Upload
suzana-vujovic-markovic
View
259
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
1/98
Proces proizvodnje u fabrici
4.1 Faze izrade eline konstrukcije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
2/98
Faza spajanja i sklapanja - formiranje podsklopova i sklopova
Ova radna operacija podrazumeva spajanje elemenatakonstrukcije u vee celine podsklopove i sklopove.
Podsklopovi mogu da se sastoje samo iz jednog elementa
dobijenog obradom elinog materijala, odnosno elinogproizvoda, ili iz vie elemenata.
Spajanjem podsklopova formiraju se sklopovi, ijim sepovezivanjem na montai formira nosea konstrukcija.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
3/98
Za formiranje podsklopova ili sklopova primenjuju se
razliiti postupci, u zavisnosti od vrste konstrukcije (puna ili
reetkasta) i u zavisnosti od njenih dimenzija i naina spajanja
(mehanikim spojnim sredstvima ili zavarivanjem).
Ova radna operacija obavlja se na posebnim radnimplatformama, na kojima se elementi postavljaju uprojektovani poloaj bez deformacija i naprezanja ipripremaju za spajanje (slika), uz pomo raznih pomonihalata za njihovo fiksiranje.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
4/98
Radna platforma za spajanje elmenata i izradu podsklopova i sklopova
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
5/98
Radna platforma za spajanje lemenata i izradupodsklopova i sklopova
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
6/98
Spajanje elemenata mehani
kim spojnim sredstvima ilizavarivanjem se moe vriti:
1. runo,2. primenom standardnog mehanikog alata, pribora
za obeleavanje, alata za ugraivanje zavrtnjeva ipribora za runo zavarivanje avova.
Takoe, mogu se koristiti i specijalni ureaji zasklapanje specifinih vrsta konstrukcija, kao to suautomatski zavareni nosai, silosi, rezervoari i dr.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
7/98
U sluaju spajanja mehanikim spojnim sredstvima,elementi koji se spajaju se u procesu obrade seku naprojektovane duine, a razvrtavanje rupa na definitivanprenik se vri pri izradi sklopova, kao i na probnoj montai.
S obzirom da pri zavarivanju dolazi do pojave skupljanja ideformacija, neophodno je elemente koji se spajajuzavarivanjem sei na duine vee od projektovanih i
obezbediti potrebne preddeformacije. U tu svrhu se, za izradu sloenijih zavarenih sklopova i
podsklopova, a na osnovu empirijski utvrenih vrednosti, utehnikoj pripremi proizvodnje posebno razraujetehnoloki postupak sklapanja i zavarivanja, koji treba
da obezbedi postizanje projektovanog oblika konstrukcije,uz najmanji obim sopstvenih napona i naknadnihtehnolokih intervencija.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
8/98
Generalno, postupakizrade podsklopova isklopova karakterie
postepeno dodavanjesitnijih elemenata naosnovni element, premanjihovom projektomodreenom poloaju.
Na slikama koje slede
ilustrovan je postupakformiranja reetkastog ipunog nosaa.
Postupak formiranja reetkastog nosaa
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
9/98
Izrada podsklopa reetkastog nosaa
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
10/98
Postupak formiranja punog nosaa
Faze formiranja punognosaa:
1. formiranje rebra saukruenjima,
2. povezivanje rebra i flani,
3. postavljanje eonih ploa
4. kontrola geometrije i
5. izvoenje svih predvienih
avova kojima se postiedefinitivno povezivanjeelemenata u sklop.
Za izradu ovakvog sklopa(velike teine) neophodna je
upotreba sredstava zaunutranji transpost kojima seelementi pomeraju, rotiraju ipostavljaju u eljeni poloaj.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
11/98
Postupak formiranja punog nosaa u radionici
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
12/98
Zavrna faza probna radionika montaa
Probna radionika montaa eline konstrukcije ili pojedinihdelova konstrukcije izvodi se samo ako je to predvienoprojektom ili ugovorom zakljuenim izmeu naruioca iizvoaa radova na izradi eline konstrukcije.
Ona se, po pravilu, sprovodi u prisustvu ovlaenih
predstavnika:1. izvoaa radova na izradi konstrukcije,2. naruioca,3. izvoaa radovana na montai konstrukcije
(u sluaju kada izradu i montau konstrukcije ne vriista firma) i
4. projektantske organizacije.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
13/98
Probna montaa, generalno, podrazumeva veliki utroakrada, zauzimanje velikog prostora, ponekad i ometanjeprocesa proizvodnje, a time i znatne trokove. Stoga treba
teiti da se obim probne montae svede na najmanji moguiobim, to se moe postii pravilnim koncipiranjemkonstrukcije i primenom savremenih tehnologija proizvodnjesa visokim kvalitetom izrade elinih konstrukcija.
Probna montaapostolja za
bunker
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
14/98
Probna montaa se uglavnom sprovodi na posebnomotvorenom prostoru, opremljenom odgovarajuom opremom
(dizalice, instalacije, ...).Cilj probne montae je:
sprovoenje kontrole kompatibilnosti susednihmontanih sklopova,
sprovoenje kontrole dimenzija,
kontrola oblika i nadvienja,
priprema montanih spojeva eline konstrukcije,
sprovoenje razvrtavanja rupa za mehanika spojnasredstva na definitivan prenik.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
15/98
Probna montaa stubadalekovoda
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
16/98
Poloaj delova konstrukcije pri probnoj montai moe bitihorizontalan (slika) ili vertikalan, to zavisi od tipakonstrukcije. Pri tome se probna montaa moe vriti za
konstrukciju kao celinu, ili sukcesivno za pojedine delovekonstrukcije, tako da se u svakoj fazi koristi i jedan montanideo iz prethodne faze.
