ZAKON

O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom ureuje se: razvrstavanje javnih cesta, upravljanje cestama i pravni poloaj upravitelja,

planiranje, gradnja, rekonstrukcija, odravanje, ugovaranje i ustupanje radova, zatita cesta i uvjeti odvijanja

saobraaja na cestama, koncesija na javnim cestama, finansiranje javnih cesta, upravni nadzor nad provoenjem

Zakona, kazne i druga pitanja od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) iz

oblasti cesta.

lan 2.

Cesta je, prema ovom zakonu, svaka povrina na kojoj se odvija saobraaj.

Ceste se dijele na javne i nerazvrstane.

Javne ceste, zavisno o njihovom drutvenom, privrednom i teritorijalnom znaaju mogu biti autoceste, brze,

magistralne, regionalne i lokalne ceste, te saobraajnice u naseljima.

Kolovoz ulica u naseljima i gradovima kroz koje prolaze javne ceste smatraju se dijelovima tih cesta.

lan 3.

Javna cesta koju je nadleni organ proglasio za javnu cestu u opoj je upotrebi, u vlasnitvu Federacije i od

opeg interesa za Federaciju.

Na javnim cestama se ne moe sticati pravo vlasnitva niti druga prava po bilo kojoj osnovi osim prava

odreenih ovim Zakonom.

Izuzetno, na javnim cestama mogu se sticati prava slunosti samo za ope potrebe, s tim da koritenje tog prava

ne ometa saobraaj i ne ugroava sigurnost saobraaja i stabilnost ceste.

lan 4.

Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za saobraaj po bilo kojoj osnovi i koja je pristupana veem broju

korisnika.

Izgradnja, koritenje, odravanje, zatita i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta kao i poslovi nadzora na tim

cestama ureuju se gradskim ili opinskim propisom u skladu sa ovim Zakonom.

lan 5.

Javna cesta, prema vrsti saobraaja, moe biti namijenjena za mjeoviti saobraaj ili samo za saobraaj motornih

vozila.

Javna cesta ili dio javne ceste moe se odrediti samo za saobraaj motornih vozila, ako postoji odgovarajua

alternativna saobraajnica za druge vrste saobraaja.

Namjena javne ceste koja je u koritenju odreuje se na osnovu stanja i uvjeta saobraaja na cesti.

Namjena novoizgraene ceste odreuje se na osnovu investicijsko-tehnike dokumentacije za izgradnju ceste u

skladu sa odgovarajuim tehnikim propisima.

lan 6.

Za upotrebu autocesta, brzih cesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na magistralnim

cestama Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada) moe donijeti odluku o uvoenju naplate naknade

(cestarine).

lan 7.

Javnu cestu ine:

cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolovoza, kolovozna konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloeni zid, nasip, pothodnik i nathodnik),

graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode, cestovni pojas sa obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje irine prema projektu ceste, a

najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje take poprenog profila ceste, zrani prostor iznad kolovoza u visini od 7 m, cestovno zemljite koje ini povrina zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena

cestovna graevina, povrina cestovnog pojasa, te povrina zemljita na kojima su, prema projektu

ceste, izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanje usluga

vozaima i putnicima, te naplatu putarine predviene projektom ceste (objekti za odravanje cesta,

upravljanje i nadzor saobraaja, naplata putarine, benzinske pumpe, servisi, autobusna stajalita,

parkiralita, odmorita itd.), graevine na cestovnom zemljitu, za potrebe odravanja ceste (cestarske kue, punktovi i stacionari) i

pruanje usluga vozaima i putnicima, te naplatu putarine, predviene projektom ceste, stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila, prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu, saobraajni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje saobraaja i oprema ceste (horizontalna i

vertikalna saobraajna signalizacija, svjetlosno-signalni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji,

instalacije i rasvjeta u funkciji saobraaja, cestovne znake, detektori-brojai saobraaja, instalacije,

ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino), mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu saobraaja, graevine i oprema za zatitu ceste, saobraaja i okolia (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od

obruavanja i nanosa materijala, zatitne i sigurnosne ograde, putokazi i kilometarske oznake,

odbojnici, zatita od buke i drugih tetnih uticaja na okoli i slino).

II. RAZVRSTAVANJE CESTA

lan 8.

Javne ceste iz lana 2. ovog Zakona razvrstavaju se na:

AC - autoceste, BC - brze ceste, MC - magistralne ceste, RC - regionalne ceste, LC - lokalne ceste.

AC - autoceste

Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za saobraaj motornih vozila, koja je kao

autocesta oznaena propisanim saobraajnim znakom, ima dvije fiziki odvojene kolovozne trake za saobraaj iz

suprotnih smjerova sa po najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez

ukrtanja sa poprenim putovima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u iji saobraaj se moe

ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenom i posebno izgraenom prikljunom javnom cestom na

odgovarajuu kolovoznu traku autoceste.

Autoceste slue povezivanju velikih gradova i znaajnih ekonomskih podruja drave ili regije; namijenjene su

uglavnom daljinskom saobraaju, te se ukljuuju u sistem evropskih autocesta. Autoceste ispunjavaju zahtjeve

koji se odnose na propisane saobraajno-tehnike elemente, ili se izgrauju u fazama; njihov sastavni dio su

posebno izgraeni prikljuci.

