Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŢNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, travanj 2011.

IZMJENE I DOPUNE

DETALJNOG PLANA UREĐENJA

„CENTAR“, SLATINA

Nositelj izrade plana: VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŢUPANIJA

GRAD SLATINA

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d.

Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA

„CENTAR“, SLATINA

Direktor:

___________________________

Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj:

_________________________

SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.

Stručni tim:

Sandra Horvat, dipl.ing.arh.

Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn.

Ljubica Majcan-Korkutović, dipl.turizm.

Stojan Stojković, dipl.iur.

Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tomislav Fiala, graĎ.teh.nis.

Datum izrade: travanj 2011. godine

S A D R Ž A J

0. OPĆI DIO 1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Rješenje

4. Sadržaj

5. Izvadak iz sudskog registra

6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

7. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova

prostornog ureĎenja

8. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

A) TEKSTUALNI DIO Stranica

O. UVOD 1

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA 1

2. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE 3

B) IZMJENE I DOPUNE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA 16

0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŢA

C) STRUČNE PODLOGE I PROPISI NA KOJIMA SE TEMELJE

PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA 17

D) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM

UREĐENJU I GRADNJI 17

E) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI 21

E1) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI 21

E2) IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 36

F) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA

PROSTORNOG PLANA 39

G) SAŽETAK ZA JAVNOST 40

H) SUGLASNOSTI, MIŠLJENJA I OČITOVANJA

42

1

O. UVOD DPU ''Centar'' Slatina na snazi je od 1999. godine, a od tada su usvojene dvije izmjene i dopune, i to 2002., i 2007. godine (Sluţbeni glasnik grada Slatine, broj 5/99, 5/02, 5/07 i 6/07). Ovim planom detaljno je urbanistički riješen središnji dio Slatine, koji je većim dijelom izgraĎen, te se zahvati u prostoru prvenstveno odnose na izgradnju zamjenskih zgrada, interpolaciju novih zgrada i rekonstrukciju ili prenamjenu postojećih zgrada. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina izraĎuju se u skladu sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji (NN RH, broj 76/07 i 38/09), te Pravilnikom o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH, broj 106/98, 38/04, 45/04-ispravak i 163/04). Izmjene i dopune izraĎuju se i temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina ( Službeni glasnik Grada Slatine 1/2010 i 3/2010). Razlozi III. Izmjene i dopune DPU-a ''Centar'' su potrebe za promjenom namjene na odreĎenim lokacijama, čime će se omogućiti stavljanje u funkciju graĎevina koje su odreĎeno vrijeme bile izvan uporabe. TakoĎer, izmjene i dopune obuhvaćaju i potrebna usklaĎenja sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji, te planovima višeg reda.

Izmjene i dopune izraĎuju se na kartografskim prikazima i Odredbama za provoĎenje.

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA IZMJENA I DOPUNA 1 Povećanje markice za glavnu i pomoćnu zgradu na k.č. broj 3679, k.o. Slatina, na uglu Ulice bana Jelačića i ulice Vatroslava Lisinskog, u Slatini. IZMJENA I DOPUNA 2 Na k.č. broj 3605/1 i 3612/2, unutar namjene javne zgrade omogućava se gradnja i pratećih sadrţaja dozvoljenih UPU-om Slatine.

IZMJENA I DOPUNA 3 – IZMJENE I DOPUNE NA JUŽNOJ STRANI Ulice Ivana Goran Kovačića

3.1. U okviru maksimalne površine za gradnju (na južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića)

omogućava se gradnja do 6 stanova – prenamjena u obiteljsko – višestambene građevine.

3.2. U okviru maksimalne površine za gradnju obiteljsko – višestambenih građevina (na

južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića) omogućava se gradnja garaža kao zasebne

građevine ili u sklopu osnovne građevine. 3.3. Produbljivanje površine za izgradnju glavne graĎevine na k.č. broj 3736/2. 3.4. Korigiranje granica izmeĎu graĎevinskih čestica na k.č. broj 3736/1, 3736/2 i 3736/3, te spajanje k.č. broj 3736/2 i 3736/3 u jednu česticu. 3.5. Proširivanje maksimalne površine za izgradnju glavnih i pomoćnih graĎevina na k.č. broj 3736/1 po širini preko cijele čestice.

2

4. Prenamjena sjevernog puta oko nove trţnice iz javnog u interni put za opskrbu trţnice, na k.č. broj 2129. Funkcioniranje prometa unutar TOC-a bit će riješeno trţnim redom. Izmjena obuhvaća i izmještanje KABELSKOG DALEKOVODA 10(20) Kv iz kolnika u ureĎenu zelenu površinu. 5. UsklaĎivanje s UPU-om Grada Slatine u dijelu koji se odnosi na etaţnu visinu-unošenje odredbe da je na svim zgradama dozvoljeno potkrovlje. 6. UsklaĎenje sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji koje obuhvaća preteţito izmjene vezane za definiranje odreĎenih pojmova predmetnim zakonom, te prateća usklaĎenja u smislu preteţitog zadrţavanja Planom utvrĎenih uvjeta zbog navedenih izmjena pojmova (etaţe, etaţne visine i sl.).

Izmjene i dopune izraĎuju se u Odredbama za provoĎenje i sljedećim kartografskim

prikazima:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET 1: 1 000

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI 1: 1 000

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŢA 1: 1 000

3

2. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE Izmjene i dopune odredbi za provoĎenje izraĎuju se zbog usklaĎenja s pojmovnikom Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji i omogućavanja izgradnje potkrovlja na svim zgradama. S obzirom da se u većini odredbi zamjenjuju pojmovi pojmovima iz predmetnog Zakona, radi lakše kasnije provedba, kompletne odredba zamjenjuju se novima.

Odredbe za provoĎenje zamjenjuju se Odredbama za provoĎenje koje glase:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

Režimi ureĎivanja prostora

(1) Unutar maksimalnih površina za gradnju označenih na grafičkim prilozima br. 1. Detaljna namjena površina i promet i br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti moguća je izgradnja novih ili zamjenskih zgrada, te dogradnja i nadogradnja postojećih zgrada.

(2) Na postojećim zgradama koje se nalaze izvan maksimalnih površina za gradnju mogu se izvoditi radovi kojima se ne mijenja usklaĎenost graĎevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraĎena niti utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva.

Ove zgrade mogu se rušiti, ali je kod gradnji novih graĎena graĎevinu potrebno izgraditi sukladno Planu.

