Zakon o građenju USK sl_gl_br_10-11

SLUBENI GLASNIKUNSKo-SANSKoG KANtoNA27. juna 2011. BIHA Godina XV - Broj 10 Izdanje na bosanskom jeziku

249.Na osnovu lana 11. b) odjeljka A poglavlja V i lana 2. d) poglavlja IV Ustava Unsko-sanskog kantona preieni tekst ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skuptina Unsko-sanskog kantona, na 9. sjednici odranoj dana 15.6.2011. godine, donosi

ZAKoNo PRoStoRNoM UREENJU I GRAENJU PoGLAVLJE I oPE oDREDBElan 1. (Predmet Zakona)

provoenja planskih dokumenata, vrenje nadzora nad provoenjem ovog Zakona, te kaznene odredbe, b) uslovi projektovanja, graenja, upotrebe i odravanja graevine, tehnika svojstva i drugi uslovi koje moraju zadovoljavati graevine, graevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrauju za izgradnju graevina na podruju Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), sadraj projektne dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova projektovanja, graenja, nadzora, te postupci izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i odobrenja za upotrebu graevine, kao i obaveze i nadlenosti urbanistiko-graevinske inspekcije.lan 2. (Posebni interes) (1) Poslovi prostornog ureenja i prostornog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton. (2) U cilju skladnog prostornog ureenja, Kanton i opine u svim oblastima u okviru svoje nadlenosti usklauju interese i ciljeve

Zakonom o prostornom ureenju i graenju (u daljem tekstu: Zakon) ureuju se: a) naela za plansko ureenje prostora, organizacija sistema prostornog ureenja, vrste, sadraj, nain izrade i postupak donoenja planskih dokumenata, planova i pravila

Broj 10 - Strana 382

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

razvoja u pogledu koritenja prostora i dobara, zatitu poljoprivrednog, graevinskog i umskog zemljita, vodnih povrina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajednikog interesa.lan 3. (obavljanje poslova prostornog ureenja) Kanton i opine obezbjeuju obavljanje poslova prostornog ureenja na nain ureen ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. lan 4. (Znaenje pojedinih izraza) Znaenje izraza u ovom Zakonu: a) Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje, odnosno na, iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske prirode. b) Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgraenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti. c) Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju. d) Plansko prostorno ureenje podrazumijeva koritenje, zatitu i upravljanje prostorom u cilju odrivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. e) Odrivi razvoj je obezbjeenje takvog koritenja prostora koji, uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog koritenja prirodnih dobara, te zatitu kulturno - historijskog naslijea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja potreba buduih generacija. f) Prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost kojom se, uz uvaavanje razvojnih mogunosti, planira namjensko koritenje prostora, odreuju uslovi za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmjetaj, te odreuju mjere za poboljanje postojeih uslova koritenja prostora i definiu uslovi za smjetaj planiranih objekata i njihovo graenje. g) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja obuhvata jedno ili vie naselja, sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljeno mjesto moe biti gradskog, seoskog ili mjeovitog karaktera. Naseljeno mjesto utvruje se posebnim zakonom. h) Naselje je nastanjen, izgraen i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta na kome su obezbijeeni uslovi za ivot, rad

i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika. i) Naseljeno mjesto gradskog karaktera je naseljeno mjesto sa najmanje 30.000 stanovnika. j) Opina je osnovna jedinica lokalne samouprave koja je, na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. k) Selo je naseljeno mjesto ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivrednom djelatnou. l) Graevinsko zemljite je neizgraeno i izgraeno zemljite u naseljenim mjestima i izvan njih, koje je prostornim i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata u prostoru, u skladu sa odredbama ovog Zakona. m) Ureeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su obavljeni radovi na pripremanju i opremanju zemljita prema planskim dokumentima i programu ureenja graevinskog zemljita. n) Graenje je materijalizacija graevinsko-tehnike zamisli u prostoru, a obuhvata izvoenje pripremnih radova, graevinskih, zanatskih, instalaterskih radova, ugradnju i montau opreme, gotovih graevinskih elemenata i konstrukcija, te vrenje drugih zahvata u prostoru. Graenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziivanja /nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih graevina i uklanjanja graevina. o) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoenje radova i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilita i primjene odgovarajue tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za skladitenje graevinskog materijala, te organizovanje saobraajne komunikacije unutar gradilita i pristupnih puteva, izrada gradilinih instalacija i njihovih prikljuaka. p) Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode se nove instalacije ili ugrauje nova oprema u graevinu, mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu sa namjenom

27. juna 2011.



graevine, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvreni kao odravanje graevine. Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije oteenje prelazi 70 %, dovodi u stanje prije oteenja, ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. q) Rehabilitacija je graevinsko - tehniki postupak kojim se poboljavaju strukturne i funkcionalne karakteristike nekog graevinskog sklopa, koji je naroito izloen uticajima u upotrebi, pa se postupak rehabilitacije mora vie puta provoditi u toku eksploatacijskog vijeka graevine. r) Sanacijom se smatra izvoenje radova radi ouvanja bitnih svojstava graevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uslovi u skladu sa kojima je izgraena. s) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. t) Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i izvoenje radova nunih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih svojstava i drugih uslova propisanih za predmetnu graevinu. u) Konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini. v) Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom koja se dograuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje. w) Nadziivanjem/nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje krovita ili potkrovlja na postojeim graevinama, kojim se poveava visina graevine i dobija novi prostor. x) Zatita graevina kulturno - historijskog naslijea u zavisnosti od vrste i lokacije graevine podrazumijeva:

1) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja, uz zabranu bilo kakve gradnje nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost spomenika, 2) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju graevine uz potpuno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim, umjetnikim i historijskim vrijednostima, uz upotrebu tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene na osnovu postojee originalne dokumentacije, 3) iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete, koje ni na koji nain nee ugroziti njegovu vrijednost. y) Promjena namjene graevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uslove koritenja te graevine, okolnih graevina i prostora, odvijanja saobraaja i uslove ouvanja okolia. z) Uklanjanjem graevine se smatra ruenje ili demontaa graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ruenjem, zateenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoenje graevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje. Uklanjanje graevine u smislu ovog Zakona smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita konanoj namjeni. aa) Graevinom se smatra graevinski objekat na odreenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od graevinskog sklopa i ugraene opreme, koji u okviru tehnolokog procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Graevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagalita, tj. svi objekti povezani s tlom kojima se mijenja izgled i nain koritenja prostora. bb) Graevinskim sklopom se smatra skup funkcionalno povezanih graevinskih proizvoda, ukljuujui instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnolokim procesom.



27. juna 2011.

cc) Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloko povezanih graevina. dd) Opremom se smatraju ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugraeni prozvodi koji su u sklopu tehnolokog procesa ugraeni u graevinu. ee) Graevinski proizvodi su proizvedeni graevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za graenje. ff) Privremena graevina je graevina montano-demontane izvedbe ili izvedena od lakih materijala, sa jasno definisanim rokom koritenja, postavljena na odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, snabdijevanje graevina elektrinom energijom, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, kao i za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i zadovoljavanje drugih potreba na javnim povrinama. gg) Individualni stambeni objekat je graevina stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli sa najvie tri stana, koja nema vie od podruma, odnosno suterena, prizemlja i dva kata, ukljuujui potkrovlje, namijenjena stanovanju i ija korisna povrina ne prelazi 400 m2. hh) Individualni stambeno - poslovni objekat je graevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli, maksimalne korisne povrine do 400 m2, od kojih se jedan dio graevine koristi za poslovne djelatnosti, a drugi dio za stanovanje. ii) Izvoenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na povrini, ispod i iznad povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uslovi koritenja prostora, kao to su: nivelacija terena, pozajmite zemljanog materijala, deponija internog materijala, odbrambeni nasipi i sl. jj) Iskolavanje graevine podrazumijeva prenoenje vanjskog oblika planirane graevine na teren unutar graevinske parcele, odnosno prenoenje ose trase graevina infrastrukture. kk) Graevinska parcela je zemljite koje ima pristup na saobraajnicu, na kojem se nalazi graevina i ureene povrine koje slue toj graevini ili zemljite na kojem je predviena gradnja graevine i ureenje povrina koje e sluiti toj graevini u skladu sa uslovima

iz detaljne planske dokumentacije, odnosno urbanistike saglasnosti. ll) Regulaciona linija je planska linija, definisana grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, kojim se utvruju pojedinane graevinske parcele. mm)Graevinska linija je planska linija koja se utvruje grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, koja oznaava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolava graevina ili liniju koju graevina, odnosno gabarit graevine ne smije prei. nn) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili vazduni prostori, koji su definisani numeriki i grafiki planskim dokumentom, namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju graevina, povrina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa. oo) Javne povrine su zemljine ili vodne povrine koje su detaljnim planskim dokumentom, numeriki i grafiki, ili samo grafiki, definisane i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su, kao takve, dostupne individualno neodreenim fizikim ili pravnim osobama. pp) Zelene i rekreacione povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine (park - ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraajnice i sl.), zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprjeava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacione i zatitne namjene, zelene povrine stambenih, odnosno urbanih cjelina, zelene povrine posebne namjene (groblja, botaniki i zooloki vrtovi i sl.), povrine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, sportski tereni, kupalita, vjebalita, strelita, kros i trim staze i sl.), zelene povrine uz obale rijeka i jezera. qq) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru. rr) Projektant je pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. ss) Izvoa je pravna osoba koja je registrovana za poslove graenja. tt) Nadzorni organ je pravna osoba koja je registrovana za poslove graenja i/ili projektovanja, a koja obavlja nadzor nad izvoenjem radova u graevinarstvu.