BC - brze cesta

Brza cesta je javna cesta namijenjena za saobraaj iskljuivo motornih vozila, ima dvije fiziki odvojene

kolovozne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova i sve raskrsnice u dva ili vie nivoa sa poprenim cestama i

drugim saobraajnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama) koja, po pravilu, nema zaustavnih traka i koja

je kao takva oznaena propisanim saobraajnim znakom.

Brze ceste su ceste koje svojim saobraajno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje daljinskog

saobraaja izmeu najvanijih sredita drave, entiteta i podruja; povezane su sa autocestama i sistemima

autocesta susjednih drava; njihov sastavni dio predstavljaju posebno izgraeni prikljuci.

MC - magistralne ceste

Magistralne ceste prvog reda namijenjene su povezivanju veih gradova i znaajnih ekonomskih podruja drave

ili entiteta; svojim saobraajno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje saobraaja; povezane su sa

cestama iste ili vie kategorije u zemlji te sa sistemima cesta u susjednim dravama; posebno izgraeni

prikljuci, ukoliko su predvieni, ine njihov sastavni dio.

Magistralne ceste drugog reda namijenjene su za povezivanje regionalnih sredita, kao i za povezivanje

saobraaja na ceste jednake ili vie kategorije; posebno izgraene pristupne rampe, ukoliko su predviene, ine

njihov sastavni dio.

RC - regionalne ceste

Regionalne ceste prvog reda namijenjene su za saobraajno povezivanje ekonomskih podruja drave ili entiteta,

znaajnih sredita lokalnih zajednica, kao i za saobraajno povezivanje sa cestama iste ili vie kategorije;

posebno izgraeni prikljuci, ukoliko su predvieni, ine njihov sastavni dio.

Regionalne ceste drugog reda namijenjene su za saobraajno povezivanje sredita lokalnih zajednica u okviru

odreenog entiteta, za povezivanje turistikih (turistike ceste) i graninih podruja znaajnih za dravu, te za

povezivanje graninih prijelaza sa cestama iste ili vie kategorije kada po propisanim kriterijima kategorizacije

ne dostigne viu kategoriju.

LC - lokalne ceste

Lokalne ceste povezuju naselja u opini sa naseljima iz susjednih opina, ili povezuju vanija naselja unutar

opine, te povezuju saobraaj na druge javne ceste iste ili vie kategorije.

Javne staze su saobraajnice namijenjene za povezivanje naselja ili dijelova naselja u okviru opine, a ne

ispunjavaju propisane kriterije za lokalne ceste, ili su predviene samo za odreenu vrstu uesnika u saobraaju

(ceste i staze u stambenim zonama, seoske ceste i staze, pjeake staze, biciklistike staze, konjske staze i

slino.).

U naseljima u kojima je uveden sistem ulica saobraajnice se mogu podijeliti na potkategorije:

glavne gradske ceste predstavljaju nastavak cesta kroz gradove, a namijenjene su za saobraajno povezivanje gradskih podruja i etvrti u skladu sa propisima o sigurnosti cestovnog saobraaja. Na

ovim cestama, ako to uvjeti odvijanja saobraaja dozvoljavaju, moe se regulirati saobraajnom

signalizacijom i vea brzina kretanja od opeg ogranienja brzine u naselju; sabirne gradske ceste ili sabirne lokalne ceste predviene su za prikupljanje i povezivanje saobraajnih

tokova iz pojedinih podruja ili gradskih etvrti, kao i za povezivanje gradskih etvrti i dijelova naselja

sa cestama vie kategorije;

lokalne gradske ceste predstavljaju nastavak cesta vie kategorije, predviene su za pristup zatvorenim prostornim jedinicama (stambeni blokovi ili individualni stambeni objekti, industrijske zone, centri za

kupovinu i rekreaciju itd.) u pojedinim urbanim podrujima ili etvrtima, kao i u dijelovima naselja.

lan 9.

Mjerila i kriterije za razvrstavanje javnih cesta i odluku o razvrstavanju javnih cesta, osim lokalnih cesta, u

skladu sa smjernicama i mjerilima, kriterijima i Odlukom Vijea ministara BiH utvruje Vlada na prjedlog

Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u saglasnosti sa kantonalnim

ministarstvima nadlenim za poslove prometa.

Izuzetno od stava 1. ovog lana, odluku o razvrstavanju lokalnih cesta i ulica u gradovima donosi vlada kantona

na prijedlog nadlenog opinskog ili gradskog organa za poslove saobraaja.

lan 10.

Dijelovi javne ceste koji nakon izgradnje i rekonstrukcije ne pripadaju novoj trasi ceste mijenjaju, odnosno gube

kategoriju javne ceste.

Namjena dijelova javne ceste iz stava 1. ovog lana koji e i dalje sluiti saobraaju, kao i prikljuivanje na

novoizgraenu cestu rjeava se projektnom dokumentacijom izgradnje i rekonstrukcije predmetne ceste.

Odluku o statusu naputenog dijela ceste iz stava 2. ovog lana za autoceste, brze ceste, magistralne i regionalne

ceste donosi nadleno ministarstvo, a za lokalne ceste nadleni gradski, odnosno opinski organ.

lan 11.

Javne ceste moraju biti graene, rekonstruisane i odravane tako da ih na siguran nain mogu koristiti svi

korisnici cesta koji se pridravaju saobraajnih propisa i saobraajne signalizacije na cestama.

III. UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA

lan 12.

Ovim Zakonom Federacija osniva Javno preduzee Autoceste Federacije BiH d.o.o. (u daljnjem tekstu:

Autoceste FBiH).

