Zdrav. Njega Bolesnika s Povredom Kralježnice

7/26/2019 Zdrav. Njega Bolesnika s Povredom Kraljenice

1/21

1. UVOD

Kriobolja, bolest dananjice.

Bolovi u donjem dijelu kraljenice predstavljaju sve vei problem suvremenom ovjeku, kako

ih sprijeiti ili ublaiti proitajte u ovom tekstu.

Pojam kriobolje (lumbalgia, lumbago, o!naava osjeaj boli u mirovanju ili pri kretanju u

donjem, slabinskom dijelu kraljenice. " iijasu govorimo kada se bol osjea du jedne ili

obje noge, a ako istovremeno postoji bol u slabinskom dijelu kraljenice i u no!i tada kaemo

da se radi o lumboiialgiji (lumboishialgia.

#apravo, kriobolja i lumboiialgija ne predstavljaju neku posebnu bolest ve se radi o ra!nim

bolesnim procesima koji su lokali!irani u donjem dijelu kraljenice. $ste bolove u kriima i

no!i, s oteenjem ivca, mogu u!rokovati tumori,upale, povrede, priro%ene promjene u

donjem dijelu kraljenice, ginekoloka oboljenja itd.

& ovom maturalnom radu nakon uvodne cjeline, u drugoj cjelini govorit u o pojmu i vrstisame boli u kraljenici, o signalima koji upuuju na reumatske bolesti i o najeim ra!lo!ima

!a odla!ak lijeniku. 'rea cjelina govori o lijeenju akutnog (naglog i inten!ivnog nastupa

bolesti, lijeenju kriobolje, te o mjerama predostronosti koje bi trebali provoditi kako bi

sprijeili eventualno pojavljivanje ove bolesti. etvrta cjelina ve!ana je !a postupak sa

bolesnikom kod bolova kraljenice, te !a samu !dravstvenu njegu takvih bolesnik, a peta

cjelina govori o !astupljenosti bolesti kraljenice u )*. Posljednja esta cjelina dat je

!akljuak na temu ovog maturalnog rada.

'ijekom i!rade rada koristila sam se dostupnom strunom literaturom, te literaturom sa

interneta.


2/21

2. ANATOMIJA KRALJENICE

Kraljenika modina se sastoji od ivaca koji pove!uju mo!ak i tijelo. 'o je super autocesta

!a poruke i!me%u mo!ga i ostatka tijela. Kraljenika modina najveim dijelom okruena je

kostima (kraljecima koje tvore kraljenicu. 'o je + vratnih kraljeaka (-+, nala!e se u

vratnom dijelu i na slici su o!naeni ljubiasto/

numerirani su odo!go prema dolje,

-0 torakalnih (grudnih kraljeaka ('-'-0, u sredini trupa, na slici su o!naeni

!eleno,

1 lumbalnih kraljeaka (2-21, u donjem dijelu trupa, o!naeni sme%e,

1 sakralnih kraljeaka (spojeni, u karlinom dijelu, o!naeni crveno

3 spojena kraljeka koji oblikuju !avretak kraljenice

ivci kraljenike !"#ine$%&inal Nerve'(

4lika o!naava gdje se sve pruaju ivci kraljenike modine nogama i odre%enog podruja

na koi potkoljenice.

2.1. Kak" na')aje &"vre#a kraljenike !"#ine

Kraljenika modina je okruena koatim kraljekom, koji obino titi mekanu modinu odpovrede. 5odina prola!i kro! otvor ovalnog kanala u kraljeku, kako je vidljivo na slici.

0


3/21

Kraljeci su posloeni jedan i!nad drugog i odvojeni upljikavim diskovima koji slue da

apsorbiraju udar u kraljenicu.

Presjek kraljeka

6va kraljeka i modina

2.2.O*)e+enje kraljenike !"#ine

7ko je kraljeak slomljen i dio slomljene kosti pritie u mekanu kraljeniku modinu

modina e biti oteena. 5odina tako%er moe biti povrije%ena i ako kraljeci nisu

slomljeni, ako kraljeci, koji su neoteeni !bog jakih ligamenata i muskulature, budu gurnuti

ili povueni van poravnanja.

8


4/21

Ne&")&,na i &")&,na &"vre#a kraljenike !"#ine

9epotpuna (inkompletna povreda !nai kada osoba ima neke :unkcije ispod nivoa povrede,

iako te :unkcije nisu normalne. Primjerice, osoba moe imati veliku slabost u rukama ali jo

uvijek ih moe micati. 6ruga osoba moe i!gubiti sposobnost upotrebe muskulature ispod

nivoa povrede samo jedne strane tijela, dok s druge strane tijela ima gubitak boli i osjeta

temperaturne ra!like.