(3) Prenamjena zgrada dozvoljena je ukoliko se zgrade nalaze unutar maksimalnih površina za gradnju i ukoliko nova namjena nije u suprotnosti s planiranom.

(4) Postojeći tavanski prostori zgrada koje se nalaze unutar maksimalnih površina za gradnju mogu se preurediti u stambene ili poslovne prostore ukoliko za to postoje uvjeti (prostorni, konstruktivni, protupoţarni i ostali).

(5) Postojeći podrumi, mogu se adaptirati i koristiti za javne i manje poslovne sadrţaje.

(6) U boravišnim prostorijama stambenih i zgrada ostalih namjena kao i na vanjskim prostorima potrebno je osigurati najviše dopuštene razine buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 37/90.).

(7) Iz središta grada potrebno je izmjestiti pogon Hrvatskih cesta-Nadcestarija Slatina i lokaciju pogona komunalnog poduzeća ''Komrad''.

Članak 5.

Urbanističko-tehnički uvjeti za ureĎenje graĎevnih čestica

(1) Unutar granice obuhvata Plana zemljište se moţe parcelirati samo u skladu s Planom parcelacije, prikazanim na grafičkom prilogu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(2) Na ovom grafičkom prilogu neke granice graĎevnih čestica obiteljskog stanovanja su označene kao neobvezatne, što znači da je takovu granicu moguće definirati drugačije, prema potrebama korisnika, ili je ne mora biti.

(3) GraĎevnom česticom smatra se zemljište koje po veličini i obliku odgovara uvjetima utvrĎenim za gradnju zgrada, a graniči s površinom javne namjene.

4

(4) Minimalne veličine graĎevnih čestica za izgradnju obiteljskih stambenih zgrada, obiteljsko - višestambenih i poslovno-stambenih zgrada iznose:

- za slobodnostojeću izgradnju širina 14 m, 20 m dubine, - za poluugraĎenu izgradnju širina 12 m, 20 m dubine, - za ugraĎenu izgradnju širina 8 m, 25 m dubine

(5) Minimalne veličine graĎevnih čestica odnose se na graĎevne čestice za koje je Planom

ostavljena mogućnost preparcelacije, odnosno ne odnosi se na graĎevne čestice čije su granice odreĎene Planom .

(6) Koeficijent izgraĎenosti graĎevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim graĎevinama na graĎevnoj čestici i ukupne površine graĎevne čestice.

(7) Zemljište pod graĎevinom utvrĎuje se sukladno posebnom propisu.

(8) Maksimalni koeficjent izgraĎenosti graĎevne čestice iznosi:

- za obiteljske stambene zgrade, obiteljsko - višestambene i poslovno-stambene zgrade 50% površine graĎevne čestice,

- za poslovne i višestambene zgrade 80% površine graĎevne čestice, - za javne zgrade 80% površine graĎevne čestice, izuzetno 100%.

(9) Oblik graĎevne čestice treba biti što pravilniji i omogućiti smještaj zgrada. Parcelacija

zemljišta predviĎenog za gradnju obiteljskih stambenih zgrada, koja je utvrĎena Planom, moţe se mijenjati pod slijedećim uvjetima:

- GraĎevne čestice veće širine mogu se preparcelirati ako ispunjavaju uvjete iz prethodne tri alineje,

- dubina graĎevne čestice moţe se mijenjati pod uvjetom da se osigura minimalna veličina utvrĎena Planom.

(10) UreĎenje terena oko zgrade, potporni zidovi, terase, stepeništa i slično moraju se izvesti

tako da se ne naruši izgled naselja i da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i zgrada.

(11) Predvrtove (slobodne površine izmeĎu zgrade i ulične regulacijske linije) potrebno je urediti i ozeleniti.

(12) Ako se graĎevna čestica ograĎuje od strane ulice tada se ulična ograda podiţe iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu.

(13) Ulična ograda ne smije biti viša od 1,70 m, s izuzetkom ograde od ţivice koja ne smije biti više od 1,0 m.

Urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju zgrada

Članak 6.

(1) U nastavku su uz Opće uvjete definirani Urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju: obiteljskih stambenih, obiteljsko - višestambenih; pomoćnih, manjih poslovnih i gospodarskih bez izvora zagaĎenja; višestambenih; poslovnih; višestambeno-poslovnih; javnih; poslovno-stambenih te pomoćnih zgrada uz poslovne ili javne zgrade.

5

Članak 7.

Opći uvjeti

(1) Izgradnja i ureĎenje prostora na području obuhvaćenom Planom moţe se vršiti samo u skladu s Planom.

(2) Maksimalne površine za gradnju označene na grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet te br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti, predstavljaju maksimalne površine unutar kojih je moguće razviti tlocrte zgrada. Izvan ovih površina dozvoljeni su istaci s dvorišne strane zgrade i to: ulazne stepenice, terase, balkoni, konzole, trijemovi na stupovima do max. 2 m udaljenosti od zgrade. S ulične strane, samo ako je zgrada udaljena od regulacijske linije min. 1,0 m: ulazne stepenice, balkoni i konzolne nadstrešnice max. 1,0 m udaljene od zgrade.

(3) Maksimalne površine za gradnju su u pravilu veće od maksimalnih tlocrtnih površina budućih zgrada čije će dispozicije biti definirane projektima zgrada.

(4) Namjena zgrada je prikazana na grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet, a detaljnije obrazloţena uvjetima danim za pojedine vrste zgrada.

(5) Postojeći oblici i veličine graĎevnih čestica i zgrada koji su zadrţani kao takvi nisu posebno kotirani na grafičkom prilogu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(6) Novim zgradama smatraju se zgrade koje se grade na praznoj graĎevnoj čestici ili na dijelu graĎevne čestice bez postojećih zgrada.

(7) Zamjenskim zgradama smatraju se zgrade izgrađene na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(8) Nadogradnjom se smatra: nadogradnja nove katne etaţe iznad postojeće, nadogradnja potkrovlja iznad postojeće etaţe i rekonstrukcija postojećeg krovišta ukoliko se povećava postojeća visina vijenca (zida se nadozid).

(9) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

(10) Pretežito ukopana etaža (PPo) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.

(11) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

(12) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova .

(13) Način gradnje zgrade u odnosu na susjedne graĎevne čestice moţe biti:

- slobodnostojeći - poluugraĎeni - ugraĎeni

(14) Slobodnostojećim zgradama smatraju se zgrade slobodne sa sve četiri strane.

(15) PoluugraĎenim zgradama smatraju se zgrade koje se jednom svojom stranom

prislanjaju na granicu susjedne graĎevne čestice ili uz susjednu zgradu.