Probna montaa stubaiare
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
17/98
Probna montaa glavnog nosaa Panevakog mosta uhorizontalnom poloaju
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
18/98
Probna montaa glavnog nosaa mosta u vertikalnompoloaju
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
19/98
Probna montaa eleznikog mosta na pruziPojate - Kruevac
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
20/98
Izrada i probna montaa glavnihnosaa za Belexpo centar uBeogradu.
Za potrebe izrade napravljeni suprostorni abloni koji prategeometriju konstrukcije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
21/98
Izrada i probna montaa glavnihnosaa ulazne fasade DeltaCity-a u Beogradu.
Za potrebe izrade napravljeni suprostorni abloni koji prategeometriju konstrukcije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
22/98
Zavrna faza oznaavanje
Nakon procesa izrade konstrukcije u radionici i probnemontae, posle nanoenja zatite od korozije, sprovodi sedodatno oznaavanje delova konstrukcije.
Ove oznake podrazumevaju:
podatke o sklopovima konstrukcije,
njihovom poloaju u konstrukciji, vezi sa susednim sklopovima,
podatke vezane za utovar,
transport,
istovar i redosled odvijanja radova na gradilitu.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
23/98
Nanoenje alfanumerikih oznaka sprovodi se na vienaina:
1. utiskivanjem u elinu konstrukciju (podaci onazivu i poloaju sklopa),
2. ispisivanjem bojom (podaci o gabaritima, teini,mestima hvatanja pri utovaru, orijentaciji pri transportu imontai),
3. privezivanjem metalnih oznaka i
4. lepljenjem nalepnica.
Takoe se, prema potrebi, mogu oznaiti i podaci koji seodnose na mesto otpreme, isporuioca i naruioca, brojugovora i dr. Na slici je prikazan montani komad koji je
oznaen i spreman za transport na gradilite.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
24/98
Oznaeni montani komad
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
25/98
Zavrna faza zatita od korozije
Zatita od korozije sprovodi se nakon svih prethodnoopisanih radnih operacija procesa izrade elinihkonstrukcija.
Ona se sprovodi u skladu sa odredbama Pravilnika otehnikim merama i uslovima za zatitu elinihkonstrukcija od korozije.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
26/98
Definicija korozije: Korozija elika predstavlja
elektrohemijski proces iji je mehanizam u osnovi isti kaokod obine baterije kod koje dva metala, anoda i katoda, uprovodljivoj sredini (elektrolitu) reaguju tako da se anodarazlae i generie se elektrina struja. Pri koroziji elika
jedan deo njegove povrine ponaa se kao anoda, a drugikao katoda.
Delovi povrine elika koji su prekriveni esticamaneistoe ponaaju se kao anoda, dok se delovi koji suizloeniji kiseoniku (istije povrine) ponaaju kao katoda.Sa razvojem procesa korozije dolazi do pomeranja ipromena ovih povrina, jer povrine prekrivene rom
postaju anodine.
Osnovni pojmovi o koroziji
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
27/98
Da bi dolo do pojave korozije, neophodno je prisustvokako kiseonika tako i vlage. U odsustvu bilo kog od ovihinilaca do korozije nee doi, kao to je sluaj:
u suvim sredinama (odsustvo vlage),
kod hermetiki zatvorenih upljih profila (odsustvokiseonika), u sluaju podvodnih i podzemnih konstrukcija, gde
stepen korozije zavisi od dovoda kiseonika, u atmosferi, gde je kiseonik slobodan, stepen
korozije zavisi od duine trajanja prisustva vlage.
Primer dejstva korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
28/98
Korozija se manifestuje smanjenjem debljine elinogelementa, to posle dueg perioda moe da narui nosivosti stabilnost eline konstrukcije. Taj gubitak zavisi odsredine u kojoj se konstrukcija nalazi. Priblini godinji
gubitak u debljini elinog materijala iznosi: do 0,004 mm u pustinji, 0,03 - 0,05 mm u otvorenoj nezagaenoj sredini, 0,04 - 0,16 mm u industrijskoj sredini, 0,06 - 0,16 mm u primorju.
Drumski most izloendejstvu korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
29/98
Potpuna degradacijavornog lima na glavnom
nosau mosta usleddejstva korozije
Prekid glavnog nosaamosta usled dejstva
korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
30/98
Zavisno od sredine u kojoj se nalaze eline konstrukcije,korozija moe biti:
1. atmosferska korozija (u slobodnom ili zatvorenomprostoru),
2. korozija u vodi,
3. korozija u zemlji,4. kontaktna korozija (nastaje u dodiru sa drugim
materijalima),5. naponska korozija.
Vrste korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
31/98
U direktne tete od korozije spadaju:
1. gubitak teine, odnosno umanjenje debljineelinog elementa,
2. negativna promena bitnih mehanikih itehnolokih svojstava elika, kao to su:
a) granica razvlaenja,
b) vrstoa na zatezanje,c) izduenje,d) otpornost na krti lom.
Nakon dueg perioda, sve pobrojano za posledicu moeimati i naruavanje nosivosti, stabilnosti i upotrebljivosti
eline konstrukcije.