Potpuna (kompletna povreda !nai potpuni gubitak osjeta i kontrole miia ispod nivoa

povrede. 4koro pola od svih povreda kraljenice je potpuna. 5noge povrede, ukljuujui i

potpune, re!ultat su nagnjeenja modine ili gubitka dotoka krvi u modinu a ne njenog

presijecanja. Potpuna povreda ne !nai da nema nade u bilo kakvo poboljanje.

2.-. Olje#e i i!"/iliacija kraljenice

Kod prijeloma kraljeka, kotani ulomci mogu o!lijediti kraljeninu modinu, to dovodi do

djelomine ili potpune odu!etosti miia i gubitka osjeta ispod ra!ine o!ljedeKraljenica se sastoji od kraljeaka, prstenastih kostiju koje poredane u ni! tvore kraljeniki

kanal. &nutar kraljenikog kanala nala!i se kraljenina (le%na modina snop ivanih niti

i stanica koje provode ivane impulse i! mo!ga u ra!ne djelove tijela i obrnuto. "d

kraljenine modine odvajaju se pojedinani ivci koji i!la!e i! kraljeninog kanala. Kod

prijeloma kraljeka, kotani ulomci mogu o!lijediti kraljeninu modinu, to dovodi do

djelomine ili potpune odu!etosti miia i gubitka osjeta ispod ra!ine o!ljede (paraplegia ;

odu!etost donjih udova,


5/21

Naje*+i ,r"ci "lje#e kraljenice

Prometna nesrea = u prometnim nesreama stradavaju svi dijelovi kraljenice, ali su

najee o!ljede vratne kraljenice nastale !bog naglog pregibanja glave prema naprijed

pri elnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stranji dio vo!ila,

skok u vodu est u!rok prijeloma vratnih kraljeaka i posljedine odu!etosti cijeloga

tijela,

pad s visine,

tunjava,

strijelna o!ljeda trupa i ubod noem u le%a

Ka#a &"',!nja)i na "lje#, kraljenice

kad se o!lje%enik ali na bol u le%ima ili vratu

kad je o!ljeda popraena gubitkom svijesti

pri svakoj teoj o!ljedi glave

kod viestrukih o!ljeda

0nak"vi "lje#e kraljenine !"#ine

slabost ili odu!etost udova pitajte o!lje%enika moe li micati rukama i nogama ili

prstima na rukama i nogama

slabljenje ili gubitak osjeta pitajte o!lje%enika osjea li va dodir na svojim nogama,

trupu i rukama

osjeaj trnaca ili vruine u udovima ponekad o!lje%enik ima osjeaj da je >presjeen

napola>

"'),&ak

$ sama sumnja na o!ljedu kraljenice !ahtijeva postupak kao da ta o!ljeda postoji. 6ok ekate

dola!ak hitne pomoi, ostavite o!lje%enika na mjestu i u poloaju u kojem ste ga !atekli. Pri

sumnji na o!ljedu vratne kraljenice paljivo mu poduprite glavu dlanovima da sprijeite

nje!ino pomicanje (slika 0. )ecite mu da se ne mie i ne ostavljajte ga samog.

Ok"ln"')i , k"ji!a !"ra)e &"!akn,)i "ljeenika

1


6/21

7ko je be! svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi podu!mite mjere oivljavanja.

"nesvijetenog koji die okrenite u boni poloaj.

7ko mu prijeti opasnost na mjestu gdje lei (npr. prometna cesta, poar premjestite ga na

sigurnije mjesto. #a podi!anje i noenje o!lije%enog potrebno je vie ljudi koji moraju

uskladiti svoje pokrete. "!lje%enik se pomie kao cjelovita jedinica, be! savijanja trupa.

Pri sumnji na o!ljedu vratne kraljenice jedna osoba mora pridravati glavu da sprijei

savijanje i rotaciju vrata. 'o e uiniti tako da dlanove stavi pod o!lje%enikove lopatice dok

glava lei na podlakticama.

7ko je hitna medicinska pomo nedostupna, preostaje vam da sami imobili!irate i preve!ete

o!lije%enog.Potrebna vam je iroka daska ili ploa (mogu posluiti i vrata i odgovarajue vo!ilo. Pri

sumnji na o!ljedu vratne kraljenice glava mora biti poduprta s obje strane da se sprijei

nje!ino pomicanje tijekom vonje.

?


