broj 36 | godina III| besplatni primjerak 4. svibnja 2010.

Bandić: Huligane van sa stadiona

Zagreb gubi identitet radničkog grada

Poseban prilog:Znanje je moć

Gradonačelnik zatražio da se huligani odvoje od navijača i oštro kazne

Više o svemu možete pročitati na portalima: www.online-zagreb.hr i www.izvorno.hr

Str. 12 Str. 17-24

Zbogom industriji stižu stranci

Sini

ša K

OSI

Ć

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati nawww.online-zagreb.hr

Odsad Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

2 4. svibnja 2010.zagreb.hrdogađaji

- Kako živim? Teško. Prije četiri godine ostao sam bez posla, kao višak u Staklu, sa 34 godine sta-ža. Gdje god sam htio raditi, rekli su da primaju mlađe, do 35 go-dina. Novi šok, govorio sam sam sebi. Prvi je bio kad sam pobje-gao s Pala, pa prilagodba na Za-greb i sve od nule - govori nam Edo Kadrić, prognanik s Pala ko-ji živi od 900 kuna sa Zavoda za zapošljavanje te od prikupljanja plastičnih boca.Odrekao se kina, kazališta, odjeće, obuće. Sve je na njemu staro, a on je sretan da bolesnoj supruzi još može nešto

priuštiti. A što je to nešto?- Koja kila voća i barem nedje-

ljom komadić junetine - kaže.Edinih priča bilo je puno u

Maksimiru, gdje su tisuće građa-na slavile 1. svibnja, Praznik rada. Već od jutarnjih sati slijevale su se u Maksimir rijeke ljudi, očeku-jući ukusan grah, karanfil i zaba-vu. Podjela porcija počela je u 11 sati, a organizacija je bila za sva-ku pohvalu. Čestitke Gradskom uredu za socijalnu skrb i njego-voj ustanovi Dobri dom, jer nije bilo dugih redova i čekanja kao proteklih godina. Sve je teklo br-zo, a grah je bio ukusan, s puno narezane kobasice, vratine i špe-ka.Na pozornici nije bilo politike.

Njome je vladao Vladimir Kočiš Zec s hitovima Novih fosila pa je već oko podneva počeo i ples. Sunce je većinu otjeralo u hlad, gdje se jelo polako i barem nai-zgled bezbrižno. Tu smo sreli Ni-kolu Slavkova, koji živi od 1800 kuna mirovine. Prednost mu je, kaže, što je sam i zna svirati har-moniku. Grah mu je bolji od raki-je, a proslava 1. svibnja bolja od samoće praznog doma. Nailazi-mo i na mladu obitelj, Anu, Petra i malu Tatjanu. Petar ne radi iako je bio dragovoljac. Ne radi jer se puno bunio protiv onih koji pri-maju radnike na crno.

- Lakše je gazdama s takvi-ma nego sa mnom, oni manje

Riječ urednika

Slavica Bišćan nije ni sanja-la da će jednoga dana po-stati “medijska zvijezda”. Težak radnički život napra-sno joj je preokrenut ni go-dinu dana prije zaslužene mirovine. Poljoprerada, u kojoj radi, mjesecima nije isplaćivala plaće.

- Nigdar ni bilo da nekak ni bilo, izdržat ćemo, bu-ju nam isplatili već - smiri-vala se. Sve dok nije skuži-la da nemre k liječniku, jer godinama joj nisu plaćali ni doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje:

- Pa, zakaj ova država šti-ti kriminalce, zar ćemo mi umirati gladni k’o kokoši s naše farme?

I počeo je štrajk 103 dje-latnika Poljoprerade, Sla-vica na telki i radiju, izjave uglavnom iste:

- Ovak više nemre, pre-vareni smo, nemamo kaj za jesti...

Jedna TV-ekipa došla čak i doma, u Kupinečki Kralje-vec. Vidjevši kuću na kat, novinar joj kaže:

- Gospođo, zašto se buni-te, pa vi ste situirani?

A Slavica i suprug Franjo prije više od 20 godina doš-li na selo, Bogu iza nogu. Žuljavim dlanovima digli kuću na kat, za sebe i dva sina. Franjo u 1. gardijskoj branio domovinu, nije stje-cao imovinu. I sad bi to tre-bali prodati da se prehrane ili odu k liječniku! Fakat, kaj ova država dela?

Tko je sve Slavica Bišćan?

Branko Karapandža

Petar nije htio raditi na Edo i bolesna mu supruga žive od 900 kuna, Nikola od 1. 800, tročlana obitelj od 3. 500, a mladi Ljubo s listom Štrajk želi ukinuti dominaciju čovjeka nad čovjekom

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Čestitke Gradskom uredu za socijalnu skrb i ustanovi Dobri dom, sve je teklo brzo, a grah je bio ukusan, s puno narezane

34. svibnja 2010.zagreb.hr događaji

crnokoštaju - kaže.

Ana radi u Intersparu i svi žive od tri i pol tisuće kuna. Zamoli-li smo starije građane da uspo-rede današnju s nekadašnjim proslavama.

- Sve je prije bilo bolje, ljudi su bili prisniji Sad se krade.

Iz skupine mladih ljudi s trave diže se Ljubo i nudi nam Štrajk, list za autonomno radničko sa-moupravljanje, prvi broj.

- Mi smo anarhosindikalisti. Zalažemo se za ukidanje domi-nacije čovjeka nad čovjekom, za oslobođenje od kapitalizma i hi-jerarhije, za život u skladu s pra-vim vrijednostima.

Hm, možda mladi promijene svijet na bolje, pa će neke sljede-će proslave biti s manje nezapo-slenih i nezadovoljnih.

kobasice, vratine i špeka

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Gradonačelnik Milan Bandić, nakon što je podijelio 5000 karanfi la i tko zna koliko por-cija graha, rekao je: - Ovogodišnja prvosvibanj-ska proslava je 30 posto jef-tinija nego lani, ali ipak ima-mo više graha i više karanfi la. Tako i treba biti, jer u recesi-ji moramo biti štedljivi i so-lidarni. No, ne smijemo ubi-ti kapitalne objekte i zausta-viti razvoj grada. I još nešto, danas nema politike u Mak-simiru, danas želim da se svi dobro najedu i zabave i svima sretan praznik!

Novca manje, graha i karanfi la više

Daniel: Dobro je dok se ima što raditi

Mislim da nam svima predstoji razdoblje borbe za svako radno mjesto. Ukupan je dojam da se na tome malo radi. Trebali bismo slušati struku, prije svega mislim na poduzetnike, koji mogu po-krenuti kotač zapošljavanja - re-kla je dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević.

Više 5000 porcija graha i 2000 karanfi laVišnja Fortuna, pročelnica Grad-skog ureda za socijalnu zaštitu

i osobe s invaliditetom, govori nam da su ured i ustanova Do-bri dom pripremili 50.000 por-cija graha, a očekivalo se oko 40.000 posjetitelja. Graha je bi-lo 5000 porcija više nego lani, a 2000 više bilo je karanfi la. Na pripremi i podjeli graha radilo je stotinjak ljudi, iz Ureda, Dobrog doma te iz domova umirovlje-nika. Višnji Fortuni su pri podjeli graha pomagali gradonačelnik Bandić, njegova zamjenica Je-lena Pavičić Vukičević...

Četiri tone graha, četiri kobasica, 900 kg pancete...Alen Župan, ravnatelj Dobrog doma, otkrio nam je koliko je

namirnica utrošeno za 50.000 porcija graha: četiri tone graha, ne-što više od četiri tone kobasica, 900 kg pan-cete, 900 kg dimljene vratine. Uza sve to, osigurano je 7,5 tona kruha. Grad je za sve

to izdvojio 250.000 kuna.

Slavica: Muž se davi, meni ne ide bez vegeteU Maksimiru smo razgovarali s desecima ljudi koji su bili preza-dovoljni grahom. Jedino je gos-pođa Slavica imala primjedbu.- Fali malo vegete. Moj muž, kako vidite, željan je gra-ha i davi se u njemu, ali meni bez vegete ne ide.Da je čuju u Podravci, odmah bi je zaposlili.

U fokusu

Silvije Degen proslavu 1. svibnja drži tradicijom koja se dubo-ko usjekla u dušu ovog naroda. Kaže da su i njegovi roditelji dolazili u Maksimir da bi iskazali podršku radnicima, ali i oni-ma koji nemaju posao. Današnja proslava je tipična za situaci-ju u društvu. Ljudi jesu zabrinuti, ali su u Maksimir došli opu-stiti se i družiti.

Praznik rada duboko u duši naroda

Daniel, djelatnik Čistoće, ra-dio je i na praznik rada. Za-tekli smo ga na glavnoj mak-simirskoj šetnici s kolicima i metlom.- Dobro je dok se radi - ka-že Daniel. - Teže je onima koji nemaju posao, a još te-že onima koji rade, a ne do-bivaju plaću. Ja se ne žalim, imam četiri tisuće kuna i dok sam sam, dobro je. Da imam obitelj, možda bi bilo teže.Radili su na praznik i kono-bari u restoranima u Maksi-miru. Ivan kaže da je zadovo-ljan i ponavlja ono što je re-kao i Daniel:- Dobro je dok se ima što raditi.

Poduzetnici mogu pokrenuti kotač zapošljavanja

4 tema broja 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Industrija nam bježi iz grada - ja-daju se gradski oci - jer tvrtke ne vide šansu u Zagrebu. Radije će nešto ušićariti od prodaje loka-cije u strogom centru, a pogo-ne preseliti na što jeftinija po-dručja. Kako se u tomu vide za-grebački radnici? Oko 300 tisuća zaposlenih u tvrtkama, oko 50 tisuća iz obrta te nekoliko sto-tina onih koji se smatraju poljo-privrednicima morat će se privi-knuti na nestabilno tržište rad-nih mjesta.

- Industrija iseljavanjem iz Za-greba dugoročno gubi konku-rentski potencijal - drži potpred-sjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća grada Zagreba Vladimir Ferdelji, tvrdeći da će tvrtke ko-je su u manjim mjestima, osta-ti bez vrijedne radne snage, jer se stručni kadrovi neće iseljava-ti iz grada tražeći posao. To je “stara škola” gledanja na gos-podarstvo, rekli bi neki analiti-čari poput Borislava Škegre, jer se govori o “industriji” kao neče-mu zastarjelom i apstraktnom, umjesto o podizanju probojnih, kvalitetnih malih tvrtki. Iako

Grad Za-greb po-pravlja uvje-te za zadržavanje industrije, na primjer smanjiva-njem komunalnih doprinosa, pi-tanje je može li ih se u tržišnim okolnostima spriječiti da odu u provinciju. A tko bi zadržao rad-ništvo da ne pođe za većom pla-ćom prema Turopolju, Zelini ili Jasci. Štoviše, ondje bi se mogla očekivati i viša kvaliteta života, jeftinije komunalije, manji pri-rez, život u zelenilu, s vrtom…

U gradu posljednjih godina ni nemamo klasičnog radništva

Trećina hrvatskog poduzetništva

Na burzu 67,1 posto novih dolazi s drugog posla

U gradu je oko 420.000 zapo-slenih ili oko 27 posto zapo-slenih u Hrvatskoj. Poduzet-nika je oko 30.000, tj. 33 po-sto u odnosu na Hrvatsku, a broj zaposlenih u poduzetniš-tvu je 39 posto u odnosu na hrvatsko poduzetništvo. U Za-grebu se ostvaruje pola uku-pnog hrvatskog prihoda i 36 posto ukupnog izvoza. Inače, u ožujku se iz evidencije ne-zaposlenih Zavoda za zapo-šljavanje u Zagrebu zaposli-lo 1939 osoba, 33,3 posto vi-še nego u veljači.

U Zavodu za zapošljavanje u ožujku je nešto smanjeno pri-javljivanje nezaposlenih oso-ba (4742), dakle 1,5 posto ma-nje nego u veljači, ali 24,2 po-sto više nego u ožujku 2009. godine. Od ukupnog broja novoprijavljenih osoba 46,5 posto su žene, a 67,1 posto je onih koji su negdje radili i ve-ćinom su dobili otkaz. Najviše novoprijavljenih osoba u ožuj-ku 2010. godine došlo je iz tr-govine i popravka motornih vozila i motocikala, zatim iz prerađivačke industrije i gra-đevinarstva, a ima i konoba-ra, kuhara...

Zbogom industriji, stiEuropsko okruženje traži usklađivanje našeg Zakona o radu s njegovim, a dok se cijene hrane i komunalija usklađuju s europskima, za radničke plaće europske činovnike nije briga

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

U gradu posljednjih godina ni nemamo klasičnog radništva

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

9470Prema sindikalnim poda-cima, uništavanjem Tvor-nice metalnog namje-štaja Jadran bez posla je ostalo 260 radnika, Pr-vomajske 3500 radnika, Tvornice autobusa Za-greb 1200 radnika, Tvor-nice posuđa Gorica 860 radnika, Jedinstva 1200 radnika, Tvornice baterija Croatia 830 radnika, TOP Kerestinca 800 radnika,

Bratstva 620 radnika i Sintala 200 radnika - uku-pno 9470 radnika

8,9%Među nezaposleni-ma je 8,9 posto hrvat-skih branitelja i 52,2 že-na, a 31,2 posto neza-poslenih osoba u dobi je od 50 i više godina. Iz evidencije nezapo-slenih u ožujku brisale su se 1903 osobe zbog

raznih razloga, najčešće zbog neredovitog jav-ljanja Zavodu ili odlaska u mirovinu

17.534Prema podacima iz ožujka, čak 17.534 ne-zaposlene osobe do-bivaju novčanu nakna-du, što je osam posto više nego mjesec pri-je, a čak 44,9 posto vi-še nego prošle godine.

Grad Zagreb u svom programu ima radioni-ce za aktivno traženje posla za 26.018 osoba te javne radove za 1935 nezaposlenih

105Za ovu je godinu u Za-grebu osigurano 105 milijuna kuna u svrhu potpora za očuvanje radnih mjesta. Zahtje-vi se podnose do konca

Temu o radnicima komentirajte na

www.online-zagreb.hr

5tema broja4. svibnja 2010.zagreb.hr

žu stranci

koje bi se tramvajem u pola šest vozilo prema svom poduzeću, a u dva sata napuštalo tvornič-ki krug. Baš se ovih prvosvibanj-skih dana neki sindikati prisje-ćaju metalaca koji su ostali bez posla gašenjem starih dobrih poduzeća poput Prvomajske, Tvornice posuđa Gorica, Jedin-stva, Bratstva… i palili su svije-će na mjestima tih tvornica, što je simbolika svršetka jednog raz-doblja.Rekli bismo da više nije vrijeme za radnike, živi se sve te-že jer europsko okruženje traži

usklađivanje našeg Zakona o radu s njegovim, sve su manja radničkih prava, a dok se cijene hrane i komunalija usklađuju s europskima, za radničke plaće u Zagrebu europske činovnike nije briga. Jedino što nam mož-da korisno stiže iz Europe jesu agencije koje posreduju u traže-nju novog posla. U Zagrebu ima i dosta stranih lovaca na glave, na primjer Trenkwalder, Adecco i Decra, a kvaka je samo u tome da od budućeg poslodavca ne očekujete med i mlijeko.

lipnja ove godine. Prosječna zagrebač-ka neto plaća na po-četku ove godine bi-la je 6119 kuna, ali je umanjena za krizni porez

1962U ožujku su poslo-davci tražili 1962 djelatnika za različi-ta područja, što je smanjenje od 10-ak

posto u odnosu na veljaču i 20-ak po-sto u odnosu na la-ni. Najviše radnih mjesta trenutačno je u trgovini. U ožuj-ku se zaposlilo pre-ko burze 1939 radni-ka, tj. 33 posto više nego u veljači ove godine

420.000U gradu je oko 420.000 zaposlenih

ili oko 27 posto za-poslenih u Hrvatskoj. Poduzetnika ima 30.000, tj. 33 posto u odnosu na cijelu Hrvatsku. Nestali su gradski mastodon-ti poput Prvomajske, Jedinstva i Tvornice autobusa, ali je za-pošljavalo mnoštvo malih privatnih tvrtki pa je prosječna sto-pa nezaposlenosti mnogo niža od dr-žavnog prosjeka.

Jelušić: Izravno potičemo razvitak industrije

- Kao socijaldemo-krat zalažem se za sve što je potrebno učiniti za bolji život radnika i svih koji ži-ve od svog rada. Tre-ba radu vratiti digni-tet, rad nagrađivati, pošteno platiti, ali se i obračunavati s ne-radom i neodgovor-nošću - kazao nam je zamjenik gradonačel-nika Ivo Jelušić. - Da bi se moglo živjeti od svog rada, treba omogućiti svim mjerama, pa i gradskom politi-kom, da bude što više rada i radnika, što više zaposlenih, prije sve-ga u gospodarstvu. Na tom tragu SDP-ova vlast u Zagrebu prije nekoliko godina, u čemu sam i osobno sudjelovao, pridonijela je poduzetničkim pothvatima u industriji i proizvodnji. Na primjer, oslobodili smo ih 50 posto plaćanja komunalnih doprinosa za gradnju proizvodnog objekta. Tako izravno potičemo razvitak in-dustrije u gradu Zagrebu.

Radnici na Jelačićevu trgu: Preuzmimo tvornice

- Kažu da nas je malo, ali po-znato je da je 300 ljudi zausta-vilo perzijsku vojsku - grmio je Krešimir Sever, jedan od najže-šćih govornika na Jelačićevu tr-gu, pred tristotinjak sindikalnih prosvjednika.

Transparentima s porukom “Ili bolje, ili dolje” dali su do znanja da su samo prethodni-ca masovnih borbi za poštiva-nje kolektivnih ugovora, zau-stavljanje divljega kapitalizma itd.

Josip Dević stigao je iz Ivani-ća kao predstavnik naftaškog sindikata:

- Premda nas je ovdje malo, očekujem da ćemo barem ma-lo uzdrmati javnost, da shvati kako neke stvari treba mijenja-ti - rekao nam je.

Građanima su se dijelili leci s porukama “Okupirati tvorni-ce, blokirati fakultete” i “Orga-nizirajmo otpor”. Većina je bila obučena u crvene majice s nat-pisom “Zajedno smo jači”. (jr)

Od 2004. godine stalan rast zapošljavanja U Zagrebu ukupan broj zapo-slenih od 2004. stalno raste što se tiče tvrtki i ustanova, dok ponešto stagnira u obrtu, bilo da su vlasnici obrta ili za-poslenici. No, pritom drastič-no pada broj poljoprivredni-ka. Do recesije smo imali trend smanjivanja nezaposlenosti.

Prosječna neto plaća u Zagre-bu na početku ove godine bi-la je 6119 kuna, ali umanjena za krizni porez. Bila je oko 2,1 po-sto niža nego za prosinac proš-le godine, ali je pad zabilježen i u odnosu na početak 2009., i to 1,1 posto. Najniže su neto

plaće bile u proizvodnji odjeće - 3107 kuna. Na drugoj strani, najveći su prosjeci postignuti na dvama poslovima - savje-tovanje u vezi s upravljanjem sa 13.673 kune i promidžba (re-klama i propaganda) i istraži-vanje tržišta sa 11.053 kune.