6

(16) UgraĎenim zgradama smatraju se zgrade koje su sa svoje dvije ili tri strane prislonjeni na granice susjednih graĎevnih čestica ili uz susjedne zgrade.

(17) Na strani zgrade prislonjenoj uz susjednu graĎevnu česticu ili odmaknutoj od nje manje od 3,0 m, nije dozvoljeno izvoditi otvore, balkone i terase. Ako je zgrada prislonjena uz susjednu graĎevinu česticu ne moţe imati prepuštenu strehu prema njoj.

(18) Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm i ventilacijski otvori do Ø 15 cm ili 15x20 cm ako su pravokutnog oblika.

(19) Sukladno autohtonoj arhitekturi izvoditi kosa krovišta nagiba od 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita, tegole ili nekog drugog suvremenog pokrova.

(20) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se prilagoditi postojećem ambijentu i krajoliku. Unutar postojećih struktura uvjetuje se za obiteljsku stambenu izgradnju primjena tradicijskih materijala i načina izgradnje, mjerila zgrada i otvora, nagiba krova i pokrova karakterističnih za ovo podneblje. Shodno tome isti uvjeti vrijede za višestambene, poslovne, javne i druge zgrade.

(21) Zgrade treba da budu optimalno orijentirane kako bi prihvatile maksimalnu insolaciju te najmanji udar dominantnih vjetrova. Posebnu paţnju posvetiti toplinskoj izolaciji, te što ekonomičnijem sustavu grijanja i hlaĎenja.

(22) U slučajevima kad se zgrade izvode kao ugraĎene i prislonjene uz drugu zgradu, mora uz susjednu zgradu biti izgraĎen protupoţarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupoţarni zid mora presijecati čitavo krovište.

(23) Ako je zgrada udaljena manje od 3,0 m od susjedne graĎevne čestice pad krovnih ploha moţe biti prema susjednom zemljištu, ali uz obaveznu ugradbu snjegobrana na toj krovnoj plohi.

(24) Sve zgrade sukladno svojoj namjeni moraju zadovoljiti vaţeće propise o vatrootpornosti.

(25) Maksimalan broj etaţa definiran je na kartografskom prikazu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti i ovim Odredbama.

Članak 8.

Obiteljska stambena izgradnja

(1) Na površinama predviĎenim za izgradnju obiteljskih stambenih zgrada mogu se uz stanovanje nalaziti i drugi sadrţaji uz uvjet da svojim postojanjem i radom ne ugroţavaju stanovanje u zgradi u kojoj se nalaze i u susjednim zgradama

Drugim sadrţajima smatraju se odgovarajući pomoćni, manji poslovni i javni sadrţaji.

(2) Na jednoj graĎevnoj čestici u okviru maksimalne površine za gradnju, moţe se graditi samo jedna obiteljska stambena zgrada i uz nju pomoćne ili manje poslovne zgrade koje sa stambenom zgradom čine jednu cjelinu, te gospodarske zgrade koje mogu biti odvojene.

(3) Obiteljske stambene zgrade mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugraĎene ili ugraĎene u skladu s grafičkim prilogom br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(4) Obiteljske stambene zgrade (slobodnostojeće, poluugraĎene, ugraĎene) moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

- ako su zgrade udaljene od susjedne graĎevne čestice manje od 3 m, na toj strani zgrade ne moţe se nalaziti otvor, ulaz u zgradu i sl.,

- ako su zgrade od susjedne graĎevne čestice udaljene za širinu strehe ili manje od 0,5 m, na toj strani zgrade ne mogu se izvoditi otvori, balkoni i terase već samo ventilacijski otvori visine do 80 cm, a na visini parapeta 1,75 cm, a otvaranje je dozvoljeno samo oko donje horizontalne osi s otklopom max. 15 cm i zastakljenim neprozirnim staklom.

7

(5) Zgrade koje se grade kao poluugraĎene ne moraju biti poluugraĎene po cijeloj dubini, već minimalno 6,0 m.

(6) Zgrade koje se grade kao ugraĎene ne moraju biti ugraĎene po cijeloj dubini već minimalno 6,0 m.

(7) Maksimalni broj etaţa obiteljskih stambenih zgrada iznosi Po (ili sut ili pretežito ukopana etaža) P+1+Pk.

(8) Postojeće zgrade mogu se nadograditi do visina navedenih u prethodnoj alineji, pod uvjetom da se usklade s okolnim zgradama i ambijentom.

(9) Krovovi na obiteljskim stambenim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita i tegole.

Minimalna površina obiteljske stambene kuće mora biti tolika da zadovoljava osnovne uvjete suvremenog stanovanja, podrazumijevajući sve higijensko-tehničke standarde. Zgrada se moţe graditi fazno.

(10) Minimalne veličine i maksimalni koeficijenti izgraĎenosti graĎevne čestice za obiteljsko stanovanje definirane su u članku 4.

(11) Zgrade obiteljske stambene izgradnje graĎene kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izgraĎen protupoţarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija zid mora presijecati čitavo krovište.

Članak 9.

Obiteljsko – višestambena izgradnja

(1) Na površinama predviĎenim za izgradnju obiteljsko - višestambenih zgrada mogu se uz stanovanje nalaziti i drugi sadrţaji uz uvjet da svojim postojanjem i radom ne ugroţavaju stanovanje u zgradi u kojoj se nalaze i u susjednim zgradama

Drugim sadrţajima smatraju se odgovarajući pomoćni, manji poslovni i javni sadrţaji.

(2) Na jednoj graĎevnoj čestici u okviru maksimalne površine za gradnju, moţe se graditi samo jedna obiteljsko - višestambena zgrada i uz nju pomoćne ili manje poslovne zgrade koje sa stambenom zgradom čine jednu cjelinu, te gospodarske zgrade koje mogu biti odvojene.

(3) Obiteljsko – višestambena zgrada može sadržavati maksimalno 6 stambenih jedinica.

(4) U okviru maksimalne površine za gradnju obiteljsko – višestambenih graĎevina moguća je i gradnja garaža kao zasebne graĎevine ili u sklopu osnovne graĎevine.

(5) Obiteljske - višestambene zgrade mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugraĎene ili ugraĎene u skladu s grafičkim prilogom br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(6) Obiteljske - višestambene zgrade (slobodnostojeće, poluugraĎene, ugraĎene) moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

- ako su zgrade udaljene od susjedne graĎevne čestice manje od 3 m, na toj strani zgrade ne moţe se nalaziti otvor, ulaz u zgradu i sl.,

- ako su zgrade od susjedne graĎevne čestice udaljene za širinu strehe ili manje od 0,5 m, na toj strani zgrade ne mogu se izvoditi otvori, balkoni i terase već samo ventilacijski otvori visine do 80 cm, a na visini parapeta 1,75 cm, a otvaranje je dozvoljeno samo oko donje horizontalne osi s otklopom max. 15 cm i zastakljenim neprozirnim staklom.

