnije koristim u radovima. Posebno mi je va-žan taj duševni mir koji pruža priroda,taj ni meditativni odnos koji ostvaru-jete kada uđete u strukturu prirode. O tome kako bi ljudi trebali da seodnose prema prirodi, jer su prevelikiizazovi savremenog doba, pri čemu suljudi previše okrenuti tehnici i indu-striji u odnosu na prirodu, ovaj likov-ni umjetnik, na čijim slikama se osje-ća taj kolorit prirode, nam je kazao:- Razmišljajući o zagađivačima i uni-štivačima prirode nekako sam ih podi-jelio u dvije grupe, u prvu manju, ali ne tako manje opasnu za čistu okolinu,spadaju ljudi pojedinci, pa čak i čobani,

koji u planinskim predjelima ostavljajuplastiku iza sebe, izletnici koji skupe smeće u kese i onda ga ostave da se onoponovo raspe. Nažalost, ni Ugar za vri-

Na Uni je Jasminu društvu praviootac Ibrahim Kukavica

Piše: Indira Hasanica Hačimić



UMJETNOST I EKOLGIJA

Rijeka Ugar izvire pod obroncima Vlašića i u velikom padu dubi kaskadno korito, stiješ-

njeno kamenim blokovima, sabirući usput vode iz mnoštva potoka, vododerina i pla-ninskih vrela. Tu, u svom gornjem toku, sa svakim novim kilometrom koji rijeka prođeu svom izlomljenom toku, Ugar kao da se nadima, bubri i širi u sve većim virovima, učijoj pjeni i zelenim bentovima utočište nalazi ugarska pastrmka, svijetle, gotovo sre-brnkaste pigmentacije, posute peludom malih oranž tu nica. Društvo joj prave valjkastipijori zlatastih trbuščića i pokoji mramorisani pešić, što često završi u čeljustima kaoiskri brzih pastrmki. Na mjestu gdje se magistralni put Travnik - Kneževo - Banja Lukasastaje sa rijekom, a borovi i smreke postepeno ustupaju mjesto bukvi i grabu, Ugar sesmiruje i ulazi u blagu pastoralnu dolinu, tekući lagano ka istoku i svojoj majci Vrbasu.Usput, prima sa desne strane dvije moćne vode, Ilomsku i Kobiljsku rijeku, i tako ojačan,i kisikom bogato prokrvljen, nakon desetak kilometara mirnog toka kroz livade i rakite,Ugar polako počinje da dubi jedan od najljepših i najdivljijih kanjona u ovom dijeluEvrope. To je ujedno i mjesto gdje se Ugar napokon sastaje sa svojim strašnim imenom;gdje se pejzaž sažima, produbljuje i zatamnjuje - postaje kao garež, ugarak, kao Ugar,gdje poskok i medvjed zajedno piju vodu, gdje noć nastupa iznenada i bez sutona, kaocrni mjehur, narastao od tamnog soka. Ranko Travar

Rijeka Ugar


setak kilometara pored Ugra, gdje se uz

to na svoju ruku siječe šuma.Neprocjenjivo blagoKukavica smatra da lokalne zajed-nice moraju paziti na područja kojasu u njihovom domenu, da se boreza očuvanje prirode. Kako iza sebeima petogodišnje iskustvo Holandijei Zapadne Njemačke, gdje je živio iškolovao se, kaže da su naši resursineprocjenjivo blago.

- Tamo je doista voda luksuz, svi vo-deni i šumski resursi su ograđeni bod-ljikavom žicom, ne možete bez dozvole ući u nacionalni park... A kod nas je to sve nadohvat ruke. Moramo usposta-viti jednu osu moralnog djelovanja, pai moralnog grizodušja, jer ukoliko na-rušite jedinstvo prirode posljedice nećete snositi samo vi kao pojedinac nego i naredne generacije. Svijest o očuvanjuvlastite okoline kod nas, nažalost, još nije na visokom stupnju. Istina, radi se pomalo na edukaciji mladih u sred-njim školama, ali to nije dovoljno, jer nisu problem mladi koliko su problemzagađivači.

jeme sezone nije pošteđen takvog nema-ra ali mnogo manje u odnosu na ostale rijeke, jer je to jaka rijeka koja nosi sve ispred sebe, smještena u kanjonu pa se otpad ne može zadržati. Druga vrstazagađivača u tom kraju jesu privatni poduzetnici koji grane branu na pritoci Ugra, rječici Ilomskoj, jednom antastič-nom mjestu nedirnute prirode. Gradeći branu ljudi su upropastili to područje,dovezli su buldožere, bagere, cijevi i tosad tako stoji, narušava ljepotu okoliša.Postoji mogućnost da stanu radovi nagradnji te brane, ali već je uništeno de-Uživanje u prirodi i dobrom društvu



Sa ljepotice rijeke Ugar

TET vo ja

pl aneta t reba

Documents

ZE-DO eko [broj 14, ljeto 2009.]