Direktne i indirektne tete od korozije
N it lj d j t k ij i k d ih
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
32/98
Naroito nepovoljno dejstvo korozija ima kod savremenihelinih konstrukcija kod kojih postoji visok stepen iskorienja,ali time i mala rezerva nosivosti, a koje se pak sve vieprimenjuju:
1. prostorne konstrukcije,2. lake konstrukcije,3. ortotropne ploe,4. tanki limeni elementi kod kojih postoji visok stepen
iskorienja. Uporeenje procentualnog smanjenja povrine poprenog
preseka, za razliite debljine materijala, prikazano je u tabeli.Jasno moe da se uoi drastina razlika iz koje se moe izvestizakljuak o znatno veoj ugroenosti od korozije u sluajutanjih elemenata, pri istoj vrednosti smanjenja debljine.
Uporeenje procentualnog smanjenja povrine poprenog preseka
Mogue indirektne tete su:
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
33/98
Mogue indirektne tete su:
1. prekid proizvodnje,
2. trokovi popravki,
3. ugroena sigurnost ljudi i objekata itd. O ovim, indirektnim tetama treba posebno voditi rauna
pri razmatranju problema korozije, jer mogu viestrukopremaiti direktne tete.
Dejstvo korozije na tankeelemente podesti
protivpoarnog stepenita naZmajevim soliterima u
Zemunu
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
34/98
Dejstvo korozije na tankeelemente podesti
protivpoarnog stepenita naZmajevim soliterima uZemunu
Dejstvo korozije na tankeelemente gazita
protivpoarnog stepenita
na Zmajevim soliterima uZemunu
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
35/98
Dejstvo korozije na tankeelemente ograda
protivpoarnog stepenita naZmajevim soliterima uZemunu
Dejstvo korozije na tanke
elemente ogradaprotivpoarnog stepenitana Zmajevim soliterima u
Zemunu
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
36/98
Pri izboru sistema zatite od korozije treba uzeti u obzir:
1. vrstu elika,2. stanje povrine konstrukcije,3. vrstu i nain oblikovanja,4. vrstu optereenja,5. poloaj i stepen izloenosti konstrukcije spoljnim
uticajima,6. spoljnu sredinu i klimatske uslove (temperaturne
promene, stepen vlanosti, vetrove i dr.),7. opasnost od skupljanja praine i neistoa,8. pristupanost i9. mogunosti pregleda i obnove primenjenog sistema
zatite.
Faktori od uticaja na izbor sistema zatite
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
37/98
Prema Pravilniku o tehnikim merama i uslovima za zatituelinih konstrukcija od korozije (Sl. list SFRJ 32/70), u
cilju utvrivanja merila za izbor sistema zatite od korozije,eline konstrukcije se razvrstavaju u tri klase, i to:
I klasa - znaajne eline konstrukcije na otvorenomprostoru (mostovi i druge konstrukcije koje slue javnomsaobraaju, tornjevi i jarboli za transmisiju),
II klasa - ostale eline konstrukcije na otvorenomprostoru (zgrade, ureaji, stubovi, cevovodi, rezervoari isl.),
III klasa - eline konstrukcije u zatvorenom prostoru(krovne konstrukcije, nosee konstrukcije zgrada i sl.).
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
38/98
Poetak pojave korozije (ubrzonakon sanacije) na
konstrukciji krova bazenaTamajdan.
Ubrzano dejstvo korozijeposledica je izuzeto agresivne
sredine (isparavanje hlora)
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
39/98
Postoje dva oblika zatite elinih konstrukcija od korozije:
1. aktivna i2. pasivna zatita.
Pod aktivnom zatitom podrazumevaju se mere koje utiuna smanjenje agresivnosti okolne sredine, kao i izborelinog materijala i povoljno konstrukcijsko oblikovanje sastanovita korozione otpornosti.
Pasivna zatita zasniva se na izolovanju elinih povrinaod sredine sa korozionim agensima.
ematski prikaz generalne klasifikacije mera za zatitu od
korozije prikazan je na slici.
Zatita od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
40/98
ematski prikaz mera za zatitu od korozije
Mere akti ne atite od koro ije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
41/98
1. Mere prema korozionoj sredini
Mere aktivne zatite od korozije koje treba preduzeti jo ufazi izbora lokacije objekta i izrade idejnog projektausmerene su ka korozionoj sredini, odnosno ka nepovoljnimuslovima korienja koje sa stanovita korozije trebaizbegavati.
Mere aktivne zatite od korozije
2. Katodna zatitaJo jedan vid aktivne zatite od korozije predstavlja i katodna
zatita, koja se zasniva na katodnoj polarizaciji elinihkonstrukcija u prisustvu elektrolita. Katodna polarizacija seostvaruje pomou spoljnog izvora jednosmerne struje ili
vezivanjem eline konstrukcije za metal (anodu), iji jeelektrohemijski potencijal negativniji od potencijala elinekonstrukcije koja se zatiuje. Ovakav vid zatite takoe utiena smanjenje agresivnog delovanja okolne sredine.
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
42/98
3. Izbor materijala
Razliiti delovi konstrukcije esto su izloeni razliitim korozionim
uslovima ili nisu podjednako pristupani, pa im je i mogu
nostobnove zatite nejednaka.
U cilju postizanja priblino iste korozione otpornosti celekonstrukcije, kao alternativa primeni razliitih sistema zatite, akao poseban vid aktivne zatite, treba izvriti prikladan izborrazliitih materijala i kombinovati ih na odgovarajui nain.