(7) Zgrade koje se grade kao poluugraĎene ne moraju biti poluugraĎene po cijeloj dubini,

već minimalno 6,0 m.

8

(8) Zgrade koje se grade kao ugraĎene ne moraju biti ugraĎene po cijeloj dubini već

minimalno 6,0 m.

(9) Maksimalni broj etaţa obiteljskih stambenih zgrada iznosi Po (ili sut ili pretežito ukopana etaža) P+1+Pk.

(10) Postojeće zgrade mogu se nadograditi do visina navedenih u prethodnoj alineji, pod uvjetom da se usklade s okolnim zgradama i ambijentom.

(11) Krovovi na obiteljskim stambenim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita i tegole.

Minimalna površina obiteljske - višestambene kuće mora biti tolika da zadovoljava osnovne uvjete suvremenog stanovanja, podrazumijevajući sve higijensko-tehničke standarde. Zgrada se moţe graditi fazno.

(12) Minimalne veličine i maksimalni koeficijenti izgraĎenosti graĎevne čestice za obiteljsko - višestambene zgrade definirane su u članku 4.

(13) Zgrade obiteljsko - višestambene izgradnje graĎene kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izgraĎen protupoţarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija zid mora presijecati čitavo krovište.

Članak 10.

Pomoćne, manje poslovne i gospodarske zgrade bez izvora zagaĎenja

(1) Unutar graĎevne čestice za obiteljsko stanovanje mogu se graditi pored stambene zgrade i pomoćne, manje poslovne, te gospodarske zgrade bez izvora zagaĎenja.

(2) Na površinama predviĎenim za izgradnju pomoćnih, i manjih poslovnih i gospodarskih zgrada moguće je graditi: pomoćne zgrade, manje poslovne zgrade za tihe i čiste djelatnosti, gospodarske zgrade bez izvora zagaĎenja, te iznimno i stambene zgrade uz poštovanje uvjeta graĎenja za pomoćne zgrade.

(3) Krovovi na ovim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, tegole, salonita ili lima.

(4) Pomoćne, manje poslovne i gospodarske zgrade bez izvora zagaĎenja, mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugraĎene ili ugraĎene, na bočnoj meĎi ili od nje odmaknute.

(5) Maksimalni broj etaţa ovih zgrada je podrum (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+Potkrovlje, ili veća ukoliko je tako naznačeno na kartografskom prikazu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

(6) Pomoćnim zgradama smatraju se: garaţe, drvarnice, ostave, ljetne kuhinje i sl.

(7) Manjim poslovnim zgradama smatraju se:

- za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije, te bez izvora zagaĎenja: radionice za pruţanje osobnih usluga, usluga u domaćinstvu i sl., trgovine svakodnevnog snabdijevanja, specijalizirane trgovine, kao i predstavništva i slični poslovni prostori te ugostiteljske zgrade bez muzike,

- za bučne i poţarno opasne djelatnosti: automehaničarske radionice, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije i slične radionice, te ugostiteljske zgrade s glazbom i sl.

Obje vrste manjih poslovnih zgrada mogu se graditi pod uvjetom da u odnosu na susjedne

stambene zgrade ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN, br. 145/04.).

9

Udaljenost bučnih poslovnih zgrada i prostora od stambenih zgrada ne moţe biti manja od 15

m.

(8) Manje poslovne zgrade za bučne i poţarno opasne djelatnosti mogu se graditi ako zadovoljavaju posebne uvjete izraĎene u skladu s posebnim zakonima koji se primjenjuju u postupku izdavanja uvjeta za graĎenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i/ili rješenja o uvjetima graĎenja.

(9) Dozvoljena je prenamjena pomoćnih, gospodarskih i manjih poslovnih zgrada u stambene zgrade uz uvjet da budu funkcionalno i graĎevinski povezani s postojećom ili novoplaniranom uličnom stambenom zgradom.

(10) U okviru namjene Pomoćne, manje poslovne i gospodarske zgrade, moguće je graditi i dijelove stambene zgrade koji su funkcionalno i graĎevinski povezani s uličnom stambenom zgradom. - Gospodarskim zgradama bez izvora zagaĎenja smatraju se: šupe, spremišta i sl.

(11) Najmanja udaljenost od regulacijske linije odreĎuje se za gospodarske zgrade bez izvora zagaĎenja min. 5 metara, a min. 3 metra ako se radi o rekonstrukciji već izgraĎenog dijela gospodarske zgrade.

Članak 11.

Višestambene zgrade

(1) Višestambenim zgradama se smatraju zgrade, čiji veći dio zauzimaju stanovi.

(2) U prizemljima ovih zgrada, a moguće i na ostalim etaţama mogu se nalaziti lokali, poslovni prostori, javni sadrţaji ili slični odgovarajući sadrţaji koji svojim postojanjem i radom ne ugroţavaju funkciju stanovanja (buka, vibracije, zagaĎenje zraka, opasnost od poţara i eksplozije i sl.).

(3) Maksimalna etaţnost ovih zgrada je Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+4 + Potkrovlje.

(4) Krovovi na ovim zgradama izvode se kao kosi, nagiba 30°-45° s pokrovom od crijepa, eternita ili tegole.

(5) Na jednoj prometnog površini uz tu graĎevnu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih mjesta prema normativu u poglavlju Urbanističko-tehničkih uvjeta za komunalnu infrastrukturu, Promet (tablica br. 10.).

U sklopu ovih zgrada moţe se izgraditi garaţa s tim da njeni gabariti mogu u podzemnim etaţama izići izvan površine za gradnju.

(6) Postojeće višestambene zgrade moguće je adaptirati, sanirati, te prenamjenjivati i nadograĎivati sukladno prethodnim Odredbama.

Članak 12.

Višestambeno-poslovne zgrade

(1) Za ove zgrade vrijede Odredbe za višestambenu izgradnju osim što druga alineja glasi:

- u prizemljima ovih zgrada, a moguće i na ostalim etaţama moraju se nalaziti lokali, poslovni prostori, javni sadrţaji ili slični odgovarajući sadrţaji koji svojim postojanjem i radom ne ugroţavaju funkciju stanovanja (buka, vibracije, zagaĎenje zraka, opasnost od poţara i eksplozije i sl.).