Prosjek plaća u gradu polako se smanjuje

6 4. svibnja 2010.zagreb.hraktualno

Dobro je što će se razvijati specijalističke grane

Na vodstvima bolnica bit će kako će se štedjeti

Milan Bandić: Još službeno nismo dobili prijedlog

Vlado Jukić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče: - Dobra strana najavljene reforme nije što će se, primjerice, puno uštedjeti - neznatne su uštede jednog ravnatelja ili sestre manje! - nego je dobro što će se razvijati specijalističke grane. Istovreme-no treba paziti da pripojene bolnice ne bi krenule prema zapuštenosti.

Mladen Bušić, ravnatelj KB Sveti Duh:- Na rukovodstvima bolnica, koje najbo-lje poznaju stanje u njima, bit će da odlu-če kako će se štedjeti i pružati još bolje usluge... Primjerice, mi se bavimo akut-nim plućnim bolestima, a nama pripoje-ne bolnice kroničnima pa je logična uje-dinjena hitna služba.

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba:- Teško mi je komentirati jer ni ja ni pročel-nik za zdravstvo Zvonimir Šostar oficijelno nismo dobili nikakav prijedlog. Mogu samo reći da u načelu podupirem svaku reformu koja je na tragu racionalizacije i ušteda, ali istovremeno i da donosi bolju uslugu na-šim sugrađanima.

Šesnaest minus deset = 400 miPretvaranjem 16 bolnica u šest centara izvrsnosti Ministarstvo planira uštedjeti 400 milijuna kuna, no mnogima računica 370.000 osoba izgubiti pravo na besplatno dopunsko osiguranje

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Zagreb bi sredinom srpnja mo-gao dobiti šest centara izvrsno-sti u zamjenu za dosadašnjih 16 bolnica. Tim spajanjem pa, me-đu ostalim, smanjenjem uprava i administracije, racionalizaci-jom troškova tehničkog osoblja, objedinjenjem javne nabave - naše bi zdravstvo trebalo u idu-ćih pet godina uštedjeti 400 mi-lijuna kuna! Najzvučniji su to di-jelovi “Reforme za više zdravlja”, a u sklopu gospodarskih mje-ra. Da ćemo dobro štedjeti i bi-ti zdraviji - ne vjeruju ni najveći optimisti, ali ministar zdravstva Darko Milinović misli da nema mjesta nikakvoj sumnji.

- Ujedinjenjem bolnica stvara-mo centre izvrsnosti zbog kon-centracije resursa - ljudi, znanja, opreme. Kategorizirat ćemo ih. Definirat ćemo što će se u kojoj razvijati i koju opremu nabavlja-ti…Stvorit ćemo centralnu jedi-nicu za naručivanje, a svime ti-me i smanjiti liste čekanja - na-javljuje ministar.

Pitamo u bolnicama kako će se i koliko smanjiti liste čekanja prema predstavljenom mode-lu. Slijeganje ramenima. Dodaj-mo toj slici i ukidanje prava na

besplatno dopunsko osiguranje za 370.000 osoba, ukidanje šest hitnih medicinskih punktova i uvođenje zajedničke javne na-bave, primjerice, za lijekove ko-ja znači dugotrajne postupke - pa nam je jasno zašto je jezičac na vagi s popisom negativnosti sve izraženiji.

- Nismo mi otkrili toplu vo-du, nego se poslužili formulom uspješno provedene zdravstve-ne reforme u Austriji - ističu u Ministarstvu, a onda nas zasipa-ju i brojkama .

Između 7,5 i 13,5 mi-lijuna kuna uštedjet ćemo samo time što ćemo broj članova upra-ve sa 162 sve-sti na 52 člana. Možemo zapo-sliti i platiti više od 70 novih liječ-nika ili čak 150 me-dicinskih sestara sa-mo novcem od ušteda na plaćama ravnatelja i uprava. Ad-ministrativno osoblje, prirodnim odljevom, smanjit će se do 30 posto u roku od pet godina, što će ušparati idućih 30 milijuna ku-na. Moguća ušteda, prema pro-cjenama, prakticiranjem objedi-njene javne nabave mogla bi biti

Moguća ušteda prakticiranjem objedinjene javne nabave Psihijatrijska bolnica Vrapče

oko 170 milijuna ku-na. Naime, ukupna vri-

jednost lijekova i medicin-skih potrošnih materijala u za-grebačkim bolnicama danas je 1,7 milijarde kuna. Službe po-put čišćenja i pranja rublja ubu-duće ne bi bile u sklopu bolnica, nego bi se putem javne nabave tražili najpovoljniji izvršitelji. Ra-cionalizacija troškova tehničkog

osoblja u razdoblju od godinu dana, pretpostavlja se, donije-la bi sto milijuna kuna. Do kra-ja godine, najavljuje se, dobit ćemo i e-zdravstvene knjižice. To će značiti kraj papirnatoj eri uputnica i recepata jer će u čipu te nove iskaznice biti upisani svi podaci o bolesniku.

Hoće li bolnice mijenjati ime i koje će se spojiti? KBC Zagreb i

Tekst o reformi zdravstva

komentirajte na

www.online-zagreb.hr

74. svibnja 2010.zagreb.hr aktualno

Ivo Josipović: Građani strahuju da će biti zakinuti

Nema nikakve logike u spajanjima bolnica

Robert Ćibarić: Što kad se spoje Vrapče i Jankomir?

Ivo Josipović, hrvatski predsjednik:- Moram još detaljno proučiti mjere ušte-da u zdravstvu. Osluškujem građane, a oni strahuju da će biti zakinuti. Moja je dužnost paziti da se ne dogodi ništa na njihovu štetu pa ću se zato vrlo detaljno pozabaviti tim pitanjem.

Spomenka Avberšek, Samostalni sindi-kat zdravstva: - Kad je završila prezentaci-ja programa, uzviknula sam “To je to!” Ka-snije sam slagala kockice i shvatila da to nije to. Nema nikakve logike u spajanjima bolnicima ni pokazatelja o uštedama. Što znači nekoliko ravnatelja manje, pa oni se sad vraćaju na svoje osnovne ugovore?

Robert Ćibarić, predsjednik Sindikata zapo-slenih u zdravstvu: - Gledamo, čitamo, ali ne znamo gdje bi se moglo uštedjeti. Zaposle-nicima u zdravstvu ne bi se ništa mijenjalo, ali ne znam što bi bilo sa sadašnjim ustano-vama. Primjerice, Bolnica Vrapče dosegnu-la je europski nivo, Jankomir krenuo napri-jed, a što kad se spoje?

lijunane štima, tim više što će čak

mogla bi biti oko 170 milijuna kuna -

Kliničku bolnicu Sveti Duh činit će i dječja bolnica Srebrnjak, specijalna bolnica za plućne bolesti Rockefellerova i specijalna bolnica za zaštitu djece Goljak

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Klinika za plućne bolesti Jorda-novac radit će pod imenom KBC Zagreb. Sveučilišnu bolnicu Se-stre milosrdnice činit će KB Se-stre milosrdnice, Klinika za tu-more, Klinika za dječje bole-sti i Klinika za traumatologiju. KB Merkur i Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac bit će KB Merkur. Kliničku bolnicu Sveti Duh činit će KB Sveti Duh, dječja bolnica

Srebrnjak, specijalna bolnica za plućne bolesti Rockefellero-va i specijalna bolnica za zaštitu djece Goljak. Psihijatrijska bolni-ca Vrapče zajednički je naziv za Psihijatrijsku bolnicu Vrapče te bolnice Sveti Ivan i za psihijatriju djece i mladeži Kukuljevićeva.

Jedino se KB Dubravi neće nit-ko pridruživati pa ostaje djelova-ti pod tim nazivom.

U sedmoj bolnici sve dječje bolnice?

Uz manje utrošenog novca, viša ra-zina zdravstvene usluge - ideal je koji svatko podržava. Ipak, kad je u pitanju provedba nove zdravstve-ne reforme, u našem gradu postoji mnogo ALI. Tako ravnatelj Psihija-trijske bolnice Vrapče Vlado Jukić nije zadovoljan što se uoči stvara-nja projekta i njegova prihvaćanja nije razgovaralo s vlasnikom Bolni-ce - Gradom Zagrebom - o tome kako reforme provesti.- Spajanje Vrapča i Jankomira logi-čan je povratak na staro. Sad bi se globalno moglo planirati da Vrap-če bude hitni prijam cijelog Zagreba za psihija-trijske pacijente, dok bi se druge bolnice posveti-le svojoj, da tako kažem, biranoj klijenteli. Tako bi se u bolnici Sestara milosrdnica moglo, primjeri-ce, raditi samo s pacijentima koji imaju problema s alkoholizmom ili drogama. Oni pak najteži i “naj-dublji” psihijatrijski slučajevi bili bi potpuno prepu-šteni Vrapču. To bi nadalje otvorilo vrata razvoju specijaliziranih grana. Kod nas bi u Bolnici to mo-gla biti prevažna psihogerijatrija, koja je dosad, či-ni mi se, bila jako zanemarena. To govorim iz isku-stva jer, iako na neki način nismo dužni, ali radi-mo to iz tradicije i zbog ljubavi prema čovjeku, primamo na skrb hospicijske slučajeve. Danas je u

Vrapču 90 psihogerijatrijskih kreveta, od toga je tri-desetak hospicijske naravi. No, to zahtijeva druga-čiji tretman jer zabrinjavaju brojke da nam je samo prošli mjesec umrlo više od 20 takvih pacijenata. Vrlo nesretnim smatram fuziju s našom bolnicom dječje psihijatrije iz Kukuljevićeve. Odrasli i djeca s psihičkim teškoćama moraju se liječiti odvojeno! Zato naglašavam da bi tim okupljen oko ministra zdravstva, Gradski ured za zdravstvo, Grad, skup-štinski Odbor za zdravstvo i Gradska skupština tre-bali razmišljati da se formira tzv. sedma bolnica u kojoj bi bile okupljene sve dječje bolnice - Klaiće-va, Kukuljevićeva, Goljak i Srebrnjak - smatra rav-natelj Vlado Jukić.

8 4. svibnja 2010.zagreb.hrproljetno čišćenje grada

Nakon vikenda puno posla oko noćnih klubova

Sve manje olupina na javnim parkiralištima

Poslije zime ima puno udarnih rupa

Kradu se rešetke i poklopci šahtova

Djelatnici Čistoće i Zrinjevca puno posla imaju oko noćnih klubova. Nakon svakog burnog vikenda u klubovima radnici puno posla imaju oko Močva-re, Gjure, Sokola, oko Importa-nne centra - popravljaju klupe, čiste koševe za smeće…

U akciji “Slušamo građane 24 sata” sudjeluje i Zagrebpar-king, a uklanja neregistrirane automobile s javnih gradskih parkirališta. Takvih je olupina svake godine sve manje. Pro-blem su i automobili parkirani na zelenim površinama.

Djelatnici Zagrebačkih cesta nakon snježne sezone u kojoj je bilo dosta posla sada krpa-ju udarne rupe. Zima i solika uništili su asfalt, pa ima dosta oštećenja. Osim rupa, poprav-ljaju se i rubnjaci te dotrajali prometni znakovi.

Radnicima Vodoopskrbe i od-vodnje zadatak je i sanirati cure-nje vode na javnim površinama, kao što je bilo u Jandrićevoj ulici, nakon otuđenja poklopaca i re-šetaka na kanalima vodoopskr-be i odvodnje, postavljanje no-vih, odštopavanje slivnika i sl.

Laščinski Borovec - Ljudi zovu da bi se uklonile grane kako ne bi oštetile crijep ili prozore

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Za ljepši Zagreb 100 milijunaGrađani najviše zovu zbog orezivanja granja koje se s javne gradske prometnice proteže do prozora ili krovova kuća

Za šestu akciju čišćenja gra-da “Za ljepši Zagreb” iz grad-skog proračuna izdvojeno je oko sto milijuna kuna. U akciji sudjeluje 350 čistača, a odmah nakon njih najaktivniji su dje-latnici Zrinjevca. Od 7. travnja do 21. travnja imali su 102 in-tervencije, a najviše u Gradskoj četvrti Trešnjevka - jug, čak 11, potom u četvrti Novi Zagreb - istok, 10, a u Stenjevcu devet intervencija. Najmanje izlaza-ka na teren, po tri, bilo je u če-tvrtima Črnomerec, Podsused-Vrapče i Sesvete.

Poslovi koje su obavili djelat-nici Zrinjevca odnose se na sa-naciju travnjaka, odvoz granja, sadnju grmlja i ružičnjaka. Gra-đani najviše zovu zbog oreziva-nja granja koje se s javne grad-ske prometnice proteže do pro-zora ili krovova kuća.

- Ljudi zovu da bi se uklonile grane kako ne bi oštetile crijep ili prozore - govori tehnički di-rektor podružnice Zrinjevac Ju-re Leko. - Dosta dojava imamo zbog dječjih igrališta i zamje-ne dotrajalih klupa i vrtne opre-me. Dječja igrališta naši djelat-nici obilaze jednom tjedno, a čim primijete oštećenja, odmah ih popravljaju. U Biankinijevoj i

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Vojnovićevoj sadili smo živicu, a tu su građani posebno ogorčeni na vlasnike pasa koji ne čiste iza svojih ljubimaca. Na potezu Gos-podska - Bolnička ulica postavi-li smo znakove zabrane za pse. No, napominjem da pražnjenje kanti za pse obavljaju djelatnici Čistoće - dodaje Leko.

Uskoro čitači pasjih mikročipova

Načelnik Komunalnog redar-stva Goran Bošnjak ističe da Zagreb namjerava postavi-ti 300 kanti za pseći izmet, a dosad ih postavljeno 180 na različitim lokacijama. Pripre-ma se veliki pilot-projekt u ko-jem će se pomoću softverskog uređaja moći očitavati mirko-čip na psu da bi se saznalo ime

vlasnika. U tom slučaju lakše će se kažnjavati vlasnici pasa ko-ji ne poštuju propise, pa više u pratnji komunalnog redara neće morati ići policija. Lani su redari napisali 300 prekršajnih prijava protiv nesavjesnih vla-snika pasa. Uvođenjem novog uređaja sigurno ćemo biti efi-kasniji, ističe Bošnjak.

94. svibnja 2010.zagreb.hr proljetno čišćenje grada

Čak 28 posto otpada manje

Skupljači sekundarnih sirovi-na, ali sve više i ljudi pogođeni krizom koji kopaju po smeću u potrazi za pet i staklenom am-balažom Čistoći otežavaju rad.

Naime, po gradu ima sve više razbijenih zelenih, plavih i žutih kontejnera.

Skupljači provaljuju u njih, a nakon što nađu boce ili papir,

sve ostave razbacano. Upozo-ravaju se građani da glomazni otpad ne iznose ispred zgrada tjednima prije nego što Čistoća krene u redovitu akciju odvoza, dvaput godišnje.

Problem je u tome što dolaze Romi, koji rastavljaju i razvlače taj otpad naokolo, ističe tehnič-ki direktor Čistoće Pintarić.Stanovnici Botinca svakodnevno “uživaju” u smradu više desetaka tona smeća

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Dosad je u sklopu akcije “Slušamo građane 24 sata - za ljepši Zagreb” očišćeno 85 posto gradskih površina, uklonjeno 168 divljih deponija i odstranjeno 4668 prostornih metara smeća

Veliko proljetno pospremanje grada, koje se ove godine pro-vodi punih 40 dana, od 6. trav-nja do 16. svibnja, dalo je prve neslužbene rezultate. Na sredi-ni trajanja akcije “Slušamo gra-đane 24 sata - za ljepši Zagreb” saznajemo da je besplatni tele-fon neprestano zvonio i dosad je zaprimljeno 300 dojava o od-bačenom otpadu.

Tehnički direktor Čistoće Bran-ko Pintarić napominje da je uklonjeno 168 divljih deponija, a odstranjeno je s ulica, trgova,

livada i napuštenih parcela oko 4668 prostornih metara sme-ća. Dosad je očišćeno 85 po-sto gradskih površina. Čišćenje je počelo od Trga bana Jelačića i širi se u koncentričnim krugo-vima prema periferiji. Ostala su prigradska naselja i manje, spo-redne ulice, a ove se godine či-šćenje prvi put proširilo na Kaši-nu i Hrvatski Leskovac.

- Danas se više ne može reći koji je kvart najprljaviji, jer se lju-di znatno više brinu o okolini u kojoj žive. Nekad su Gornja i Do-nja Dubrava bile, da tako kaže-mo, najprljavije. No, danas je slika sasvim obratna. Gornja Dubrava

je vjerojatno jedan od najured-nijih i najčišćih kvartova - ističe Pintarić. - Recesija i kriza utjeca-le su, ne biste vjerovali, i na koli-čine smeća. Ljudi manje troše pa ima i manje otpada. Pokazatelji govore da je 2009. bilo 10 posto manje otpada nego godinu dana prije. Ove pak godine ima 28 po-sto manje smeća nego lani.

Građani još mogu prijaviti ne-propisno odloženo smeća na jav-no-prometnim površinama, ako primijete oštećene posude za ko-munalni otpad i primarnu reci-klažu te oštećene košarica za ot-pad, na besplatni telefon 060-110-110.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Smeće na Laščinskoj cesti kod ulaza na groblje Mirogoj

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Naplate odvoz smeća, a istresu ga uz cestu

Iz Oporovečke ulice uklonje-no je 10 metara kubnih sme-ća s divljeg smetlišta. Upravo divlji deponiji Čistoći su najve-ći problem - samo što ih oči-sti, za nekoliko dana ili sati po-novno se na istom mjestu po-činje gomilati otpad. Postoje saznanja da to rade ljudi koji oglašavaju jeftino čišćenje ku-ća i dvorišta. Ako ih netko po-zove, oni dolaze s kamionom i za samo 100-200 kuna odvo-ze vaše smeće, šutu, namještaj i sve ostalo. No, problem na-stane kad taj otpad, umjesto na Jakuševcu, ostave negdje uz cestu, na divljem odlaga-lištu. Tako više zarađuju, jer se odlaganje smeća na Jakušev-cu naplaćuje 400 kuna za to-nu bez PDV-a.

Nemojte iznositi krupni otpad prije vremena

MirkoMislim da bi grad mogao bi-ti i čišći jer tre-bao bi pono-

sno nositi titulu lijepog bijelog Zagreba. No, i građani trebaju poraditi na svom ponašanju

DragoČišćenja nikad dosta, tek što nešto očiste, čistači mogu

krenuti ispočetka. Pa mi smo milijunski grad. No, dajem nam ocjenu vrlo dobar

GogaNije baš petica, no dosta sam zadovoljna či-stoćom u gra-

du. Pohvaljujem akciju “Za ljep-ši Zagreb”

DanicaMoja je ocjena vrlo dobar na tablici od je-dan do pet. Mi-

slim da Zrinjevac radi jako do-bro, no malo mi smeta pse-ći izmet

AnuškaNisam zado-voljna grad-skom ured-nošću, dajem

ocjenu dva, dovoljan. Sviđa mi se što su stanari sami počeli ispred zgrada držati red

MarioZadovoljan sam čistoćom i urednošću gradskih ulica.