Naroitu panju treba posvetiti opasnosti od kontaktne korozije i,
gde je to potrebno, primeniti mere za njeno spreavanje.
Mere aktivne zatite od korozije
4. Niskolegirani elici sa poveanom otpornou na koroziju
Sloj re koji se formira kod ugljeninog elika je porozan, proputavodu i na taj nain omoguava irenje procesa korozije na donjeslojeve. Jedna od mera za spreavanje takvog procesa je primenaniskolegiranih elika sa poveanom otpornou prema koroziji(weathering steel), ija je otpornost na koroziju ak 4-6 puta vea uodnosu na ugljenine elike.
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
43/98
5. Oblikovanje elinih konstrukcija
Jo jedan vid aktivne zatite elinih konstrukcija od korozije,koji treba posebno istai i o kome svaki projektant treba davodi rauna, predstavlja oblikovanje elinih konstrukcija injihovih elemenata na nain koji je celishodan sa aspektazatite od korozije.
Uz ostale mere aktivne zatite, primenom ovakvog pristupakonstrukcijskom oblikovanju, korozija eline konstrukcije, asamim tim i potreba za primenom razliitih sistema pasivnezatite, moe se svesti na najmanji obim. Time se moepostii ne samo smanjenje trokova pasivne zatite, ve iekonominost zbog niskih trokova obnove takve zatite u
periodu eksploatacije objekta.
Mere aktivne zatite od korozije
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
44/98
5.1 Nosai
Sa stanovita korozione zatite, puni limeni nosaipredstavljaju povoljnije reenje u odnosu na reetkastenosae.
Njihove velike ravne povrine pogodne su za obavljanjepostupaka ienja i nanoenja sistema zatite, pa i zasprovoenje kontrole, to rezultira boljim kvalitetom.
Veu korozionu otpornost imaju sanduasti limeni nosai uodnosu na jednozidne limene nosae.
Mere aktivne zatite od korozije
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
45/98
Pri ojaanju punih nosaa povoljnije je usvojiti pojasne
lamele promenljivih dimenzija zavarene sueonim avovimanego dodatne lamele zavarene ugaonim avovima (slika).
Mere aktivne zatite od korozije
Oblikovanje punih nosaa
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
46/98
Ukruenja limenih nosaa treba oblikovati na nain prikazan
na slici, ili ih izbei, ukoliko je to mogu
e sa stanovitanjihove statike funkcije.
Mere aktivne zatite od korozije
Oblikovanje poprenih ukruenja punih nosaa
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
47/98
Reetkasti nosai, zbog svoje razuene konstrukcije,brojnih otrih ivica, vornih limova i zazora, koji predstavljaju
mesta pogodna za zapoinjanje korozije (tzv. "korozionetake"), nepovoljniji su sa korozionog aspekta.
Prilikom oblikovanja ovakvih nosaa potrebno je, stoga, teitiizbegavanju takvih mesta. Najpovoljniji su reetkasti nosaibez vornih limova, formirani direktnim zavarivanjemokruglih, zatim etvorougaonih upljih profila, pa najzad
otroivinih profila (slika).
Mere aktivne zatite od korozije
Oblikovanje reetkastih nosaa
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
48/98
5.2 Popreni preseci
to se oblika poprenih preseka tie, poeljno je primenjivatipreseke sa manjim odnosom povrine predviene za zatituod korozije i teine (O/G [m2/t]), jer se tako postieekonominost predvienog sistema antikorozione zatite.
Mogunost pojave i brzina irenja korozije zavise od oblikapoprenih preseka. Sa tog aspekta, najveu korozionuotpornost imaju okrugli, zatim etvorougaoni uplji profili, paotroivini profili.
Mere aktivne zatite od korozije
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
49/98
U sluaju viedelnih i otvorenih preseka (slika), u ciljunesmetanog nanoenja, ili obnove zatite, propisane su
minimalne vrednosti razmaka d1 i d2, u zavisnosti od visinepreseka h (tabela).
Mere aktivne zatite od korozije
Minimalne vrednosti razmaka kod viedelnih profila
Oblikovanje viedelnih tapova
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
50/98
Elemente elinih konstrukcija zatvorenog neprohodnogpoprenog preseka, radi spreavanja unutranje korozije,potrebno je hermetiki zatvarati poklopcima koji se zavarujuna njihovim krajevima. Takvi elementi zatiuju se samo saspoljne strane.
Elementi elinih konstrukcija III klase ne moraju sehermetiki zatvarati zavarivanjem, ako su njihove unutranjepovrine zatiene od korozije i ukoliko im je obezbeenodobro provetravanje i odvodnjavanje. Panju treba usmeriti ika orijentaciji poprenih preseka, naime, treba teiti dapopreni preseci budu postavljeni tako da ne zadravajuvodu (slika)
Mere aktivne zatite od korozije
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
51/98
Panju treba usmeriti i ka orijentaciji poprenih preseka,naime, treba teiti da popreni preseci budu postavljeni tako
da ne zadravaju vodu (slika)
j
Poloaj otvorenih preseka u konstrukciji
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
52/98
Detaljieline konstrukcijepasarele sa naglaenimmerama za spreavanje
zadravanja vode
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
53/98
5.3 Spojna sredstva
Spojevi i spojna sredstva, takoe, predstavljaju kritinamesta sa stanovita korozije.