10

Članak 13.

Poslovne zgrade

(1) Pod poslovnim zgradama smatraju se zgrade poslovanja, trgovine, ugostiteljstva, trţnice i sl.

(2) U okviru osnovne namjene poslovne zgrade (poslovanje, trgovina, ugostiteljstva i sl.) mogu se graditi prateće zgrade i sadrţaji koji su u funkciji osnovne namjene.

(3) Maksimalna etaţnost poslovnih zgrada je Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža).+P+4 + Potkrovlje.

(4) Krovovi, u pravilu, trebaju biti kosi, nagiba 45%, a pokrov izveden od suvremenih graĎevinskih elemenata (crijep, tegola i tome slično).

(5) Na graĎevnoj čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini uz tu graĎevnu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih ili garaţnih mjesta prema normativu u poglavlju. Urbanističko-tehnički uvjeti za komunalnu infrastrukturu, Promet (tablica br. 10.).

Članak 14.

Javne zgrade

(1) Pod javnim zgradama podrazumijevaju se zgrade financijskih ustanova, predškolskog odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture i fizičke kulture, uprave, vjerskih zgrada i sl.

(2) U okviru osnovne namjene javne zgrade mogu se graditi i prateće stambene i druge zgrade i sadrţaji koji su u funkciji osnovne namjene.

(3) Za ove zgrade vrijede četvrta i peta alineja za poslovne zgrade.

(4) Maksimalna etaţna visina javnih zgrada je Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+3+Pk.

(5) Unutar maksimalne površine za gradnju javnih zgrada i pratećih sadržaja moguća je izgradnja i upravnih - djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja, socijalnih - djelatnosti socijalne skrbi sa i bez smještaja, zdravstvene - djelatnosti humane medicine, obrazovnih – predškolsko i osnovno obrazovanje, obrazovanje na drugoj razini, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih i ostalo obrazova, kulturne - filmska i videodjelatnost, djelatnost radija i televizije, umjetničko i knjiţevno stvaralaštvo i reproduktivno izvoĎenje, djelatnost objekata za kulturne priredbe, djelatnosti novinskih agencija, knjiţnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti i dr., vjerske - djelatnosti vjerskih organizacija, udruge - djelatnosti članskih organizacija. Kao prateće djelatnosti u sklopu graĎevine, takoĎer se omogućava gradnja sadrţaja stanovanja, trgovine na malo osim trgovine motornim gorivima i mazivima i graĎevinskim materijalom, osobnih usluga i usluga u kućanstvu, administracije i rada s korisnicima, uredskog poslovanja, ugostiteljskih djelatnosti izuzev sale za svatove.

Članak 15.

Poslovno-stambene zgrade

(1) Na prostorima za izgradnju poslovno-stambenih zgrada predviĎeno je obavezno ureĎenje poslovnih prostora u dijelu zgrade (po mogućnosti prizemlja), dok je preostali dio zgrade namijenjen stanovanju i pomoćnim sadrţajima.

(2) Poslovno-stambene zgrade mogu se graditi kao ugraĎene, poluugraĎene ili slobodnostojeće sukladno grafičkom prilogu br. 2. Urbanističko-tehnički uvjeti.

Ove zgrade mogu biti obiteljske, stambene ili višestambene.

11

(3) Poslovno-stambene zgrade moraju zadovoljavati uvjete 4. alineje poglavlja ''Obiteljsko-

stambena izgradnja''.

(4) Maksimalna etaţnost ovih zgrada iznosi Po (ili suteren ili pretežito ukopana etaža)+P+2+Pk.

(5) Krovovi ovih zgrada trebaju biti kosi, nagiba ne većeg od 45°, a pokrov treba izvesti od crijepa, tegole i tome slično.

Članak 16.

Pomoćne zgrade uz poslovno-stambene ili javne zgrade

(1) Na površinama predviĎenim za izgradnju pomoćnih zgrada uz poslovno-stambene ili javne zgrade mogu se graditi: pomoćne zgrade, manje poslovne zgrade za tihe i čiste djelatnosti, te specifične pomoćne zgrade za smještaj pratećih sadrţaja poslovno-stambenih ili javnih zgrada.

(2) Za izgradnju ovih zgrada vrijede odredbe za izgradnju pomoćnih, manjih poslovnih i gospodarskih zgrada bez izvora zagaĎenja.

Članak 17.

Kiosci

(1) Na grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet i 2. Urbanističko-tehnički uvjeti je definirano šest lokacija s površinama za postavljanje kioska.

Pored toga, kioske je moguće locirati na privatne graĎevne čestice uz površine javne namjene u okviru jedinstvenog koncepta o kojem se govori u slijedećoj stavci.

(2) Izgled i konstrukcija kioska moraju biti podreĎeni jedinstvenom konceptu, što će biti

definirano izborom jednog od tipskih kioska. Odnos kioska prema lokaciji uvjetovan je njegovom funkcionalnom namjenom prema okolini i prema ukupnoj urbanoj opremi. U tu svrhu potrebno je urediti i odrţavati prostor kojim se pristupa kiosku i onaj koji je njegov neposredni funkcionalni dio. Elementi ureĎenja su popločenje, zelenilo, nadstrešnice, pergole, tende, rasvjeta itd. Urbanističko-tehnički uvjeti za komunalnu infrastrukturu

Članak 18.

Promet

(1) Svakoj graĎevnoj čestici mora se omogućiti kolno-pješački pristup minimalne širine 3,0 m.

(2) Prilaz s graĎevnih čestica na prometnu površinu mora se izvesti tako da ne ugroţava sigurnost prometa na prometnoj površini.

(3) Na svakom cestovnom raskriţju u nivou nije dozvoljena sadnja drveća, niti bilo koja izgradnja ili odlaganje predmeta na visini iznad 1,0 m od kolnika javne ceste, u zoni trokuta preglednosti raskriţja. Trokut preglednosti definiran je prema vaţećim standardom.

(4) U zoni trokuta preglednosti izlaza s pojedine graĎevne čestice ne smije se saditi drveće, graditi ili postavljati montaţne elemente, te odlagati predmete na visini iznad 1,0 m od kote prilaza na graĎevnu česticu.

12

(5) U okviru ureĎenog zelenila uličnog profila mogu se graditi: kolno-pješački prilazi graĎevnoj čestici, parkirališni prostori, pješačke i biciklističke staze, ukoliko su u skladu s vaţećim prometno-tehničkim standardima.