27. juna 2011.



uu) Revident je pravna osoba registrovana za poslove projektovanja, a koja obavlja poslove revizije projektne dokumentacije. vv) Projektovanje je izrada projektne dokumentacije potrebne za izgradnju graevina i izdavanje odobrenja za graenje. ww) Gradilitem se smatra zemljite na kojem se gradi graevina, ukljuujui i privremeno zauzeto zemljite, kao i zemljite potrebno za omoguavanje primjene odgovarajue tehnologije graenja, zajedno s graevinom koja se gradi. xx) Javni interes je kvalifikacija kojom se neko ope dobro u formi prirodne ili stvorene vrijednosti ili kao nematerijalna kategorija obiljeava s ciljem davanja posebnog statusa koji omoguuje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. PoGLAVLJE II oSNoVNA NAELA PRoStoRNoG PLANIRANJAlan 5. (Prostorno planiranje) Cjelovit pristup u prostornom planiranju obuhvata: a) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti odrivog razvoja na prostoru Kantona, b) zatitne mjere i nain upravljanja prostorom, c) izradu i donoenje planskih dokumenata, d) provoenje i kontrolu provoenja planskih dokumenata. lan 6. (Naela prostornog planiranja) Prostorno planiranje temelji se na naelima: a) podijeljene zakonodavne nadlenosti u ovoj oblasti izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona, b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja Kantona, uz potovanje i razvijanje regionalnih prostornih specifinosti, c) odrivog razvoja i racionalnog koritenja i zatite prostora, d) zatite i ureenja okolia, e) zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, f) usklaivanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton i opine, g) usklaivanje privatnog i javnog interesa, h) usklaivanje prostornog ureenja opina meusobno i sa prostornim ureenjem Kantona,

i) usklaivanje prostornog ureenja Kantona sa prostornim ureenjem susjednih kantona, kao i sa prostornim ureenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji granie sa Kantonom, j) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vanim za prostorno ureenje, k) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, koritenja i zatite prostora Kantona. PoGLAVLJE III UREENJE PRoStoRAlan 7. (Ureenje prostora) Plansko ureenje prostora obuhvata: a) utvrivanje namjena u prostoru, b) graenje i ureivanje naseljenih mjesta i okolnog prostora, c) upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa, d) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim odredbama ovog Zakona. lan 8. (Namjene povrina) (1) U cilju planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za ivot, rad i zdravlje ovjeka i dugoronog upravljanja prirodnim i stvorenim dobrima, u prostoru se utvruje: a) graevinsko zemljite, b) poljoprivredno zemljite, c) umsko zemljite, d) vodne povrine, e) zatiena i rekreaciona podruja, f) infrastrukturni sistemi, g) eksploatacijska polja, h) rezervisane povrine, i) neplodno zemljite i ostala zemljita. (2) Povrine zemljita iz stava (1) ovog lana utvruju se na osnovu ovog Zakona, posebnih zakona i planskih dokumenata Kantona i opina. lan 9. (Urbano i ue urbano podruje) (1) Radi usmjeravanja graenja, odgovarajuim planskim dokumentima utvruju se granice urbanog i ueg urbanog podruja. (2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za posebnu prostorno funkcionalnu meusobnu povezanu



27. juna 2011.

cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine rezervisane za budui razvoj. Osim graevinskog zemljita, granicama urbanog podruja mogu biti obuhvaena i druga zemljita. (4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uslova gradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako bude izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja reima graenja, posebnih uslova pri izdavanju lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i sl.lan 10. (Reimi graenja)

podrujima ne doputa se nikakva izgradnja graevina i ureaja, izuzimajui tekue odravanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uslova, konzerviranja graevina, a samo izuzetno podizanje novih graevina i ureaja koji slue neophodnom odravanju postojeeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne graevine, graevine za snabdijevanje i sl.), na osnovu odluke o zabrani graenja.lan 11. (Graenje izvan graevinskog zemljita) (1) Graenje graevina se moe vriti samo na graevinskom zemljitu unutar i izvan granica urbanih podruja, koje je kao takvo utvreno odgovarajuim planskim dokumentom. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, izvan granica urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita, moe se vriti graenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore van urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita, a naroito: a) graevine magistralne infrastrukture (saobraajne, energetske, vodne, telekomunikacijske i dr.), b) zdravstvene, rekreacione i sportske graevine, c) graevine za potrebe odbrane i vojske, d) stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa za potrebe poljoprivredne proizvodnje, ukljuujui melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja, e) istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, ume, vode, poljoprivredno zemljite i dr.), f) komunalne graevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen-obiljeja i sl.), g) rekonstrukcija postojeih objekata izgraenih van granica graevinskog zemljita sa odobrenjem za graenje. (3) Graevine iz stava (2) ovog lana utvruju se na osnovu planskih dokumenata Kantona i opina. lan 12. (Naselja za privremeni smjetaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smjetaj. (2) Naselje u smislu stava (1) ovog lana planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti

Zavisno o potrebama i mogunostima pojedinih dijelova podruja, planskim dokumentima utvruju se slijedei reimi graenja : a) Reim graenja I stepena za ue urbano podruje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, lokacijska informacija se izdaje na osnovu detaljnih planskih dokumenata. Ukoliko za ue urbano podruje nije donesen detaljan planski dokument, urbanistika saglasnost se izdaje na osnovu urbanistikog plana i projektnog programa izraenog na osnovu tog plana. b) Reim graenja II stepena za urbano podruje za koje nije obavezno donoenje detaljnih planskih dokumenata, urbanistika saglasnost se izdaje na osnovu urbanistikog plana i uslova utvrenih u odluci o provoenju tog plana. c) Reim graenja III stepena za urbana podruja i graevinska zemljita izvan urbanih podruja utvrenim prostornim planom, urbanistika saglasnost izdaje se na osnovu prostornog plana i odluke o provoenju tog plana. d) Reim zabrane graenja na podrujima znaajnim za budui razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, ureenje voda u zonama zatite izvorita vode za pie, u cilju zatite prirodnog i graditeljskog naslijea, te na podrujima za koja je u toku postupak izrade detaljnih planskih dokumenata. Na tim

27. juna 2011.



koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od etiri mjeseca, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja, to se utvruje odgovarajuim planskim dokumentom.lan 13. (Groblja)

(1) Povrine namijenjene za sahranjivanje utvruju se prostornim ili urbanistikim planom. Izgradnja i ureenje grobalja vri se na osnovu detaljnog planskog dokumenta. (2) Odravanje i koritenje grobalja ureuje se kantonalnim Zakonom o komunalnim djelatnostima.lan 14. (Zone budueg razvoja)

(1) Razvojnim planskim dokumentima utvruju se povrine i trase rezervisane za budui razvoj, na kojima nije dozvoljeno graenje do izrade odgovarajueg detaljnog planskog dokumenta. (2) Na povrinama iz stava (1) ovog lana mogu se odobriti slijedee privremene namjene: zelene i rekreacione povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povrine za parkiranje i dr., a u skladu sa odlukom o provoenju razvojnih planskih dokumenata.lan 15. (Graenje infrastrukturnih sistema)

Graenje infrastrukturnih sistema i graevina vodne, saobraajne, energetske i komunalne infrasturkture vri se u skladu sa planskim dokumentima Kantona i opina, planovima odgovarajuih institucija i javnih preduzea, te u skladu sa planskom dokumentacijom propisanom posebnim zakonima (o vodama, cestama i dr.), a postupak odobravanja graenja vri se u skladu sa ovim Zakonom.lan 16. (Zatitni pojasevi) (1) S ciljem obezbjeenja infrastrukturnih sistema i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvruju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih trasa i graevina. (2) Zatini pojasevi iz stava (1) ovog lana su: a) zatitni putni pojas, b) zatitni pruni pojas, c) zatitni aerodromski pojas,

d) zatitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, e) zatitna zona ili pojas za radiopostrojenja ili veze, f) zatitna zona izvorita vode i vodnih graevina, g) zatitni pojas za bolnike i obrazovne komplekse. (3) Za puteve i druge graevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade planskih dokumenata nisu izgraeni, kao i za postojee takve graevine za koje se planskim dokumentom planira rekonstrukcija, mora se odrediti dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. irina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ogranienja na terenu i na zahtijevane tehnike karakteristike planirane infrastrukturne graevine, ta graevina moe projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim njenim dijelovima i elementima. (4) U sluaju iz stava (3) ovog lana propisani zatitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. (5) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa (o putevima, eljeznici, vodama i drugo) blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi. (6) irina pojaseva utvrenih planskim dokumentom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa. (7) Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi graevine ili vriti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve graevine postoje, na njih se primjenjuje reim zabrane graenja, ako posebnim propisom nije drugaije predvieno. (8) Graenje u zatitnim pojasevima infrastrukturnih sistema i drugim zatitnim pojasevima mora se regulisati detaljnom planskom dokumentacijom, uz potivanje odredbi posebnih zakona koji se odnose na zatine pojaseve.lan 17. (Zatita poljoprivrednog zemljita) Zatita poljoprivrednog zemljita, koritenje poljoprivrednog zemljita za graenje, odnosno pretvaranje poljoprivrednog zemljita u graevinsko, vri se na osnovu posebnog zakona iz te oblasti.