7/21

-. 3OLOVI KRALJENICE

Kraljenica je i!loena optereenjima ve od rane djeje dobi, !bog neprikladnih kolskih

klupa i tekih torba, a upitno je i koliko djece sjedi pravilno. "na pati i !a br!og i naglog rasta

u ra!voju djeteta ako ga ne prati adekvatna muskulatura, to je esto jedan od u!roka ra!nih

de:ormiteta kraljenice ve u ranoj mladosti. 5ladi !atim dobiju automobil vrlo rano i vo!e

ga itav ivot te u njemu tako%er rijetko ra!miljaju o poloaju svoje kraljenice. "sim toga,

!a vonje automobilom dola!i do mikrovibracija koje se prenose na kraljenicu, to u!rokuje

promjene na diskovima kraljenice i to u konanici re!ultira stvaranjem kotanih naslaga nakraljecima spondilo!om.

9akon godina sjedenja u obra!ovnim ustanovama, u aktivnoj dobi ovjek doivljava

konstantna optereenja kraljenice !a dugog sjedenja !a kompjutorom u neprimjerenom

poloaju ili !bog tekih :i!ikih poslova. 4vaka pro:esija podra!umijeva neki poloaj

neprirodan !a kraljenicu, koji moe dovesti do tekih degenerativnih promjena. Kod ena su

posljedice jo i!raenije u menopau!i, kada se hormonalne promjene odraavaju u obliku

osteoporo!e koja u!rokuje smanjivanje visine trupova kraljeaka.

ak su i neki sportovi pogubni !a kraljenicu ako se ne odvijaju pod strunim nad!orom.

6i!anje utega je jedan od takvih i pogotovo je opasan u mladenakoj dobi. 'enis je tako%er

ne!ahvalan jer ima mnogo rotacija tijela i pro:esionalni tenisai esto poslije imaju problema.

)agbi, veslanje i boks tako%er su optereenje !a kraljenicu. 7li su !ato plivanje, koarka i

atletika idealni.

Bolovi koji se javljaju u donjem dijelu kraljenice u veini ra!vijenih !emalja, pa tako i u

*rvatskoj poprimaju epidemijske ra!mjere, a !bog nesposobnosti !a posao bolesnika s

+


8/21

krioboljom predstavljaju i socioekonomski problem. 4tatistiki podaci uka!uju na to da

svaki trei 8@godinjak, svaki drugi 81godinjak i svaki 3@godinjak ima povremene tegobe

pove!ane s krioboljom. 9a sreu, devet od deset osoba pogo%enih tim simptomima oporavi

se unutar jednog mjeseca.

Kriobolja ( 4Androma lumbosacrale o!naava bol u donjem, lumbalnom dijelu le%a.

2umbago ( uobiajeni na!iv heenschuss kliniki je na!iv !a naglu bol u le%ima koja

nastane prilikom ne!godne kretnje, napre!anja, naglog di!anja teeg tereta ili naglog

ohla%enja i bolesnik ima osjeaj Ckao da ga je neto presjekloD. Bol se pojaava ak i pri

najmanjem pokretu, kihanju ili kaljanju. 2umboishialgija je na!iv !a bol koja poinje u

le%ima i iri se u!du noge, a u! bol su prisutni i osjeaji trnjenja, slabost miia ili pak ispad

bilo kakvog osjeta u pojedinom dijelu noge.-

$ako je uestalost javljanja kriobolje i!ra!ito visoka, u!rok vrlo esto ostaje nepo!nat.

Kriobolja moe nastati !bog poremeaja miinokotanog sustava, neurolokih bolesti ili se

javlja kao re:leksni simptom kod bolesti unutarnjih organa. Pogoduju joj nain ivota i navike

kao to su predugo sjedenje, premalo kretanja, prekomjerna teina, !atim premekan$ leaj,

loe dranje, sputena stopala... $pak, moemo rei da je kronina napetost i nategnue miia

donjeg dijela le%a najei u!rok lumbaga, dok je prolaps me%ukraljenikog diska najei

u!rok iijasa.

5e%ukraljeniki diskovi osnovni su element ovjekova sustava !a kretanje. "ni su poput

jastuka, savitljivi i prilagodljivi promjenama poloaja kraljenice i trupa. 2igamenti ( sve!e -dr. Eesna Foriki Pernet, Kriobolja bolest dananjice, @[email protected]@@G, httpHIIalternativa.hrIcontentIvieJ

G


9/21

koji me%usobno pove!uju kraljeke uokviruju ih i!me%u dva trupa kraljeka. Kad do%e do

degeneracije sredinjeg dijela diska, bilo !bog o!ljede ili prirodnog tijeka starenja ljudskog

organi!ma, me%ukraljenini prostor se su!i i dola!i do labavosti ligamenata. 4 vremenom

prsten diska sve jae degenerira i preko ligamenata sve jae pritie i korijen ivca le%ne

modine. Bolest najee nastaje u lumbalnoslabinskom dijelu kraljenice jer je tu ioptereenje najjae.