(6) Uz sve višestambene, višestambeno-poslovne, poslovne i manje poslovne, javne i poslovno-stambene zgrade, koje se grade, rekonstruiraju ili pretvaraju iz druge namjene, mora se izgraditi minimalno parkirališnih mjesta prema slijedećim normativima:

MINIMALNI BROJ PARKING MJESTA

Vrsta sadrţaja Jedinica mjere Broj parking mjesta

višestambene zgrade 1 stan 1

administrativno-poslovni ≤ 75 m2 1

trgovački ≤ 50 m2 1

servisi, mala privreda 1 zaposlen 0,33

ugostiteljski 1 mjesto (stolica) 0,15

(7) Ispred ugostiteljskih i trgovačkih sadrţaja mogu se u okviru ureĎenog zelenila uličnog profila postavljati ljetne terase ili prodajni štandovi, uz uvjet da ne utječu na potrebitu preglednost u prometu, kao i uvjet da je uz promatrani sadrţaj izgraĎen minimalan broj parkirališnih mjesta prema Normativu navedenom u prethodnoj alineji.

(8) Ako se potreba za parkirališnim prostorom ne moţe riješiti u uličnom profilu, mora se riješiti u okviru graĎevne čestice na kojoj se gradi sadrţaj koji ima potrebe za parkirališnim prostorom, ili na posebnoj graĎevnoj čestici koja od planiranog sadrţaja nije udaljena više od 100,0 m.

(9) Garaţa se moţe graditi na regulacijskoj liniji pod uvjetom da je udaljenost od regulacijske linije do ruba kolnika min. 5,0 m.

(10) Na površinama za izgradnju garaţa, naznačenim u grafičkom prilogu br. 1. Detaljna namjena površina i promet, u prvoj fazi mogu se graditi otvorena parkirališta.

(11) Širina kolnika za dvosmjeran promet u pristupnim/stambenim ulicama, gdje se ne odvija promet kamiona i autobusa, moţe biti manja od 5,5 m.

(12) U svim ulicama u zoni obuhvata reţim prometa odrediti će se Odlukom o ureĎenju prometa grada Slatine, osim u ulicama u kojima je Planom naznačen reţim prometa.

(13) Prometno rješenje raskriţja drţavnih cesta D2 i D34 s kruţnim tokom kao i nove priključke na drţavne ceste moguće je realizirati tek nakon izgradnje zaobilaznice Slatine.

(14) Do realizacije podvoţnjaka u Ulici N.Š. Zrinskog dozvoljava se zadrţavanje postojećeg cestovno-ţeljezničkog prijelaza i rekonstrukcija Ulice N.Š. Zrinskog.

(15) Dinamika i način ureĎenja planiranih raskriţja svjetlosnom signalizacijom mora se utvrditi na osnovi prometnih parametara.

Članak 19.

Telekomunikacije

(1) Pri projektiranju i izvoĎenju telekomunikacije tako dimenzionirati da zadovolje potrebe

sadrţaja unutar obuhvata ovog Plana i korisnika vezanih na ovu mreţu.

(2) Pri projektiranju i izvoĎenju telekomunikacija pridrţavati se odredbi Zakona, te uvaţiti uvjete distributera.

13

(3) Telekomunikacijske vodove (telefonske, svjetlovode, kabele kabelske TV) polagati, u pravilu, u zeleni pojas ulica, po mogućnosti u siti rov.

(4) Trase kabelskih TK vodova (ili DTK) su orijentacije,a a točne lokacije i dimenzije definirat će se projektnom dokumentacijom.

Dakle, moguće su manja odstupanja trasa od predloţenih u ovom Planu.

Članak 20.

Vodoopskrba

(1) Opskrba vodom svih korisnika vode na području obuhvata Plana vršiti će se iz vodoopskrbnog sustava grada.

(2) Svi korisnici prostora obuhvaćenog ovim Planom moraju imati vlastiti vanjski vod za priključak na javnu vodoopskrbnu mreţu na kojem mora biti ugraĎen ureĎaj za mjerenje količine vode (vodomjer).

(3) Prostorni razmještaj vodova vodoopskrbnog sustava vidljiv je na grafičkom prilogu br. 4. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda.

(4) Vodovi se štite od štetnog utjecaja mraza ukopavanjem ispod dubine smrzavanja tla. Nuţno je osigurati 80 cm nasipa od tjemena cijevi do površine.

(5) Minimalni profili glavne ulične mreţe iznosi Ø 100 mm radi zadovoljavanja protupoţarnih uvjeta. Sekundarna mreţa moţe imati manje profile dobivene proračunom.

(6) Na mjestima kriţanja instalacija vod vodoopskrbe mora biti iznad voda sustava za odvodnju.

(7) Na području obuhvata Plana nuţno je uspostaviti hidrantsku mreţu za gašenje poţara.

(8) Hidrantsku mreţu treba projektirati na svim površinama javne namjene, a u svemu prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara.

(9) Protupoţarni hidranti se postavljaju na maksimalnom razmaku od 80 (iznimno 100 m).

(10) Kriţanje vodovoda s postojećim prometnicama izvesti tuneliranjem. Ceste s nemoderniziranim zastorom dozvoljeno je prokopati.

(11) Kriţanje s ostalim instalacijama izvesti pod kutem što bliţem 90°, a nikako manjem od 45°.

(12) Za proširenje zgrade HPT-a obaviti izmještanje voda Ø 110 mm na ucrtanu trasu.

Članak 21.

Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda

(1) Na području obuhvata Plana planiran je mješoviti sustav za odvodnju.

(2) Planirani odvodni sustav prikazan u grafičkom prilogu br. 4. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda.

(3) Odvodni sustav treba biti zaštićen od smrzavanja. Najmanja visina nadsloja zemlje iznosi 80 cm.

(4) Minimalne dimenzije cijevi treba predvidjeti s Ø 30 cm.

14

(5) Na svim lomovima trase i nivelete treba projektirati reviziona okna. Na ravnim dionicama trase treba projektirati okna na meĎurazmaku ovisno o dimenziji voda na kojem se izvode.

(6) Odvodni sustav treba izvesti i koristiti prema odredbama ''Zakona o vodama'' i ostalim aktima koji reguliraju ovu problematiku. Pri projektiranju i izvoĎenju obvezno se treba pridrţavati svih tehničkih propisa.

(7) Javni odvodni sustav mora biti izveden vodonepropusno. Ovaj zahtjev vrijedi kako za cijevi i njihove spojeve, tako i za objekte na mreţi (reviziona okna).