27. juna 2011.

lan 18. (Zatita umskog zemljita) Zatita umskog zemljita vri se u skladu sa vaeim Zakonom o umama. lan 19. (Zatita i iskoritavanje mineralnih sirovina) Zatita i iskoritavanje mineralnih sirovina, kao i vaenje pijeska i ljunka iz vodotoka, vri se u skladu sa posebnim zakonima iz tih oblasti. lan 20. (Zatiena podruja) (1) Planskim dokumentima obezbjeuje se zatita i ouvanje podruja koja predstavljaju posebno vrijedno prirodno i graditeljsko naslijee, a koja su proglaena ili imaju sve uslove da budu proglaeni zatienim podrujima. (2) Ouvanje i zatita podruja iz stava (1) ovog lana vri se u skladu sa posebnim zakonima iz oblasti zatite okolia. lan 21. (Zatita od elementarnih i drugih nepogoda) Zatita od elementarnih i prirodnih nepogoda vri se u skladu i na nain propisan Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (''Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj 39/03, 22/06 i 43/10).

organizacija, javna ustanova ili javno preduzee osnovano od strane Kantona, odnosno opine, u cilju obavljanja tih poslova. (2) Pravne osobe iz stava (1) ovog lana moraju ispunjavati uslove propisane Uredbom o posebnim uslovima koje moraju ispunjavati privredna drutva i druga pravna lica da bi se mogla registrovati za obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata (''Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj 29/07 i 71/08).lan 24. (Zavod za prostorno ureenje i planiranje)

(1) Kanton e osnovati Kantonalni zavod za prostorno ureenje i planiranje u cilju obavljanja poslova izrade i praenja realizacije planskih dokumenata od znaaja za Kanton i obavljanja drugih strunih poslova iz oblasti prostornog ureenja. (2) Posebnim zakonom o osnivanju Zavoda iz stava (1) ovog lana utvrdit e se njegov status, djelokrug, nain i uslovi obavljanja poslova, te odnosi sa Kantonom kao osnivaem i dr.lan 25. (Izrade planskih dokumenata za opine)

PoGLAVLJE IV oRGANIZACIJA SIStEMA PRoStoRNoG UREENJAlan 22. (Uinkovitost prostornog ureenja) Uinkovitost prostornog ureenja i prostornog planiranja na podruju Kantona osiguravaju Skuptina Kantona, Vlada Kantona i Ministarstvo za graenje, prostorno ureenje i zatitu okoline (u daljem tekstu: Ministarstvo), te opinska vijea, donoenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata utvrenih ovim Zakonom. lan 23. (Izrada planskih dokumenata) (1) Strune poslove izrade planskih dokumenata obezbjeuje Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, preko pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, na osnovu javnog konkursa, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine'', boj: 9/04, 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06., 24/06, 70/06 i 12/09), osim ako nosilac izrade planskih dokumenata nije upravna

(1) Za obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata i drugih strunih poslova iz oblasti prostornog ureenja, opina moe osnovati upravnu organizaciju, javnu ustanovu ili javno preduzee. (2) Aktom o osnivanju institucije iz stava (1) ovog lana utvruje se njen status, povjeravanje poslova, djelokrug, nain i uslovi obavljanja poslova, te odnosi sa opinom kao osnivaem i dr. PoGLAVLJE V PLANSKI DoKUMENtIlan 26. (Ciljevi izrade planskih dokumenata)

Planskim dokumentima odreuju se strukturalna podjela, namjene i naini koritenja i upravljanja prostorom, te kriteriji i smjernice za ureenje i zatitu prostora Kantona, odnosno opina.lan 27. (Planski dokumenti od znaaja za Kanton i opine)

(1) Planski dokumenti su: razvojni i detaljni. (2) Razvojni planski dokumenti su:

27. juna 2011.



a) Prostorni plan Kantona, b) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona, c) Prostorni plan opine, d) Urbanistiki plan. (3) Detaljni planski dokumenti su: e) Zoning plan, f) Regulacioni plan, g) Urbanistiki projekat. (4) Drugi planski dokumenti su: a) Plan parcelacije. (5) Razvojni planovi su strateki dugoroni planski dokumenti, kojima se definiu osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljevi prostornog ureenja i razvoja, kao i namjena, koritenje i zatita prostora, a rade se za vremenski period od 10 do 20 godina. (6) Detaljni planski dokumenti su tehniko-regulativni planski dokumenti kojima se regulie koritenje, izgradnja i ureenje prostora na podrujima na kojima predstoji intenzivna izgradnja, a rade se za vremenski period do 5 godina. (7) Plan parcelacije je pomoni planski dokument prostornog ureenja podruja za koje nije donijet detaljni planski dokumenti, a potrebe zahtijevaju hitno rjeavanje. Planom parcelacije se definiu prostorne cjeline na osnovu prostornog, odnosno urbanistikog plana. (8) Period za koji se donosi planski dokumenti definie se odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. lan 28. (obaveza donoenja razvojnih planskih dokumenata) (1) Obavezna je izrada i donoenje slijedeih razvojnih planova: a) za teritoriju Kantona prostorni plan Kantona, b) za podruja od znaaja za Kanton prostorni plan podruja posebnih obiljeja, c) za podruja opina prostorni plan opine, d) za urbano podruje opine u kojem je smjeteno sjedite Kantona urbanistiki plan, e) za urbano podruje u kojem je smjeteno sjedite opine urbanistiki plan, ako je takva obaveza utvrena prostornim planom opine, f) za naselje gradskog tipa unutar podruja posebnih obiljeja urbanistiki plan, ako je takva obaveza utvrena prostornim planom podruja posebnih obiljeja. (2) U sluaju da opine nemaju mogunost da same rade prostorni plan opine, mogu odluiti

da rade zajedniki prostorni plan za dvije ili vie susjednih opina.lan 29. (obaveza donoenja detaljnih planskih dokumenata)

Detaljni planski dokumenti se izrauju na osnovu obaveze utvrene razvojnim planovima, i to: a) zoning plan, za ostala urbana podruja opine na osnovu prostornog plana opine, b) regulacioni plan, za dijelove urbanih podruja na kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija na osnovu Prostornog plana Kantona ili opine ili urbanistikog plana, c) regulacioni plan, za vanurbana podruja koja treba zatititi i ureivati u skladu sa lanom 11. ovog Zakona na osnovu Prostornog plana Kantona, prostornog plana podruja posebnih obiljeja Kantona ili prostornog plana opine, d) urbanistiki projekat, za posebno znaajne cjeline u urbanim podrujima koje trae kreativna rjeenja ureenja prostora na osnovu prostornog plana opine, urbanistikog plana, zoning plana ili regulacionog plana.lan 30. (Izrada planskih dokumenata)

(1) Planski dokumenti izrauju se na osnovu ovog Zakona, drugih zakona i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata ("Slubene novine Fedracije BiH", broj 63/04, 50/07 i 84/10). (2) Planski dokumenti se meusobno usaglaavaju. (3) Planski dokumenti ueg podruja moraju biti usaglaeni sa planskim dokumentima ireg podruja, a ako nisu usklaeni, primjenjuje se planski dokumenti ireg podruja. (4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, planski dokumenti ueg podruja primjenjivat e se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ureenja i planskog dokumenta ireg podruja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (5) Saglasnost iz stava (4) ovog lana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog miljenja nosioca izrade planskog dokumenta. (6) Planski dokument bazira se na strategijama ili programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture, planovima odbrane i ostalim



27. juna 2011.