U gradu ima puno većih pro-blema od smeća

AnketaPrijavite nepropisno odloženo smeće na

besplatni telefon 060-110-110

10 događaji 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Zoološkim vrtom godišnje pro-đe oko 400 tisuća posjetitelja iz zemlje i inozemstva. Ove godi-ne, 27. lipnja, ZOO vrt slavi 85. rođendan, a nedavno je dobio prestižnu nagradu Europskog udruženja ZOO vrtova (EAZA) za kampanju “Godina europ-skih zvijeri”. Zar to nisu dovoljni

razlozi kandidature te ustano-ve za Nagradu grada Zagreba? - pita potpredsjednica Gradske Skupštine Tatjana Holjevac. - Na Odboru za javna priznanja ta će ustanova dobiti moju potporu. Zauzimam se za to da uspješan tim ljudi, koji dobro radi svoj po-sao na radost svih nas, dobije za-služeno priznanje.

- Zaokružujući 85. obljetni-cu rada Zoološki vrt zacrtao je

nove smjernice rada i razvoja, jer su promijenjeni mnogi stan-dardi držanja životinja, eduka-cije, brige i zaštite okoliša. Ovih dana završavamo razvojni plan koji ćemo za mjesec dana pre-zentirati široj javnosti. Razmi-šljamo i o traženju dodatne po-vršine za ZOO. Tako bismo bi-li u europskim tokovima, gdje prosječni zoološki vrt ima 20 do 40 hektara, a naš se prosti-re na sedam. Upravo to ogra-ničava naš daljnji razvoj - isti-če Davorka Maljković, ravnate-ljica ZOO-a.

Zoološki vrt priprema još jednu edukacijsku radionicu - “Svjetski dan ptica selica” 8. i 9. svibnja - kad će se mlade rode i čaplje puštati u prirodni ambi-jent Lonjskog polja.

I Dumovec, sklonište za napu-štene životinje, ulazi u novu fa-zu razvoja. U planu je prošire-nje kapaciteta, osim za pse, i za druge napuštene životinje kao što su zečevi i kornjače. U pri-premi je i karantena za ranjene mačke te nabava još jednog vo-zila za zbrinjavanje životinja.

Tržnice Zagreb ne podižu cijene

Dani cvijeća do 10. svibnja

Svi koji unajmljuju štandove, klupe i lokale od Zagrebačkih tržnica zasad ne moraju stra-hovati da će im najam posku-pjeti. Kako nam je rekao teh-nički direktor Tržnica Zagreb Miroslav Pupić Bakrač, tržnice samovoljno ne mogu promi-jeniti cijene. Odluku o posku-pljenju donosi Grad, a takve odluke barem zasad nema. Najam klupe po četvornom metru stoji 250 kuna, a lokala oko 440 kuna. Cijene se formi-raju ovisno o zoni. (sk)

Gradski ured za poljoprivredu u suradnji sa Zagrebačkom žu-panijom šesti put je organiza-tor manifestacije Dani cvijeća u Zagrebu. Do 10. svibnja na Trgu kralja Tomislava te okreti-štima tramvaja na Črnomercu, u Dubravi i na Savskom mo-stu mogu se kupiti balkonsko i kućno cvijeće te bilje po pri-godnim cijenama. Za deset kuna može se dobiti duplu pelargoniju ili mirisne klinče-ke, surfinija ima već od četiri kune, začinsko je bilje po de-set, a grmići hortenzija po 60 kuna. (dkb)

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

ZOO-u treba još prostoraZoološki vrt u lipnju slavi 85. rođendan, ima velike razvojne planove, a Tatjana Holjevac, potpredsjednica Skupštine, podržava njegovu kandidaturu za Nagradu grada Zagreba

I Dumovec, sklonište za napuštene životinje, ulazi u novu fazu razvoja

Zoološkim vrtom godišnje prođe oko 400 tisuća posjetitelja iz zemlje i inozemstva

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

11događaji4. svibnja 2010.zagreb.hr

12 gradom, gradom 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Englezi na stadionu kao u kazalištu

Svaki huligan nakon nedjela mora u ćuzu

Neće manjina ugrožavati većinu

Gradonačelnik je u bolni-ci posjetio mladog poli-cajca Kristijana Troktera, oca troje djece i uzornog djelatnika.- Ovo je točka na i, kap koja je prelila čašu. Od sutra mo-ra biti sve drukčije. Englezi su bili najgori, a sad, nakon drakonskih kazni, na uta-kmici sjede kao u kazalištu - rekao je tom prigodom.

Kakve su to drakonske mjere? - pitali su novinari gradonačelnika.- Svakoga tko počini huligan-sko djelo neka otpeljaju u ću-zu. Ja sam tinte i tinte potrošio pišući isprike zbog huliganstva navijača. Više tako neće biti. Znam da će policija, resorna ministarstva i premijerka uči-niti sve da se problem riješi.

Kome graditi kad ne možemo sačuvati ni ono što imamo? - zapitao se gradonačelnik na početku press-konferencije, a na pitanje novinara hoće li zbog barbarskih ispada do-ći u pitanje gradnja stadiona, rekao je: - Neće 200-300 ljudi maltretirati cijeli grad. Stadion je potreban i klubu i nama.

Huligane sa stadionaDosta je sramoćenja sporta, ugrožavanja života i uništavanja imovine. Huliganske ispade treba tretirati kao teško ugrožavanje javne sigurnosti - rekao je gradonačelnik Milan Bandić

Ovako je bilo 2000. u Milanu, a sve je počelo u Bergamu 1990., Grazu 1993., Auxerreu 1994., Zürichu 1997...

- Pozivam sve institucije naše države, od Vlade do policije, da odmah učine sve da bi se stvori-le pretpostavke za kazneno go-njenje huliganskih ispada i da se to kazneno djelo tretira kao teško ugrožavanje javne sigur-nosti - zavapio je gradonačelnik Milan Bandić na konferenciji za novinare u povodu huliganskih

ispada nakon derbija Dinamo-Hajduk.

Mladi policajac ostao je bez oka, deseci su ranjenih, unište-na je imovina. Osuđujući pona-šanje navijača, naglasio je ka-ko je došlo vrijeme da se ka-že dosta sramoćenju sporta, ugrožavanju života i uništava-nju imovine.

Novinarima je pokazao foto-grafiju oca koji s djevojčicom u naručju bježi od huligana.

- Tužan sam zbog te fotogra-fije, a govori više od tisuću rije-či. Tužan sam jer sam gledao ka-ko gore stolci koje smo svi plaća-li po 20-ak eura. To nije Zagreb, to nisu Zagrepčani - zaključio je Bandić.

Na prijedlog novinara da se BBB-ima oduzmu prostori ili umanje sredstva, gradonačel-nik je rekao da je to jeftin štos, jer za huliganstvo moraju od-govarati oni koji su ga počinili.

Nisu svi navijači istiGradonačelnik je nagla-sio da nisu svi navijači isti. Oni pravi stide se ovih dru-gih i umorni su od barbar-stva kao i svi pošteni građa-ni Zagreba. Zato je pozvao sve klubove i sportsku jav-nost da osude svako nepri-mjereno ponašanje navija-ča, da nam desperadosi ne bi uništili sport i civilizirane standarde.- Mora doći vrijeme kad će ljudi slobodno s djecom ili unucima doći na tekmu - rekao je Bandić.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

13gradom, gradom4. svibnja 2010.zagreb.hr

Dojila bebu kad je grunulo...Bandić: Petnaest je godina prošlo otkad su srpski barbari raketirali Zagreb. Šestero je naših sugrađana ostavilo svoj život i moja je poruka kratka - mržnja razara i ubija, oprost je smiraj duše, a zaborav gubitak identiteta

- Moj suprug poginuo je tu pre-ko puta, u Staroj Vlaškoj. Ja sam bila doma, imala sam malu be-bu. Sin mi je bio na prsima kad sam čula da je grunulo. Poslije su mi došli javiti… Ne mogu više pričati o tomu - s tugom se sjeća gospođa Irena Krhen kako je po-četkom svibnja 1995. čula za po-gibiju supruga Stjepana, koji je

stradao u Staroj Vlaškoj od čet-ničkih zvončića.

Skupa s ostalim stradalnicima i članovima Udruge civilnih stra-dalnika Domovinskog rata, po-hodila je Trg svibanjskih žrtava 1995., da bi odala počast na mje-stu gdje je spomen-ploča za še-stero poginulih i 205 ranjenih, kada su pobunjeni Srbi s Banovi-ne 2. i 3. svibnja 1995. kazetnim bombama gađali Zagreb.

Svibanjskim je žrtvama

gradonačelnik Milan Bandić, u društvu načelnika Odjela za bra-nitelje i invalide Domovinskog rata Miodraga Deme i pročelnika ureda gradonačelnika Mire Lace, zapalio svijeću i položio vijenac. Vijence je položilo i dvadesetak predstavnika Udruge civilnih stra-dalnika Domovinskog rata, me-đu kojima su uglavnom bili stra-dalnici ili rodbina stradalih na za-grebačkih ulicama, a potom su svi skupa izmolili Očenaš. Nakon

dirljivih trenutaka gradonačelnik Bandić izjavio je za naš list:

- Petnaest je godina prošlo ot-kad su srpski teroristi i barbari raketirali grad Zagreb. Šestero je naših sugrađana, civila, osta-vilo svoj život na zagrebačkim ulicama, a 205 ih je bilo ranjenih, od toga 40 teško. Moja je poru-ka kratka - mržnja razara i ubija, oprost je smiraj duše, a zaborav gubitak identiteta - poručio je gradonačelnik.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Vijence je položilo i dvadesetak predstavnika Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rataZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

Gađali Dječju bolnicu, Dramsku akademiju...

Drugog svibnja 1995. srp-ski su teroristi gađali sre-dište Zagreba, za osvetu za akciju Bljesak, a napad je počeo oko 10.30 sati ra-ketnim sustavom orkan. Gađane su Dječja bolni-ca u Klaićevoj, Akademi-ja dramskih umjetnosti te drugi civilni ciljevi. Napad je ponovljen i sutradan, a poginulo je šest civila i ra-njeno 205. Puno zvonči-ća palo je pokraj križanja Vlaške i Draškovićeve ulice pa to mjesto, na prijedlog gradskog HSP-a, od 2007. nosi naziv Trg svibanjskih žrtava 1995.

Čekali tramvaj, dočekali geler u Draškovićevoj

Stradao u Dječjoj bolnici u Klaićevoj

Ljudi uopće nisu dobro informirani

Stradala kada je luna pala na Lučko

- U Draškovićevoj smo čeka-li tramvaj, a onda smo čuli grmljavinu i mog je supruga Karla pogodio geler. Sad je in-valid. Iako se invalidi teško za-pošljavaju, dobio je posao jer je jedan čovjek bio obziran - rekla nam je Irena Šporčić.

Zvonka Bakulu zvončić je pogo-dio u Dječjoj bolnici:- Eto, prošlo je 15 godina. Kad bismo to zaboravili, zaboravili bismo svoju povijest. Baš nema-mo status kakav se obećavao, da ćemo za invalidnost dobivati naknadu - kaže Bakula.

- Ljudi uopće nisu dobro infor-mirani o tomu što se zapravo zbivalo. Mi smo se u prvo vri-jeme borili za dobivanje ne-kakvih osnovnih prava. Nešto smo dobili, ali to je sve daleko od onoga što bi realno trebalo - kaže Biserka Marchioli.

Manuela Rebrović, članica Udru-ge civilnih stradalnika Domovin-skog rata, došla je na Trg svibanj-skih žrtava zapaliti svijeću.- Ja sam stradala 1993. kad je lu-na pala na Lučko, i to kao civil u privatnoj kući. Suosjećam sa svim stradalnicima.

14 gradom, gradom 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Upisi u vrtiće od 3. do 14. svibnja Zahtjevi za upis djece u vrtiće primat će se od 3. do 14. svib-nja, kao i zahtjevi za upis djece u programe predškolskog od-goja i naobrazbe i za redovite i za posebne programe. Roditelji prema mjestu stanovanja dječ-jem vrtiću dostavljaju zahtjev za upis, rodni list, potvrdu o mje-stu prebivališta i potvrdu o rad-nom statusu.

Davor Denkovski (lijevo) i Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport

Predškolaca 850 više U 60 gradskih i 45 privatnih i vjerskih predškolskih ustanova ove će godine boraviti oko 33.000 mališana. Ostat će neupisano 1500 djece, uglavnom jasličke dobi. Taj će se problem riješiti krajem 2011. gradnjom novih vrtića

Vesele se dolasku novih prijateljica i prijatelja

Ove godine u 60 predškolskih ustanova u gradu upisat će se 7000 djece, što je 850 predško-laca više nego 2009. Brojka je to koja ohrabruje, ali i dalje ostaje 1500 neupisane djece, od kojih je većina jasličke dobi. I taj bi se problem trebao riješiti do kra-ja 2011., jer u iduće dvije godine počinje gradnja ili adaptacija vi-še predškolskih ustanova, rekao je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu Ivi-ca Lovrić.

Vrtići će se graditi u Brezovici, Sesvetskom Kraljevcu, Lučkom, Buzinu, Bukovcu, Gajnicama,

Laščini, Borovju, Vrbanima III, Kajzerici te u Velikoj Mlaki u par-tnerstvu s Velikom Goricom. Ci-jene ostaju iste, 200 kuna za ja-sličku i 400 kuna za vrtićku dob. Mira Božić najavila je moguć-nost više mjesta i u ovoj peda-goškoj godini, što bi se dobilo razmještanjem starijih vrtićkih grupa.

Poradit će se i na reviziji doku-mentacije, jer se događa da dje-cu upišu i roditelji koji nisu u rad-nom odnosu. Biserka Bucković i Diana Albert ističu da je kvalite-ta smještaja u gradskim i privat-nim vrtićima iz godine u godinu sve bolja, ali su ukazale i na to da roditelji manje misle o tome, a više o cijenama ponuđenog.

Hrvatsko-mađarski program u Potočnici

Ekonomska cijena vrtića 2500 kuna

Prijevoz starije djece u druge vrtiće

Pripremljen je i dvojezični hr-vatsko-mađarski 10-satni pro-gram u Potočnici. Po Mon-tessorijevom i waldorfskom programu učit će djeca s po-sebnim interesima u polud-nevnom programu - strane jezike, ritmiku...

Ekonomska je cijena gradskog vrtića 2500, a roditelji plaćaju 400 kuna. Cijene u privatnim vrtićima su od 1000 do 2200 kuna, ovisno o kvaliteti i broju programa. Grad subvencionira privatne vrtiće sa 1000 kuna po djetetu, a gradske sa 2100.

Djeci koja ostanu neupisana bit će omogućen upis tijekom godi-ne ako se pojavi slobodno mje-sto. Isto tako, Gradski će ured ro-diteljima ponuditi prijevoz stari-je djece u druge dječje vrtiće ili upis tamo gdje ima slobodnih kapaciteta.

Katarina Butković katarina.butkovic@mmreza.hr

Smjenski program samo u DV Bajka

Za djecu s poteškoćama u razvoju

Prednost pri upisu imaju djeca roditelja žrtava i invalida Do-movinskog rata, s oba zapo-slena roditelja, samohrani za-posleni roditelji itd. Redoviti će se programi odvijati od 7 do 17 sati, a smjenski 10-sat-ni program u DV Bajka. Za dje-cu koja do 31. kolovoza navrše 6 do 11 mjeseci života 10-sat-ni program imaju samo vrtići Duga i Medveščak, i to za dje-cu zaposlenih roditelja koji ne koriste rodiljski dopust do go-dinu dana života djeteta.

Djeca s poteškoćama u razvo-ju program predškole mogu koristiti dvije godine prije po-laska u školu, a ostala godinu dana prije. Programi za djecu s poteškoćama u razvoju odvi-jat će se u DV Vladimir Nazor - za djecu s motoričkim ošte-ćenjima, u Dugi za onu s vi-šestrukim teškoćama, sniže-nih intelektualnih sposobno-sti, u Potočnici s motoričkim teškoćama i sniženih intelek-tualnih sposobnosti, u Utrini s višestrukim teškoćama, u Vr-biku s višestrukim poteškoća-ma po programu Montesso-ri te u Bajci za djecu s autistič-nim obilježjima.

15gradom, gradom4. svibnja 2010.zagreb.hr

nego 2009.

- djeca u vrtiću Tratinčica u Dugavama

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Nekoliko novih vrtića u Novom ZagrebuU Gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad gradi se montažni vrtić u Lučkom.

Trebao bi se otvoriti najesen, a primit će 60 djece u tri odgoj-ne skupine. Sličan vrtić trebao bi se otvoriti i u Hrašću, kao i u pre-uređenim prostorima u Brezovi-ci i Buzinu. (sk)

Balonijada 23. svibnja na Bundeku

Od 9. do 23. svibnja održat će se 14. Dani dječjih vrtića. Pro-grami će se odvijati na Trgu ba-na Jelačića, Bundeku, SRC Mla-dosti i po četvrtima. Devetog svibnja od 11 do 13 sati na Trgu će biti prezentacija gradskih,

dječjih i privatnih vrtića. U pe-tak 21. svibnja, od 18 do 20 sati, na Mladosti će se održati sport-ske igre odgojitelja, a mališani-ma će najzanimljivija biti balo-nijada 23. svibnja u 10 sati na Bundeku.

Sa snopovima crvenih karanfi la, u društvu najbližih suradnika, gradonačelnik Milan Bandić i ovaj put je iz kruga Zagrebačkog električnog tramvaja na Ljubljanici u promet pustio novi nisko-podni tramvaj. Prigodna četvorka na putu prema Dupcu odisa-la je prvosvibanjskim raspoloženjem. Novi kratki niskopodni tramvaj s oznakom NT 2302, dug malo više od 11 metara, kraći je od dosadašnjih, a namijenjen je pri-je svega za vožnju vikendom i blagdanima te za noćni prijevoz, kada je u optjecaju manje putnika. Ima stoga 119 mjesta za put-nike, od toga 37 sjedećih, dakle ukupno 70 mjesta manje od du-že varijante. Prednosti su mu u tomu što će trošiti manje struje i jeftinije mu je održavanje, a kako je bilo lani najavljeno, zagre-bački bi konzorcij Končara i Gredelja trebao napraviti 60 takvih tramvaja. Iz ZET-a poručuju da je cijena novih kratkih tramvaja oko milijun i 400 tisuća eura po vozilu, dakle jeftiniji su od du-gih tramvaja oko 500 tisuća eura. (jr)

Novi tramvaj s karanfi lima u Maksimir

Sini

ša K

OSI

Ć

16 ZG info 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Tatjana: Pohvala djelatnicima Čistoće

Prvi projekt Muzeja ulične umjetnosti

Čitateljica Tatjana N. B. po-hvaljuje promptno i korektno reagiranje Čistoće nakon za-molbe građana da se ispra-zne puni koševi smeća u jav-nom parku na području Črno-merca, u blizini ulica Šestinski dol, Kuniščak i Domobranska. U istom danu, samo nekoliko sati nakon e-mailom upuće-ne zamolbe, Čistoće djelatnici ispraznili su koševe i park oči-stili od otpadaka. Na tome su im posebno zahvalni roditelji s malom djecom.