Autoceste FBiH imaju sjedite u Mostaru.

Odluku o usklaivanju naziva, organizacije poslova i zadataka, nain upravljanja i rukovoenja i nain

transformisanja Javnog preduzea Direkcija cesta Federacije BiH Sarajevo (u daljnjem tekstu: JP Direkcija cesta

FBiH) u Javno preduzee Ceste Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Ceste FBiH) donosi Vlada.

Ceste FBiH imaju sjedite u Sarajevu.

Unutranje ustrojstvo i organizacija Autocesta FBiH i Cesta FBiH uredit e se Statutom na koji Vlada daje

saglasnost.

Kantonalne ustanove za ceste osnivaju se odgovarajuim propisom kantona.

lan 13.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu autocesta i brzih cesta vre Autoceste FBiH.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu magistralnih cesta vre Ceste FBiH.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu regionalnih cesta vre javne kantonalne ustanove za

ceste.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu lokalnih cesta i gradskih ulica vre nadleni opinski

ili gradski organi.

lan 14.

Nadzorni odbori upravljaa cesta mogu imati najvie po sedam lanova a imenuju se u skladu sa vaeim

propisima od predstavnika Ministarstva, Federalnog ministarstva finansija, Federalnog ministarstva unutranjih

poslova i strunih lica iz oblasti cesta i u skladu sa Ustavom obezbijediti zastupljenost konstitutivnih naroda za

preduzea od federalnog znaaja, odnosno predstavnika nadlenih kantonalnih institucija za kantonalne ustanove

za ceste.

lan 15.

Prava i dunosti Federacije kao osnivaa Cesta FBiH i Autocesta FBiH vri Vlada.

Vlada kao osniva odlukom moe svoje nadlenosti prenijeti na Ministarstvo.

U obavljanju poslova osnivaa Vlada izmeu ostalog ima sljedee nadlenosti u odnosu na Ceste FBiH i

Autoceste FBiH:

daje saglasnost na plan poslovanja, odnosno revidirani plan poslovanja; daje saglasnost na statut; usvaja godinji izvjetaj koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora, nadzornog odbora i

Odbora za reviziju; odluuje o promjeni oblika organiziranja i statusnim promjenama; odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; imenuje i razrjeava nadzorni odbor; daje upute i smjernice Nadzornim odborima javnih preduzea; imenuje i razrjeava Odbor za reviziju, na prijedlog nadzornog odbora; daje saglasnost na imenovanje lanova uprave; utvruje politiku, strategiju i akcioni plan razvoja cestovne infrastrukture; odluuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i drugim propisima; u vanrednim okolnostima daje obavezne instrukcije organima javnih preduzea.

lan 16.

Djelatnost Autocesta FBiH su poslovi i zadaci na autocestama i brzim cestama u Federaciji i to:

priprema dugoronih, srednjoronih i godinjih planova i programa razvoja, odravanje, zatita, rekonstrukcija, izgradnja, obnova cesta i objekata na cestama kao i izvjetaji o realizaciji tih planova i

programa; obavljanje poslova odravanja i zatite; investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje na cestama i

objektima; predlaganje finansijskih planova i poboljanje naina prikupljanja sredstava namijenjenih za ceste; voenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na cestama i

katastra cestovnog zemljinog pojasa; ustupanje radova na rekonstrukciji, izgradnji, obnovi i odravanju cesta; priprema i praenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapreenje sigurnosti saobraaja na

cestama kojim upravlja; priprema podloga za dodjelu koncesija i osiguranje struno-tehnikog nadzora; organizacija sistema naplate putarine; prikupljanje podataka i obavjetavanje javnosti o stanju cesta i nainu odvijanja saobraaja; poduzimanje potrebnih mjera za ouvanje i zatitu okolia;

organiziranje i pruanje usluga korisnicima autocesta i brzih cesta; ostale djelatnosti sadrane u aktu o osnivanju Autocesta FBiH.

lan 17.

Djelatnost Cesta FBiH na magistralnim cestama u Federaciji su poslovi i zadaci i to:

priprema dugoronih, srednjoronih i godinjih planova i programa razvoja, rekonstrukcija, obnova, izgradnja i odravanje cesta i objekata na cestama, kao i izvjetaji o realizaciji tih planova i programa;

investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje na cestama i objektima;

obavljanje poslova odravanja i zatite cesta; predlaganje finansijskih planova i izvjetaja te poboljanje naina prikupljanja sredstava za finansiranje

cesta; ustupanje radova izgradnje, rekonstrukcije, obnove i odravanje cesta; priprema podloga za dodjelu koncesija; priprema i praenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapreenje sigurnosti saobraaja na

cestama kojim upravlja; voenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na cestama i

katastra cestovnog zemljinog pojasa; priprema potrebne dokumentacije za osiguranje i implementaciju donacija i kreditnih sredstava u skladu

sa propisima i drugim aktima; poslovi iz imovinsko-pravne oblasti koji se odnose na zatitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta; prikupljanje podataka i obavjetavanje javnosti o stanju cesta i nainu odvijanja saobraaja; poduzimanje potrebnih mjera za ouvanje i zatitu okolia; ostale djelatnosti sadrane u aktu o osnivanju Cesta FBiH.

lan 18.

Izuzetno, Ceste FBiH, uz saglasnost osnivaa, mogu ugovorom prenijeti pojedine poslove zatite magistralnih

cesta ili druge operativne poslove javnoj kantonalnoj ustanovi za ceste, odnosno drugoj organizaciji

osposobljenoj za obavljanje tih poslova.

lan 19.