planovima i programima od znaaja za planiranje razvoja prostora.lan 31. (Zajedniki planski dokumenti) (1) Za podruje dva ili vie kantona moe se donijeti zajedniki prostorni plan, na osnovu sporazuma tih kantona. Sporazumom se odreuju pitanja znaajna za postupak izrade i donoenja tog plana. (2) Zajedniki detaljni planski dokument moe se donijeti kada se na podrujima dvije ili vie opina planira koritenje zajednikih prirodnih resursa, graenje infrastrukturnih objekata od znaaja za te opine ili drugi zahvati u prostoru za koje su te opine utvrdile zajedniki interes na osnovu sporazuma. (3) Zajedniki planski dokument se izrauje prema sadraju i postupku koji je propisan za izradu i donoenje odgovarajueg planskog dokumenta, ukoliko ovim Zakonom nije drugaije utvreno, s tim da se javna rasprava i postupak donoenja zajednikog planskog dokumenta mora obaviti u svim opinama na koje se odnosi obuhvat tog dokumenta. lan 32. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima i razrauje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine koja se tiu prostora Kantona. (2) Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, koritenje i namjenu prostora, a naroito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge povrine), b) sistem naselja i urbana podruja, c) razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona, d) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Kanton sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) drugu drutvenu infrastrukturu od znaaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge snabdijevanja i sl.), f) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli,

g) mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, h) mjere zatite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, i) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan opine, podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provoenje plana i odluka o provoenju Prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan Kantona moe sadravati i druge elemente od vanosti za Kanton na osnovu ovog Zakona. (5) Prostorni plan Kantona donosi Skuptina Kantona, nakon pribavljenog miljenja Federalnog Ministarstva prostornog ureenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklaenosti sa Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (''Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), kao i miljenja opinskih vijea. (6) Opinsko vijee je duno dostaviti miljenje u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Kantona, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno, smatrat e se da je dato pozitivno miljenje, odnosno da nema primjedbi na predloeni planski dokument.lan 33. (Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona) (1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona donosi se za podruja od posebnog znaaja za Kanton ako se ta obaveza utvrdi Prostornim planom Kantona ili posebnim kantonalnim propisom. (2) Za podruja posebnih obiljeja utvruje se poseban reim ouvanja i koritenja zatienih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorita vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorita, uma, poljoprivrednog zemljita i rekreacijskih podruja. (3) Prostornim planom iz stava (1) ovog lana utvruju se, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obiljeja, osnovna organiziranost prostora, mjere upotrebe, ureenja i zatite toga podruja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za

27. juna 2011.



unapreenje i zatitu okolia, te, po potrebi, utvruje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata za ua podruja unutar prostornog plana podruja s posebnim obiljejima. (4) Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za Kanton donosi Skuptina Kantona, nakon pribavljenog miljenja Federalnog ministarstva. (5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana iz stava (4) ovog lana, Kanton je duan pribaviti miljenje opina koje obuhvata taj plan prostornog ureenja. (6) Prostornu osnovu i urbanistiku osnovu planskih dokumenata podruja posebnih obiljeja Kantona donosi Skuptina Kantona.lan 34. (Prostorni plan opine)

i odluka o provoenju prostornog plana opine su sastavni dijelovi prostornog plana. (4) Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente od vanosti za opinu, a koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom Kantona. (5) Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za period od dvadeset godina. (6) Prije donoenja prostornog plana, opina je duna pribaviti miljenje Ministarstva, kojim se potvruje da je prostorni plan opine usaglaen sa Prostornim planom Kantona.lan 35. (Finansijska sredstva za izradu planskih dokumenata) (1) Sredstva za pripremu, izradu i praenje realizacije planskih dokumenata obezbjeuju se u budetu Kantona, odnosno opina. (2) Planski dokumenti su javni dokumenti i kao takvi objavljuju se u slubenom glasilu Kantona, odnosno opina. lan 36. (Urbanistiki plan) (1) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, opine, odnosno podruja posebnog obiljeja, a posebno: a) temeljna strukturalna podjela prostora, b) definisane granice graevinskog zemljita, c) granice urbanog i ueg urbanog podruja, d) namjena povrina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma, te posebne namjene, e) uslovi ureenja graevinskog zemljita u urbanom podruju, f) uslovi koritenja zemljita u zatitnim zonama, g) uslovi izgradnje na poljoprivrednom, umskom i drugom zemljitu za objekte sa dozvoljenim specijalnim namjenama, h) zone saobraajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, i) objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.), j) zatita graditeljskog i prirodnog naslijea, k) mjere za unapreenje i zatitu okolia, l) mjere zatite izvorita vode za pie, m) mjere zatite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, n) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda. (2) Sastavni dijelovi urbanistikog plana su izvod iz razvojnog planskog dokumenta

(1) Prostorni plan opine preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostora opine. (2) Prostornim planom opine posebno se utvruje: a) osnovna namjena prostora, b) definiu se granice naseljenih mjesta i urbanih podruja, c) definiu se granice zona zatite izvorita vode za pie, d) graevine i koridori vani za Federaciju, Kanton i opinu, sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodna, saobraajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) federalna, kantonalna i druga drutvena infrastruktura od znaaja za opinu (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), f) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli, g) mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, h) mjere zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa, te ratnih djelovanja, i) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar opine (urbanistiki plan i detaljni planski dokumenati). (3) Program mjera i aktivnosti za provedbu prostornog plana opine u kratkoronom periodu



27. juna 2011.

ireg podruja, program mjera i aktivnosti za provoenje urbanistikog plana i odluka o provoenju urbanistikog plana. (3) Urbanistikim planom utvruje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenta.lan 37. (Donoenje urbanistikog plana) (1) Granice podruja za koje se izrauju urbanistiki planovi utvruju se prostornim planovima opina. (2) Urbanistike planove iz stava (1) ovog lana donosi opinsko vijee. (3) Urbanistiki plan sjedita Kantona donosi opinsko vijee nakon pribavljenog miljenja Ministarstva, kojim se potvruje da je urbanistiki plan sjedita Kantona usaglaen sa Prostornim planom Kantona. lan 38. (Zoning plan) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi na osnovu urbanistikog i prostornog plana za pojedina podruja unutar obuhvata tih planova, a ija je obaveza donoenja utvrena tim planovima, odnosno odredbama odluka o njihovom provoenju. (2) Zoning plan definie namjene pojedinih povrina unutar njegovog obuhvata i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeeih graevina. (3) Zoning planom se utvruju lokacijski i urbanistiko - tehniki uslovi na osnovu dozvoljenih granica odgovarajuih parametara urbanistikih standarda, koji slue za izradu projektne dokumetacije za potrebe graenja i pribavljanja odobrenja za graenje. (4) Zoning plan sadri: a) izvod iz urbanistikog ili prostornog plana iz kojeg proizilazi obaveza izrade zoning plana, b) definicije pojedinih izraza, c) zoning kartu sa ucrtanim granicama zona odreene namjene i graevinskim parcelama unutar tih zona, d) slubenu kartu sa oznaenim javnim objektima i objektima infrastrukture sa ucrtanim granicama infrastrukturnih sistema, ukljuujui zatitne zone ili pojaseve, sa potrebnim parametrima za prikljuenje korisnika, e) listu namjene, odnosno koritenja zemljita po zonama sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, f) urbanistike standarde za potrebe utvrivanja lokacijskih i urbanistiko - tehnikih uslova za

svaku pojedinu zonu, kao to su: dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalma veliina parcele, maksimalna visina i spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granica parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi ureenja vanjskih povrina, uslovi koji se moraju zadovoljiti radi zatite okolia (buka, vibracije, izduvni gasovi, reimi rada, postupanje sa otpadnim materijalom i dr.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i upotrebe graevinskih i drugih materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifinosti zone i namjene objekata koji se grade u toj zoni, g) jasno definisane procedure i kriteriji odobravanja zahtjeva za uslovno dozvoljene namjene pred nadlenim organima za odobravanje graenja, h) jasno definisana i oznaena podruja za koja se mora izraditi regulacioni plan, odnosno urbanistiki projekat (zone specijalne namjene), i) jasno definisane procedure i razloge za izmjenu zoning plana, j) jasno definisane zabrane i ogranienja namjena na poplavnom podruju, u skladu sa Zakonom o vodama. k) ekonomsku valorizaciju realizacije zoning plana. (5) Lista dozvoljenih i uslovno dozvoljenih namjena u svim zonama zoning plana mora ukljuiti sve namjene potrebne za zadovoljenje zdravstvenih, sigurnosnih i socijalnih potreba stanovnika urbanog podruja. (6) Zona odreene namjene ne moe se formirati na samo jednoj graevinskoj parceli. (7) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da predmetna namjena ne ugroava susjedne graevine i susjedno zemljite. (8) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja zoning plana nastavljaju se koristiti i nakon njegovog usvajanja, ak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom, a u sluaju podnoenja zahtjeva za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojee graevine, primjenjivat e se odredbe zoning plana. (9) Na podrujima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanistikog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom.

27. juna 2011.