6egeneracija intervertebralnog diska je pojava koju ne moemo sprijeiti, kao to se ne moe

sprijeiti pojava starenja tijekom godina. 5e%utim, ako se ne moe sprijeiti degeneracija

diska, onda treba nastojati da ona ostane u takvim okvirima da ne pravi ovjeku subjektivne i

objektivne tegobe, tj. da ne preraste u bolesni proces. 'o !nai da treba i!bjegavati vanjske

inioce koji, ili pogoduju, ili u!rokuju pojavu bolesnog procesa u ve degenerativno

promjenjenom intervertebralnom disku.

9aime, u pojedinim sluajevima, vea :i!ika optereenja, ponavljajue mikrotraume koje

djeluju na ve degenerativno promijenjeni disk, tjelesne teina, itd., deg. promjene u disku

bre napreduju i vie su i!raene te tada mogu predstavljati podlogu koja sama po sebi ili pod

utjecajem vanjskih :aktora moe re!ultirati bolesnim pojavama. 5oe doi do i!boenja diska

u kimeni kanal to se na!iva i!boenjeprotru!ija diska.

&koliko se bolesni proces dalje ra!vija moe doi do pucanja obrua diska pri emu se sadraj

diska djelomino ili u cijelosti utiskuje u kimeni kanal. 'o na!ivamo prolaps ili hernija

intervertebralnog diska. " smjeru i veliini i!boenja pulpo!ne je!gre diska ovisi da li ce biti

pritisnut jedan ili vie korijena ivaca a o tome ce ovisiti i simptomi bolesti. Bolest se moe

mani:estirati u akutnom i kroninom obliku.0

-.1.%i4nali k"ji ,&,+,j, na nek" re,!a)'k" "/"ljenje "teeni !globovi, prije svega na prstima,

Bolovi u !globovima i dnu prstiju,

)uke su ujutro ukoene, tako da prvih pola sata nije mogue stisnuti aku,

voraste de:ormacije na !globovima prstiju,

Pri ustajanju nakon sjedenja u naslonjau bolovi pri prvim koracima,

)anojutarnje bu%enje !bog jakih bolova u le%ima.

0dukativni program, doc.,httpHIIJJJ.eihp.hrIhrvatskiIprilo!iLnovostiIslabinskaLkralje!nicaLlijecenjeLvje!be.pd:

M
http://www.eihp.hr/hrvatski/prilozi_novosti/slabinska_kraljeznica_lijecenje_vjezbe.pdfhttp://www.eihp.hr/hrvatski/prilozi_novosti/slabinska_kraljeznica_lijecenje_vjezbe.pdf


10/21

Naje*+i ral"i #"la'ka , a!/,lan)e , 5rva)'k"j

Bolesti dinog sustava 0G posto,

Bolesti srca i krvnih ila,

Bolesti miinokotanog sustava i ve!ivnog tkiva (M posto, od ega polovica otpada

na bolesti kraljenice.8

-.2. 6)" ,ini)i &ri na&a#, kri"/"lje 7

Prva mjera je strogo mirovanje na tvr%em krevetu, ali ne dulje od pet do sedam dana jer

previe vremena provedenog u mirovanju slabi !atitne miie le%a, pa se na taj nain samo

produlje trajanje simptoma. Preporuuje se t!v. Nilliamsov poloaj noge su u koljenima

savinute pod kutom od M@ stupnjeva = treba podmetnuti vei jastuk. Prema potrebi u!imaju se

lijekovi !a su!bijanje bolova u kombinaciji s blagim sedativom koji e opustiti muskulaturu.

2okalno se preporuuje lagana masaa u! utrljavanje antireumatske kreme.

7ko te mjere ne dovedu do poboljanja, treba se obratiti lijeniku:i!ijatru koji e odrediti

ciljanu :i!ikalnu terapiju ili i eventualne dijagnostike postupke. 9aravno, mjere samopomoi

smiju se podu!eti samo ako nisu prisutni neuroloki de:iciti (odu!etost stopala, smetnje pri

mokrenju ili pranjenju crijeva u tom sluaju nuno je odmah obratiti se lijeniku.

6a bi barem pokuali sprijeiti ili ublaiti bol pri ponovnom napadaju, poeljno je smanjenje

tjelesne teine ( ako je ona poveana , korekcija dranja, svakodnevno vjebanje po savjetu

:i!ijatra i redovita tjelesna aktivnost. &! sve blagodati :i!ikalne terapije, danas se sve vie

ljudi odluuje !a terapiju akupunkturom.3

-.-. Ak,&,nk),ra 8 &"vije')

7kupunktura je staro kineska metoda lijeenja u! pomo igala koje se !abadaju u odre%enetoke na koi. 4ama rije je latinskog podrijetla ( acus igla, pungere !abadati . 5etoda je

dobila ime od europskih misionara koji su posjetili Kinu krajem -?. st. i prvi donijeli glas u

uropu o lijeenju na kineski nain. 5a koliko !apadnjaki lijenici pri!navali i shvaali

mogunost lijeenja akupunkturom kao tisuljetnom kineskom metodom, oni nje!in uspjeh

pripisuju iskljuivo !nanstvenim mehani!mima, strunjacima ra!umljivim i prihvatljivim.