Nadlene javne kantonalne ustanove za ceste, opinski ili gradski organi obavljaju, u skladu sa odredbama lana

13. stav 3. ovog Zakona, sljedee poslove u vezi sa regionalnim i lokalnim cestama, svako u okviru svoje

nadlenosti i to:

poslove odravanja i zatite cesta; pripremaju dugorone i srednjorone planove razvoja cesta i izvjetaje; pripremaju srednjorone i godinje planove i programe odravanja, zatite, rekonstrukcije i izgradnje

cesta kao i izvjetaje o realizaciji tih planova i programa; pripremaju plan obnove; obavljaju investicijske poslove za odravanje i obnovu, rekonstrukciju i izgradnju; obavljaju investicijske poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije; pripremaju i realiziraju program mjera i aktivnosti na unapreenju sigurnosti saobraaja; obavljaju poslove zatite cesta; predlau finansijske planove i finansijske izvjetaje o realizaciji tih planova i programa i osiguravaju

sredstava za potrebe cesta; vode evidenciju (bazu podataka) cesta, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na cestama i

katastra cestovnog zemljinog pojasa; prikupljaju podatke i obavjetavaju javnost o stanju cesta i nainu odvijanja saobraaja; poduzimaju potrebne mjere za ouvanje i zatitu okolia.

lan 20.

U sluaju saobraajne nezgode korisniku javne ceste koji se pridrava saobraajnih i tehnikih propisa utvrenih

Zakonom o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 6/06)

ili drugom zakonskom regulativom vezanom uz sigurnost saobraaja na cestama i to: postavljena saobraajna

signalizacija na cesti, tehnika ispravnost vozila, kvalifikovanost i sposobnost vozaa, prilagoenost brzine

stanju na cesti i vremenskim prilikama, potujui princip da zaustavni put odgovara putu preglednosti - upravitelj

ceste duan je nadoknaditi tetu, ako je teta nastala zbog nedostataka na cesti.

Za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog lana nedostatak na cesti u postupku dokazivanja tete mora utvrditi

komisija sainjena od predstavnika upravitelja ceste, nadlenog MUP-a i preduzea koje je ugovorilo odravanje

ceste.

Ista komisija e utvrditi da li je otklanjanje tog nedostatka upravitelj predvidio Planom i programom odravanja

cesta i ugovorio ili izvoau radova naloio da otkloni te nedostatke, u skladu sa Pravilnikom o odravanju cesta

(lan 47. ovog Zakona) i dinamikim planom. Ukoliko je upravitelj planirao i ugovorio ili naloio otklanjanje

utvrenog nedostatka, nadoknadu tete iz stava 1. ovog lana upravitelj moe traiti od preduzee sa kojim je

ugovorio odravanje ceste, sanaciju ili rekonstrukciju, ako je teta nastala zbog proputanja blagovremenog i

kvalitetnog izvrenja ugovorenih radova.

Korisnik ceste, odnosno organ sigurnosti saobraaja koji je utvrdio nedostatak na cesti, koji je uzrokovao ili bi

mogao uzrokovati tetu korisnicima ceste duan je bez odlaganja o opasnosti na cesti na najbri mogui nain

obavijestiti upravitelja ili deurnu slubu preduzea koje odrava ceste.

IV. PLANIRANJE, GRADNJA, REKONSTRUKCIJA, ODRAVANJE, UGOVARANJE I USTUPANJE

RADOVA NA JAVNIM CESTAMA

lan 21.

Javne ceste se planiraju, projektuju, grade, rekonstruiu i odravaju na nain:

da se rjeenja usklade sa najnovijim strunim saznanjima iz podruja projektovanja i gradnje, te sa ekonomskim principima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,

da njima bude zajameno sigurno saobraanje svih uesnika u saobraaju, kao i usklaenost javnih cesta sa drugim zahvatima u prostoru i okoliem kroz koji se proteu,

i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom i propisima za njegovo provoenje; propisima o projektovanju, zakonima o gradnji i propisima za njegovo provoenje; propisima kojima je ureena

zatita okolia; propisima o ureivanju prostora, te propisima o sigurnosti saobraaja na cestama.

1. Planiranje

lan 22.

Strategija razvoja i odravanja javnih cesta odreuje ciljeve i osnovne zadatke pri razvoju i odravanju javnih

cesta na period od 10 godina.

Strategiju razvoja autocesta, brzih i magistralnih cesta donosi Parlament Federacije BiH (u daljnjem tekstu:

Parlament) u skladu sa Strategijom saobraajnog razvoja Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade.

Strategiju razvoja regionalnih cesta donosi skuptina kantona na prijedlog vlade kantona.

Strategiju razvoja lokalnih cesta i ulica u gradovima i naseljima donosi opinsko, odnosno gradsko vijee.

Strategija sadri:

analizu stanja javnih cesta i potrebu razvoja javnih cesta, osnovna mjerila za graenje javnih cesta, te prijedlog kriterija i prioriteta graenja, potrebe odravanja postojeih javnih cesta, principa odravanja javnih cesta, te prijedlog kriterija

odravanja javnih cesta,

kljune principe i elemente strategije, kriterije za realizaciju strategije, akcioni plan za realizaciju strategije.

lan 23.

Ministarstvo je nadleno za osiguranje tehniko-tehnolokog jedinstva javnih cesta putem realizacije strategije.