(10) Zoning plan sadri grafiki i tekstualni dio, iji je sastavni dio odluka o provoenju zoning plana. (11) Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata detaljnije se regulie i utvruje postupak pripreme, izrade i sadraj zoning plana.lan 39. (Regulacioni plan) (1) Regulacioni plan donosi se za podruja na kojima predstoji intenzivna izgradnja ili ureenje prostora ije su granice utvrene prostornim ili urbanistikim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacionim planom utvruje se: a) detaljna namjena povrina, b) gustoa naseljenosti, c) koeficijent izgraenosti, d) nivelacijski podaci, e) regulacijska i graevinska linija, f) ureenje prostora, g) nain opremanja zemljita komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, h) uslovi za graenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa, te ratnih djelovanja, j) mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, k) drugi elementi znaajni za podruje za koje se donosi regulacioni plan. (3) Obaveza izrade, te sadraj, postupak i nain donoenja regulacionog plana utvruje se razvojnim planskim dokumentima ireg podruja, odnosno ovim Zakonom. (4) Sastavni dio regulacionog plana je i odluka o provoenju regulacionog plana. lan 40. (Urbanistiki projekat) (1) Urbanistiki projekat se donosi za potrebe graenja na dijelovima urbanog podruja koji se izgrauju kao cjelina ili su ve djelimino izgraeni. (2) Na dijelovima urbanog podruja gdje je utvrena obaveza izrade regulacionog plana, urbanistiki projekat radi se na osnovu tog plana, a u svrhu definisanja detaljnih urbanistiko-arhitektonskih i drugih rjeenja za dio tog podruja.

(3) Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistiki projekat moe se raditi na osnovu urbanistikog plana i projektnog programa utvrenog na osnovu tog plana. (4) Urbanistikim projektom detaljno se daju urbanistiko - arhitektonska rjeenja podruja za koje se urbanistiki projekat donosi, nivelaciono-regulacioni podaci, ureenje okolia, idejna rjeenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih objekata. (5) Urbanistikim projektom utvruju se urbanistiko - tehniki uslovi za izgradnju i ureenje prostora. (6) Sastavni dio urbanistikog projekta je i odluka o njegovom provoenju.lan 41.

(Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije je poseban i samostalan planski dokument koji se donosi za prostorne cjeline za koje nije propisano donoenje detaljnog planskog dokumenta ili se kasni sa njegovom izradom, a potrebe zahtijevaju hitnost rjeavanja. (2) U sluaju iz stava (1) ovog lana, plan parcelacije se donosi na osnovu prostornog, odnosno urbanistikog plana i mora biti u skladu sa namjenama predmetnog podruja iz tih planova. (3) Plan parcelacije mora sadravati osnovne elemente za organizaciju i ureenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraaja, plan energetske, hidrotehnike i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i graevinskih linija, veliinu, oblik i poloaj parcela, pristup parcelama i urbanistiko - tehnike uslove za izgradnju graevina unutar obuhvata plana parcelacije. (4) Veliina i poloaj parcela definiu se na osnovu odredaba urbanistikog ili prostornog plana. (5) Svaka graevinska parcela mora imati izlaz na put i omoguene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (6) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vri gradnja. Ako plan parcelacije ne pokriva u potpunosti jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora vriti tako da se na preostalom dijelu prostorne cjeline omogui organizovanje drugih graevinskih parcela.



27. juna 2011.

lan 42. (Graevinska parcela)

(1) Graevinska parcela moe obuhvatiti jednu ili vie katastarskih estica, dio katastarske estice ili dijelove vie katastarskih estica. (2) Graevinska parcela odreena je brojem, oblikom i povrinom. (3) Graevinska parcela mora da ima povrinu i oblik koji osigurava graenje u skladu sa planskim dokumentima, te urbanistikim i tehnikim uslovima utvrenim lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou. (4) Graevinska parcela mora imati trajan pristup na saobraajnicu, kao i mogunost prikljuenja na komunalnu infrastrukturu.lan 43. (Parcelacija)

lan 46. (odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata)

(1) Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od strane nadlenog organa, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom prostoru. (2) Plan parcelacije za podruja od znaaja za Kanton donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala podruja opina, organ kojeg svojim propisom odredi opinsko vijee. (3) Plan parcelacije, odnosno graevinska parcela, sadri regulacionu liniju i podatke o vlasnicima graevinskog zemljita po graevinskim parcelama.lan 44. (Provoenje plana parcelacije) Plan parcelacije graevinskog zemljita provodi se u katastru zemljita u skladu sa postojeim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa uprave nadlenog za vrenje parcelacije da je parcelacija izvrena u skladu sa detaljnim planskim dokumentom, lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou.

PoGLAVLJE VI PRIPREMA, IZRADA I DoNoENJE PLANSKIH DoKUMENAtAlan 45. (Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata)

(1) Prije pristupanja izradi planskih dokumenta, Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, donosi odluku o pristupanju izradi planskih dokumenta. (2) Odluka iz stava (1) ovog lana sadri obavezno: a) vrstu planskog dokumenta ijoj se izradi pristupa, b) granice podruja za koje se dokument izrauje, c) vremenski period za koji se planski dokument donosi, d) smjernice za izradu dokumenta, e) rok za izradu dokumenta, f) osiguranje sredstava za izradu dokumenta, g) odredbe o javnoj raspravi, h) nosioce pripreme za izradu dokumenta, i) nosioce izrade dokumenta, j) druge elemente, zavisno o vrsti dokumenta i specifinosti podruja za koje se dokument donosi. (3) Odlukom o pristupanju izradi planskih dokumenta utvruje se obavezan sadraj dokumenta. (4) Donoenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog planskog dokumenta, organ nadlean za njegovo donoenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani graenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se dokument izrauje. Odluka o zabrani graenja primjenjuje se do donoenja dokumenta, a najdulje dvije godine od dana donoenja odluke o pristupanju izradi dokumenta. (5) Izmjene i dopune planskog dokumenta vre se prema postupku i na nain predvien za izradu i donoenje tog dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta objavljuje se u slubenom glasilu Kantona, odnosno opine.lan 47. (Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenta)

(1) Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata vri se u skladu sa ovim Zakonom. (2) Postupak pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata utvreni su Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.

(1) Za izradu planskih dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje nadlena Skuptina Kantona je Ministarstvo. (3) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje nadlena dva

27. juna 2011.



ili vie zakonodavnih tijela Kantona utvruju ta tijela sporazumno. (4) Nosilac pripreme za izradu dokumenta za ije je donoenje nadleno opinsko vijee utvruje se opinskim propisom, odnosno odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. (5) Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje nadlene dvije ili vie opina utvruju opinska vijea sporazumno. (6) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme moe posebnom odlukom formirati savjet plana radi definisanja opih ciljeva i koncepcije dokumenta, strunog praenja izrade dokumenta, voenja javne rasprave i usaglaavanja stavova i interesa. Savjet plana sainjavaju istaknuti strunjaci iz oblasti prostornog ureenja, urbanizma, saobraaja, energetike, ekonomije, okolia i drugih relevantnih oblasti.lan 48. (obaveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade planskog dokumenta svu raspoloivu dokumentaciju relevantnu za izradu planskog dokumenta, a naroito: a) dokumentaciju planskog dokumenta ireg podruja, b) vodne osnove glavnog slivnog podruja i podatke o zonama zatite izvorita vode za pie, c) umskoprivredne osnove, d) strategiju, odnosno plan zatite okolia, e) planove razvoja privrede i poljoprivrede, f) planove razvoja saobraaja, g) podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je osigurati saradnju i usaglaavanje stavova sa: a) svim vlasnicima nekretnina, b) korisnicima prostora i relevantnim uesnicima u njegovoj izgradnji i ureivanju, c) organima uprave, pravnim osobama nadlenim za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku, turizam, rudarstvo, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zatitu okolia, zatitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijea, d) organima nadlenim za odbranu, e) privrednom komorom i drugim pravnim osobama nadlenim za komunalne djelatnosti,

f) predstavnicima vjerskih zajednica, g) te pribaviti miljenja i saglasnosti drugih nadlenih organa i organizacija na koje zakon obavezuje. (3) Organi i organizacije iz stava (2) ovog lana duni su dati raspoloive podatke i druge informacije nosicu pripreme plana uz naknadu. (4) Ukoliko organi, organizacije ili druga pravna ili fizika osoba iz stava (2) ovog lana u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za dostavu podataka ne daju raspoloive podatke i druge informacije nosiocu pripreme plana, smatrat e se da su saglasni za izradom dokumenta. (5) Izuzev naknade trokova umnoavanja materijala, pravo na naknadu iz stava (3) ovog lana nemaju korisnici sredstava iz budeta Kantona, odnosno opina. (6) Nosilac pripreme plana duan je odmah proslijediti dobivene podatke i druge informacije iz stava (3) ovog lana nosiocu izrade planskog dokumenta.lan 49. (Nosilac izrade planskog dokumenta)

(1) Izrada planskih dokumenata povjerava se pravnom licu registriranom za obavljanje tih poslova. (2) Izbor nosioca izrade planskih dokumenata izvrit e nosilac pripreme za izradu planskih dokumenata u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (3) Izuzetno od odredaba stava (1) i (2) ovog lana, izrada planskih dokumenata moe se povjeriti i upravnoj organizaciji, javnoj ustanovi i javnom preduzeu osnovanim sa ciljem obavljanja strunih poslova izrade planskih dokumenata i drugih strunih poslova iz oblasti prostornog ureenja. (4) Nosilac izrade planskog dokumenta duan je planski dokument izraditi u skladu sa ovim Zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenata i drugim propisima i podacima koji su znaajni za podruje za koje se planski dokument izrauje.lan 50. (Usaglaavanje planskih dokumenata)

(1) Planski dokument ueg podruja usaglaava se sa planskim dokumentom ireg podruja, a u sluaju njihove neusaglaenosti, primjenjuje se dokument ireg podruja.