U odnosu na mehanika spojna sredstva zavarivanje imaprednost u smislu prevazilaenja problema korozije.
Ipak, treba izbegavati isprekidane avove, jednostraneugaone i nepotpuno provarene sueone avove, jer zazorikoji u tim sluajevima figuriu predstavljaju "korozione take"
(slika). Takoe je potrebno otkloniti sve neravnine, ispupenja i
zareze na povrini avova, jer oni onemoguavaju stvaranjeravnomernog sloja zatite i time naruavaju njegov kvalitet.
Korozija spojnih sredstava
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
54/98
j
Oblikovanje zavarenih spojeva
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
55/98
5.4 Meuspratne konstrukcije
U ovom sluaju, vaan faktor predstavljaju temperaturniuslovi iznad i ispod meuspratne konstrukcije.
Ukoliko je prostor zagrejan sa obe strane betonskeploe, dovoljno je primeniti posebnu zatitu ili potpuno
zaptivanje podunih zazora u spoju nosaa ili vatrootporneobloge sa betonskom ploom.
U sluaju primene prefabrikovanih betonskih ploa,alternativa zaptivanju podunih zazora je nanoenjepoboljane zatite od korozije na dodirnu povrinu nosaa
meuspratne konstrukcije i betonske ploe (slika).
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
56/98
Mere zatite u sluaju iste temperature iznad i ispod betonske ploe
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
57/98
Ukoliko postoji razlika u zagrejanosti prostora sa razliitihstrana betonske ploe, ili u sluaju ivinih nosaa uz fasadnuoblogu, potrebno je postaviti parnu branu po celom obimu
vatrootporne obloge i izvriti dobro zaptivanje u spoju sabetonskom ploom i fasadnom oblogom (slika a).
Ukoliko je primenjen vatrootporni sloj, ili u odsustvu bilo kakvezatite od poara, neophodno je izvriti poboljanu zatitu odkorozije po celom obimu nosaa (slika b).
Mere zatite u sluaju:a) ivi nih nosaa;
b) razlike temperatureiznad i ispod betonske
ploe
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
58/98
U sluaju betonskih ploa sa profilisanim limovima,kritina mesta za pojavu kondenzata, a time i za pojavu
korozije, predstavljaju uplji prostori izmeu gornjeg pojasanosaa meuspratne konstrukcije i trapezastog lima, te jepotrebno sprovesti njihovu poboljanu zatitu (slika).
Mere zatite u spoju nosaa i betonske ploe sa profilisanim limovima
Uk lik j li i bl t t bl
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
59/98
Ukoliko je elini nosa obloen vatrootpornom oblogom,vri se utiskivanje vatrootpornih umetaka u upljine izmeuprofilisanog lima i nosaa, a po obimu vatrootporne oblogepostavlja se parna brana (slika b).
Mere zatite u spoju nosaa i betonske ploe sa profilisanim limovima
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
60/98
5.5 Stubovi u obimnim zidovima i stope stubova
Kada ispuna obimnih zidova i stubovi lee u istoj ravni, priemu je materijal ispune beton bez prslina, nije potrebnoprimeniti zatitu od korozije dodirnih povrina. U sluajuprimene zidane ispune, odgovarajua zatita se morapredvideti (slika).
Mere zatite u spoju elinog stuba i zidne ispune
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
61/98
U cilju zatite od korozije stopa elinih stubova, potrebno jeizdii betonski temelj najmanje 20 cm iznad terena, a obliktemelja prilagoditii brzom oticanju vode sa mesta kontaktaelika i betona (slika).
Oblikovanje stope stubova
Mere pasivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
62/98
Pasivna zatita elinih konstrukcija od korozije ostvaruje se:
1. premaznim sredstvima,
2. metalnim prevlakama koje se mogu ostvaritipostupcima toplog cinkovanja ili metalizacije,
3. kombinovanjem zatitnih premaza i metalnih prevlaka,tzv. Dupleks-sistemima.
Mere pasivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
63/98
Da bi se izvela kvalitetna zatita od korozije, neophodno je prethodnopripremiti povrinu eline konstrukcije. Priprema obuhvata uklanjanje:1. masnoa,2. neistoa,3. kovarina od valjanja i arenja, re i stranih materija (kao to su
oteeni delovi postojeih premaza ili prevlaka i sl.) sa elinih povrina.
Pravilnikom o tehnikim merama i uslovima za zatitu elinihkonstrukcija od korozije definisana su tri stepena ienja elinihpovrina:
I stepen - potpuno uklanjanje neistoa i uklanjanje slabo vezanihdelova kovarine, re i stranih materija,
II stepen - potpuno uklanjanje neistoa i uklanjanje slabo vezanih
delova kovarine, re i stranih materija do te mere da na
elinoj povrinismeju ostati samo tamne pore, odnosno tragovi premaza,
III stepen - potpuno uklanjanje neistoa, kovarine, re i stranihmaterije - sve do istog metala.
Priprema povrina elinih konstrukcija zazatitu od korozije
Mere pasivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
64/98
Kod nas ipak najeu primenu nalazi gradacija stepenaistoe elinih povrina definisana svetski poznatom i
priznatom vedskom normom SIS 055900. Kategorizacijastepena istoe povrina definisana ovim standardom, saopisom odgovarajuih bitnih obeleja pripreme povrina,prikazana je u tabeli.
Kategorizacija stepena istoe povrina prema SIS 055900
Mere pasivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
65/98
U okviru pripreme elinih povrina sprovode se tehnoloke
operacije:1. odmaivanja,2. ienja,3. otpraivanja i4. prethodne zatite.