Prednost u gradnji i odravanju javnih cesta utvrena Strategijom iz lana 22. ovog Zakona mora biti zasnovana

na prostornim, saobraajnim, tehnikim, ekolokim, demografskim analizama sa ekonomsko opravdanim

saobraajno-tehnikim rjeenjima radi poveanja sigurnosti, kapaciteta i protonost saobraaja.

lan 24.

Srednjoroni program odravanja i zatite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta donosi

Vlada u skladu sa Strategijom iz lana 22. ovog Zakona na period od etiri godine za autoceste, brze ceste i

magistralne ceste, uz saglasnost Parlamenta, za regionalne ceste vlada kantona uz saglasnost skuptine kantona, a

za lokalne ceste i ulice u gradovima opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, uz saglasnost opinskog,

odnosno gradskog vijea.

Izvjetaj o ostvarivanju dugoronih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrenih Strategijom i o realizaciji

Programa iz stava 1. ovog lana za autoceste, brze i magistralne ceste, Vlada jedanput godinje podnosi

Parlamentu, za regionalne ceste vlada kantona izvjetaj podnosi kantonalnoj skuptini, a za lokalne ceste

nadleni organ izvjetaj podnosi gradskom ili opinskom vijeu.

lan 25.

Godinji plan i program odravanja i zatite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta do

kraja tekue godine za narednu godinu donose nadleni organi:

za autoceste i brze ceste Autoceste FBiH, za magistralne ceste Ceste FBiH, za regionalne ceste nadlena kantonalna ustanova za ceste, za lokalne ceste i gradske ulice nadleni opinski naelnik, odnosno gradonaelnik.

Saglasnost na godinje planove i programe iz alineje 1. i 2. daje Vlada, za planove i programe iz alineje 3.

kantonalna vlada, a za planove i programe iz alineje 4. nadleno gradsko ili opinsko vijee.

2. Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta

lan 26.

Pod izgradnjom cesta, u smislu ovog Zakona, smatra se izgradnja cesta preteno po novoj trasi.

Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovog Zakona, smatraju se radovi na dijelu postojee ceste kojim se mijenja

njena osnovna karakteristika sa ciljem poveanja kapaciteta ceste i nivoa usluga.

Pod sanacijom (rehabilitacijom) cesta, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se poboljava

sigurnost uesnika u saobraaju i odravanje projektovanog stanja cesta.

lan 27.

Tehnika dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta, pored dokumentacije utvrene Zakonom o

prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine

Federacije BiH," br. 2/06,72/07 i 32/08) sadri:

1. projekt vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije, plan i program rada svjetlosne signalizacije,

projekt putne opreme i plan osvjetljenja,

2. projekt prikljuivanja i ukrtanja cesta i prikljuivanje postojeih objekata na javnoj cesti,

3. projekt prikljuivanja mjesta izvan kolovoza: za izgradnju pomonih objekata koji slue javnoj cesti

(punktovi i stacionari), parkiralita, autobusnih stajalita, benzinskih pumpi, autoservisa, povrina za

zaustavljanje, parkiranje i iskljuivanje vozila, telefonskih govornica,

4. druge uvjete utvrene Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona.

lan 28.

Poslovi graenja i rekonstruisanja javnih cesta u smislu ovog Zakona obuhvaaju:

graevinsko i drugo projektovanje sa istranim radovima, projektovanje opreme, prateih objekata, saobraajne signalizacije i drugo projektovanje, strunu ocjenu studija i projekata sa sistematskim i nezavisnim ocjenjivanjem parametara sigurnosti, otkup zemljita i objekata, premjetanje komunalne i druge infrastrukture, pribavljanje urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje nadlenog organa, ustupanje radova graenja, organizaciju strunog nadzora i kontrole ugraenih materijala i izvedenih radova, organizaciju tehnikog pregleda i primopredaju javne ceste te dijelova javne ceste i objekata na

koritenje i odravanje.

lan 29.

Federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: ministar), uz saglasnost federalnog ministra

prostornog ureenja i federalnog ministra zatite okolia, donosi pravilnik kojim se propisuju vrste i sadraj

projekata za graenje i rekonstrukciju javnih cesta.

lan 30.

Prethodnu saglasnost za izgradnju autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta, ija izgradnja nije predviena

planom i programom upravljaa, daje Ministarstvo, a za regionalne ceste nadleno kantonalno ministarstvo.

lan 31.

Ako postojeu cestu treba izmjestiti, dio ceste koji se izmjeta mora se izgraditi prema graevinskim

standardima koji odgovaraju kategoriji te ceste, bez obzira na stvarno stanje u kojemu se cesta nalazi u momentu

izmjetanja.

Trokove izmjetanja ceste iz stava 1. ovog lana snosi investitor objekta radi kojeg se vri premjetanje.

lan 32.

Nadleni opinski, odnosno gradski organi mogu traiti da se magistralna ili regionalna cesta koja prolazi kroz

naselje ili grad izgradi ili rekonstruie sa elementima koji utiu na poveanje trokova gradnje u odnosu na cestu

izvan naselja kao to su vea irina kolovoza, gradnja trotoara, prostora za parkiranje vozila, izrada rasvjete i

prilagoavanje putnih objekata posebnim potrebama.

Poveane trokova gradnje ili rekonstrukcije cesta prouzrokovanih zahtjevom iz stava 1. ovog lana snosi

podnosilac zahtjeva u visini sredstava u skladu sa ugovorom o sufinansiranju.