Prvi projekt Muzeja ulične umjetnosti održat će se od 10. do 14. svibnja, a bit će to likov-no oblikovanje zida u Branimi-rovoj ulici. Na natječaj je pristi-glo 117 radova sa svih strana Hrvatske, od kojih je odabra-no 64. Autori radova su pri-znati umjetnici, street artisti, diplomirani slikari, dizajneri, grafičari, slobodni umjetnici, arhitekti, građevinari te stu-denti, srednjoškolci i likovni amateri koji će svojom ma-štovitošću podariti novo ru-ho Branimirovoj ulici. Radit će sprejem i fasadnom bojom, uz naljepnice, kolaže... (tk)

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Gušt - upecati i vratitiU ornitološkom rezervatu Savica-Šanci živi oko 156 vrsta ptica i isto toliko riba - štuka, klenić, crvenperka, amur, klen, šaran, som, patuljasti somić, grgeč, smuđ, peš…

Jeste li znali da u Zagrebu po-stoji ornitološki rezervat? Goto-vo ni jedna metropola u našoj blizini ne može se pohvaliti ta-kvim fenomenom. Na područ-ju je Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, kod HEP-ove toplane na

Savici-Šancima, status ornitološ-kog rezervata dobio je 1991., a uključuje 12 jezera i stanište je oko 156 vrsta ptica i otprilike to-liko riba. - To je pravi mali raj - govori nam ribič Mihael Dech, član Ribolov-nog društva Peščenica, koje se brine za floru i faunu na tom po-dručju. - Kad se želimo odmoriti,

pobjeći od obaveza, problema na poslu, dolazimo tu, jer ova jezera liječe stres. Prije bih vam mogao reći koje ribe u ovim je-zerima nema nego koje ima jer je popis veoma dugačak. Tu se nađu štuka, klenić, crvenperka, amur, klen, šaran, som, patulja-sti somić, grgeč, smuđ, pastrvski grgeč, peš…Ribolovno društvo ne brine se samo o ulovu, nego i o poriblja-vanju. Društvo postoji već 32 godine, gotovo 70 posto člano-va su umirovljenici, a 30-ak po-sto invalidi iz Domovinskog rata. Društvo ima oko 500 članova, a dvaput godišnje poribljava jeze-ro s oko 10 tona različite ribe.- Znate, nama pasioniranim ribi-čima nije gušt upecati ribu pa je baciti na roštilj. Cilj je sportski ri-bolov, tako da upecanu ribu vra-timo u jezero. Pa mi skoro svaku ribu poznamo i dajemo im ime-na. Evo, meni je želja da ribu ko-ju upecam za nekoliko godina upeca i moj sin - kaže član ŠRD Peščenica Tomislav Krizmanić.

Ribolovac Tomislav Krizmanić priželjkuje da i njegov sin upeca istu ribu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Som od 55, amur od 32,3 kg

Najveći upecani primjerak bio je som kapitalac od 55 kg, a upe-cao ga je Boris Zgazivoda. Drugi na rang-listi je amur kojeg je upe-cao Marijan Slonjšak. Bio je težak nevjerojatnih 32,3 kg, pa je kao prepariran dobio počasno mjesto na zidu ŠRD-a. Inače, Potkova

je “elitno” jezero na Sa-vici-Šancima, jer tu ima uistinu velikih primje-raka, ali se sva ulovlje-na riba obavezno vra-ća u jezero. Oko nje-ga kruži 13 lovočuvara i nekoliko volontera čuvara bez odore pa ih je teško prepoznati i prošvercati ulov.

17poseban prilog4. svibnja 2010.zagreb.hr

Cilj je ostvariti što bolji pro-sjek iz važnih predmeta da bi se stekli uvjeti za upis na želje-ni fakultet.

Naravno, osim ocjena, bilo je važno i znanje za prijemni, ta-ko da su noći bile sve kraće, a podočnjaci sve duži. Jer, nakon završetka školske godine treba-lo je ponoviti sve što se tražilo na prijemnim ispitima. Razvila se cijela industrija priprema za prijemne, nakon školskih klu-pa sjedilo se u pučkim učilišti-ma i sličnim ustanovama koje su u udarnom dijelu godine po-kušavale uliti u izmučene glave što više podataka.

Sve to trebalo se promijeniti uvođenjem državne mature, is-pita iz pojedinih predmeta koji se polažu tijekom drugog polu-godišta, tako da se od ove go-dine nije moguće upisati ni na jedan fakultet bez određene ra-zine znanja pokazane na držav-noj maturi.

Ipak, čak je 26 fakulteta od-lučilo da je potreban i prijemni

ispit, tako da se početna ideja više ne čini tako sjajnom. Isti-na, tempo učenja i polaganja dr-žavne mature daje veću slobo-du maturantima, no i dalje im ostaje prijemni, i to većinom na atraktivnim fakultetima poput Filozofskog i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ekonomski fakultet jedan je od rijetkih većih fakul-teta koji su odlučili da je razina A dovoljan uvjet za upis.

No, unatoč svemu tome, ostaju dvojbe jer i dalje nije ri-ješeno pitanje financiranja stu-dija. Oni koji se upisuju na pri-vatna visoka učilišta znaju una-prijed koliko ih studij košta, dok je svima ostalima taj vrlo važan podatak i dalje potpuna nepo-znanica. Država do sada nije smogla snage presjeći gordij-ski čvor visokog obrazovanja, dati jasne kriterije na temelju kojih će se točno znati koliko i kada treba platiti za “besplat-no” obrazovanje.

Svim maturantima koji se že-le upisati na fakultet želimo pu-no sreće i znanja, hladnu glavu na prijemnim ispitima i uspjeh u studiranju.

poseban prilog

Strani jezici - vrata u svijet

Koliko jezika znaš, toliko ljudi vri-jediš, hrabrili su nas roditelji dok smo s mukom usvajali riječi stra-nih jezika.

Danas oglasi traže “inženjere strojarstva s tečnim znanjem ki-neskog jezika”. Oko plaće sret-nik koji ispunjava te uvjete mo-že pregovarati bez pritiska, pa se trud s početka priče izgleda ipak isplati.

Jezici postaju naš prozor u svijet, a kvaliteta jezičnih škola, pristup polaznicima, zanimljiv i inovativan proces učenja te ma-le grupe više nisu iznimka, nego pravilo za sve koji na tržištu že-le opstati.

Jedna od škola stranih jezika koja se pokušava istaknuti dru-gačijim i polazniku orijentiranim pristupom je Language Spot.

- Želimo biti drugačiji i bolji od drugih. U cijenu tečajeva uklju-čena je i kompletna originalna li-teratura, a uz tečajeve općeg en-gleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika te hrvatskog za strance nudi-mo i tečajeve poslovnog jezika - objašnjava direktorica Langu-age Spota Iva Brajković.

Kroz škole za strane jezike sva-ki semestar prolaze tisuće pola-znika. Svi motivaciju nalaze u činjenici da smo bez aktivnog znanja barem jednog svjetskog jezika u 21. stoljeću, bez obzira na naše godine, stvar prošlosti.

Treći okvir sa slikom ispod velikog teksta, naslov u dva reda Ibh endrem nismolutate tionsectem etue tat, quam ilis et adit num veliqua mcommo-digna conum etue feui tio eugiat accummo lutpate velit, consequissed dunt lutpat lut velit vullandre modignim iustin utat lam nis ea con utatinci bla consect etuerci psuscip-sum esed tet, velit ullutpat ut num iusto co-mmolore corer sit wis numsan hendre tat.

Znanje je moćposeban prilog

zagreb.hr4. svibnja 2010.

Država do sada nije smogla snage presjeći gordijski čvor visokog obrazovanja

Damir Klemenčićdamir.klemencic@mmreza.hr

Ivan Jozićivan.jozic@mmreza.hr

Državna matura - rješenje problema?Početak svibnja godinama je bio najvažnije vrijeme u životu maturanata, dani kada su se ispravljale i navlačile ocjene

poseban prilog 4. svibnja 2010.zagreb.hrII

Cjeloživotno obrazovanjeVisokotehnološke i inovativne kompanije imaju problema s nalaženjem educiranih kadrova koji odgovaraju njihovim potrebama i standardima koje nameće globalno tržište

Unatoč više od 320.000 nezaposlenih Hr-vata, domaći poslodavci i dalje su neza-dovoljni. Tako velika baza osoba koje tra-že posao trebala bi značiti širok izbor i lak odabir novih zaposlenika. U praksi to ni-je slučaj. Za priču o cjeloživotnom obra-zovanju tako nam stanje na domaćem tr-žištu rada daje najbolji uvod.

- Vještine s kojima smo u prošlosti ostvarivali uspjeh danas više nisu dovolj-ne. Za ostvarenje poslovnih ciljeva uvjet je spremnost na cjeloživotno učenje, ali ta ideja o učenju “do kraja života” u prak-si još nije potpuno prihvaćena - objašnja-va mr. sc. Elvira Mlivić Budeš, direktorica tvrtke Filaks d.o.o. i voditeljica programa Poslovnog učilišta Filaks.

Osobni razvoj prekvalifikacijama i razli-čitim usavršavanjima postaje jamac kva-litetnog zapošljavanja ili napredovanja u karijeri, a postoji cijeli spektar zanimanja koja će dominirati realnim sektorom bu-dućnosti, a u vrijeme školovanja prosječ-no starog Hrvata nisu ni postojala.

- Danas uspjeh ostvaruju samo inova-tivniji i kreativniji. Moramo trčati (i učiti) brže od konkurencije, a to podrazumi-jeva i psihički proces promjene ponaša-nja koji uključuje vještine, znanje, vrijed-nost i mudrost. Ako u praksi uspijemo iskoristiti stečena znanja i vještine, mo-žemo reći da smo ostvarili cilj edukaci-je i usavršavanja - zaključuje Elvira Mli-vić Budeš.

Tržište traži fleksibilne i educirane po-jedince, a to nekome može biti loša vi-jest. No, svakako je dobra vijest da su po-slodavci takav kadar spremni dobro i pla-titi. Vrijeme upisa u privatne poslovne škole i veleučilišta te na tečajeve za usa-vršavanje može biti vrijeme za vaš po-slovni uzlet.

Važno je ostati aktivan na HZZ-u

- Iznimno je važno da u periodu neza-poslenosti osobe na evidenciji Zavoda budu aktivne koliko god je to moguće. Iako je u ovom trenutku radnih mjesta manje, obrazovanje može biti dobar in-strument kako biti aktivan i kako naj-bolje iskoristiti vrijeme nezaposlenosti.

Obrazovanjem će nezaposleni dobiti nove vještine, a time i nove prilike za nove poslove i novo zapošljavanje - objašnjava Kristina Alerić, rukovodite-ljica Odjela posredovanja pri zapošlja-vanju i mjera aktvne politike pri Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje.

Ivan Jozić/Profitiraj.hrivan.jozic@mmreza.hr

4. svibnja 2010.zagreb.hr Znanje je moć III

Od HZZ-a 1600 kuna za obrazovanjeU ovoj godini HZZ planira poveća-ti sredstava za mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja, što će omogućiti uključivanje više od 5260 osoba u programe obrazovanja po-trebne tržištu rada. Važno je napomenuti da svi polazni-ci imaju novčanu pomoć dok traje obrazovanje, koja je trenutačno 1600 kuna.

ECTS - Europski sustav prijenosa bodovaHrvatska je kao potpisnica Bolonj-ske deklaracije uvela bodovni sustav ECTS u visoko školstvo. Tako se svi do-diplomski i postdiplomski studiji ocje-njuju ECTS bodovima, s prosječno 30 bodova po semestru. Bodovi se mogu prenositi sa sveučilište na sveučilište, u svim zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije.

Master of Business Administration, prestiž-ni međunarodni studij, u pravilu upisuju po-slovnjaci s radnim iskustvom te željom za una-pređenjem karijere i postojećih znanja. Studiji MBA upisuju se bez obzira na profesiju i zavr-šeni dodiplomski studij. Tako postoje smjero-vi koji polaznike specijaliziraju u marketingu, upravljanju, računovodstvu, financijama…

Hrvatske poslovne škole prepoznale su po-trebu takvog doškolovanja i nude dovoljno smjerova za sve afinitete.

Razlike su između studija MBA u cijeni, traja-nju i broju ECTS bodova (Europski sustav prije-nosa bodova) koje polaznik dobije nakon polo-ženog ispita. U prosjeku se po semestru dobiva 30 bodova, a MBA možete pohađati na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu, Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Ekonomskom institutu Zagreb te poslovnoj školi Cotrugli.

Ivan Jozić/Profitiraj.hrivan.jozic@mmreza.hr

MBA - diploma koja jamči uspjehMaster of Business Administration (MBA), diplomski specijalistički studij, najprestižnija je titula u poslovnom svijetu

poseban prilog 4. svibnja 2010.zagreb.hrIV

U poslovnom okruženju ljudi vrijede ono-liko koliko znaju. Konkurencija je oštra i svi se trude raditi bolje i više. Više rada ne zna-či uvijek i bolji posao, veća primanja, sta-tus ili zadovoljstvo u životu. Pojedinca od ostalih izdvaja znanje, i to ono primjenji-vo u praksi.

U području IT tehnologija napreduje iz dana u dan. Dolaze mlade generacije želj-ne znanja i, ako ne želite da vam netko pre-otme posao, morate konstantno učiti i usa-vršavati se. Recesiji unatoč, zapošljavanje IT kadrova ne smanjuje se. Posebno su tra-ženi programeri te softverski i sistemski inženjeri.

Prema međunarodnom istraživanju Inter-natonal Dada Corporationa i Microsofta, IT sektor će u Hrvatskoj zapošljavati 32.000 ljudi do 2013. godine. Potražnja za kadro-vima raste, ali i oni moraju biti ukorak s no-vim tehnologijama.

- U centru New Horizons, uz IT edukaci-ju, posebnu pažnju pridajemo razvoju se-minara poslovnih vještina jer IT svijet je poslovni svijet.

Sistemski inženjer mora znati osnove ko-risničke podrške, komunikacije s klijentima i pružati odličnu korisničku uslugu, jer mo-že biti najbolji stručnjak na svijetu, a ako ne zna komunicirati s klijentima, neće mo-ći dobro odraditi svoj posao - objašnjava Tajana Ćurko, generalna menadžerica In-finitas Grupe.

New Horizons je najveća IT edukacijska kuća u svijetu prema istraživanju IDC Adri-aticsa. U svojim edukacijama ističe važnost praktičnog znanja svojih predavača.

- Često se u formalnom obrazovanju do-gađa da su predavači osobe koje u praksi

nikad nisu radile ono što u teoriji odlično poznaju, zato su naši treneri iskusni i du-gogodišnji stručnjaci u poslu, koji pola-znike odmah na stvarnim primjerima pri-premaju za izazove koji ih čekaju u poslu - zaključuje Tajana Ćurko.

IT tehnologije - poslovi budućnosti za vašu djecuIT sektor će do 2013. godine zapošljavati 32.000 Hrvata

Ivan Jozić/Profitiraj.jrivan.jozic@mmreza.hr

Dolaze mlade generacije željne znanja i, ako ne želite da vam netko preotme posao, morate konstantno učiti i usavršavati se

Tri tisuće tristodevedeset milijardi dolara za IT u 2010. godiniIT (Information Tehnology) skraćenica je za razvoj, dizajnira-nje i implementaciju informatičkih sustava u kompanije. IT odjeli, kao podrška menadžmentu kompanije, posebnu te-žinu dobili su u kriznim vremenima, kada sve treba raditi “br-že, s manje zaposlenika”.Prema istraživanju američke tvrtke Gartner, porast potražnje za IT tehnologijama na svjetskoj razini bit će oko 5,3 posto, što je tri tisuće tristodevedeset milijardi američkih dolara. Tr-žište je veliko, mogućnosti još veće - znanje je sve što vam treba da biste postali dio tehnologija budućnosti.

4. svibnja 2010.zagreb.hr Znanje je moć V

Kako će izgledati hrvatsko trži-šte rada za, recimo, pet godina? Koliko god se činio blizu, taj pe-riod nosi najveće promjene po-sljednjih desetljeća.

Ulazak u Europsku uniju na-ma znači slobodno kretanje radne snage, kapitala, roba i usluga po cijelom kontinentu. Granice više nisu važne, a za nove uvjete poslovanja mora-mo biti spremni. Uloga obuke i izobrazbe o upravljanju sred-stvima Europske unije raste što je Hrvatska bliže ulasku u Eu-ropsku uniju. Članstvom se po-većavaju sredstva financiranja, raste broj uključenih sudioni-ka kao i njihove obveze s pre-laskom na potpuno decen-tralizirani sustav upravljanja sredstvima.

- Osluškujući potrebe tržišta rada, odlučili smo se za novi program naše škole - voditelj/

ica pripreme i provođenja pro-jekata EU-a. Namjera je i osnov-ni cilj tog programa pomoći polaznicima u razumijevanju koncepta pripreme i provedbe projekata Europske unije, te da se sagledavanjem tog područja osposobe za pripremu, izradu i provedbu projekata Europske unije - objašnjava Ivana Marče-ta, ravnateljica poslovnog učili-šta Promotor.

Trenutačno Europska uni-ja pruža pretpristupnu pomoć Republici Hrvatskoj da bi podu-prla političke, gospodarske i in-stitucionalne reforme, preko-graničnu suradnju, regionalnu konkurentnost, regionalni ra-zvoj, razvoj ljudskih resursa te poljoprivredu i ribarstvo.

Članstvo u Uniji dodatno će pojačati potrebu za kadrovima koji će s hrvatske strane odrađi-vati spomenute poslove.

Na kraju priče, živjeti i raditi na relaciji Zagreb-Bruxelles i ne zvuči tako loše, zar ne?

Znanja koja traži EUHrvatska u Europskoj uniji znači nova radna mjesta, ali i oštriju konkurenciju

Ivan Jozić/Profitiraj.hrivan.jozic@mmreza.hr

Isplati se obrazovatiVlada je prepoznala važnost cje-loživotnog obrazovanja, posebi-ce za profesije koje su razvojem tehnologije postale nekonku-rentne na tržištu rada. Nacional-ni plan za poticanje zapošljava-nja usvojen je prošle godine, za dvogodišnje razdoblje, a sred-stva su osigurana iz Državnog proračuna. Najčešći programi obrazovanja su kuhari, konobari,

kuhari specijalisti, wellnes tera-peuti, zavarivači, bravari, tesari, keramičari, tesari, podopolagači, rukovatelji građevinskom meha-nizacijom, samostalne knjigovo-đe, grafički dizajneri, web-dizaj-neri, računalni programeri. Prošle godine oko 50 posto osoba koje su završile obrazo-vanje zaposlilo se u roku od 12 mjeseci.

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

poseban prilog 4. svibnja 2010.zagreb.hrVI

Preddiplomski stručni studij međunarodnih odnosa i diplo-macije traje tri godine, a njego-vim se završetkom stječu 180 ECTS bodova i akademski na-ziv stručni/a prvostupnik/prvo-stupnica (Baccalaureus/Bacca-laurea) međunarodnih odnosa i diplomacije.

Diplomski specijalistič-ki stručni studij međunarod-nih odnosa i diplomacije traje dvije godine i njegovim se za-vršetkom stječu 120 ECTS bo-dova te akademski naziv spe-cijalist/specijalistica međuna-rodnih odnosa i diplomacije.

Specifičnost škole je uče-nje osam stranih jezika, izme-đu ostalih arapskog i kineskog s izvornim govornicima u ma-lim grupama.

Studenti/studentice Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije stječu širok spek-tar znanja i vještina i osposo-bljeni su za rad u svim javno-političkim institucijama, mi-nistarstvima, diplomatskim

predstavništvima, institucija-ma za analitički rad praćenja međunarodnih odnosa i diplo-macije, međunarodnim institu-cijama i organizacijama, zakla-dama i slično, i u Hrvatskoj i u svijetu.