8Bilu 5., httpHIIJJJ.kralje!nica.comI!dravljekralje!niceIstrucniclanciokralje!niciIkralje!nicaepidemijabola.html

3dr. Eesna Foriki Pernet, Kriobolja bolest dananjice, @[email protected]@@G, httpHIIalternativa.hrIcontentIvieJ

-@


11/21

9aime, prema njihovu miljenju, ubod iglom u odre%enu akupunkturnu toku potie

i!luivanje endor:ina prirodnih tvari to pospjeuju proi!vodnju hormona, glasnika ivanog

sustava koji pomau imunolokom sustavu. ndor:in je prirodno djelujui neuropeptid koji se

vee u! receptore stanice bola u mo!gu, te ima i!ra!ito analgetsko djelovanje. 9o, !a Kine!e

to nisu pravi ra!lo!i !bog kojih akupunkturom djelujemo na ravnoteu organi!ma. #a njih jeljudsko tijelo iscrtano meridijanima, oku nevidljivim kanalima kojima neprekidno tee

energija !vana C


12/21

9. LIJE


13/21

pridravanjem mjera predostronosti u svakodnevnom ivotu,

redovitim provo%enjem vjebi u cilju jaanja trbunih i le%nih miica.1

Kod kroninih bolova u le%ima uvijek se kombiniraju terapijski postupci. &potrebljavaju se i

antidepresivi, koji doka!ano jaaju !atitni sustav tijela protiv bolova. $sto tako valjareducirati sjedenje, npr. pisai stol, ako je mogue, !amijeniti pultom !a stajanje, smanjiti

stresove, opre!no, a ne naglo ustajati, promijeniti prehranu i jesti lako probavljivu hranu

obogaenu vitaminima.

9.2. Mjere &re#"')r"n"')i , 'vak"#nevn"! iv"),

Prilikom podi!anja teih predmeta sa tla ne smije se predmet podi!ati sagibanjem

gornjeg dijela tijela ve tako da se prethodno !au!me poluuei stav. 9e podi!ati

teke predmete i!nad visine ramena,

Kod noenja teih stvari potrebno je teinu podjednako rasporediti na obje ruke,

Pravilan poloaj tijela pri sjedenju. 4jedalo treba biti tvrdo i tako podeeno da

natkoljenice budu u istoj ravnini sa !djelicom, a koljena lagano savijena. 9oge ne

smiju visiti. Eisina radne plohe mora omoguavati da gornji dio tijela bude uspravan.

4vakako i!bjegavati sjedenje u dubokom, mekanom naslonjau. $!bjegavati

dugotrajno i nepravilno sjedenje kao i duge neprekidne vonje automobilom. Potrebno

je povremeno ustati se, odnosno prekinuti vonju i Cprotegnuti seD. Poeljno bi bilo pri

tome uiniti i nekoliko jednostavnih vjebi pretklona, rotacije i sl,

&obiajene kune poslove i!voditi u uspravnom stojeem stavu a ne s polusavijenim

gornjim dijelom tijela,

"bratiti panju na dranje tijelaH glavu drati uspravno, podii prsni ko, uvuci trbuh,

Eoditi rauna o tjelesnoj teini koja direktno utjee na optereenje donjeg dijela

kraljenice,

Kvalitetan leaj !a spavanje,

Plivanje (le%no, ne prsno u toploj vodi,

$!bjegavanje naglih i inten!ivnih pokreta,

Kod tekih :i!ikih poslova potreban je cesti odmor,

uvati se rashla%enja donjeg dijela leda,

$!bjegavanje noenja i!ra!ito visokih potpetica.

1dukativni program, doc.,

httpHIIJJJ.eihp.hrIhrvatskiIprilo!iLnovostiIslabinskaLkralje!nicaLlijecenjeLvje!be.pd:

-8


14/21

6)" )re/a i/je4ava)i7

$!bjegavati noenje i di!anje tekih predmeta, naroito ako je ve!ano u! i!baaj ili

nagli tr!aj,

$!bjegavati rad u pognutom ili prisilnom poloaju tijela, $!bjegavati poslove koji !ahtijevaju dugotrajni nepromijenjeni poloaj tijela,

$!bjegavati dugotrajno, nepomino sjedenje bilo na radnom mjestu, u slobodnom

vremenu, pri vonji automobilom,

uvati se prekomjernih i dugotrajnih :i!ikih napre!anja.