27. juna 2011.

(2) Usaglaavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku njihove izrade.lan 51. (Postupak donoenja planskog dokumenta) (1) Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti Kantona istovjetan je postupku za donoenje kantonalnih zakona. (2) Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti opine istovjetan je postupku za donoenje opinskih odluka, propisanim statutom opine. (3) Nakon usvajanja nacrta planskog dokumenta, isti se stavlja na javnu raspravu pod uslovima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najdue u trajanju od tri mjeseca. (4) Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana Kantona, kao i prostornog plana podruja posebnih obiljeja Kantona, duan je prije donoenja istog pribaviti miljenje Federalnog ministarstva o usklaenosti plana sa Prostornim planom Federacije BiH. (5) Nosilac pripreme za izradu prostornog plana opine duan je prije donoenja istog pribaviti saglasnost Ministarstva o usklaenosti ovog plana sa Prostornim planom Kantona. (6) Ukoliko se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za davanje miljenja organi iz stava (4) i (5) ovog lana ne oituju, smatrat e se da su dali pozitivno miljenje na Prostorni plan Kantona, prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona, odnosno prostorni plan opine.

Federacije BiH, broj 33/07 i 84/10), te koristiti jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. (4) Sredstva za odravanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema obezbjeuju se iz budeta Kantona.lan 53. (Sadraj jedinstvenog prostornog informacionog sistema) U okviru jedinstvenog informacioog sistema vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata: a) podatke o Prostornom planu Kantona, b) podatke o prostornim planovima opina, c) izvode iz katastra zemljita, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i sl., d) infrastrukturnim sistemima, e) graevinskom zemljitu, f) graditeljskom i prirodnom naslijeu, g) ugroavanju okolia (bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl.), h) podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmike karakteristike terena, poremeaji u stabilnosti tla, plavna podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara, podruja izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.), i) kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ureenja prostora, j) druge podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje jedinstvenog informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku. lan 54. (obaveza dostavljanja podataka) (1) Opinske slube nadlene za prostorno ureenje vode jedinstvenu evidenciju iz lana 53. ovog Zakona na obrascima propisanim Uredbom iz lana 52. stav (3) ovog Zakona, te svake godine do 15. januara dostavljaju Ministarstvu izvjetaj o stanju prostornog ureenja, kao i provoenju planskih dokumenata za proteklu godinu. (2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz lana 53. ovog Zakona na propisanim obrascima, te svake godine do 31. januara Federalnom ministarstvu dostavlja izvjetaj o stanju prostornog ureenja, kao i o provoenju Prostornog plana Kantona i prostornih planova opina za proteklu godinu.

PoGLAVLJE VII DoKUMENtI ZA PRAENJE StANJA U PRoStoRUlan 52. (Jedinstveni prostorni informacioni sistem) (1) S ciljem prikupljanja, racionalnog koritenja i obrade podataka od znaaja za planiranje, ureenje, koritenje i zatitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i odrava jedinstveni prostorni informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorni informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koji imaju raunarsku podrku na cijelom prostoru Kantona. (3) Svi nosioci sistema na kantonalnom i opinskom nivou moraju raditi u skladu sa Uredbom o sadraju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (Slubene novine

27. juna 2011.



PoGLAVLJE VIII UREENJE GRAEVINSKoG ZEMLJItAlan 55. (Ureenje graevinskog zemljita) (1) Ureenje graevinskog zemljita je vrenje pripremnih radova i radova na izgradnji komunalne infrastrukture kojima se obezbjeuju uslovi za izgradnju i koritenje graevina i drugih zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Ureenje graevinskog zemljita obuhvata dvije faze: a) pripremanje graevinskog zemljita, b) opremanje graevinskog zemljita. (3) Izgradnja graevina vri se na ureenom graevinskom zemljitu. (4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, izgradnja graevina moe se vriti i na neureenom graevinskom zemljitu ako se ureenje graevinskog zemljita vri u toku graenja graevine, a najkasnije do tehnikog prijema graevine. (5) U sluaju da graevinsko zemljite nije ureeno u momentu podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, investitor moe vlastitim sredstvima urediti graevinsko zemljite. (6) Sredstva uloena u ureenje graevinskog zemljita priznaju se investitoru prilikom utvrivanja visine naknade za ureenje graevinskog zemljita. (7) U sluaju iz stava (5) ovog lana, investitor i nadlena opinska sluba ugovorom definiu vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i meusobne odnose izmeu investitora, nadlenog organa i javnog preduzea nadlenog za odreenu infrastrukturu. lan 56. (Pripremanje graevinskog zemljita) Pripremanje graevinskog zemljita obuhvata: a) izradu odgovarajuih planskih dokumenata, b) rjeavanje imovinskopravnih odnosa i drugih stvarnopravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina, c) geoloka i geotehnika ispitivanja zemljita, seizmoloka, hidroloka i druga ispitivanja i geodetska snimanja za pripremanje odgovarajuih podloga potrebnih za izradu planskog dokumenta i projektne dokumentacije, d) izradu projektne dokumentacije za izvoenje radova na opremanju graevinskog zemljita,

e) uklanjanje postojeih graevina, izmjetanje nadzemnih i podzemnih komunalnih i drugih instalacija u skladu sa planskim dokumentom, te odvoenje materijala, f) sanaciju zemljita, u to spada: uklanjanje objekata i zasada, nivelisanje i isuivanje zemljita, odvoenje povrinskih voda, osiguranje klizita i padina, kao i drugi radovi na sanaciji zemljita, g) izradu dokumentacije i obavljanje radova na zatiti graditeljskog i prirodnog naslijea koji bi mogli biti ugroeni radovima na ureenju graevinskog zemljita, h) operativnu koordinaciju u pripremanju graevinskog zemljita, i) sve druge radnje u skladu sa planskim dokumentom, a koje spadaju u pripremanje graevinskog zemljita.lan 57. (opremanje graevinskog zemljita) (1) Opremanje graevinskog zemljita obuhvata izgradnju komunalnih graevina i instalacija za zajedniko i pojedinano koritenje kao to su: a) izgradnja saobraajnica, ukljuujui kolovoze, plonike, pjeake staze, trgove, javna parkiralita, javne garae i dr., b) izgradnja pristupa graevinama javnog karaktera kojim se obezbjeuje nesmetano kretanje osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, c) izgradnja graevina i instalacija javne rasvjete, vertikalne saobraajne signalizacije semafora, d) ureenje javnih zelenih povrina, rekreativnih povrina i terena, parkova, igralita, pjeakih staza, nasada, travnjaka, djeijih igralita, objekata javne higijene i grobalja, e) izgradnja graevina i ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te ureaja i postrojenja za njihovo preiavanje, f) izgradnja graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, toplotne i druge energije, telekomunikacijske objekte i ureaje, g) izgradnja i ureenje sanitarnih deponija komunalnog i drugog otpada i izgradnja graevina za preradu i unitavanje otpada, h) regulacija vodotoka i ureenje obala voda i vodnih povrina, i) operativna koordinacija u opremanju graevinskog zemljita. (2) Minimum opremanja (ureenja) graevinskog zemljita mora da osigura: a) snabdijevanje vodom i odvoenje otpadnih voda, b) kolski prilaz graevinskoj parceli, c) snabdijevanje elektrinom energijom.



27. juna 2011.