Uestvovanje u finansiranju radova iz stava 1. ovog lana, kao i drugi odnosi sa upraviteljem ceste u vezi sa

gradnjom i rekonstrukcijom, reguliraju se ugovorom sa nadlenim opinskim, odnosno gradskim organom.

lan 33.

U sluaju rekonstrukcije cesta i vrenja radova investicijskog odravanja javnih cesta koji iziskuju premjetanje

postojeih instalacija u cestovnom pojasu, vlasnici instalacija na cesti duni su o svom troku izmjestiti te

instalacije, odnosno prilagoditi ih nastalim promjenama, ako aktom o davanju saglasnosti za postavljanje tih

instalacija ili ugovorom izmeu vlasnika instalacija i onoga ko upravlja cestom nije drugaije ureeno.

Investitor radova na rekonstrukciji cesta i vrenja radova investicijskog odravanja javnih cesta duan je

najmanje tri mjeseca ranije obavijestiti vlasnika instalacija o poetku radova na rekonstrukciji cesta i omoguiti

im uvid u tehniku dokumentaciju, ali nije duan pribavljati saglasnosti vlasnika instalacija koje su u cestovnom

pojasu.

U sluaju da vlasnik instalacija u trupu ceste i u cestovnom pojasu ne izmjesti svoje instalacije iz stava 1. ovog

lana i ne prilagodi ih nastalim promjenama do poetka radova na rekonstrukciji ceste, investitor radova na

rekonstrukciji ceste radove premjetanja, odnosno prilagoavanja izvrit e na teret vlasnika instalacija.

lan 34.

Krianje ili prikljuivanje lokalnih i nerazvrstanih cesta sa magistralnim ili regionalnim cestama vri se

usmjeravanjem dviju ili vie tih cesta na isto mjesto ukrtanja ili prikljuivanja, odnosno njihovim meusobnim

povezivanjem prije mjesta ukrtanja ili prikljuivanja.

Ako se novoizgraena ili rekonstruisana cesta ukrta ili prikljuuje na postojee ceste koje imaju makadamski

kolovoz, postojee ceste moraju se izvesti sa savremenim kolovoznim zastorom u duini od najmanje dvadeset

metara raunajui od mjesta ukrtanja ili prikljuivanja.

Trokove gradnje, odnosno rekonstrukcije mjesta ukrtanja ili prikljuivanja iz stava 1. ovog lana, odnosno

izvoenja savremenog kolovoznog zastora iz stava 2. ovog lana snosi investitor ceste koji je prouzrokovao te

trokove.

lan 35.

Ako je do ukrtanja ceste i eljeznike pruge dolo zbog gradnje ili rekonstrukcije ceste, trokove gradnje

nadvonjaka, podvonjaka ili mjesta ukrtanja i ureaja za zatitu snosi investitor gradnje ceste.

Ako je do ukrtanja ceste i eljeznike pruge dolo zbog gradnje ili rekonstrukcije eljeznike pruge, trokove

gradnje nadvonjaka, podvonjaka ili mjesta ukrtanja i ureaja za zatitu snosi investitor gradnje eljeznike

pruge.

Izgraeni nadvonjaci, odnosno podvonjaci iz st. 1. i 2. ovog lana pripadaju cesti ili eljeznici zavisno od toga

je li na njima cesta ili eljeznika pruga.

lan 36.

Krianje cesta sa eljeznikom prugom vri se usmjeravanjem dviju ili vie cesta na odreeno zajedniko mjesto

krianja.

Na mjestu krianja cesta sa eljeznikom prugom moraju se poduzeti mjere osiguranja propisane Zakonom o

osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06) i

Zakonom o sigurnosti eljeznikog prometa ("Slubeni list BiH", broj 33/95).

lan 37.

Sredstva za izgradnju zaobilaznice u zoni naseljenih mjesta osiguravaju Federacija, kanton, grad ili opina u

visini i proporciji utvrenoj ugovorom, a na osnovu znaaja javne ceste, shodno utvrenoj Strategiji i usvojenim

planovima izgradnje i rekonstrukcije javnih cesta.

lan 38.

Ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno, na postupak eksproprijacije nekretnina zbog graenja,

rekonstrukcije i odravanja javnih cesta primjenjuje se Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i Hercegovine

("Slubene novine Federacije BiH", broj 70/07).

Kad se eksproprijacija provodi radi graenja, rekonstrukcije i odravanja autoceste, brze ceste ili magistralne

ceste u ime i za raun Federacije, prijedlog za eksproprijaciju nekretnine podnosi pravno lice koje je prema

odredbama ovog Zakona ovlateno upravljati autocestama, brzim cestama, odnosno magistralnim cestama.

Kad se eksproprijacija provodi radi graenja, rekonstrukcije i odravanja regionalne ili lokalne ceste, prijedlog

za eksproprijaciju nekretnine podnosi pravno lice koje je prema odredbama ovog Zakona ovlateno upravljati

kantonalnim ili lokalnim cestama.

lan 39.

Izuzetno, Vlada za autoceste, brze ceste i magistralne ceste, vlada kantona za regionalne cesta, opinski naelnik

ili gradonaelnik za lokalne ceste i ulice u gradovima moe na zahtjev korisnika eksproprijacije iz lana 38. ovog

Zakona, koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine, rijeiti da mu se ta

nekretnina preda u posjed prije pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate naknade za

ekspropriranu nekretninu, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti sluaja ili da bi se otklonila znatnija teta.

lan 40.