9.-. Ak)ivne vje/e

4vrha aktivnih vjebi je da se ojaaju ili odre u sna!i miici koji svojim djelovanjemrastereuju kraljenicu.Ejebe treba !apoeti kada je prola :a!a jaih bolova i kod t!v.

kronine kriobolje, kada bolovi nisu jaeg inte!iteta, kako bi se na taj nain utjecalo na

spreavanje ponovnog nastupa i pogoranja bolesti.

Provo%enje aktivnih vjebi treba !apoeti postepeno. 4vaku vjebu najprije treba raditi

polako, be! veeg napre!anja i samo nekoliko puta. 'ijekom vremena postepeno poveavati

inte!itet i uestalost pojedine vjebe a da se pri time ne osjeti vie nego osrednji !amor. Pripojavi bola vjebu treba prekinuti odnosno prei na drugu vjebu koja se moe be!bolno

raditi. $!me%u pojedinih vjebi preporuljivo je uiniti krai predah. Ejebati treba redovito,

svakodnevno, ali nije potrebno sve vjebe i!voditi svakodnevno. 9ikako se ne preporua

prekomjerno i neredovito vjebanje. Prilikom vjebanja posebnu panju treba obratiti disanju

koje treba biti uskla%eno s pokretima.?

Ejebanje predstavlja dugotrajan, stalan proces koji tek nakon stanovitog vremena dajere!ultate u vidu bolje :i!ike kondicije, psihikog osjeaja te umanjuje mogunost pojave

kriobolje.

?$bid.

-3


15/21

>. O%TUAK %A 3OLE%NIKOM KOD 3OLOVA KRALJENICE

Kod ra!liitih bolesti i o!ljeda kraljenice kod kojih postoje nagli simptomi odu!etosti nogu

ili sva etiri ekstremiteta, gubitak osjeta, bolovi, potrebno je bolesnika transportirati u bolnicu.

& sluaju o!ljede potrebno ga je prethodno imobili!irati.

& bolesnika koji su !bog bolesti ili o!ljede kraljenice od ranije paraplegini (odu!etost nogu

ili tetraplegini (odu!etost sva etiri ekstremiteta, ukoliko se pojavi nagla glavobolja ili

tekoe disanja i rada srca, potrebno je i!mjeriti krvni tlak, budui je u tim sluajevima !bog

oteenja autonomnog ivanog sustava mogua pojava hiperten!ivne kri!e (naglo povienje

krvnog tlaka, koja moe u!rokovati puknue krvne ile u mo!gu i modano krvarenje.

&koliko se radi o povienom krvnom tlaku prije dolaska lijenika je potrebno dati lijekove !a

sniavanje krvnog tlaka. 'akvi bolesnici su najee u okviru svojih udruenja educirani o

takvoj mogunosti i u!a se imaju potrebne lijekove.

Kod svih stanja u kojima je poremeena svijest bolesnika potrebno je utvrditi ope stanje

bolesnika i odrediti stupanj reagiranja pri!ivanjem bolesnika. 9ajvanije je vidjeti die li

bolesnik spontano, osloboditi usnu upljinu i dine putove ukoliko nisu prohodni, provjeriti

prisutnost otkucaja srca pipanjem pulsa (bila, najbolje na krvnim ilama na jednoj strani

vrata te u sluaju povraanja postaviti ga u boni poloaj kako ne bi dolo do aspiracije

povraenog sadraja.

-1


16/21

&koliko ne postoji spontano disanje i rad srca, pristupa se umjetnomdisanju i runoj masai

srca do dolaska lijenika. Prije pomicanja bolesnika i! poloaja u kojem smo ga !atekli,

potrebno je provjeriti radi li se o o!ljedi glave i vrata te je li potrebna imobili!acija.+

0#rav')vena je nje4a /"le'nika ' "lje#"! kraljenice

#dravstvena je njega bolesnika s o!ljedom kraljenice usmjerena naH

uklanjanje tjelesnih simptoma,

spreavanja komplikacija i prepo!navanja komplikacije,

spreavanje in:ekcije,

pruanje psiholoke potpore.