lan 58. (Program ureenja graevinskog zemljita) (1) Ureenje graevinskog zemljita vri se na osnovu programa ureenja graevinskog zemljita, kojim se usklauje izgradnja graevina i komunalne infrastrukture, detaljnije odreuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvruju uslovi prikljuenja na istu i dr. (2) Program ureenja graevinskog zemljita usvaja opinsko vijee na prijedlog opinske slube nadlene za ureenje graevinskog zemljita. (3) Program ureenja graevinskog zemljita priprema i provodi opinska sluba nadlena za ureenje graevinskog zemljita ili pravno lice kojem su povjereni poslovi ureenja graevinskog zemljita. (4) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja novih graevina mora se voditi rauna o redoslijedu ureenja, tako da se omogui usklaenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o emu se brine nadlena sluba za ureenje graevinskog zemljita. (5) Nove graevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni dijelovi ne mogu biti prikljueni na postojee graevine i ureaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe novih graevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna i druga komunalna preduzea nadlena za odravanje, rad i pruanje servisa pojedinih komunalnih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglaavati svoje razvojne planove sa opinskim organom nadlenim za ureenje graevinskog zemljita. lan 59. (Finansiranje ureenja graevinskog zemljita) (1) Ureenje graevinskog zemljita finansira se sredstvima ostvarenim iz naknada koje propisuje Zakon o graevinskom zemljitu Federacije BiH ("Slubene novine Federacije BiH, broj 25/03), te iz drugih sredstava koja se iskazuju u budetu opine. (2) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava (1) ovoga lana su namjenska i mogu se koristiti iskljuivo za izradu planskog dokumenta, ureenje graevinskog zemljita i zatitu okolia. (3) Obavezu plaanja, obraun, visinu, nain i uslove plaanja naknade za ureenje graevinskog

zemljita u postupku odobravanja graenja utvruje svojim aktom opinski organ uprave nadlean za poslove ureenja graevinskog zemljita ili pravna osoba kojoj su povjereni poslovi ureenja graevinskog zemljita u skladu sa Zakonom o graevinskom zemljitu Federacije BiH i opinskom odlukom donesenom na osnovu tog Zakona. (4) Obaveza plaanja i iznos naknade za ureenje graevinskog zemljita u postupku izdavanja lokacijske informacije utvruje se posebnim rjeenjem, na koje stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja stranci. PoGLAVLJE IX PRoVoENJE PLANSKIH DoKUMENAtA odjeljak A Naelalan 60. (opi uslovi za odobravanje graenja i izvoenje drugih zahvata u prostoru) (1) Izgradnja graevina i izvoenje drugih zahvata u prostoru, ukljuujui sve promjene u prostoru izazvane graevinskim radovima i drugim zahvatima, koje podrazumijevaju promjenu izgleda i naina koritenja prostora, moraju biti u skladu sa opim naelima prostornog ureenja i vaeim planskim dokumentima. (2) U odobravanju izgradnje graevina i izvoenja drugih zahvata u prostoru kljuni faktor su urbanistiko-tehniki uslovi koji se utvruju na osnovu vaeih planskih dokumenata. (3) U postupku odobravanja graenja i izvoenja drugih zahvata u prostoru, odredbama ovog Zakona utvruju se dva postupka odreivanja urbanistiko-tehnikih uslova, i to: a) izdavanje lokacijske informacije u skladu sa vaeim detaljnim planovima, b) izdavanje urbanistike saglasnosti u sluaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata. (4) Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, duni su zahtjev rijeiti u roku od 15 dana za lokacijsku informaciju, odnosno maksimalno 30 dana za urbanistiku saglasnost, raunajui od dana podnoenja potpunog zahtjeva. (5) Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, zainteresirana osoba moe provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadleni organ uprave duan je da svakoj zainteresiranoj osobi omogui uvid

27. juna 2011.



u vaee planske dokumente radi prethodnog informisanja o uslovima graenja i koritenja zemljita na predmetnoj lokaciji.lan 61. (Urbanistiko - tehniki uslovi)

Lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou (u zavisnosti od vrste graevine), utvruju se urbanistiko-tehniki uslovi, i to: a) granice pripadajueg zemljita graevinske parcele, b) podaci o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz strune ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistika saglasnost, d) urbanistiko - tehniki uslovi, e) miljenja s podacima i saglasnostima nadlenih javnih preduzea i drugih nadlenih organa i slubi, f) posebni uslovi i obaveze u vezi sa zatitom okolia, ukoliko je to predvieno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inenjersko-geolokih i geomehanikih uslova tla, h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) uslovi upravljanja graevinskim otpadom i uslovi reciklae graevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, j) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita (u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti), odnosno uslovi za ureenje graevinskog zemljita ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita, k) drugi podaci i uslovi od znaaja za odobravanje promjene u prostoru.lan 62. (Posebni uslovi zatite okolia)

i priloiti dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zatitu okoline. (2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izrade idejnog projekta, a prilae uz zahtjev za lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost. odjeljak B Lokacijska informacijalan 63. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je tehniki struni akt kojim se definiu urbanistiko - tehniki uslovi za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, a koji se utvruju na osnovu vaeih detaljnih planskih dokumenata, ovog Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planovi: zoning plan, regulacioni plan i urbanistiki projekt. lan 64. (Izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se opinskom organu uprave nadlenom za poslove prostornog ureenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadlenosti. (2) Uz zahtjev za lokacijsku informaciju zainteresovana osoba prilae: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat koji obuhvata: situaciono rjeenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehniko tehnolokim obiljejima namjeravanog zahvata u prostoru, c) opis predviene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu, d) okolinsku dozvolu ako se radi o graevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi, e) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadlena opinska sluba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu lokacijske informacije. (3) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se Ministarstvu za: a) izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata od znaaja za Kanton, b) izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata koji e se vriti na podrujima dvije ili vie opina,

(1) U sluaju kada namjena graevine ili drugi zahvat u prostoru moe imati znaajan uticaj na okolinu i kada se nalazi na spisku objekata za koje je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadlenog kantonalnog ministarstva na osnovu odgovarajueg propisa, pri definiranju urbanistiko-tehnikih uslova za odobravanje promjene u prostoru zainteresovana osoba se obavjetava da je duna podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadlenom Ministarstvu



27. juna 2011.

c) izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli Kantona, a koji nisu obuhvaeni Uredbom o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju BiH i graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi Federacije BiH i ire, za koju urbanistiku saglasnot izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja ("Slubene novine Federacije BiH'', broj 85/07 i 29/08). (4) Iznimno, od odredbi stava (3) taka b) ovoga lana za graevine saobraajne, komunalne i energetske infrastrukture zahtjev za izdavanje lokacijske informacije se podnosi opinskom organu uprave nadlenom za poslove prostornog ureenja za dio infrastrukture koji se odnosi na podruje te opine. (5) Za objekte iz stava (3) ovog lana Ministarstvo e izdati lokacijsku informaciju na osnovu pribavljenog miljenja opinskog organa uprave nadlenog za poslove prostornog ureenja. (6) Graevine i zahvate iz stava (3) take a) i c) ovog lana utvrdit e Vlada Kantona posebnim propisom u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (7) U postupku izdavanja lokacijske informacije, prije pripreme urbanistiko - tehnikih uslova nadleni organ uprave za izdavanje lokacijske informacije pribavlja pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu svih zainteresiranih komunalnih i drugih javnih preduzea, koji su duni svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva, nakon ega e nadleni organ izdati lokacijsku informaciju u roku od 15 dana. (8) Ukoliko komunalno ili drugo javno preduzee ne dostavi svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (7) ovog lana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova, i urbanistiko - tehniki uslovi se izrauju na osnovu stanja na terenu. (9) Komunalno ili drugo javno preduzee ne moe postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijske informacije. (10) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju graevine.

lan 65. (Sadraj lokacijske informacije) (1) U sluaju da je podruje budue izgradnje obuhvaeno regulacionim planom ili urbanistikim projektom, lokacijska informacija sastoji se od ovjerenog izvoda iz tog dokumenta, opisa lokacije, urbanistiko - tehnikih uslova i drugih podataka koji se odnose na mogunosti prikljuenja na infrastrukturne sisteme. (2) Ako je podruje budueg graenja obuhvaeno zoning planom, lokacijska informacija sadri ovjereni izvod iz zoning plana, izvjetaj o usklaenosti gabarita i poloaj planirane graevine i njene namjene, sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanistiko - tehnikih uslova), kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja, te podatke o mogunostima prikljuenja na infrastrukturne sisteme. (3) Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, u postupku utvrivanja ostalih preduslova, po slubenoj dunosti pribavlja miljenje sa svim potrebnim podacima i tehnikim specifikacijama od svih nadlenih javnih komunalnih preduzea i drugih nadlenih operatora infrastrukturnih sistema. (4) Lokacijska informacija sadri i obavjetenje o roku njenog vaenja, te mogunosti njene izmjene u sluaju izmjene postojeeg ili izrade novog detaljnog dokumenta. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju graevine ili drugi zahvat u prostoru. (6) Ukoliko nadleni organ u postupku konsultiranja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predloena zamisao o koritenju zemljita, odnosno izgradnji graevine, nije usklaena ili namjena nije dozvoljena, lokacijska informacija nee se izdati i organ e dati odgovarajue obrazloenje i ovjereni izvod iz detaljnog planskog dokumenta koji se odnosi na predmetnu lokaciju. lan 66. (Vaenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija vai do izmjene vaeeg ili donoenja novog detaljnog planskog dokumenta, ako je njegovo donoenje predvieno planom ireg podruja. (2) Ako zainteresovano lice nije podnijelo zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, duan je pisano traiti uvjerenje od nadlenog organa da izdana lokacijska informacija nije

27. juna 2011.



promijenjena prije podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje.lan 67. (Lokacijska informacija za privremene graevine) Lokacijska informacija za privremene graevine se izdaje po postupku kao i za trajne graevine. lan 68. (Nemogunost izjavljivanja albe) Protiv lokacijske informacije nije doputena alba, niti se moe pokrenuti upravni spor. lan 69. (trokovi izrade lokacijske informacije) (1) Za izdavanje lokacijske informacije podnosilac zahtjeva (investitor) plaa naknadu koja obuhvata stvarne trokove izrade lokacijske informacije. (2) Nain utvrivanja i visinu naknade iz stava (1) ovog lana propisom utvruje Vlada Kantona, odnosno opinsko vijee.