Ulaskom Hrvatske u NATO, a uskoro i EU, kao i zbog ulaska cijelog niza međunarodnih kor-poracija i institucija u Hrvatsku i jugoistočnu Europu otvaraju se mogućnosti za zapošljava-nje baš te vrste kadrova.

Želite li dobiti sve informa-cije o Školi od predavača i tre-nutačnih studenata, dođite na Dan otvorenih vrata 8. svib-nja 2010. u 12 sati na Visoku školu međunarodnih odnosa i diplomacije, Ilica 242, ulaz iz Domobranske.

I školom u diplomacijuPrva specijalistička visoka škola u Hrvatskoj za edukaciju kadrova koji će se baviti međunarodnim odnosima i diplomacijom

Zanima vas diplomacija i že-ljeli biste postati moderan di-plomat? Želite li znati više o politikama i političarima i ra-zumjeti međunarodne eko-nomske odnose? Želite li zna-ti više o vanjskim politikama i upoznati rad diplomatskih predstavništava? Želite li se pripremiti za misiju u diplo-maciji te ostvarivati zada-će diplomata, nužno je nao-ružati se i novim specifičnim znanjima.

Alati modernog profesio-nalnog diplomata su informa-cije, znanje, fleksibilnost, ana-litička sposobnost i pouzdan instinkt. Ako ste se prepozna-li kao budući diplomat, Visoka škola međunarodnih odnosa

i diplomacije pruža vam mo-gućnost da steknete upravo ta znanja i mogućnosti.

Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije prva je specijalistička visoka škola u Hrvatskoj što se bavi eduka-cijom kadrova koji će se ba-viti međunarodnim odnosi-ma i diplomacijom.

To je danas tendencija ko-ja sve više dominira u nizu europskih zemalja, gdje se upravo posebnim programi-ma studija međunarodnih odnosa i diplomacije stvara-ju uvjeti za pripremu kadro-va koji se mogu odmah uklju-čiti u obavljanje odgovaraju-ćih poslova.

Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije izvodi preddiplomsku i diplomsku razinu.

Alati modernog profesionalnog diplomata su informacije, znanje, fleksibilnost, analitička sposobnost i pouzdan instinkt

Ivan Jozić/Profitiraj.hrivan.jozic@mmreza.hr

Osam jezika u tri godine

4. svibnja 2010.zagreb.hr VIIZnanje je moć

Starenje stanovništva je trend koji Hrvatsku prati desetljeći-ma. Sve više starijih stanovnika

te sve bolja zdravstvena skrb i duži životni vijek utječu na de-mografsku transformaciju druš-tva. Cjeloživotno obrazovanje tako postaje priča za sve ge-neracije. Razliku čini motivaci-ja. Dok mlađi moraju učiti ono što se od njih traži, stariji motiv nalaze u učenju stvari koje su ih uvijek zanimale, ali se za njih “nije našlo vremena”. Učenje ta-ko postaje čin kojim zlatne umi-rovljeničke godine pobjeđuju i predrasude i biologiju.

Cjeloživotno obrazovanje veli-ka je fraza koja se često rabi, no u Hrvatskoj još nije zaživjela u punini.

Pomisao odraslih ljudi da se obrazuju kod običnog čovjeka i dalje izaziva slike rijeka otpušte-nih iz bivših društvenih gigana-ta koji se uče prvim koracima na računalu, voze kamione ili bage-re, a samo najspretniji i najdomi-šljatiji završavaju prekvalifikacije

za konobare ili kuhare i otvaraju kafiće i restorane.

Ipak, posljednjih nekoliko go-dina i naša je svijest ponešto na-predovala pa se, osim takvih sa-držaja, nude i praktični seminari i radionice na kojima osobe tre-će životne dobi mogu steći ne-ka znanja i vještine koje su že-ljele cijeli život, ali tek u mirovi-ni imaju dovoljno vremena da se time i bave.

Budući da je treće životno do-ba u razvijenom svijetu poma-knuto do krajnjih granica, jer

uobičajeno je da se radi gotovo do 70. godine života, našim se-niorima možda je još čudno što mogu pohađati tečajeve kukiča-nja, interneta ili kuhanja orijen-talnih jela već u svojim relativno mladim godinama.

Srećom, vrijedni djelatnici ra-znih centara za kulturu i pučkih učilišta na vrijeme su shvatili svo-ju ulogu u cjeloživotnom obra-zovanju, pa se nakon odlaska u mirovinu sve češće može poha-đati zanimljive radionice potpu-no besplatno ili uz minimalnu

naknadu, koja odgovara umi-rovljeničkim primanjima.

U svakom slučaju, odlazak u mirovinu polako prestaje biti priprema za drugi svijet, a sve vi-še postaje početak novog, krea-tivnijeg življenja.

Učenje kao eliksir mladostiProces stvaranja novih neuron-skih veza u mozgu, popularno “učenje”, jedan je od najstarijih (i najučinkovitijih) eliksira mla-dosti. Kao i mišiće, mozak treni-ramo novim znanjima, bili to te-čaj jezika, slikarstvo, informatič-ki tečaj ili nešto slično.

- Učenje je svakako zdravo te kao i fizička aktivnost zapra-vo nema alternativu. Za stari-je osobe dozirane aktivnosti, u skladu s mogućnostima pojedi-naca, mogu pomoći da se živi zdravo i kvalitetno. Kognitivne sposobnosti i memorija nešto su slabije, no za učenje i bavljenje mentalnim radom nema ograni-čenja, bez obzira na dob - objaš-njava neuropsihijatrica prim. dr. sc. Nevenka Čop Blažić.

Na tečajevima, uz dobru atmosferu i nova znanja, po-laznici upoznaju osobe sličnih preferencija pa je ugodno dru-ženje zajamčeno.

Seniori u školskim klupamaViše nije rijetkost čuti da nečija baka pohađa tečaj engleskog jezika ili MS Officea. Mirovina može biti početak kreativnog života

Damir Klemenčićdamir.klemenčić@mmreza.hr

Učenje pobjeđuje i predrasude i biologiju

ZG info4. svibnja 2010.zagreb.hr 17

Izložba “Ikonografi ja grada” do 23. svibnja Izložba “Ikonografi ja grada” u Modernoj galeriji zbog velikog je zanimanja javnosti i struke produžena do 23. svibnja, a proglašena je “izložbom pro-ljeća 2010.” Izložba zaprema 14 dvorana prvoga kata galerije i sadrži 200 vrhunskih djela hr-vatskih umjetnika. (tk)

Promocija albuma prvijenca benda Angel of Fire

Zagrebački rock bend An-gel of Fire objavio je prvi al-bum, pod nazivom “Lift Yo-ur Flames”. Pjesme su već predstavljene na koncerti-ma diljem Hrvatske, a pu-blika ih je odlično primila. Zanimljiv je sastav benda: naj-mlađem članu, bubnjaru Vla-du Vučeti, samo je 10 godina, a na svakom koncertu iznova oduševljava publiku solo toč-kama i zrelim bubnjarskim tri-kovima. (tk)

Đena Đonlagić izlaže u Galeriji Događanja Galerija Događanja od 12. svibnja do 2. lipnja predstav-lja izložbu akademske kiparice Đene Đonlagić. Geometrija je okosnica likovnog interesa Đe-ne Đonlagić, a njeni radovi ve-ćinom su zidni slikoreljefi . Ga-lerija je otvorena od ponedjelj-ka do petka od 10 do 20 dati.

(tk)

Pjev ptica, lopoči i lokvanji, mnoštvo kukaca i neopisiv mir - to već desetak godina privlači na jezera Savica-Šanci umirovlje-nika Branka M.

- Ta mi je jezera otkrio susjed ribič, uz njega sam i ja počeo do-laziti. No, ne samo ja, nego i ci-jela moja obitelj. Najčešće dola-zimo vikendom pa razapnemo šator, nešto bacimo na roštilj, a supruga čita knjige. No, kupanje je strogo zabranjeno. Znam ne-što upecati, ali su pravila stro-ga. Dnevna karta za pecanje sto-ji 150 kuna. Godišnje se s ovih jezera može iznijeti do 40 kg ri-be, a u jednom danu do pet ki-la. Moram priznati da si kao umirovljenik pecajući malo po-pravim kućni budžet jer imam ukusnu večeru. Čuo sam da pro-fesionalci ovdje mogu u samo

24 sata upecati 120 kg ribe. No, ja sam amater i samo guštam - govori Branko M. - Pohvaljujem dečke iz ŠRD-a Peščenica ko-ji sve održavaju. Prije nekoliko godina uređena je natjecatelj-ska staza duž centralnog jeze-ra ispred ribičkog doma u duži-ni od 300-tinjak metara. (sk)

Do uštede pecanjem na Savici Obljetnica prvog hrvatskog stripaFilmska grupa OŠ Bartola Kašića snimila je dokumentarno-igrani fi lm “Ako želiš pobijediti, ne smi-ješ izgubiti”, u povodu 75. obljet-nice prvog hrvatskog stripa, ko-ja se obilježava 12. svibnja. Snima i igrani fi lm u sjećanje na Annu Frank, u povodu 65. obljetnice smrti. (tk)

Svake godine već u ožujku Grad i Zavod za javno zdravstvo po-činju organizirano pratiti i suzbijati komarce. Najviše se zadr-žavaju u blizini voda, dakle oko jezera Jarun, Bundek, ali i u krošnjama drveća u Maksimiru i na Sljemenu. Ubod tzv. do-maćih komaraca nije opasan za zdravlje jer ne prenose zara-zne bolesti. (sk)

Domaći komarci dosadni, ali bezopasni

Najvažnije je prije svega sanirati gudronJezera Savica-Šanci posjetio je gradonačelnik Milan Bandić, ali i bivši hrvatski predsjednik Sti-pe Mesić.

U fokus javnosti taj je rezervat došao nakon što je gradonačel-nik Bandić upozorio na potrebu sanacije jezera. Naime, u neka je jezera odbačen otpad gudron. Sanacija gudrona prva je i naj-važnija stavka u uređenju Savice. Vezano uz taj projekt, gradona-čelnik je naglasio da Savica ne-će postati novi Jarun ili Bundek,

nego će se tu očuvati netaknu-ta priroda. Trenutačno jezerima probleme čine divlja gradnja i romsko naselje koje se širi pre-ma ornitološkom rezervatu.

U održavanju tog prostora pomažu i Vijeće Gradske četvr-ti Peščenica te njegov predsjed-nik Ivan Šikić. U posljednje vri-jeme uređeni su prilazni putovi i parkiralište uz ribarski dom. No, nažalost, još naiđe pokoji nesa-vjesni šetač koji ostavlja smeće iza sebe.

Jezera Savica-Šanci posjetio je gradonačelnik Milan Bandić, ali i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U fokusu

ZG info 4. svibnja 2010.zagreb.hr18

Kad me predsjednik maksimir-skog ogranka HSH-a gospon Damir Došen pozval da za nje-govo članstvo održim književ-nu večer, imal sam dva razloga da poziv prihvatim. Em sam ro-đeni Maksimirac, em sam i sam penzić. I razlog više kaj sam znal da će vodi-teljica večeri bi-ti predsjednica kvartovske Udru-ge “Susjed susje-du” gđa Gordana Brus. Dogovore-ni susret nazva-li smo prema na-slovu jedne moje knjige posveće-ne uprav penzi-ćima - “Seniori”. Knjiga se trebala zvati “Penzići”, a onda mi je priša-pnuto kak je penzić posprdna riječ, iako ne znam zakaj.

Nikad se ne bi sramil za se re-ći da sam penzić. Ali ne i umi-rovljenik. Jer nisam u mirovini. Tj. ne mirujem, kao ni većina mojih vršnjaka, koji furt “ne-kaj delaju”. Bave se onim čime su se oduvijek željeli baviti, ali nisu stigli ili mogli. Bacili su se na vrtlarstvo, stolariju, kerami-ku ili elektriku, a znam dosta, čak i vrlo nadarenih, slikara, pa

zanesenih pisaca, pasioniranih ribiča, kompjutoraša i surfera po internetu i tezgaroša svih fela. Većina se bavi unučićima, sipajući usput viceve tipa “kak decu moraš imati samo zato da bi dobil unuke!” Ima ih ko-ji se uredno pojavljuju na te-

matskim predavanji-ma ili izlož-bama. Re-dovito vra-ćaju knjige posuđene iz kvartov-ske knjiž-nice, a uz isprike za zakašnjenje obavezno će podije-liti kompli-ment ne sa-

mo autoru knjige, nego i mla-doj knjižničarki! Naravno, ima i onih koji se ne daju s fotelje ispred telkača, kao i onih koji hodaju po domovima zdrav-lja, specijalističkim ambulan-tama, ljekarnama... Da ne go-vorim o stalnim kavanskim go-stima, koje konobari poznaju i odmah im donose “njihovo” piće i “njihove” novine. E, pa živjeli! I poživjeli nam bar još tolko!

Zagrebačka plava

Zajednička večer mojih maksimirskih senioraNikad se ne bi sramil za se reći da sam penzić. Ali ne i umirovljenik. Jer nisam u mirovini, tj. ne mirujem, kao i većina mojih vršnjaka, koji furt “nekaj delaju”

Pripreme za 45. Floraart u punom zamahu

Od 26. do 31. svibnja na jezeru Bundek održat će se već tradici-onalna 45. međunarodna izlož-ba Floraart 2010. Premda je do otvorenja gotovo mjesec dana, u Zrinjevcu su pripreme odavno započele. Već su spremne gre-dice za sadnju cvjetnjaka, koja će započeti ovih dana. Cvijeće će se nekoliko dana prije otvo-renja izložbe presađivati u nove gredice na Bundeku. Usporedo s tim počeli su markentiški pro-gram i prijave izlagača. Očeku-je se da će ih biti jednako kao i prošle godine. Komisija za ocje-njivanje najljepših zagrebačkih vrtova također je krenula u akci-ju i prikupila prijave svih koji se žele natjecati. U obilazak vrtova

krenut će 15. svibnja.Kao i proteklih godina, i ove

će godine ulaz na Floraart bi-ti besplatan, a bit će otvoren za posjetitelje od devet do 21 sat. Svaki dan od 16 do 21 sat odvijat će se kulturno-umjetnički pro-gram na pontonskoj pozornici, a na dječjoj će se dvaput dnev-no prikazivati lutkarske predsta-ve. Uz to će se održavati radio-nice, stručna predavanja, okru-gli stolovi itd.

Posjetiteljima posebno zani-mljivi Hrvatski kup florista odr-žat će se i ove godine. Natjeca-teljske discipline su: osobna pre-zentacija, slobodni stil stručka, vjenčani stručak i aranžiranje stola za jelo.

Već su spremne gredice za sadnju cvjetnjaka, koja će započeti ovih dana

Direktor Toljan oprezan u prognozama

Na Kupu vezači iz cijele Hrvatske

- U ovo vrijeme krize i recesije treba biti oprezan i ne očeki-vati previše. Izlagači se javlja-ju i očekujemo da ih bude ko-liko i prije. Ostavili smo cijene najma jednakima, pa ćemo vi-djeti - rekao je Igor Toljan, di-rektor Zrinjevca.

Biserka Kirin, dopredsjednica Iz-vršnog odbora Floraarta, otkrila nam je da su na Kup vezača po-zvani cvjećari iz svih županija, a ne samo Zagrebačke, kao dosad. Svi koji se odazovu bit će potpo-mognuti sa 2000 kuna, za troš-kove rezanog cvijeća.

Zvonimir Milčec

“Većina se bavi unučićima, sipajući usput viceve tipa “kak djecu moraš imat samo zato da bi dobil unuke!”

19ZG info4. svibnja 2010.zagreb.hr

Josip Braco Pill to radi sjajno.- Pa dobro, zar mi svi ovdje samo tebe trebamo čekati? - grubim će riječima dočekati Ivana Miloložu, predsjednika Uprave Munje, špo-tajući ga što je zakasnio na još jedan humanitarni turnir u beli kojim Belot klub Velebit poma-že štićenicima Caritasova doma u Oborovu.

- Daj, ne ljuti se, zbog ovog sam turnira odgodio sastanak s pred-sjednikom Republike Ivom Josi-povićem - mirno je otpovrnuo Miloloža i sjeo za kartaški stol.

Gotovo svaki drugi tjedan u Be-lot klubu Velebit okupljaju se naj-uglednije osobe grada, a družeći se i kartajući, uvijek kotizaciju od-voje za neku humanitarnu akciju. Već nekoliko turnira igra se samo za Caritasov dom u Oborovu.

- Moram im riješiti osnovne

stvari za život, namještaj, friži-der... To je moj zavjet - reći će Pill, a posljednji turnir posjetio je i gradonačelnik Bandić sa suradnicima.

- Tko te dira, taj dira smrt - od-govorio je gradonačelnik na Bra-cine pozdravne riječi, domećući da to Braco govori njemu već vi-še godina.

- Nemam vremena za igru, evo kotizacije, moram ići - rekao je Bandić nakon izvjesnog vreme-na, pružajući 200 kuna.

- A, daj 500, kotizacija je 500 - rekao je Braco.

Spremno je uzeo tisućicu i raz-mijenio ju je. Sve za Oborovo...

Osmi Queer Zagreb Festival održat će se od 4. do 14. svib-nja u ZKM-u, Zagrebačkom plesnom centru, Histrionskom domu, Jedinstvu, Medici te ki-nima Europa i Mosor. Očeku-je vas bogat kazališni, plesni i filmski program sa 11 pred-stava i više od 60 filmova s ko-jima će gostovati 40 umjetni-ka iz SAD-a, Brazila, Argen-tine, Francuske, Njemačke i Slovenije.

SOS Dječje selo Lekenik 8. svibnja organizira biciklijadu, sa startom u 10 sati u Lekeni-ku. Cilj je 10 km udaljena šu-marska kućica na rijeci Odri. Prijave na e-mail: sosdjse-hr@zg.htnet.hr ili tel. 461-00-66.

SOS selo Lekenik organizira biciklijadu

Jedanaest dana Queer Zagreb Festivala

Belom za štićenike u OborovuGotovo svaki drugi tjedan u Belot klubu Velebit okupljaju se najuglednije osobe grada, družeći se i kartajući za neku humanitarnu akciju

Branko Karapandžabranko.karapandza@mmreza.hr

Braco je za kotizaciju gradonačelniku morao razmijeniti tisućicu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Umjetnička slika Darka Škode čeka kupca

Za 17-godišnju potporu klubu Velebit gradonačelnik je do-bio sliku akademskog slikara Darka Škode, a za isto i u po-vodu imendana Škodinu sliku dobio je Juraj Mihaljević. Juru Badrova darovao je akadem-ski slikar Franjo Hvalić, a Braco je dometnuo: - Imamo još dvije slike Darka Škode, tko želi može ih kupiti. Moramo za Oborovo skupiti 22.000 kuna.Nije ni dovršio, a Juraj Mihalje-vić je kupio jednu za 7500 ku-na. Ostala je ona od 10.000. Ako netko može i želi je kupiti, nek’ se javi Braci. Oborovo če-ka... - Ima dobrih ljudi, sigurno će je netko kupiti - misli Braco.