Odmaivanje se vri brisanjem istim krpama ili etkamanatopljenim rastvaraima masnoe, kao i u posebnimureajima za odmaivanje. Nakon odmaivanja sveeline povrine moraju se obrisati suvim, istim krpama.
Mere pasivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
66/98
Za ienje elinih povrina primenjuju se sledei postupci: ienje mlazom abraziva (peskarenje) je najee
primenjivani postupak, koristi se za dostizanje drugog i treegstepena ienja i pri najveem stepenu zaralosti povrine. Zaovaj postupak mogu se koristiti rune ili automatske protonepeskare;
ienje plamenomje postupak ienja eline povrineoksiacetilenskim plamenom i pogodnim gorionikom, uz zagrevanjedo 150 C. Ovim postupkom moe se ostvariti drugi stepenienja. Ne sme se primenjivati za materijale debljine do 6 mm;
ienje hemijskim sredstvima vri se potapanjemelinih povrina u rastvore neorganskih ili organskih kiselina.Mora se primeniti u sluaju zatite od korozije toplim cinkovanjem;
Mainsko ienjeje postupak koji se obavlja uz pomospecijalnog mainskog alata i ureaja (specijalnih ekia,rotacionih elinih etki, brusilica i dr.). Moe se primeniti u sluaju
jake re ili vrste kovarine; Runo ienje obavlja se pomou ekia, strugalice,
lopatice ili eline etke. Pogodno je za ienje manjepristupanih delova koji se ne mogu istiti mainskim putem.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
67/98
Peskarenje konstrukcijemobilnom peskarom
Mobilna peskara
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
68/98
Peskarenje konstrukcije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
69/98
Peskarenje konstrukcije tramvajskog mosta u Beogradu
Mere pasivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
70/98
Nakon ienja elinih povrina, mora se izvriti njihovo
otpraivanje i to usisavanjem, ili oduvavanjem prainemlazom komprimovanog vazduha.
Prethodna zatita elinih konstrukcija izvodi se pomou:
1. vo-prajmera (wash-primer),
2. i-prajmera (etch-primer), ili
3. sredstva za ispiranje povrina,
a predstavlja privremenu zatitu oiene povrine donanoenja osnovnog premaza ili drugog sredstva zatite odkorozije.
Premazna sredstva
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
71/98
Premazna sredstva
Primena zatitnih premaza najee je primenjivani nainzatite elinih konstrukcija od korozije.
Premazna sredstva predstavljaju materije koje posle suenjana vazduhu ostavljaju suvi film kao zatitnu prevlaku.Nanose se runim postupkom (etkom, pitoljem ili valjkom),mainskim postupkom, ili automatskim postupkom, zavisnood oblika eline konstrukcije i njenih delova koje trebazatititi.
Zatitni premaz moe biti osnovni i pokrivni. Osnovni premaz se nanosi u jednom ili dva sloja, a
pokrivni u dva ili tri sloja. Prvi osnovni premaz na bazi uljanog minijuma nanosi se, po
pravilu, etkama neposredno nakon pripreme eline
povrine u radionici i njegova trajnost iznosi oko 6 meseci.Ostali premazi mogu se naneti na gradilitu nakon zavrenemontae eline konstrukcije.
Danas postoji irok spektar zatitnih premaza na bazi:
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
72/98
Danas postoji irok spektar zatitnih premaza na bazi:1. uljanih boja,
2. alkidnih i epoksidnih smola,3. vinila,4. poliestera,5. poliuretana,6. bitumena,
7. hlor-kauuka,8. neorganskih silikata itd.
Svi zatitni premazi, do odreene mere, proputaju vlagu ikiseonik i osetljivi su na UV zrake i dejstvo hemikalija, toograniava njihovu trajnost, pa treba predvideti periodinoobnavljanje premaza.
Trajnost zatitnih premaza raste sa poveanjem ukupne debljine,koja zavisi od agresivnosti sredine i iznosi oko 100-300 . Onamoe iznositi i 5 do 10 godina, ukoliko se sprovede propisanatehnologija i izvri pravilan izbor sistema premaza.
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
73/98
Metalne prevlake
Zatita od korozije moe se ostvariti i oblaganjem povrineelika drugim metalom.
Za zatitu elinih konstrukcija najvie se koriste cink ialuminijum, a postupci za njihovo nanoenje su:
1. toplo cinkovanje i2. metalizacija.
Dobijena zatita ima po pravilu veu trajnost nego zatitnipremazi, i efikasna je u sluaju sredine sa jaim korozionim
agensima, kao i kod konstrukcija sa oteanim uslovima zaobnovu zatite.
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
74/98
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Postupak toplog cinkovanja je naao primenu kod svih vrstaelinih konstrukcija u:
graevinarstvu,
mainstvu,
rudarstvu,
poljoprivredi, industriji, kao i kod velikog broja proizvoda za
domainstvo i kod drugih proizvoda kod kojih se koristeelementi od tankog lima.