odjeljak C Urbanistika saglasnostlan 70. (Urbanistika saglasnost) (1) Urbanistika saglasnost je upravni akt kojim se definiu urbanistiko-tehniki uslovi za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, kada ne postoji detaljan planski dokument za odnosno podruje. (2) Osnov za definisanje urbanistiko-tehnikih uslova u urbanistikoj saglasnosti su: Prostorni plan Kantona, prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona, prostorni plan opina i urbanistiki plan. (3) Ako planski dokumenti iz stava (2) ovog lana, propisani kao osnov za definisanje urbanistiko-tehnikih uslova u urbanistikoj saglasnosti, nisu doneseni, Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, utvrdit e urbanistiko-tehnike uslove u urbanistikoj saglasnosti na osnovu strune ocjene komisije, koju imenuje Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, ili strune ocjene organizacije koju ti organi ovlaste za davanje strune ocjene. (4) Ministarstvo e donijeti pravilnik o sastavu, kriterijima i nainu izbora lanova, te utvrditi nadlenost, prava, obaveze, nain rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg Skuptina Kantona i opinsko vijee donose odluke o formiranju komisije.

lan 71. (Izdavanje urbanistike saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti podnosi se opinskom organu uprave nadlenom za poslove prostornog ureenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadlenosti. (2) Uz zahtjev za urbanistiku saglasnost zainteresovana osoba prilae: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat, koji obuhvata: situaciono rjeenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehniko - tehnolokim obiljejima namjeravanog zahvata u prostoru, c) okolinsku dozvolu ili idejni plan upravljanja graevinskim otpadom (za graevine za koje je to propisnao posebnim zakonom), d) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadlena opinska sluba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu urbanistike saglasnosti. (3) Ministarstvo izdaje urbanistiku saglasnost za graevine i zahvate u prostoru definisane lanom 64. stav (3) ovog Zakona. (4) Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, u postupku utvrivanja ostalih urbanistiko-tehnikih uslova iz urbanistike saglasnosti, po slubenoj dunosti pribavlja pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu svih zainteresiranih komunalnih i drugih javnih preduzea, koji su duni svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva. (5) Ukoliko komunalno ili drugo javno preduzee ne dostavi svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (4) ovog lana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanistiko - tehniki uslovi se izrauju na osnovu stanja na terenu. (6) Komunalno ili drugo javno preduzee ne moe postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja urbanistike saglasnosti. (7) Slubeno lice organa koji vodi postupak izdavanja urbanistike saglasnosti treba da izae na lice mjesta i da neposredno provjeri da li su prava susjeda, utemeljena na vlasnitvu parcela koje neposredno granie sa predmetnom parcelom,



27. juna 2011.

a koja se tiu vaeih urbanih standarda, zatiena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u prostoru, o emu sainjava slubenu zabiljeku koju prilae u spis.lan 72.

lan 73. (Vaenje urbanistike saglasnosti)

(Sadraj urbanistike saglasnosti) 1. Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti sadri: a) granice pripadajueg zemljita graevinske parcele, b) podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz strune ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistika saglasnost, e) urbanistiko - tehnike uslove, f) miljenja s podacima i saglasnostima nadlenih javnih preduzea i drugih nadlenih organa i slubi, g) posebne uslove i obaveze u vezi sa zatitom okolia, ukoliko je to predvieno drugim propisima, h) obaveze u pogledu ispitivanja inenjersko-geolokih i geomehanikih uslova tla, i) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, j) uslove upravljanja graevinskim otpadom i uslove reciklae graevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, k) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uslove za ureenje graevinskog zemljita, ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korietnja odnosnog zemljita, l) druge podatke i uslove od znaaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanistika saglasnost se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju graevine i drugi zahvat u prostoru. (3) Ukoliko Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, u postupku prikupljanja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predloena zamisao o koritenju zemljita, odnosno gradnji graevine, nije u skladu s planskim dokumentima, ili nije dobijeno pozitivno miljenje nadlenih sudionika u procesu donoenja urbanistike saglasnosti, odbit e rjeenjem zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti.

(1) Urbanistika saglasnost vai godinu dana od dana njene pravosnanosti i u tom se periodu moe podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenja. (2) Izuzetno, vaenje urbanistike saglasnosti moe se produiti za jo jednu godinu.lan 74. (alba na rjeenje o urbanistikoj saglasnosti)

(1) Protiv rjeenja o urbanistikoj saglasnosti opinskog organa uprave nadleanog za poslove prostornog ureenja stranka moe izjaviti albu Ministarstvu. (2) Rok za podnoenje albe je 15 dana od dana dostave rjeenja stranci. (3) Protiv rjeenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u Bihau u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.lan 75. (Urbanistika saglasnost za privremene graevine i zahvate u prostoru)

(1) Urbanistika saglasnost za privremene graevine, zahvate u prostoru, ili za privremene namjene na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu, izdaje se samo izuzetno i s organienim rokom vaenja, odnosno najdalje do privoenja zemljita konanoj namjeni. (2) Urbanistika saglasnost mora sadravati obavezu investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog lana, privremenu graevinu mora ukloniti, a zemljite mora dovesti u prvobitno stanje o svom troku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz stava (2) ovog lana, nadleni urbanistiko-graevinski inspektor naredit e uklanjanje privremene graevine, te dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U sluaju da, zbog ranijeg privoenja zemljita trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena graevina ukloni prije isteka roka utvrenog u urbanistikoj saglasnosti shodno stavu (1) ovog lana, organ nadlean za izdavanje urbanistike saglasnosti duan je po izdavanju urbanistike saglasnosti za trajnu graevinu blagovremeno obavijestiti investitora

27. juna 2011.



privremene graevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja.lan 76. (Urbanistika saglasnost za graenje graevina i izvoenje drugih zahvata van urbanih podruja)

lan 78. (Mehanika otpornost i stabilnost)

Za gradnju graevina i izvoenje drugih zahvata u prostoru na graevinskom zemljitu izvan granica urbanih podruja i graenju graevina izvan granica graevinskog zemljita iz lana 11. stav (2) ovog Zakona, urbanistika saglasnost se izdaje na osnovu uslova iz Prostornog plana Kantona ili opine. PoGLAVLJE X PRoCES GRAENJA I VRENJA DRUGIH ZAHVAtA U PRoStoRU odjeljak A obavezna tehnika svojstva graevinelan 77. (Sigurnost graevine)

Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da, tokom graenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: a) ruenje graevine ili njenog djela, b) deformacije nedoputenog stepena, c) oteenja graevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.lan 79. (Zatita od poara)

(1) Graevina mora biti projektovana i izgraena na takav nain da se postigne sigurnost graevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (2) Sigurnost, u smislu ovog Zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadri sva bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena trajanja, a to su: a) mehanika otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u sluaju poara, c) zatita ivota i zdravlja korisnika, d) pristupanost, e) zatita korisnika od ozljeda, f) zatita od buke i vibracija, g) uteda energije i toplinska zatita, h) otpornost na vanjske utjecaje i zatita od negativnog djelovanja na okoli. (3) Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije i dr. (4) Tehnika svojstva bitna za graevinu iz stava (2) ovog lana propisuju se detaljnije pravilnicima i drugim tehnikim propisima utemeljenim na BAS-standardima, uz uvaavanje evropskih standarda, i u skladu sa meunarodnim naelima harmonizacije tehnikog zakonodavstva.

Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da se u sluaju poara: a) ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom, b) sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, c) sprijei irenje vatre na susjedne objekte, d) omogui bezbjedno izmjetanje korisnika, e) omogui odgovarajuu zatitu spasitelja.lan 80. (Zatita ivota i zdravlja)

Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da udovoljava uslovima zatite ivota i zdravlja ljudi, te da ne ogroava radni i ivotni okoli, posebno zbog: a) oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (zagaivanje zraka), b) opasnih zraenja, c) udara struje, d) eksplozija, e) zagaivanja voda i tla, f) neodgovarajueg zbrinjavanja krutog otpada, g) neodgovarajue odvodnje otpadnih voda, drugog tekueg otpada ili dima, h) sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na unutarnjim povrinama, i) mehaniki pokretne opreme i dijelova unutar ili oko graevine.lan 81. (Zatita od ozljeda)

Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da se tokom njenog koritenja izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati od poskliznua, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije.



27. juna 2011.

lan 82.(Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javni objekti, te usluni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgraeni tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava (1) ovog lana definisani su Uredbom o prostornim standardima, urbanistiko -tehnikim uslovima i normativima za sprjeavanje stvaranja arhitektonsko - urbanistikih prepreka za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ("Slubene novine Federacije BiH, broj 48/09). (3) U graevinama iz stava (1) ovog lana za koje je izdano odobrenje za graenje ili koje su izgraene prije donoenja ovog Zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i kretanje osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit e se u roku od 5 godina od dana stupanja na sn

Documents

Zakon o građenju USK sl_gl_br_10-11