In)ervencije , /rinjavanj, /"le'nika ' "lje#"! kraljenice

pripremiti bolesniki krevet,ravan i tvrd

staviti bolesnika u odgovarajui poloaj

r"!a)ra)i i !jeri)i 'vaki? -@B

vanjski i!gled(boju koe

disanje

puls

temperatura,))

stanje svijesti

motornu :unkciju(snagu

mjeriti diure!u

odravati stolicu, medikamentnom stimulacijom(dulcola

kontrolirati !avoj(u operiranih bolesnika mijenjati poloaj svaka dva sata

provoditi pasivne vjebe(disanja,ekstremiteta

osigurati povoljne mikroklimatske uvjete

osigurati pravilnu prehranu

pratiti i biljeiti koliinu primljene i i!luene tekuine

nadoknaditi tekuinu i elektrolite

+httpHIIJJJ.vase!dravlje.comIprintableIi!danjeIclanakI

-?


17/21

kontrolirati primjenu terapije

primjenjivati propisanu terapiju

pruiti psiholoku potporu

sprjeavati in:ekcijeG

'i?"l"*ka &")&"ra /"le'nik,

Bolesniku s o!ljedom kraljenice tijekom boravka u bolnici potrebna je psiholoka potpora.

9jihovo je psihiko stanje i!mjenjivo i varira od apatije do depresije i agresije. #dravstvena

njega bolesnika treba biti usmjerena i na prepo!navanje promjena u psihikom stanju. 4estra

e o njima obavijestiti lijenika, a u svojim svakodnevnim postupcima, dajui bolesniku

psiholoku potporu utjecati na njihovo smanjenje.

. 0A%TULJENO%T 3OLE%TI KRALJENICE U R5

"d bolesti kraljenice boluje svaka deseta osoba u *rvatskoj te se !bog njih svake godine

obavi ak tri milijuna hospitali!acija, to *rvatsku smjeta u sam europski vrh po

oboljenju koje drastino smanjuje radnu sposobnost i kvalitetu ivota

#vui pomalo nevjerojatno, ali je istina. 4vake godine u *rvatskoj se obavi oko 8.-G3.@@@

hospitali!acija !bog ra!liitih bolesti kraljenice, a gotovo pola milijuna ljudi pati od tih

problema. 9aravno da me%u njima ima ra!lika, ali svi prola!e kro! teko ivotno ra!doblje

be! ob!ira na to je li rije o trncima i osjeaju ukoenosti, reskoj boli u le%ima pri di!anju i!

kreveta, ukoenom vratu ili potpunoj ukoenosti u! jake bolove koje ne smanjuju niti

analgetici, tako da je jedini i!la! operacija. & svakom sluaju, s vie od deset posto

stanovnitva koje ima uestale probleme s kraljenicom, *rvatska se svrstala gotovo u sam

europski vrh.

Bolovi dramatino oteuju kvalitetu ivota, a pacijenti pate od poremeaja sna, svaki drugi

mora se ograniiti u sportu, svaki etvrti odustati od toga da vo!i automobil, 00 posto ima

poremeene odnose s obitelji i prijateljima, a 38 posto poremeen spolni ivot.

Kriobolja je najpo!natiji me%u akutnim bolovima u le%ima. &!roci su iskli!nuli

me%ukraljeniki disk koji pritie korijen ivca, ili pogreno optereenje diskova i

GPrli 9., )ogina E., 5uk B., #dravstvena njega $E, RK d.d., #agreb 0@@G.

-+


18/21

kraljeaka. Kronini bolovi u le%ima re!ultat su pogrenog optereenja cjelokupne kraljenice

i !bog toga pre napetog le%nog miija, a glavni u!rok je preslabo le%no i trbuno miije

!bog nedovoljnoga gibanja. Psihiki stres pojaava bolove u le%ima. Problem je taj to se

samo u -@ posto sluajeva moe rendgenski doka!ati neki speci:ini bol u le%ima, a M@ posto

pacijenata pobolijeva od nespeci:inih bolova u le%ima iji se u!roci mogu otkriti tekopsenim pretragama.

Fibanje je najvaniji korak prema o!dravljenju, ali ono se mora omoguiti medikamento!nim

su!bijanjem bolova kako bi se uklonio strah od gibanja. Kod akutnih bolova to su protuupalni

analgetici, a ako bolovi postaju jai, primjenjuju se i :lasteri protiv bolova.

5oderna medicina do danas nije sa stopostotnom sigurnou ra!jasnila je li glavni u!rok

problema s kraljenicom sam nain ljudskog ivota, no neupitno je da oni postaju sve ei.4toga je jedan od najveih !ahtjeva koji se postavlja lijenicima da kod svake pojedine osobe

koja se ali na bolove u kraljenici utvrde je li ta kriobolja :i!ioloki pojam i re!ultat

priro%enog starenja dijelova !globova kraljenice, koji se jednostavno potroe, ostare i ponu

boljeti, ili je pak rije o preuranjenom starenju koje kod nekih ljudi i!a!iva pravu bolest koja

!ahtijeva o!biljno lijeenje. "dijeliti simptome normalnog starenja kraljenice od onog

bolesnog, patolokog, prvi je korak u postavljanju prave dijagno!e i pronalaenju

odgovarajue metode lijeenja.