Novi članovi Uprave, novi Nadzorni odborDva nova člana Uprave Zagrebačkog hol-dinga, novi Nadzorni odbor i opozvan dosadašnji - rezultati su travanjskog za-sjedanja proširene Skupštine Holdinga. Uprava Društva sada ima pet članova - predsjednik je Ivo Čović, a članovi Vlasta Pavić, Branimir Delić, Alenka Košiša Čičin-Šain i Damir Novinić.

Uz lani opozvane članice Nadzornog odbora - Vesnu Majher i Jelenu Pavičić Vukičević - dužnosti su sada razriješeni i Ivan Šikić, Božidar Špiček, Petar Kuze-le, Ivan Friščić, Bojan Kodrić, Zorka Virag,

Tomislav Babić i Želimir Broz. Novi Nad-zorni odbor sada čine Ivo Družić (pred-sjednik), Josip Kregar (zamjenik pred-sjednika), Dragan Kovačević i Anđelka Buneta.

- Nadam se da će Skupština, Nadzorni odbor i Uprava uspješno surađivati i da ćemo građanima osigurati kvalitetne i ci-jenom prihvatljive usluge - izjavio je novi predsjednik Nadzornog odbora.

Iz Zagrebačkog holdinga najavljuju i skorašnje raspisivanje natječaja za vodi-telje podružnica. (dkb)Ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

20 ZG info 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Udruga PET+ okuplja ljude koji energijom utječu na poboljša-nje života svih i promovira zdra-ve životne stilove, a poziva sve zagrebačke djevojke koje ima-ju problema s prehranom da se uključe u njezinu grupu samo-pomoći. Najava je na broj 4840-619 i na e-mail: pet.plus@pet-plus.hr. Sudjelovanje u grupi je besplatno, a počinje raditi tije-kom svibnja. Ta je udruga lani pokrenula projekt “Tko je to u ogledalu”, program prevencije

poremećaja u prehrani. Obuhva-tila je, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štam-par, 14 srednjih škola i oko 500 učenica. Interes i rezultati tog projekta “krivi” su za stvaranje grupe samopomoći kao podrš-ka svima koje se osjećaju ne-sretno zbog svojih prehrambe-nih navika. Naročito se to odnosi na djevojke koje su nezadovolj-ne svojim izgledom jer misle da ne zadovoljavaju nametnute kri-terije ljepote te na sve koje imaju simptome anoreksije, bulimije ili pretilosti. Lani je ta udruga pro-vela istraživanje koje je potvrdilo

učinkovitost programa. Statistič-kom obradom podataka na uzor-ku od 150 učenica koje su ispita-ne prije i nakon završenog pro-grama prevencije ustanovljeno je da sudjelovanje u programu “Tko je to u ogledalu?” pozitiv-no utječe na samopouzdanje po-laznica, smanjuje ideju da je mr-šavost važna za postizanje kvali-tetnog života te znatno smanjuje rizična ponašanja polaznica koja vode k poremećajima prehrane - držanje dijete, učestalo vaga-nje, povraćanje, upotreba laksa-tiva radi mršavljenja i opsesivno vježbanje. (dkb)

Osnovano Gradsko vijeće za prevenciju

Zagreb je pokrenuo jedin-stven program prevencije nasilja u gradu. Za postizanje što većeg stupnja sigurnosti, zaštite ljudi i imovine, ali i kvalitetnijeg života u gradu brinut će se 15 članova Grad-skog vijeća za prevenciju. Na inicijativu Policijske uprave zagrebačke Vijeće je osnovao gradonačelnik Milan Bandić. Sveobuhvatnost tog projek-ta iščitava se iz uključenosti različitih društvenih subje-kata koji bi trebali pripomo-ći u realizaciji, a osim Grada i PUZ-a, to su Centar za socijal-nu skrb Zagreb, pravosudna tijela te Gospodarska i Obrt-nička komora Zagreb. Vije-će može osnivati i ekspertne radne skupine radi što učin-kovitijeg rješavanja aktualnih problema.

Osnovat će se i vijeća za prevenciju četvrti, a potom i vijeća za prevenciju mjesnih odbora. Oni će, u suradnji s građanima koji žive na njiho-vim područjima, detektirati probleme i predlagati načine njihova rješavanja. (dkb)

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Tko je to u ogledalu?Udruga PET+ poziva sve djevojke koje imaju problema s prehranom da se uključe u njezinu grupu samopomoći. Najava je na broj 4840-619 i na e-mail: pet.plus@petplus.hr

Sudjelovanje u programu “Tko je to u ogledalu?” pozitivno utječe na samopouzdanje

Iz muzeja na MedvednicuProgram “Iz muzeja na Medved-nicu”, započet lani, nastavlja se 6. svibnja i trajat će do 4. stude-nog ove godine, izvijestio je Da-mir Lacković iz Hrvatskog priro-doslovnog muzeja. Namijenjen je gotovo svim dobima, a cilj mu je približiti prirodne vrijednosti Medvednice koje se čuvaju u Hr-vatskom prirodoslovnom muze-ju, ali i one koje se mogu vidje-ti i doživjeti na izletima. Popu-larno-znanstvena predavanja o

Medvednici održavat će se u Mu-zeju, a obuhvatit će teme iz geo-logije, zoologije i botanike. Pouč-ni izleti na Zagrebačku goru pod vodstvom kustosa zamišljeni su kao šetnje odabranim planinar-skim stazama na kojima će se vi-djeti i objašnjavati značajni priro-doslovni fenomeni. Raspored do sredine svibnja izgleda ovako:

6. svibnja, četvrtak 17.00 pre-davanje - dr. sc. Nikola Tvrtković: Ugrožena fauna grada Zagreba

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

18.00 do 18.30 projekcija foto-grafija - Slike s Medvednice

13. svibnja, četvrtak19.00 predavanje - dr. sc. Mar-

ta Crnjaković: Kamena mora Medvednice

20.00 do 20.30 projekcija foto-grafija - Slike s Medvednice

15. svibnja, subota Izlet s kustosima: Bidrovec-Pe-

čovje-Gorščica (biljni i životinjski svijet, stijene, krški fenomeni)

Sastanak je u Bidrovcu na za-dnjoj stanici autobusa Dubrava-Markuševec-Bidrovec u 9.20 (auto-bus polazi iz Dubrave u 8.55 sati)

ZG info4. svibnja 2010.zagreb.hr 21

Online-Zagreb.hr i nakladnici daruju Ljubitelji knjiga idućih da-na imat će priliku dobiti neke od najnovijih naslova Nakla-de Ljevak i VBZ-a. U suradnji s tim izdavačima portal Online-Zagreb.hr darovat će “Poslje-dice ljubavi” Sulaimana Addo-nija, “Kći mudrosti” Indie Edg-hill i “Posljednji harem” Petera Prangea iz Naklade Ljevak te “Žene u Titovoj sjeni” Mire Simčića i “Goli otoci Jova Kapi-čića” Tamare Nikčević od VBZ-a. Za dobivanje knjige dovolj-no je registrirati se na portalu www.online-zagreb.hr i, na-ravno, imati malo sreće.

Besplatna priprema za državnu maturuGradski ured za zdrav-stvo i branitelje u suradnji s Pučkim otvorenim učili-štem organizira, od 19. do 25. svibnja te u srpnju, be-splatne pripreme za pola-ganje državne mature za djecu hrvatskih branitelja grada Zagreba. U svibnju će se održati 36 sati nasta-ve matematike, u 15 dana u srpnju 90 sati nastave obveznih predmeta, a u oba termina može se bi-rati osnovna ili viša razina. Roditelji za djecu prijavu podnose u Gradskom ure-du za zdravstvo i branite-lje, Trg S. Radića 1, zapadni ulaz kontakt-telefon 6101-017. Obavijesti i upisi po-slije prijave su u Upisnom uredu Pučkog otvorenog učilišta, radnim danom od 9 do 17, a subotom od 9 do 13 sati, tel. 600-3000, 600-3001.

Krpelji napadaju - stiglo je njiho-vo najaktivnije razdoblje. Ima ih posvuda, vrebaju s grmova i ni-skog raslinja do visine od jednog metra. Opasnost koja prijeti su dvije načešće bolesti koje mogu prenijeti - krpeljni meningoen-cefalitis (bolest središnjeg živča-nog sustava kojeg karakterizira upala mozga) i Lyme borelioza. Na udaru su ljubitelji prirode ko-ji zaborave na prikladnu odjeću koja znači duge nogavice i glat-ku odjeću. Trebalo bi koristiti zaštitna sredstva protiv uboda i držati se pokošenih i utabanih

staza. Nakon dolaska iz šume potrebno je pregledati cijelo ti-jelo. Ako smo ga pokupili i uoči-li, potrebno ga je prihvatiti pin-cetom što je moguće bliže koži i zaokrenuti ga u smjeru obrat-nom od smjera kazaljki sata te iščupati. Nakon toga to se mje-sto mora dezinficirati. Ako ne us-pijemo - put zdravstvene usta-nove. Od ugriza krpelja može se preventivno cijepiti. Detaljne se informacije mogu dobiti u Za-vodu za javno zdravstvo dr. An-drija Štampar i na telefon 4696-125. (dkb)

Čuvajte se, vrebaju krpelji

22 ZG info 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Mala scena poziva na audicijuMala scena poziva profesionalne glumce koji znaju pjevati i plesa-ti na audiciju za predstavu “Va-gon prvog razreda” 14. svibnja u 13 sati.

Prva dva vikenda u svibnju možete pogledati i posljednje ovosezonske predstave za naj-mlađe “Priča o svjetlu” i “Priča o oblaku”. Dolaskom proljeća

počinju i gostovanja na festiva-lima, a Mala scena će u svibnju tradicionalno nastupiti na BOK! festu u Bjelovaru s “Kravom Ru-žicom”. Zatim će “Anu i Miu” izvesti na Festivalu Opatija, pa ide u Belfast na festival Young at Arts, s predstavom “Priča o oblaku”, koja će se igrati na en-gleskom jeziku.

Potepuhima se javilo 64 mladih

Za Dan muzeja biciklom kroz povijest Zagreba

Pozivu na besplatne radioni-ce Udruge za tradicijsku kul-turu i glazbu Potepuhi iz Za-greba odazvalo se 64 mladih osoba od 10 do 27 godina. U idućim će mjesecima na po-dručju Susedgrada uživati u radionicama gitare, suvreme-nog i orijentalnog plesa, glaz-benoj, dramskoj i foto-video te na solo pjevanju i solfeggiu. Usvojena će znanja prezenti-rati na velikoj priredbi za gra-đanstvo krajem školske godi-ne. (dkb)

Muzej grada Zagreba i ove će godine obilježiti Međunarod-ni dan muzeja pod sloganom “Social Harmony”. Biciklom kroz povijest Zagreba pridru-žuje se muzejsko-edukativ-noj akciji “Kotač” Hrvatskog muzejskog društva - Sekcije za muzejsku pedagogiju, do 18. svibnja. Edukativno-krea-tivne radionice pod nazivom “Sklad” održat će se 7. svibnja od 10 do 12 sati. Sudjelovat će članovi keramičke radionice udruge Dodir. Hrvatska udru-ga gluhoslijepih osoba Dodir pridružuje se akciji promoci-jom “Vodiča za slijepe, slabo-vidne i gluhoslijepe osobe” na engleskom jeziku.

Premijera u ZKL-uU Zagrebačkom kazalištu lu-taka 6. svibnja bit će premije-ra predstave “Jedini neuspjeh Adolfa H.” u režiji Zlatka Bou-reka, kojom će autor proslaviti osamdesetu godišnjicu života. Odabrao je Hitlerov odlazak na prijamni ispit na Umjetnič-koj akademiji, a upleteni su i drugi motivi. (tk)

Peto izdanje jarunskog T-Mobile INmusic festivala održat će se 22. i 23. lip-nja. Na Otoku hrvatske mladeži nastupit će vi-še od 40 inozemnih i do-maćih izvođača: Massive Attack, Billy Idol, The Fla-

ming, Morcheeba… Od 8. svibnja cijena festivalskih ulaznica bit će 490 kuna, odnosno 440 kuna s popustom. Uz festivalsku ula-znicu, moguće je kupiti i kampersku ulaznicu po cijeni od 180 ku-na. Ove godine kamp će na raspolaganju imati toplu vodu, be-žični internet, trgovinu...

Peti T-Mobile INmusic festival

Spektakl Lord of the D Prva postava irskog plesnog fenomena održat će 16. svibnja čak dva koncerta u Ciboni

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Slavna irska plesna skupina Lord of the Dance 16. svibnja u KC Dražena Petrovića izvest će čak dvije predstave za svoje hrvat-ske obožavatelje - prvu u 17 sa-ti, a drugu u 20.30 sati.

Michael Flatley, osnivač i re-žiser tog međunarodnog ple-snog fenomena, svojom pro-dukcijom drži taj plesni šou već trinaest godina na sa-mom vrhu najbolje prodava-nih predstava.

”Lord Of The Dance” je najve-ći plesni show na svijetu izveden pred rasprodanim gledalištima u više od 40 zemalja. U tri posta-ve plesnog ansambla nastupa

čak 200 plesača prosječne do-bi od 22 godine, uz 20 profesio-nalaca koji se brinu o scenogra-fi ji, koreografi ji, svjetlu, zvuku i 1200 kostima, koliko ih plesači ukupno koriste. Plesači vježbaju čak 125 dana u godini, a ostale dane putuju. Zanimljivo je da je potrebno šest šlepera dužine 14 metara i 35 stalnih članova teh-ničkog osoblja da bi se prevezao njihov cjelokupni set, dok je za svaki nastup potrebno uposliti dodatnih 35 ljudi. Svi moraju ra-diti oko 770 sati da bi se nastup pripremio.

U Zagreb dolazi prva postava Lordova, a ulaznice po cijeni od 220 do 290 kuna možete kupiti na prodajnim mjestima i web-stranicama Eventima.

23ZG info4. svibnja 2010.zagreb.hr

Ovogodišnji, 45. zagre-bački salon HDLU-a mo-že se na Trgu žrtava fa-šizma razgledati do 30. svibnja. Tema je tržište, a nastojat će se izbjeći tipična reprezentativna izložba. Ovogodišnji će salon obuhvatiti sve vi-dove suvremene umjet-ničke produkcije u na-cionalnom opsegu te potaknuti dijalog o pro-blemima tržišta.

Do 30. svibnja 45. zagrebački salon

Poklonite knjige Petrinjcima

Zagrebački hram knji-ge i kulture, AGM, do 20. lipnja prikuplja knjige za knjižnice u Petrinji i okol-nim mjestima. Na isti na-čin prikupljene knjige već su na policama knjiž-nica u Vukovaru, Gospi-ću i Kninu. Očekuje se više od 20.000 naslova. Svi koji žele, knjige mo-gu donijeti u AGM, u Mi-hanovićevu 28, od osam do 16 sati ili se javiti na tel. 4856-313, ako ih sami ne mogu donijeti. Po njih će doći djelatnici AGM-a. Bože Šimleša, zamjenik direktora AGM-a, inicija-tor akcije, kaže da se ak-ciji odazivaju i mali i veli-ki, s tim da najmlađi pišu i posvete vršnjacima.

Promocija knjige “Utopija ili šansa” Knjigu pod nazivom “Utopija ili šansa” Slavka Lebana, u izdanju AGM-a, predstavit će u četvr-tak 13. svibnja u 19 sati prof. dr.

Erna Ivoš, prof. dr. Ju-re Zovko i prof. dr. To-mislav Su-nić, u Hr-vatskoj pa-neuropskoj uniji u Juri-šićevoj 1A.

(sk)

anceJeste li svjesni svoje unutarnje snage? U stresnim ste situacija-ma prisebni? Gledate li na pro-blem kao na priliku i puni ste povjerenja u vlastite sposob-nosti? Ako su odgovori potvrd-ni, znači da ste u zavidnoj for-mi i da je vaša snaga u dobrom načinu suočavanja sa stresom. No, iskustvo nam govori da je u stresnim situacijama, koje našu psihičku spremnost stavljaju na kušnju, teško pod pritiskom da-ti maksimum. Kao što tijelo mo-žemo ciljanim treningom dove-sti u formu, tako i svoju dušev-nu snagu možemo ojačati. Evo nekoliko savjeta kako se ojača-ti iznutra:- družite se s ljudima u čijem društvu vam je lijepo, a izbje-gavajte pesimiste- naučite reći ne, pa i onda kad se to može odraziti na stupanj omiljenosti koju uživate kod drugih- budite onakvi kakvima sami želite biti, a ne onakvi kakvima vas okolina želi - ne poklanjajte previše pa-žnje neugodnim događajima, nego mislite o onome što vas usrećuje - naučite prihvatiti stvari koje ne možete promijeniti- postavljajte si realne ciljeve i razradite korake kojima ćete ih ostvariti, pritom se nagrađujući za svaku zavr-šenu etapu- na putu k ostvarivanju

cilja najbolji je motivator zami-sliti kako ćete se osjećati u tre-nutku kad ga ostvarite - naučite delegirati poslove, i kod kuće, i na poslu- stanite na loptu - završite li uspješno jedan po-sao, predahnite, osjetite zado-voljstvo učinjenim, pa se tek ta-da bacite na sljedeći zadatak - njegujte svoje svakodnevne ri-tuale, poput jutarnje kave iz iste šalice, na istom mjestu i s istim ljudima, jer nam oni daju unu-tarnji mir - ne zanemarujte svoj omiljeni način opuštanja- šetnjica, sport, glazba, razgo-vor s prijateljem, vrt, kino ili knji-ga vaši su saveznici- moć smijeha po naše je zdravlje puno veća nego što mislimo- nekoliko minuta dnevno od-vojite za malu oazu mira, bez ra-dija, TV-a ili mobitela - ne sviđa li vam se neki vaš po-stupak, prisjetite se situacija u kojima ste bili ponosni sami na sebe - prijatelje imamo i u do-bru i u zlu - ne možete li se sami nositi s nekim problemom, popričajte s prijateljem.Čime god se bavili, činite to pre-

dano i bez ostat-ka. Od onog što radimo puno je važnije kako to radimo. I još nešto, otkrijte strast u svemu što radite.

dr. Andreja Rožić-Dizdar

Uniqa savjetuje

I duša traži trening

Proslava 60. godina od male matureProslava obljetnice mature nije neobična, ali kad se svojih prvih školskih dana odluče prisjetiti i u to ime sastati 80-godišnjaci, taj susret izaziva pažnju. Polaznici pučke velikogoričke škole dav-ne 1949./50. odlučili su se sasta-ti i obnoviti uspomene.

- Neprestano mislim na taj su-sret - govori Vladimir Stanojević.

- Sjećam se danas tih momaka i djevojaka, ali preda mnom su dječja lica.