(8) U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

- vode koje sadrţe koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih, - vode koje sadrţavaju sastojke koji razvijaju opasne ili upaljive plinove, - vode koje imaju temperaturu iznad 30°C, - vode koje nose krute sastojke, a koji bi mogli oštetiti kanal i ugroziti pravilno funkcioniranje.

(9) U slučaju da otpadna voda korisnika prostora u obuhvatu Plana ne zadovoljava jedan

od naprijed spomenutih uvjeta, potrebno je izvršiti prethodno čišćenje otpadnih voda i dovesti ih na nivo koji dopušta odvodni sustav.

Članak 22.

Elektroenergetska mreža

(1) Pri projektiranju i izvoĎenju elektroenergetsku mreţu tako dimenzionirati da moţe podmiriti planirane elektroenergetske potrebe sadrţaja unutar granice obuhvata Plana, te ostalih potrošača vezanih na ovu mreţu.

(2) Pri projektiranju i izvoĎenju elektroenergetske mreţe obvezno se pridrţavati svih tehničkih propisa, a naročito o sigurnosti i zaštiti.

(3) Prostorni razmještaj i način izgradnje elektroenergetske mreţe mora se uklapati u urbanističko-arhitektonsko rješenje, stoga se pridrţavati slijedećeg:

- Trafostanice 10(20)/0,4 kV graditi u ulični profil, a graĎevinski pravac trafostanice odreĎuje graĎevinski pravac susjednih graĎevina. do svake trafostanice mora biti osiguran kolni pristup. Postojeću trafostanicu (KTS) kod Doma zdravlja izmjestiti izvan trase novoplanirane ulice koja izlazi na Kolodvorsku ulicu.

- Svi 10(20) kV dalekovodi moraju unutar obuhvata Plana biti kablirani. - Niskonaponsku 0,4 kV mreţu izvesti isključivo podzemnim kabelskim kabelskim vodovima

do priključno-mjernih ormarića (KPMO) zgrada. Priključno-mjerne ormariće postaviti na uvijek dostupno mjesto za potrošače i distributera (u ulaz u zgrade, na fasadu zgrade ili ulični ogradni zid graĎevne čestice). Paralelno s energetskim kabelima polagati i signalne kabele za sustav centralnog očitovanja.

- Javnu rasvjetu izvesti podzemnim kabelima. Razinu osvijetljenosti prilagoditi intenzitetu

prometa.

- Elektroenergetske vodove 10(20) kV; 0,4 kV, signalne, te javne rasvjete u pravilu polagati u zeleni pojas ulica, a gdje god je moguće polagati ih u isti rov.

(4) Lokacije trafostanica, trase planiranih elektroenergetskih vodova i kabelskih ormarića te

poloţaj stupova javne rasvjete i pripadajućih kabelskih vodova su orijentacijske, a točne lokacije i trase definirat će se projektnom dokumentacijom. Dakle moguća su manja odstupanja od lokacija i trasa predloţenih u ovom Planu.

15

(5) Do izgradnje novoplanirane elektroenergetske mreţe moţe se koristiti postojeća uz

manje rekonstrukcije (što podrazumijeva i zamjenu golih vodiča SKS-om), te priključenje pojedinog novog potrošača.

Članak 23.

Plinoopskrba

(1) Na području obuhvata Plana plinoopskrbni sustav je srednjetlačni P=0,1-0,3 MPa.

(2) Planirani poloţaj plinovoda prikazan je na grafičkom prilogu br. 6. Plinoopskrba.

(3) Pri projektiranju i izvoĎenju vodove dimenzionirati tako da zadovolje sve planirane potrebe za plinom i ne utječu na reţim dobave plina ostalim potrošačima.

(4) Trasu plinovoda polagati u zeleni pojas ulice (ili ispod parkirališta) neposredno uz nogostup. Ukoliko širina poprečnog profila ulice ne osigurava dovoljno mjesta za smještaj instalacija unutar zelenog pojasa, dozvoljeno je plinovode trasirati u vanjski rub nogostupa.

(5) Plinovode polagati tako da se osigura nadsloj zemlje od najmanje 80 cm.

(6) Kriţanje plinovoda s prometnicama ili instalacijama treba izvesti pod horizontalnim kutem izmeĎu 45° i 90°.

(7) Prilikom kriţanja plinovoda i prometnica dubina ukopavanja iznosi najmanje 1,5 m. kriţanje izvesti sa zaštitnom cijevi.

(8) Pri projektiranju i izvoĎenju plinovoda obvezno se pridrţavati svih tehničkih propisa, a naročito o sigurnosti i zaštiti. Obvezno se pridrţavati propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(9) Postojeću uličnu mreţu plinovoda u Ulici Nikole Š. Zrinskog moguće je prilikom izgradnje cestovnog podvoţnjaka izmjestiti na druge trase pod uvjetom da se prikupe suglasnosti ostalih nositelja infrastrukture.

(10) Prilikom rekonstrukcije Trga Sv. Josipa (novi kruţni tok) dozvoljena je rekonstrukcija postojećih plinovoda i njihovo izmještanje pod uvjetom da se prikupe suglasnosti ostalih nositelja infrastrukture.

16

B) IZMJENE I DOPUNE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

Postojeći kartografski prikazi:

Mjerilo

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET 1: 1 000

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI 1: 1 000

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŢA 1: 1 000

se stavljaju van snage i zamjenjuje novim: Mjerilo

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET 1: 1 000

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI 1: 1 000

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŢA 1: 1 000

POPIS KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

Mjerilo

0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA 1: 1 000

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET 1: 1 000

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI 1: 1 000

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŢA 1: 1 000

17

C) STRUČNE PODLOGE I PROPISI, NA KOJIMA SE TEMELJE

PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

Urbanistički plan ureĎenja Slatine

Zakon o prostornom ureĎenju i gradnji

D) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM

UREĐENJU I GRADNJI

Nositelj izrade je prema članku 79. Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji dostavio pozive za dostavu zahtjeva tijela i osoba. Podatke su dostavila sljedeća tijela i osobe:

1. Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava Virovitičko-podravska 2. HAKOM.

18

19

20

21

E) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

U ovom Planu u sklopu poglavlja E1 i E2 priloţeni su zapisnici i primjedbe s prethodne rasprave i javne rasprave, te odgovori na primjedbe s javne rasprave. Ostali, Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji definirani, prilozi Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi su zasebni materijali.

E1) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI

PRIMJEDBE S PRETHODNE RASPRAVE

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

E2) IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

Javna rasprava odrţana je 25.10.2010. godine, u sklopu javnog uvida koji je trajao od 20.10.2010. do 3.11.2010. Na pitanja upućena na javnom izlaganju odgovoreno je, a u toku javnog uvida nije pristigla niti jedna primjedba..