Kada se radi graenja, rekonstrukcije ili odravanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne

ceste eksproprira nekretnina u dravnom vlasnitvu ne plaa se naknada za eksproprirane nekretnine.

3. Odravanje cesta

lan 41.

Odravanje cesta, u smislu ovog Zakona, obuhvaa izvoenje radova kojima se osigurava nesmetan i siguran

saobraaj i ouvanje projektovanog stanja ceste.

Radovi odravanja cesta mogu biti:

radovi redovnog odravanja cesta, radovi vanrednog odravanja cesta.

Radovi redovnog odravanja cesta su:

1. popravka kolovoza, trupa ceste, potpornih i obloenih zidova,

2. uklanjanje odronjenog materijala i ienje kolovoza i objekata za odvodnju,

3. odravanje bankina, bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka,

4. odravanje objekata na cestama, odravanje objekata, opreme i instalacija sistama naplate putarine i

inteligentnog saobraajnog sistema za upravljanje i voenje saobraaja,

5. izrada i postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije, svjetlosno-sigurnosnih ureaja, zamjena,

popravka i uklanjanje oteene i nepotrebne saobraajne signalizacije i opreme ceste,

6. koenje trave i odravanje zelenih povrina i zasada u cestovnom pojasu,

7. odravanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu,

8. ienje snijega i leda sa kolovoza i posipanje kolnika s ciljem spreavanja poledice,

9. manji zahvati na obnavljanju, zamjeni i ojaanju dotrajalih kolovoza,

10. manji zahvati na ojaanju i zamjeni propusta, potpornih i obloenih zidova i zatita elinih konstrukcija od

korozije,

11. manji zahvati na ugraivanju ivinjaka i izradi pjeakih staza,

12. manji zahvati na saniranju klizita i odrona,

13. voenje podataka o javnim cestama,

14. obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran saobraaj na cestama.

Radovi vanrednog odravanja javnih cesta su obimniji radovi:

1. obnavljanja, zamjene i ojaanja dotrajalih kolovoza,

2. ojaanja i zamjene propusta i mostova duine do deset metara, obnove potpornih i obloenih zidova i zatita

elinih konstrukcija od korozije,

3. ugraivanja ivinjaka i izrada pjeakih staza,

4. saniranja klizita i odrona.

Radovi vanrednog odravanja su radovi koji se izvode u cestovnom pojasu, mogu se izvoditi samo na osnovu

tehnike dokumentacije, bez pribavljanja saglasnosti i druge dokumentacije prema Zakonu o prostornom

ureenju.

lan 42.

Poslovi odravanja javnih cesta u smislu ovog Zakona su i:

planiranje odravanja i mjere zatite javnih cesta i saobraaja na njima, ustupanje radova redovnog i vanrednog odravanja javnih cesta, struni nadzor i kontrola kvaliteta ugraenih materijala i izvedenih radova odravanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila i drugih stvari i predmeta sa javne ceste, ophodnja (obilaenje, izvianje, patrola) cesta.

lan 43.

Radovi na odravanju javne ceste trebaju se izvoditi tako da se zbog njih ne obustavlja saobraaj.

U sluaju potrebe obustavljanja saobraaj zbog izvoenja radova, upravitelj ceste e po zahtjevu izvoaa

radova, najkasnije u roku od 48 sati prije poetka obustave saobraaja, uz prethodno pribavljenu saglasnost

nadlenog ministarstva, putem sredstava javnog informiranja obavijestiti uesnike u saobraaju o obustavi

saobraaja, o preusmjeravanju saobraaja za vrijeme obustave, te naloiti izvoau radova da postavi dopunsku

saobraajnu signalizaciju i poduzme ostale radnje za sigurno odvijanje saobraaja. Ukoliko se radovi izvode na

dionici ceste gdje nije mogue izmjestiti saobraaj, upravitelj ceste moe zahtijevati da se radovi izvode nou.

lan 44.

Upravitelj ceste duan je osigurati odravanje kolovoza dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad i na

graninim prijelazima, odnosno uestvovati u finansiranju odravanja i to u obimu koji proistie iz duine dijela

javne ceste u naselju i irini te ceste van naselja, odnosno prije graninog prijelaza.

U naselju ili gradu gdje je organizirana posebna sluba za odravanje ulica, ta sluba moe vriti i odravanje

kolovoza dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, a u tom sluaju upravitelj uestvuje u finansiranju

odravanja u skladu sa odredbom prethodnog stava.

Pravac, duinu i irinu dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, odnosno na graninom prijelazu, kao i

nain i uvjete odravanja kolnika kao i poslove zatite i sigurnosti tih cesta, utvruju ugovorom upravitelj ceste i

nadlena opina ili grad, odnosno Dravna granina sluba. Tim ugovorom moraju se regulirati obaveze za

dvosmjerno odvijanje saobraaja na javnoj cesti kroz naselje ili grad, odnosno na graninom prijelazu.

Upravitelj ceste i nadlena opina ili grad, odnosno Dravna granina sluba ugovor iz prethodnog stava duni

su zakljuiti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 45.

Ako do sporazuma iz prethodnog lana ne doe, konanu odluku donosi arbitrana komisija u sastavu od tri

lana koju ine: predstavnik nadlenog ministarstva, upravitelja ceste i opine ili grada, odnosno Dravne

granine slube.