Pitam se koga ću susresti. Ta-dašnji sedmi razred činila su dva spojena razreda sa 60 učenika. Nažalost, 20-ak ih je preminu-lo, 20-ak se razasulo po svijetu, a nas 20-ak uživat će u pjesmi i plesu. (sk)

24 tak imam te rad 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vuglaJeste li znali?Žar ptica 15 godina djelovala je kao putujuće kazalište, nastupajući u vr-tićima, školama i manjim dvorana-ma širom zemlje, pa i u inozemstvu. Sjedište kazališta u tom je razdoblju bilo u privatnim prostorijama nje-govog suosnivača i dugogodišnjeg direktora Tomice Milanovskog u Vlaškoj ulici. Žar ptica status grad-skog kazališta dobiva 1997. u novo-adaptiranim prostorijama Društve-nog doma Kozjak, u Bijeničkoj 97, gdje je i danas. (kb)

Za Nagradu grada Zagreba 25 kandidataTočno 123 prijedloga za ovogodišnju Nagradu gra-da Zagreba razmatrana su u osam stručnih skupina iz različitih područja. U uži iz-bor odabrano ih je 25, a o konačnom popisu dobitni-ka Nagrade rješavat će se 6. svibnja na sjednici Od-bora za javna priznanja te potvrditi na sjednici Grad-ske skupštine tijekom mje-seca. Nagradu grada Za-greba primit će 15 poje-dinaca, tvrtki i ustanova, i to na svečanosti u povodu Dana grada Zagreba. (jr)

Zagreb me usvojio i dao sveJoš kao dijete zavoljela je Zagreb, mentalitet i uljuđenost Zagrepčana. Priče da je to grad hladnih i otuđenih ljudi preinačila je i kaže da je Zagreb grad koji ne ulazi u tuđu intimu

U ime veselih dječjih osmijeha odrekla se glume - Marija Sekelez, ravnateljica kazališta Žar ptica i Naj naj naj festivala

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

- Zagreb me prepoznao i usvo-jio, dao mi je sve pa i Nagradu grada Zagreba. Sve mu dugujem i sve mu želim dati - rekla je Ma-rija Sekelez, glumica i ravnatelji-ca Gradskog kazališta Žar ptica već puno desetljeće.

Još kao djevojčica posjećivala je ujaka koji je živio u strogom centru grada i već tada joj se svi-đao mentalitet Zagrepčana, nji-hova uljuđenost i mirnoća. Split, grad iz kojeg je došla, bio je dru-gačiji, ali jednako drag.

Kakav je Zagreb Mariji danas?

- Htjela bih da je Zagreb i da-nas kao 1968. godine, kad sam došla u njega, ali nije. Zagreb je poput fine osobe koja nije agre-sivna i zahtjevna da sve one koji su došli prisili da žive po njego-vim pravilima, nego je dopustio da ga pridošlice prilagođava-ju sebi. Nas je Zagreb prešutno znao odgojiti. Brzo smo ga za-voljeli i svim srcem htjeli prido-nijeti njegovoj ljepoti i odužiti se njegovoj gostoljubivosti. Danas se događa obratno.

Marija kaže da je sve ono čime su je kao mladu djevojku plašili prije dolaska u Zagreb zapravo bilo po njenoj mjeri. Govorili su

da je Zagreb grad hladnih i otu-đenih ljudi. Naravno, nije ga ta-ko doživjela, nego kao grad koji ne ulazi u tuđu intimu, koji da-je slobodu da kreirate svoj život po svojim željama, grad koji ni-koga ne “kontrolira”.

Da je gradonačelnica, dra-stično bi kažnjavala grafitere, jer grad zbog njih izgleda loše, uvela bi prometnu policiju ko-ja bi kažnjavala one koji divljaju po gradu, a posebno one koji iz automobila bacaju smeće na ce-stu. Smatra da grad ima ambici-ju da bude sređen, ali nedostaje intenzivna kampanja za to, od vrtića nadalje. Zagreb ne smije

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Misijska izložba u Art Net Clubu

Misijska europska katolička inicijativa Kristov stol orga-nizirala je misijsku izložbu “I stvori Bog - Ekvador “ u Art Net Clubu. Autor izložbe je Drina Ćavar, bivša misijska la-ikinja. Izložbu možete pogle-dati do 23. svibnja. Otvoren je i novi humanitarni telefon 060-800-445 na kojem sva-kim pozivom donirate 2,10 kn za akciju. (fp)

25tak imam te rad4. svibnja 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

nacrtima uređena je podno sjeverne strane Popovog tor-nja slastičarnica i kavanica s te-rasom - takozvana Palainovka, otvorena 1847. Vraz je još ne-koliko godina šetao sjevernom promenadom. Nakon njegove smrti šetalište je dobilo njego-vo ime.Vraz se ubraja u najbolje pje-snike ilirskog doba. Rođen 1810. u Cerovcu u južnoj Šta-jerskoj, još se kao đak povezao

s Ilircima, a u društvu s Rakov-cem i Vukotinovićem osno-vao je književnu reviju “Kolo” 1842. Bio je suradnik Danice i Narodnih novina, a izabran je i za tajnika Matice ilirske. Njego-ve balade i romanse skupljene su u knjizi “Glasi iz dubrave že-rovinske”. Zagreb mu se odu-žio imenom šetališta u čijem je uređenju i sam sudjelovao, či-jim se stazama šetao i na klu-pama odmarao.

Državni hidrometeorološki zavod na Griču

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Pankracije, Servacije, Bonifacije, pa “ledena Sofi ja”Sve oko nas cvate, ali još nismo zaboravili relativno dugu ovo-godišnju zimu. No, vremenska su iznenađenja moguća i ovih dana, pa bismo se mogli prisje-titi da je 9. svibnja 1787. godine na Zagrebačkoj gori padao sni-jeg, a pritom je i sijevalo, grmje-lo, prolomio se oblak, a vjetar je nosio krovove kuća i čupao sta-bla… Kroničar Antun Zdenčaj navodi da je crkveni toranj u Bi-stri jednostavno srušen i da je potok Medveščak toliko nabu-jao da je odnio Krvavi most. Na-vodno je u katedrali organizira-na trodnevna molitva kako bi se vrijeme smirilo.

No, svibanj je i kasnije po-kazivao neočekivanu ćud. Kao najhladniji svibanj u Zagrebu

bilježi se onaj iz 1876. godine. Na opservatoriju na Griču iz-mjereno je prosječno 12 stup-njeva Celzijevih; računa se da je taj svibanj bio četiri stupnja hladniji od prosječnog, a uz to je bio i prilično kišovit. Još pu-no kasnije, 1953. izmjerena je jednog svibanjskog dana na Griču temperatura od samo 0,5 stupnjeva. Pripovijeda se ina-če u narodu da je čak drugo de-setodnevlje, dakle sredina svib-nja, podložna mrazu i zamjet-nom zahladnjenju. Sveci koji su upisani u kalendaru između 12. i 14. svibnja, Pankracije, Serva-cije i Bonifacije, često se naziva-ju “ledenim svecima”, a i Svetu Sofi ju, 15. svibnja, neki smatra-ju “ledenom Sofi jom”. (jr)

Vrazovo šetalište nekadašnja je sjeverna promenada kojom je Vraz često šetao U Opatič-koj 18 stoji spomen: “U ovoj kući umro je 24. V. 1851. Slove-nac-Hrvat, Stanko Vraz, hrvatski pjesnik. O stogodišnjici njegova rođenja ovu spomen-ploču po-staviše Braća hrv. zmaja 1910.” U blizini je i Vrazovo šetalište.

Podno Popovog tornja, ispod gradskih utvrda bio je zapu-šteni teren kojim su znali šetati Matija Pallain i Stanko Vraz, pa su došli na ideju da se tu ure-di šetalište. Pallain je osnovao Društvo sjevernog šetališta, or-ganizirao sabirnu akciju, poru-šio sjeverna vrata i 1841. uredio šetalište. Prema Felbingerovim

Vrazovo šetalište

Marija Sekelez nastupila je u više od 50 predstava, s više od 4000 izvedbi, u najmanje 15 TV-serija i drama te u pet fi lmova. Sudje-lovala je na oko 45 svjetskih i naših festivala. Zaželjela se glume pa joj se najesen odlučila vratiti. Najviše je nagrađivana za ulogu Marije Callas, a opet ćemo je gledati u toj vrhunskoj predstavi.- Gluma traži cijelog čovjeka i najteže je postići lakoću glumlje-nja. Zato ću cijelo ljeto raditi da udovoljim i svojim i potreba-ma kazališta.

Marija će opet glumiti

popustiti pred naletom novo-vjekih barbara, jer njegova lje-pota zaslužuje poštovanje.

Marija Sekelez u mladosti je prošla i nedaće podstanarskog života. Da sve gazdarice nisu lo-še, pokazala joj je predivna gos-pođa Kajfeš iz Vramčeve. Zato i danas često ode na Šalatu.

- Zagreb ima puno lijepih uli-ca i kvartova, zapravo gdje god ste zadovoljni, tu je najljepše. Zapruđe smatraju ružnim kvar-tom, ali kad biste u njemu živje-li, vidjeli biste sve njegove pred-nosti - kaže.

Voli prošetati Bundekom, svi-đa joj se energija gužve u cen-tru grada, obožava Dolac, koji

joj je posebna insprativan, Mli-nove, Dubravkin put itd.

Poznato je da je Marija Se-kelez od neurednog kazališta na kraju grada napravila ču-do. Za Žar pticu sad znaju svi, posebno za besplatne pred-stave na Naj, naj, naj festivalu. Zna se da ga posjeti 45.000 djece godišnje te da se odigra 300 predstava. Iza svega toga je Marija, glumica koja se u ime veselih dječjih osmijeha odre-kla glume.

Odakle joj energija?- Upornost i otpornost vučem

iz Dalmacije, a uz to me nadah-njuje ljubav moga Zagreba. Zar to nije dobar spoj?

26 dnevni red 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE: Prije dvije go-dine razveo sam se od su-pruge. Međutim, postupak diobe zajedničke kuće još se vodi na sudu. Budući da supruga u cijelosti ko-risti zajedničku kuću, zani-ma me imam li ja kao su-vlasnik kuće pravo na bilo kakvu naknadu.

ODGOVOR: Upotre-ba suvlasničkog dijela ku-će bez naknade smatra se stjecanjem bez osno-ve. Prema tome, suvlasnik kuće koji se bez naknade koristio suvlasničkim dije-lom kuće drugog suvlasni-ka neosnovano se oboga-tio za visinu najamnine ko-ju bi inače plaćao, pa je to korist koju je obvezan na-knaditi drugom suvlasni-ku. Dakle, imate pravo od supruge tražiti naknadu.

Suvlasnik ima pravo na naknadu

Međunarodni festival bluesa u Zagrebu

Vrijednosna karta u tramvaju

Prvi Zagreb International Blu-es Festival održat će se od 20. do 22. svibnja u klubovima Sax i Hard Place te u dvorištu Jedinstva. Festival će otvori-ti Greg Koch Trio iz Amerike, a potporu će mu dati Nebo & the Downstrokes. (tk)

U ponedjeljak 3. svibnja uvedena je nova vrijednosna karta u ZET-u. Riječ je o elektroničkoj karti-ci uz koju će putnicima plaćanje usluga biti dostupnije, a prijevoz povoljniji. Naime, cijena prijevo-za plaćenog vrijednosnom kar-tom je 7,50 kuna po osobi i zo-ni. Tako kupljena karta vrijedit će 90 minuta u prvoj zoni, bez obzi-ra na smjer putovanja, odnosno 30 minuta u svakoj sljedećoj. Kar-ta se prodaje na svim ZET-ovim prodajnim mjestima te kioscima ugovornih partnera. (jr)

Ruglo uz bazen u UtriZapočeta gradnja sportskog objekta samodoprinosom iz 80-ih stala je zbog promjene političkog sustava i završila na sudu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa

U podrumu se za vrijeme jakih kiša skuplja voda, koju ispumpavaju vatrogasci da se djeca ne bi utopila

Već dulje vrijeme vodeći dije-te na plivanje u Utrinu gledam ruglo od te zgrade koja dijeli ogradu sa SRC-om Utrina - go-vori 40-godišnja Višnja.

I ne samo ona, nego pet do osam tisuća stanovnika Utrine i Travnog svakodnevno gleda ružnu, zapuštenu i nedovrše-nu građevinu uz bazen u Utrini.

Osamdesetih godina iz samodo-prinosa građana počinje gradnja sportskog objekta za male bo-rilačke sportove. Kako se druš-tveni sustav u međuvremenu promijenio, a mjesne zajednice, pod čijom se ingerencijom gra-dio sportski centar, nestale, obu-stavljena je i gradnja.

No, dok je sportski centar, iako nedovršen, još bio u ka-kvom-takvom stanju, kafić ko-ji je u sklopu objekta došao

je u posjed privatnika. U malu sportsku dvoranu uselio se ne-ki sportski klub, dok je boćali-šte u dvorištu devastirano. Kafić posluje već niz godina, ali na-vodno ništa nije uloženo u ure-đenje jer nije razriješen spor o vlasništvu nad objektom. Sve je na sudu da bi se razriješila za-vrzlama oko imovinsko-prav-nih odnosa. Prije 20 i više godi-na sa svojih sedam staza boća-lište je imalo uvjete za europsko

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Denis Bajs, dipl. iur.

27dnevni red4. svibnja 2010.zagreb.hr

Dani otvorenih vrata u “Ruđeru Boškoviću” Institut “Ruđer Bošković” ponovno otvara vrata svim zainteresiranim građani-ma. U povodu 60. obljet-nice postojanja, od 6. do 8. svibnja na 16 zanimljivih izložbenih točaka može se razgledati svijet znanosti. Zagrepčani mogu potraži-ti odgovor na pitanje mo-gu li u 21. stoljeću kemija i ekologija ići zajedno, ka-ko razgovarati s molekula-ma, kako odrediti starost, što nam fizika može ponu-diti 100 godina nakon ot-krića atoma itd. (jr)

“Poljska na starim i novim zemljovidima” u NSK-u

Besplatna radionica grafita na Pešči

U velikom predvorju Nacional-ne i sveučilišna knjižnice u Za-grebu do 17. svibnja možete po-gledati izložbu “Poljska na sta-rim i novim zemljovidima”. Riječ je o kartama koje su dio fundusa Kartografske zbirke Nacionalne knjižnice Poljske te onima iz pri-vatnog vlasništva. Organizatori izložbe su Nacionalna knjižnica Poljske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, te Velepo-slanstvo Republike Poljske u Re-publici Hrvatskoj. (tk)

Kulturni centar Peščenica pozi-va sve zainteresirane na besplat-nu radionicu grafita, koja će se održavati tijekom svibnja - po-nedjeljkom i petkom od 19 do 20.30 sati. Završne radove pola-znici će izvesti u sklopu Dana Pe-šče 12. lipnja, na pročelju i unu-tar Centra. Info na tel. 23 03 122, anja.planincic@kcpescenica.hr.

ni

Sini

ša K

OSIĆ

prvenstvo, a sad je raslinje sta-zu gotovo pokrilo.

U podrumu se za vrijeme jakih kiša skuplja voda, koju ispumpa-vaju vatrogasci da se djeca ne bi utopila.

Tu se navodno okupljaju i nar-komani, a više su puta huligani izazvali požar. Što će biti s objek-tom, teško je reći, a postoje na-gađanja da će Mirko Filipović ili hrvač Josip Čorak graditi dvora-nu za borilačke sportove.

- To bi bilo odlično - rekao je pročelnik Ureda za izgradnju Jelavić

Za hospicij na Cvjetni trgOd neizlječivih bolesti u Hrvatskoj trenutačno pati oko 30.000 ljudi, a samo njih dvjestotinjak može dobiti palijativ-nu skrb. Da bi se za te osobe što prije sagra-dio hospicij, pokrenu-ta je akcija “Ostani uz mene”, putem koje će se prikupljati financij-ska sredstva za poče-tak gradnje i oprema-nje Ustanove za palija-tivnu skrb. O toj će se temi, uz po-pratna humanitarna događanja, 15. svibnja govoriti i na zagrebač-kom Cvjetnom trgu. Oni pak najbrži koji imaju potrebu za tom vrstom smještaja slo-bodno se mogu javi-ti u Villu Brezovica. Ta-mo se 7. svibnja, na 4200 četvornih meta-ra, otvara dom za sta-rije osobe sa stotinjak mjesta. Sljedeći će korak biti, ovisno o broju prijav-ljenih, otvaranje Cen-tra za hospicij u tom objektu. Od dr. Ane Jelančić doznajemo da će pružati usluge naj-više razine i nametnu-ti nove standarde. (dkb)

Izložba Josipa Vaništa u Galeriji EE

Letu štuke u Tvornici 22. svibnja

Galerija EE do 31. svibnja pred-stavlja izložbu jednog od naj-važnijih hrvatskih slikara i crta-ča, akademika - Josipa Vanište. Izloženi su portreti slavnih kul-turnih ličnosti iz umjetnikovog okruženja, a uz portrete i pej-zaži. (tk)

Bosansko-hercegovačka rock grupa Letu štuke održat će 22. svibnja u Tvornici veliki kon-cert. Letu štuke se ubraja me-đu najzanimljivije bendove bivše Jugoslavije. Ulaznica je 60 kuna u pretprodaji, a 80 na dan koncerta. (tk)

28 kultura i zabava 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Koncert Metallice na zagrebačkom Hipodromu Zagrebački Hipodrom, nakon Ro-lling Stonesa, 16. svibnja ponovno će biti domaćin dugo očekivanog koncertnog spektakla, nastupa najvećeg metal benda na svijetu - Metallice. U sklopu World Magne-tic Toura ta fantastična četvorka

obećava najmanje dva sata vrhun-ske svirke. Promovirat će svoj novi album “Death Magnetic”, ali će hr-vatski fanovi moći uživati i u njiho-vim najvećim dosadašnjim hitovi-ma. Za zagrijavanje svirat će Volbe-ata i High On Fire.

Njemačka potpora našem ZeZeKaeM će u iduće dvije godine dobivati financijsku potporu Kulturne zaklade SR Njemačke, u sklopu Fonda Wanderlust, za koprodukcijski projekt s Gradskim kazalištem Braunschweig

Jedan povijesni događaj poslu-žio je Zagrebačkom kazalištu mladih i Gradskom kazalištu Bra-unschweig kao osnova za istraži-vanje i kazališnu suradnju, a nji-hov je projekt, kao najzanimlji-viji, uvršten u 15 projekata koje financijski podupire Kulturna zaklada SR Njemačke u sklopu Fonda Wanderlust.

- Braunschweig je usko pove-zan s likom i djelom pionira zra-koplovstva grofa Zeppelina. No, do danas je malo poznat židov-ski izumitelj David Schwarz, sa zagrebačkom adresom, kojemu je prije Zeppelina uspjelo podići u visinu zračni brod, a čije je na-crte Zeppelin otkupio. Polazeći

od tog povijesnog događaja, u Braunschweigu će se baviti tra-gičnom životnom pričom Davi-da Schwarza, a mi ćemo istra-živati aktualnu samopredodž-bu znanstvenika i prikazati kroz predstavu. Sastavni dio surad-nje bit će i omladinski kazališ-ni projekt “Radionica izuma” te razmjena umjetničkog osoblja - rekla je ravnateljica Dubravka Vrgoč.

Priprema tog projekta trajat će dvije godine, u nekoliko fa-za. Prva će biti razmjena pred-stava dvaju kazališta, a ZeKaeM će gostovati s predstavom “Za-grebački pentagram”. Premije-re hrvatske predstave u Njemač-koj te njemačke kod nas bit će krajem 2011. i početkom 2012. godine.

Pips Chips@Videoclips uskoro na USB-sticku

Iva Bittova ponovno dolazi u Zagreb

Željko Samardžić u zagrebačkoj Areni

Joseph Calleja uživo u “Vatroslavu Lisinskom”

Pips Chips@Videoclips 15. svibnja u Boogaloou promovi-ra svoju “Diskografiju”, koja će uskoro biti objavljena na USB-sticku. To je prvi takav projekt kod nas, a posjetitelji će doži-vjeti klapske izvedbe, čuti do-sad objavljene pjesme...