Ovaj postupak se primenjuje i kod betonskih konstrukcija u
jako agresivnim sredinama kod kojih se vri toplocinkovanje armature.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
75/98
Cink u vrstom stanju, pripremljen za rastapanje ukadama za toplo cinkovanje
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
76/98
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Postupak toplog cinkovanja (slika) sastoji se od sledeih operacija:1. Mehaniko uklanjanje neistoa, kao to su kovarina,
troska od zavarivanja, pesak od peskarenja i dr;2. Hemijsko ienje eline konstrukcije od masnih mrlja,
boje, ulja i drugih neistoa potapanjem konstrukcije u razblaenirastvor hlorovodonine kiseline, ime se povrina nagriza iomoguava bolje nanoenje prevlake od cinka (slika a);
3. Ispiranje u kadi sa vodom (slika b);
4. Potapanje eline konstrukcije u kadu sa rastopom ilirastvorom topitelja (flusa), tzv. flusovanje (slika c);5. Suenje konstrukcije zagrejanim vazduhom u pei (slika d);6. Potapanja eline konstrukcije u kadu sa rastopljenim
cinkom (slika e), pri emu se elik zagreva do temperature od 450C, uz zadravanje od oko 1,5-5 minuta. Na povrini elika formiraju
se razliiti slojevi legura gvo
a i cinka, preko koje se nakonizvlaenja iz kade za cinkovanje stvara ist sloj cinka.
7.Hlaenje konstrukcije u kadi sa vodom (slika f).
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
77/98
Metalne prevlake toplo cinkovanje
ema postupka toplog cinkovanja
I faza odmaivanje i uklanjanjemehanikih neistoa
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
78/98
II faza potapanje u kiselinu inakon toga u vodu
III faza toplo cinkovanje
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
79/98
Postupak toplog cinkovanja u kadama prilagoenimpovrinskim elementima
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
80/98
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Veliina delova koji mogu da se cinkuju uslovljena je veliinom
kada koje su na raspolaganju. Najee se, ukoliko sudimenzije elemenata usaglaene sa dimenzijama kade, elinielementi celi potapaju u kadu.
Duina kade kree se od5-20 m, irina do 2,0 m i
dubina do 2,2 m. Ukolikosu dimenzije elemenatavee od dimenzija kade,element se potapa ucink iz dva puta (slika).
Toplo cinkovanje velikih elemenata
Kade pripremljenje za sprovoenje
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
81/98
postupka toplog cinkovanja
Ceenje elemenata nakoncinkovanja
Metalne prevlake toplo cinkovanje
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
82/98
p p j
Elementi od upljih profila velikog prenika se cinkuju
okretanjem iznad kade (slika). U ovim sluajevima dolazi doneravnomernog zagrevanja delova konstrukcije, to moe da
izazove znatne deformacije.
Toplo cinkovanje velikih elemenata
Popravke loe pocinkovanih delova konstrukcije moguse vriti upotrebom cinka u vidu spreja (manjepovrine)
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
83/98
Cink u spreju (razliiti proizvoai) pripremljen za upotrebu
povrine).
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
84/98
Antenski stub na zgradiPC Ue u Beogradu konstrukcija koja se nefarba vejoj je zavrni
sloj cink.
Metalne prevlake metalizacija
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
85/98
Metalne prevlake metalizacija
Pod metalizacijom se podrazumeva vrsta zatite eline
konstrukcije od korozije ostvarena prskanjem rastopljenogmetala (cinka, aluminijuma ili olova) pitoljem.
Klasifikacija prevlaka dobijenih ovim postupkom, premanajmanjoj debljini, data je u tabeli.
Klasifikacija metalnih prevlaka
Metalne prevlake metalizacija
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
86/98
Metalne prevlake metalizacija
Za eline povrine predviene za metalizaciju zahteva se
ienje do treeg stepena mlazom abraziva.
S obzirom na stroge zahteve pripreme povrine trokovi izradesu vei, ali se mogu smanjiti u sluaju veih serija istovetnihelemenata konstrukcije.
Prednost ovog postupka je mogunost zatite elemenataproizvoljnih dimenzija.
Metalne prevlake dobijene postupkom metalizacije mogu sepopunjavati ili zatititi premazima.
Kombinovane prevlake
Mere aktivne zatite od korozije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
87/98
Kada je potrebno obezbediti dugotrajnu zatitu od korozije, na
primer u sluaju agresivne industrijske ili primorske sredine, ilikod konstrukcija na kojima je zbog nepristupanosti oteanoobnavljanje zatite, kao to su stubovi dalekovoda, televizijski,radio i reflektorski stubovi i jarboli, krovni i fasadni elementi,lake eline konstrukcije, ograde i peake staze mostova,
svoju primenu sve vie nalaze kombinovane prevlake. Ovakve prevlake, poznatije kao "Dupleks sistemi", formiraju
se nanoenjem zatitnih premaza preko metalnih prevlaka, iuz redovnu kontrolu i obavljanje pravovremenih popravki iobnove premaza, mogu imati praktino neogranieni vek
trajanja.
Zavrna faza skladitenje konstrukcije
Na kraju svih faza izrade elina konstrukcija se skladiti na
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
88/98
Na kraju svih faza izrade, elina konstrukcija se skladiti naposebno ureenom prostoru i to na nain koji obezbeuje
njenu zatitu od svakog dejstva koje moe prouzrokovatioteenje. Pri tome treba voditi rauna o sledeem:
da uskladitenje delova bude stabilno,
da delovi konstrukcije ne naleu na tlo,
da se delovi konstrukcije polau na podmetae, a prislaganju u vie redova da se izmeu njih stave umeci,
da razmak izmeu podmetaa i umetaka iskljui pojavutrajnih deformacija eline konstrukcije,
da se na uskladitenim delovima konstrukcije ne
zadrava voda i da nosai, po pravilu, budu u vertikalnom poloaju.