6ok neke studije tvrde da je tako!vani inovniki, odnosno, sjedilaki nain ivota glavni

u!rok sve eem pojavljivanju kriobolje, druge studije objanjavaju da je uestalost bolne

kraljenice gotovo jednaka u onih koji provode ivot preteno sjedei i onih koji su mnogo

aktivniji. "no u emu ipak postoji bitna ra!lika jest tolerancija na bol, pa tako aktivniji ljudi u

odnosu na one koji se malo kreu bitno lake podnose bolove ve!ane u! kraljenicu.M

9ova generacija metoda lijeenja danas se najvie oslanja na umjetne !globove koji seugra%uju na kraljenicu, a slue ne samo !a stabili!iranje i uklanjanje boli nego i vraaju

prvobitnu :unkciju oteenog segmenta koji nakon ugradnje takvog implantata ponovo postaje

mobilan, ali i uva susjedne segmente od troenja i habanja.

6anas se takve transplantacijske operacije rade usavrenim tehnikama i transplantatima i

re!ultati su veoma !adovoljavajui, jer se pacijenti nakon ugradnje umjetnog !globa ve

M

Bilu 5., httpHIIJJJ.kralje!nica.comI!dravljekralje!niceIstrucniclanciokralje!niciIkralje!nicaepidemijabola.html

-G


19/21

nakon nekoliko dana mogu normalno kretati, saginjati i raditi pokrete tijelom poput !drave

osobe.

. 0AKLJU


20/21

problem starenja i troenja kraljenice ne moe rijeiti, mogu se tek ublaiti njegove

posljedice.

ilj je lijeenja vratiti pacijentu radnu i ivotnu sposobnost. Pri tome najvie sluajeva

!ahtijeva operacije tako!vane ba!ine kirurgije kraljenice. )ije je o najee i!vo%enim,

manjim !ahvatima koji se uglavnom rade kada iskoi degenerirani dio ili cijeli disk koji

pritie ivac. "peracijom se ivci oslobode takvog pritiska, oporavak je kratak i pacijent se

ve nakon nekoliko dana moe vratiti normalnom ivotu. 4vijest o kriobolji jo je na alost

takva da je ljudi ponu primjeivati tek nakon to !bog nje nou vie ne mogu spavati dulje

od dva, tri sata, a ujutro nakon bu%enja bar dva sata uope nemaju osjeaj u akama. 9aravno

da je u takvim situacijama rjeavanje bolne kraljenice tee i dugotrajnije. 4toga je

preporuljivo da se osobe s krioboljom !a pomo obrate ve kada osjete prve simptome

poput jutarnjeg trnjenja aka, ukoenosti u le%ima i nedostatka kisika.

LITERATURA

I Knji4e

- Prli 9., )ogina E., 5uk B., #dravstvena njega $E, RK d.d., #agreb 0@@G.

II In)erne)

- dr. Eesna Foriki Pernet, Kriobolja bolest dananjice, @[email protected]@@G,

httpHIIalternativa.hrIcontentIvieJ

0 dukativni program, doc.,

httpHIIJJJ.eihp.hrIhrvatskiIprilo!iLnovostiIslabinskaLkralje!nicaLlijecenjeLvje!be.pd:

8 Bilu 5., httpHIIJJJ.kralje!nica.comI!dravljekralje!niceIstrucniclancio

kralje!niciIkralje!nicaepidemijabola.html

3 httpHIIJJJ.vase!dravlje.comIprintableIi!danjeIclanakI

0@
http://alternativa.hr/content/viewhttp://www.eihp.hr/hrvatski/prilozi_novosti/slabinska_kraljeznica_lijecenje_vjezbe.pdfhttp://www.kraljeznica.com/zdravlje-kraljeznice/strucni-clanci-o-kraljeznici/kraljeznica-epidemija-bola.htmlhttp://www.kraljeznica.com/zdravlje-kraljeznice/strucni-clanci-o-kraljeznici/kraljeznica-epidemija-bola.htmlhttp://alternativa.hr/content/viewhttp://www.eihp.hr/hrvatski/prilozi_novosti/slabinska_kraljeznica_lijecenje_vjezbe.pdfhttp://www.kraljeznica.com/zdravlje-kraljeznice/strucni-clanci-o-kraljeznici/kraljeznica-epidemija-bola.htmlhttp://www.kraljeznica.com/zdravlje-kraljeznice/strucni-clanci-o-kraljeznici/kraljeznica-epidemija-bola.html


21/21

Documents

Zdrav. Njega Bolesnika s Povredom Kralježnice