Iva Bittová, zvijezda etno i avangardne glazbe, 13. svibnja održat će koncert u Močvari. Bit će to izuzetan glazbeni do-gađaj uz vatreni temperament te vokalne egzibicije te Čehi-nje koja karizmatičnim nastu-pom ostavlja bez daha.

U sklopu svoje turneje Željko Samardžić održat će koncert u Areni 15. svibnja. Objavio je 16 nosača zvuka, a albumom “Li-ce ljubavi” počinje novu fazu svoje karijere, koja je drugači-ja i po kvaliteti i po stilu njego-vih pjesama.

Nova velika tenorska zvijez-da svjetskih opernih pozirnica, Joseph Calleja, 19. svibnja pje-va uživo u “Lisinskom”. Pjevača kojega već zovu “zlatnim gla-som” mogli ste čuti u prijenosu iz MET-a u naslovnoj ulozi ope-re “Hoffmannove priče”.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

U prvoj fazi projekta ZeKaeM će s predstavom “Zagrebački pentagram”

29kultura i zabava4. svibnja 2010.zagreb.hr

“Za dobra stara vremena” u AreniNova izvedba mjuzikla Rajka Dujmića i Željke Ogreste “Za dobra stara vremena” bit će postavljena u Areni 20. svib-nja. Očekuju vas izvrsni glumci predvođeni Zrinkom Cvitešić i Goranom Navojcem te Sanja Doležal, Marko Tolja i nostal-gična priča s početka 80-ih.

Koncert Messer Chupsa i The Bambi MolestersaU Močvari vas 9. svibnja očeku-je surf-kombinacija iz snova: kul-tni ruski sci-fi surf band Messer Chups i The Bambi Molesters, koji predstavlja novi album “As the Dark Wave Swells”. Cijena karte 50 kuna u pretprodaji i 60 na dan koncerta.

Los Lobos i nezaboravna “La bamba” u BoogaloouPrvi put u Hrvatskoj, legendar-na petorka Los Lobos održat će 13. svibnja koncert u Boo-galoou. Za svoj miks rocka, bluesa i tradicionalne mek-sičke glazbe bend je osvojio mnoga priznanja, a najpozna-tiji mu je hit “La bamba”.

Preporuke

Odsad možete i na DVD-u pogledati jednu od naj-boljih filmskih trilogija svih vremena, “Gospoda-ra prstenova”. “Prsteno-va družina”, “Dvije kule” i “Povratak kralja”, nastali prema fantastičnom Tol-kienovom romanu, uvest će vas u svijet fantazije, avanture i akcije.

Nakon godina provedenih na neuspješnim spojevi-ma Zoe (Jennifer Lopez) dogovara sastanak u kli-nici za umjetnu oplodnju. Nakon postupka upozna-je Stana. Pokušaji održa-vanja veze i skrivanja pr-vih znakova trudnoće rezultiraju urnebesnim situacijama...

Kriza je roman koji se križa s fi lmom, izrastao iz horora, lokalizira-nog, na-šeg ho-rora, pri čemu se misli na činjeni-cu da su se u Zagrebu po-javili zombiji nove gene-racije, krvožedni i brzi...

Trilogija Gospodar prstenova

Plan B

Kriza - hrvatski horor

DVD

FILM

KNJIGA

Probudi se i podrži urbanu scenu Veliki hip-hop spektakl “Zagreb se budi” održat će se 8. svib-nja u Domu sportova. Nastu-

paju legende hrvatskog hip-hopa: Bolesna Braća, Target i Woo, Connect, DJ Phat Phi-llie, Renman i Anđa Marić, Ella, Karla Belovari uz band Orange Ocean i plesnu skupinu Mega-blast... Bit će tu i drugih spekta-kularnih iznenađenja, te gosti iz regije kao što su Ajs Nigru-tina i Timbeta, Marcella, SARS.

Cijena ulaznice je 100 kuna, a na dan koncerta 120.

Boogaloo slavi petu godišnjicu Boogaloo će 8. svibnja prosla-viti petu godišnjicu uz “kuma techna”, DJ-a Derricka Maya. Kao domaći support na line-upu pridružit će mu se legen-darni zagrebački DJ Mary, za-tim DJ Cet (late night sessions), te DJ E-Base na malom fl oru.

11 dana proslave za 11. rođendanMočvara će svoj 11. rođendan proslaviti uz 11 dana opasno dobre zabave, od 7. do 17. svib-nja. Već 8. svibnja, u Velikom dvorištu Jedinstva, nastupa je-dan od trenutačno najpopu-larnijih hrvatskih bendova, kul-tni Kawasaki 3P, koji će izvesti koloplet hitova sa svog sjajnog novog albuma “Idu Bugari” te hitove s prvog albuma.

U fokusu

Francuski glazbeni sastav Nouvelle Vague koncertom će 14. svibnja otvoriti novi koncertni prostor - plato iznad garaže Tuškanac. Na koncertu koji počinje u 20 sati grupa će promo-virati svoj treći album jednostavno nazvan “3”. Ako bude kiš-no vrijeme, koncert se seli u dvoranu Kornati Hypo Alpe Adria centra.

Novi prostor otvara Nouvelle Vague

KaeMu

gostovati u Njemačkoj

30 vodič 4. svibnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hr

DJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hr

INST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500

KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hr

KB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hr

KB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hr

KBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hr

KLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hr

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hr

KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovac

KLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hr

KLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hr

KLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hr

OPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomir

PSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hr

PSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hr

SPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400

SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hr

ZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebro

KBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS,

K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE IMAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94

SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477

JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE,Tel.: 112

SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3

Siget - Av. V. Holjevca 22

Dubrava - Grižanska 4

Kustošija - Ilica 301

Trešnjevka - Ozaljska 1

Borongaj - D. Budaka 17

Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37

Zaprešić - Trg žrtava fašizma

Velika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)

Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;

Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422Markovo polje: 2008 436Gornje Vrapče: 3455 652Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777

Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica,

Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, tel. 0800 10 15, www.rasvjeta@elicom.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hr

ELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo,tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodič4. svibnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 7. 5.22.00 A2 9 8 0Subota, 8. 5. A+A222.00 Sound DesignersPetak, 14. 5. A122.00 Green StationSubota, 15. 5.A1+A222.00 Sound Designers

BOOGALOO CLUBSrijeda, 5. 5.The ExploitedPetak, 7. 5.Divlje jagodeSubota, 8. 5.22.00 Derrick MayČetvrtak, 13. 5.21.00 Los LobosSubota, 15. 5.Pips Chips&Videoclips

PURGERAJSrijeda, 5. 5.Sick swingČetvrtak, 6. 5.TMO live: shoot me WendyPonedjeljak, 10. i 17. 5.Stand up komičari - Open MicUtorak, 11. 5.LET 3Srijeda, 12. 5.Small house brownPetak, 14. 5.The Merry PoppinsSrijeda, 19. 5.Mike Sponza

TVORNICA KULTUREPetak, 7. 5.21.00 Mick Jones & Carbon Silicon

SAXSrijeda, 5. 5.Charlie Jurković trioČetvrtak, 6. 5.Sebastian Doe, Bjuz...Petak, 7. 5.Živa legendaSubota, 8. 5.The Second hand bandPonedjeljak, 10. 5.Ljetno kinoUtorak, 11. 5.Alter egoSrijeda, 12. 5.Lekap quartetČetvrtak, 13. 5.Dominat, Geler Feler...Petak, 14. 5.Živa legendaSubota, 15. 5.Norma BelleSrijeda, 19. 5.Maja Savić Quartet

SIRUPČetvrtak, 6.5.Groovecaffe nightsPetak, 7. 5.

Rebelrave tour / Seth TroxlerSubota, 8. 5.Rebelrave tour / Clive HenryČetvrtak, 13. 5.Dubstep SirupPetak, 14. 5.Colin Dale & Petar DundovSubota, 15. 5.Reform / Eddie Richards, London

THE MOVIE PUB

Utorak i srijeda, 5., 11., 12., 18 i 19. 5.21.00 Stand up Comedy show

ARENA ZAGREBSubota, 15. 5. 20.00 Koncert Željka Samardžića

HIPODROMNedjelja, 16. 5.Metallica

CRKVA SV. KATARINESubota, 8. 5.19.30 Zagrebački solisti

KC D. PETROVIĆNedjelja, 16. 5.17.00 i 20.30Lord Of The Dance

MMC STUDIOSrijeda, 5. 5.17.30 Bubnjarski krugČetvrtak, 6. i 13. 5.21.00 Studio smijehaPonedjeljak, 10. 5.17.30 i 19.00 Djembe - ritam afričkog bubnjaUtotak, 11. 5.17.30 i 19.00 Djembe - ritam afričkog bubnjaSrijeda, 12. 5.17.30 Bubnjarski krugNedjelja, 16. 5.19.00 predstava Kužiš, stari mojPonedjeljak, 17. 5.17.30 i 19.00 Djembe - ritam afričkog bubnja

KONCERTIVATROSLAV LISINSKISrijeda, 5. 5.20.00 (MD) Gudački kvartet PorinPetak, 7. 5.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija

20.00 (MD) Hotel BabilonSubota, 8. 5.19.30 (VD) Veselin Stanev, klavir20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuNedjelja, 9. 5.19.00 (VD) Klinci s RibnjakaPetak, 14. 5.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonijaSubota, 15. 5.19.30 (VD) Orkestar glazbenoga kolegija iz WinterthuraPonedjeljak, 17. 5.20.00 (MD) Ray Anderson’s pocket Brass BandUtorak, 18. 5.19.30 (VD) Budimpeštanski festivalski orkestarSrijeda, 19. 5.20.00 (VD) Joseph Calleja, tenor

HRV. GLAZBENI ZAVODČetvrtak, 6. 5. 20.00 Art AgentPetak, 7. 5.20.00 Glazbeno učilište E. BašićSubota, 8. 5.20.00 Glazbena škola Pavla MarkovcaNedjelja, 9. 5.20.00 Glazbena škola Pavla MarkovcaUtorak, 11. 5.20.00 Hrvatski komorni orkestarPetak, 14. 5.20.00 Glazbena škola Rudolfa MatzaSubota, 15. 5.20.00 Muzička akademija Sveučilišta u ZagrebuNedjelja, 16. 5.20.00 Glazbena škola Pavla MarkovcaSrijeda, 19. 5.20.00 Koncert u povodu Dana nezavisnosti Crne Gore

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 5. 5.19.30 (D) Građanin plemićČetvrtak, 6.5.19.30 (D) Građanin plemićPetak, 7. 5.19.30 (O) Mazepa

GAVELLA

Srijeda, 5. 5.19.30 San Ivanjske noćiČetvrtak, 6. 5.19.30 AlabamaPetak, 7. 5.19.30 Peer GyntSubota, 8. 5.19.30 Dolina ružaPonedjeljak, 10. 5. 19.30 Balade Petrice KerempuhaUtorak, 11. 5.19.30 Slučajevi običnog ludilaSrijeda, 12. 5.19.30 MećavaČetvrtak, 13. 5.19.30 Dolina ružaPetak, 14. 5.19.30 Dolina ružaSubota, 15. 5.19.30 Peer GyntUtorak, 18. 5.19.30 Život je sanSrijeda, 19. 5.19.30 Alabama

KOMEDIJASrijeda, četvrtak, petak, subota, 5., 6., 7. i 8. 5.19.30 Jalta, JaltaNedjelja, 9. 5.20.00 Istarska pričaPonedjeljak, utorak, srijeda i četvrtak, 10., 11., 12. i 13. 5.19.30 Jalta, JaltaPetak, 14. 5.20.00 Dobri vojak ŠvejkPonedjeljak i utorak,17. i 18. 5.19.30 S ljubavlju, JanisSrijeda, 19. 5.19.30 Briljantin

HISTRIONSKI DOMPetak, 7. 5.21.30 Lutz ForsterSubota, 8. 5.21.30 Amado MioUtorak, 11. 5.20.00 Štefica Cvek u raljama životaČetvrtak, 13. 5.20.00 Štefica Cvek u raljama životaSubota, 15. 5.20.00 GarderobijerUtorak, 18. 5.20.00 Djeca sa CNN-aSrijeda, 19. 5.20.00 Nakon probe

KEREMPUHSrijeda, 5. 5.20.00 Bitange i princezeČetvrtak, 6. 5.20.00 MetastazePetak, 7. 5.20.00 Jebote, kolko nas imaSubota, 8. 5.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonNedjelja, 9. 5.

20.00 o medvjedima i ljudimaPonedjeljak, 10. 5.19.30 Koncert - Tanec iz MakedonijeUtorak, 11. 5.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonSrijeda, 12. 5.20.00 Jebote, kolko nas imaČetvrtak, 13. 5.20.00 O medvjedima i ljudimaPetak, 14. 5.20.00 O medvjedima i ljudimaSubota, 15. 5.20.00 Šepavi Jura od KravarskogUtorak, 18. 5.20.00 Magic Act showSrijeda, 19. 5.20.00 Ljubav, struja, voda & telefon

VIDRAČetvrtak, 6. 5.20.00 Bijelo, bijelo, bijeloPetak, 7. 5.20.00 Gola u kavezuSubota, 8. 5.20.00 Od E do ZNedjelja, 9. 5.20.00 Nemreš pobjeć od nedjeljeSrijeda, 12. 5.20.00 Ho CapioČetvrtak, 13. 5.20.00 Lopovluku nigdje kraja nemaPetak, 14. 5.20.00 Čarolije imitacijeSubota, 15. 5.20.00 Stilske vježbeSrijeda, 19. 5.20.00 Što mi može virus

TEATAR EXITČetvrtak, 6. 5.20.00 SHAKEspeare na EXitSubota, 8. 5.20.00 Kako misliš mene nema!?Utorak, 11. 5.20.00 Ona, on i viSrijeda, 12. 5.20.00 Ona, on i viČetvrtak, 13. 5.20.00 Cabares, CabareiPetak, 14. 5.

20.00 Reces i jaSubota, 15. 5.20.00 SHAKEspeare na EXit

TEATAR ITDSrijeda, 5.5.20.00 DisleksijaČetvrtak, 13. 5.19.00 i 21.00 O prijateljstvuPetak, 14. 5.19.00 i 21.00 O prijateljstvu

ZKMSrijeda, 5. 5.11.00 Bunar20.00 I Offer myself to TheeČetvrtak, 6. 5.14.00 Zabranjena vrata20.00 Zagrebački pentagramPetak, 7. 5.14.00 Zabranjena vrata20.00 Zagrebački pentagramSubota, 8. 5.19.00 Izlog20.00 Zagrebački pentagramNedjelja, 9. 5.11.00 Bunar19.00 Izlog20.00 Eksplicitni sadržajiPonedjeljak, 10. 5.20.00 Eksplicitni sadržajiUtorak, 11. 5.11.00 Mačji blues18.00 Mačji blues20.00 Zagrebački pentagramSrijeda, 12. 5.14.00 Mačji blues20.00 S druge straneČetvrtak, 13. 5.11.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 danaPetak, 14. 5.11.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 danaSubota, 15. 5.20.00 S druge straneNedjelja, utorak, srijeda, 16., 18. i 19. 5.20.00 Generacija 91.-95.ZKLSrijeda, 5. 5.19.00 Jedini neuspjeh Adolfa H.Subota, 8. 5.15.00 - 21:30 Festival FraskNedjelja, 9. 5.11.00 Tri praščićaSubota, 15.5.18.00 Osvajanje kazalištaNedjelja, 16. 5.11.00 Osvajanje kazalištaUtorak, 18. 5.17.00 i 19.00 DV Mali cvrčakSrijeda, 19. 5.17.00 i 19.00 DV Mali cvrčak

DK DUBRAVANedjelja, 9. 5.

18.00 Mačak u čizmamaNedjelja, 16. 5.18.00 Blizanke

TREŠNJANedjelja, 9. 5.11.00 i 17.00 TijeloNedjelja, 16. 5.18.00 Tijelo

ŽAR PTICANedjelja, 9. 5.11.00 Mačak u čizmamaNedjelja, 16. 5.11.00 Pčelica Maja

MALA SCENA

Petak, 7. 5.17.00 i 18.30 Priča o svjetluSubota, 8. 5.10.00, 11.30, 17.00 i 18.30 Priča o svjetluPetak, 14. 5.17.00 i 18.30 Priča o oblakuSubota, 15. 5.10.00, 11.30, 17.00 i 18.30 Priča o svjetluPonedjeljak, 17. 5.18.00 Ana i Mia

KNAPPetak, 7. 5.13.00 Dječaci Pavlove uliceUtorak, 11. 5.10.00 i 12.00 Dječaci Pavlove uliceSrijeda, 12. 5.10.00 Dječaci Pavlove uliceČetvrtak, 13. 5.10.00 Postojani kositreni vojnikPetak, 14. 5.10.00 Postojani kositreni vojnik20.00 Niko i ništ

KAZALIŠTE SVAROGPetak, 7. 5.18.30 Bajke o raznim životinjama i kako neke kuhaju juhu od bundevaPetak, 14. 5.18.30 Dabrići i Bundevići

Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50

Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/5005-405redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Katarina Butković, Ivan Jozić, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Goran Gledić, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Darija Kraševac, Andreja Petrić, Jozo Renić, Maja Sever, Tomislav Vuković, Saša Zinaja, Tina Žagar

32 zadnja stranica 4. svibnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Prognoze o travnju veći-nom se ostvariše, pri čemu su njegovi posljednji da-ni, napose 30. 4., pridoni-jeli da čak dobije klimato-lošku ocjenu “toplo”, a ne “prosječno”. Srednja mje-sečna temperatura u Mak-simiru je bila 12, a na Griču 13,3 °C, što je na obje po-staje 1,4 °C toplije od klima-tološkog srednjaka. I pro-gnoze za svibanj upućuju na prosječnost, i za tempe-raturu i za oborine.

3.-9. 5. PROMJENJIVO

Nakon toplije prve polovi-ne tjedna - druga zamjet-no svježija, uz temperatu-ru zraka u neke dane i ni-žu od 20°C. Želje o danu bez oblaka i bez barem poneke kišne kapi teško su ostvarive.

10.-16. 5. STABILNIJE

Premda se ne može jamčiti da će baš svi dani u ovome tjednu proći bez kiše, ona će vjerojatno biti rjeđa ne-go u prošlom tjednu. Tem-peratura će prema sredini mjeseca ponovno porasti.

Piše Zoran Vakula

Nije bajno, ali može biti i gore...

S velike pozornice u Maksimiru politika je odšetala na Trg bana Jelačića, gdje su sindi-kati svih fela rekli što misle, uz ne baš veliku potporu građana. Zagrepčani su što zbog tradicije, što zbog graha i prirode došli u Maksimir u manjem broju nego proteklih godina, ali ne manje veseli. Brige su barem na nekoliko sati ostavili doma. S karanfili-ma u rukama, s bijelim posudama punima slasnoga graha sjeli su na travu ili stali za stol, prisjećajući se boljih vremena.- Nije bajno, ali može biti i gore - dobaci-vali su neki.Tko je u pravu, vidjet ćemo, možda već idu-ćeg 1. svibnja. (kb)

Evo jednog prozora iz Radićeve ulice...Snimio Vladimir Dimić, dipl. ing.

Snimio: Siniša Kosić