Zavrna faza otprema konstrukcije
P t kl dit t li k t k ij
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
89/98
Pre otpreme sa skladita na montau elina konstrukcijatreba da bude:
sortirana po pojedinim objektima, oznakama iredosledu montae,
pregledana i utvrena oteenja otklonjena,
pripremljena za montau, to podrazumeva da suneistoe i ra otklonjeni, nanesene potrebne oznake, nadelove konstrukcije postavljeni montani ureaji, formiranikrupniji montani delovi, oslonaki elementi oieni ipodmazani,
zatiena od korozije (po potrebi).
Zavrna faza otprema konstrukcije
Ot li k t k ij dilit d
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
90/98
Otprema eline konstrukcije na gradilite podrazumevanjeno:
1. pakovanje,2. utovar i3. transport.
Pri tome se mora voditi rauna da se konstrukcija zatiti odoteenja, osigura bezbedan transport, i da se tovarniprostor u to veoj meri iskoristi.
Dimenzije delova konstrukcije koji se transportuju zaviseod propisanih gabarita i saobraajnih uslova transporta ueleznikom, drumskom i vodenom saobraaju, o emu
treba voditi rauna jo u fazi izrade projektne dokumentacije.
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
91/98
Utovareline konstrukcije
Konstrukcija stepenitaspremna za transport
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
92/98
Utovar delova reetkastih
nosaa u kamion
Transport ravanskihelemenata eline
konstrukcije
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
93/98
Proces proizvodnje u fabrici
4.2 Kontrola kvaliteta elinih
konstrukcija
OPTE
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
94/98
Kontrola kvaliteta predstavlja sastavni deo procesaproizvodnje elinih konstrukcija i generalno zavisi odvrste i znaaja konstrukcije, vrste primenjenih materijala,kao i od tehnologije vezane za proces proizvodnjekonstrukcije.
Kontrola kvaliteta elinih konstrukcija obuhvata:
1. kontrolu materijala,2. kontrolu izrade u radionici,3. kontrolu montae eline konstrukcije i4. kontrolu nanesene zatite od korozije.
KONTROLA I PRIJEM MATERIJALA
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
95/98
Materijali koji se uobi
ajeno primenjuju u
elinimkonstrukcijama su:
1. konstrukcioni elik,2. mehanika spojna sredstva (zavrtnjevi, navrtke i
podloke) i3. dodatni materijal za zavarivanje.
Kontrola materijala koji e biti ugraeni u elinukonstrukciju podrazumeva ispitivanja odreenihkarakteristika materijala, koja se sprovode na sluajnomuzorku, a u saglasnosti sa odgovarujuim standardima.
KONTROLA I PRIJEM MATERIJALA
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
96/98
Za konstrukcione elike uobiajeno je ispitivanje sledeih
svojstava:1. granice razvlaenja,2. vrstoe na zatezanje,3. modula elastinosti,4. izduenja pri lomu,
5. elastinosti (za tanke limove i krune uplje profile),6. savijanja (za profile) i7.hemijskog sastava (samo u specijalnim sluajevima).
Ispitivanja mehanikih spojnih sredstava koja se sprovode ucilju potvrde njihovog kvaliteta su:
1. za zavrtnjeve, izpitivanje zatezanjem i izpitivanje stanjapovrina,
2. za navrtke i podloke, ispitivanje tvrdoe.
KONTROLA IZRADE U RADIONICI I PRIJEMKONSTRUKCIJE
Pri izradi eline konstrukcije u radionici u zavisnosti od
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
97/98
Pri izradi eline konstrukcije u radionici, u zavisnosti od
njene vrste i znaaja, sprovodi se stalna ili povremenakontrola, koju, po pravilu, sprovode ovlaeni predstavnici
naruioca u prisustvu ovlaenih predstavnika izvoaaradova na izradi eline konstrukcije. Ona, u osnovi, trebada obuhvati sledee aktivnosti:
1. isporuku materiala za koje je prethodno izvrena
kontrola u fabrici,2. nadzor nad izradom radionike dokumentacije i
ablona za seenje,3. kontrolu seenja,4. kontrolu zavarivanja, primenom metoda opisanih u
poglavlju 2,5. kontrolu spojeva sa zavrtnjevima,6. dimenzionalnu kontrolu gotovih elemenata.
KONTROLA MONTAE I PRIJEM MONTIRANEELINE KONSTRUKCIJE
Montaa i spajanje elemenata eline konstrukcije izvode se
7/28/2019 Zastita Metalnih Konstrukcija Od Korozije
98/98
Montaa i spajanje elemenata eline konstrukcije izvode se
po redosledu i na nain koji su odre
eni projektom montae,i to tako da montirana konstrukcija dobije oblik i poloaj koji su
predvieni projektom. U fazi montae eline konstrukcijeneophodno je:
1. kontrolisati osovinski i visinski poloaj montiranog delaeline konstrukcije odgovarajuim brojem merenja,
2. kontrolisati nivelisanjem potrebno nadvienje elinekonstrukcije, definisano projektom montae,
3. proveriti odgovarajuim instrumentima pravilnostpostavljene eline konstrukcije, kao i uvrivanje, odmah pozavretku montae svakog krutog segmenta konstrukcije,
4. kontrolisati montane spojeve, koji mogu biti izvedenimehanikim spojnim sredstvima ili zavarivanjem.