37

38

39

F) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG

PLANA

DPU ''Centar'' Slatina na snazi je od 1999. godine, a od tada su usvojene dvije izmjene i dopune, i to 2002., i 2007. godine (Sluţbeni glasnik grada Slatine, broj 5/99, 5/02, 5/07 i 6/07). Ovim planom detaljno je urbanistički riješen središnji dio Slatine, koji je većim dijelom izgraĎen, te se zahvati u prostoru prvenstveno odnose na izgradnju zamjenskih zgrada, interpolaciju novih zgrada i rekonstrukciju ili prenamjenu postojećih zgrada. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina izraĎuju se u skladu sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji (NN RH, broj 76/07 i 38/09), te Pravilnikom o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH, broj 106/98, 38/04, 45/04-ispravak i 163/04). Izmjene i dopune izraĎuju se i temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina ( Službeni glasnik Grada Slatine 1/2010 i 3/2010).

Sukladno Zakonu o prostornom ureĎenju i gradnji, u tijeku izrade Nacrta prijedloga Plana, odrţana je prethodna rasprava 16.7.2010. godine. Javna rasprava odrţana je 25.10.2010. godine, u sklopu javnog uvida koji je trajao od 20.10.2010. do 3.11.2010. Na pitanja upućena na javnom izlaganju odgovoreno je, a u toku javnog uvida nije pristigla niti jedna primjedba..

Nacrt konačnog prijedloga upućen je na pribavljanje mišljenja i očitovanja. Mišljenja i očitovanja uputila su sljedeća tijela i osobe: 1. Ministarstvo kulture – Konzervatorski odjel u Poţegi 2. HAKOM 3. Zavod za prostorno ureĎenje Virovitičko – podravske ţupanije 4. MUP-Policijska uprava Virovitičko – podravska.

Izmjene i dopune Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina donesene su 29.03.2011. na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Slatine i objavljene u Sluţbenom glasniku Grada Slatine 1/2011.

40

G) SAŽETAK ZA JAVNOST-izrađen u fazi Prijedloga plana - za

potrebe javnog uvida

DPU ''Centar'' Slatina na snazi je od 1999. godine, a od tada su usvojene dvije izmjene i dopune, i to 2002., i 2007. godine (Sluţbeni glasnik grada Slatine, broj 5/99, 5/02, 5/07 i 6/07). Ovim planom detaljno je urbanistički riješen središnji dio Slatine, koji je većim dijelom izgraĎen, te se zahvati u prostoru prvenstveno odnose na izgradnju zamjenskih zgrada, interpolaciju novih zgrada i rekonstrukciju ili prenamjenu postojećih zgrada. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina izraĎuju se u skladu sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji (NN RH, broj 76/07 i 38/09), te Pravilnikom o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH, broj 106/98, 38/04, 45/04-ispravak i 163/04). Izmjene i dopune izraĎuju se i temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureĎenja „Centar“, Slatina ( Službeni glasnik Grada Slatine 1/2010 i 3/2010). Razlozi III. Izmjene i dopune DPU-a ''Centar'' su potrebe za promjenom namjene na odreĎenim lokacijama, čime će se omogućiti stavljanje u funkciju graĎevina koje su odreĎeno vrijeme bile izvan uporabe. TakoĎer, izmjene i dopune obuhvaćaju i potrebna usklaĎenja sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji, te planovima višeg reda. IZMJENA I DOPUNA 1 Povećanje markice za glavnu i pomoćnu zgradu na k.č. broj 3679, k.o. Slatina, na uglu Ulice bana Jelačića i ulice Vatroslava Lisinskog, u Slatini. IZMJENA I DOPUNA 2 Na k.č. broj 3605/1 i 3612/2, unutar namjene javne zgrade omogućava se gradnja i pratećih sadrţaja dozvoljenih UPU-om Slatine.

IZMJENA I DOPUNA 3 – IZMJENE I DOPUNE NA JUŽNOJ STRANI Ulice Ivana Goran Kovačića

3.1. U okviru maksimalne površine za gradnju (na južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića)

omogućava se gradnja do 6 stanova – prenamjena u obiteljsko – višestambene građevine.

3.2. U okviru maksimalne površine za gradnju obiteljsko – višestambenih građevina (na

južnoj strani Ulice Ivana Goran Kovačića) omogućava se gradnja garaža kao zasebne

građevine ili u sklopu osnovne građevine. 3.3. Produbljivanje površine za izgradnju glavne graĎevine na k.č. broj 3736/2. 3.4. Korigiranje granica izmeĎu graĎevinskih čestica na k.č. broj 3736/1, 3736/2 i 3736/3, te spajanje k.č. broj 3736/2 i 3736/3 u jednu česticu. 3.5. Proširivanje maksimalne površine za izgradnju glavnih i pomoćnih graĎevina na k.č. broj 3736/1 po širini preko cijele čestice. 4. Prenamjena sjevernog puta oko nove trţnice iz javnog u interni put za opskrbu trţnice, na k.č. broj 2129. Funkcioniranje prometa unutar TOC-a bit će riješeno trţnim redom.

41

Izmjena obuhvaća i izmještanje KABELSKOG DALEKOVODA 10(20) Kv iz kolnika u ureĎenu zelenu površinu. 5. UsklaĎivanje s UPU-om Grada Slatine u dijelu koji se odnosi na etaţnu visinu-unošenje odredbe da je na svim zgradama dozvoljeno potkrovlje. 6. UsklaĎenje sa Zakonom o prostornom ureĎenju i gradnji koje obuhvaća preteţito izmjene vezane za definiranje odreĎenih pojmova predmetnim zakonom, te prateća usklaĎenja u smislu preteţitog zadrţavanja Planom utvrĎenih uvjeta zbog navedenih izmjena pojmova (etaţe, etaţne visine i sl.).

Izmjene i dopune izraĎuju se u Odredbama za provoĎenje i sljedećim kartografskim

prikazima:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA I PROMET 1: 1 000

2. URBANISTIČKO TEHNIČKI UVJETI 1: 1 000

5 . ELEKTROENERGETSKA MREŢA 1: 1 000

42

H) SUGLASNOSTI, MIŠLJENJA I OČITOVANJA

1. Ministarstvo kulture – Konzervatorski odjel u Poţegi 2. HAKOM 3. Zavod za prostorno ureĎenje Virovitičko – podravske ţupanije 4. MUP-Policijska uprava Virovitičko - podravska

43

44

45

46