Ukoliko komisija iz stava 1. ovog lana ne postigne sporazum i ne donese konanu odluku, nadleni ministar

donijet e odluku u skladu sa svojim nadlenostima.

lan 46.

eljezniko-cestovni prijelaz na dva nivoa u cjelini odrava se kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad

eljeznike pruge, a samo cesta i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod eljeznike pruge.

lan 47.

Popis poslova redovnog i vanrednog odravanja, rokove za izvoenje tih radova, pravila i tehnike uvjete za

radove, podatke o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i nain voenja tih podataka, stalni nadzor nad

stanjem javnih cesta, nain i uvjeti obavljanja cestarske slube reguliu se Pravilnikom o odravanju javnih cesta

koji donosi ministar.

4. Ustupanje radova

lan 48.

Upravitelji cesta direktno ne izvode radove gradnje, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta.

Izuzetno, subjekti iz prethodnog stava mogu izvoditi navedene radove, ako imaju potrebne kapacitete i ukoliko je

to u funkciji racionalnosti, boljeg funkcioniranja sistema i ako je tehnoloki i ekonomski opravdano.

Izvoenje radova gradnje, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta upravitelji cesta ustupaju po postupku i na

nain utvren Zakonom o javnim nabavkama ("Slubeni glasnik BiH," br. 49/04).

lan 49.

Predtakmienje izvoaa kao i postupak ustupanja radova redovnog odravanja cesta provodi se svake etiri

godine po postupku i na nain utvren Zakonom o javnim nabavkama.

lan 50.

Izvoenje radova na izgradnji, rekonstrukciji i odravanju javnih cesta smije se ustupiti samo izvoau koji je

registriran, specijaliziran i opremljen za te poslove i koji raspolae osposobljenim kadrovima za izvoenje tih

radova.

Osim uvjeta iz stava 1. ovog lana izvoa kome se mogu ustupiti poslovi redovnog odravanja cesta mora biti

licenciran za tu vrstu poslova u skladu sa Pravilnikom o licenciranju koji donosi ministar.

lan 51.

Upravitelj cestom, korisnik koncesije i izvoa radova redovnog odravanja javne ceste duni su i ovlateni

prilikom trajka svojih radnika osigurati obavljanje redovnog odravanja javne ceste i to:

nadzor nad prohodnosti i osposobljenosti javne ceste za siguran saobraaj pregledima javne ceste, osigurati opasne dijelove na javnoj cesti, ako utvrene nedostatke koji ugroavaju saobraaj na njoj

ophodar ne moe odmah otkloniti, provoenje mjera za osiguranje javne ceste iji bi izostanak mogao prouzrokovati oteenje javne

ceste, otklanjanje posljedica prirodnih i drugih katastrofa na javnoj cesti, otklanjanje oteenja javne ceste koja bi mogla uzrokovati prekid saobraaja ili opasnost za uesnike u

saobraaju, prohodnost javne ceste u zimskom periodu najmanje u obimu koji omoguuje odvijanje saobraaja uz

upotrebu zimske opreme, osiguranje tekuih podataka o stanju i prohodnosti javne ceste.

V. ZATITA CESTA I UVJETI ODVIJANJA SAOBRAAJA NA CESTAMA

lan 52.

Pod zatitom javnih cesta u smislu ovog Zakona podrazumijeva se:

zatita cesta od prekomjernog optereenja, zatita cesta od prekoraenja ukupne mase i osovinskog optereenja, zatita od gradnje objekata u cestovnom pojasu cesta, reguliranje gradnje prilaznih cesta, autobusnih stajalita, parkinga i benzinskih pumpi, osiguranje preglednosti na raskrsnicama i u krivinama, zatita od nekontrolisanog izlaska veeg broja ljudi, djece, te stoke i divljai na cestu, spreavanje vrenja radnji na cesti i u cestovnom pojasu kojima bi se mogla otetiti cesta, odnosno

ugroavati saobraaj ili poveati trokovi odravanja ceste, reguliranje odnosa sa susjedima uz cestu, reguliranje postavljanja kablova, vodova i instalacija u trupu ceste u cestovnom i zatitnom pojasu, spreavanje deponovanja materijala na cesti i uz cestu, uklanjanje zaustavljenih, pokvarenih, naputenih i oteenih vozila sa ceste i iz cestovnog pojasa, reguliranje ogranienja i zabrana saobraaja, reguliranje postavljanja i dopune saobraajne i turistike signalizacije, reguliranje postavljanja reklamnih znakova, evidencija cesta, cestovnog pojasa, saobraajne signalizacije i opreme na cestama, ovlaenja upravitelja cesta u vezi sa zatitom cesta, obaveza ugovaranja odravanja i zatite cesta, kontrola gradnje ograda i vrenja drugih radova u cestovnom pojasu i poduzimanje mjera u cilju

spreavanja vrenja bespravnih radova u cestovnom pojasu.

lan 53.

Motorna i prikljuna vozila koja obavljaju saobraaj na cestama, osim vozila sa gusjenicama moraju imati kotae

sa pumpanim gumama.

Motorna vozila sa gusjenicama mogu obavljati saobraaj na cestama sa savremenim kolovoznim zastorom samo

ako su gusjenice opremljene oblogama sa ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama.

Izuzetno od odredaba prethodnog stava, motorna vozila sa gusjenicama oruanih snaga Bosne i Hercegovine

mogu obavljati saobraaj na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom iako gusjenice nisu opskrbljene

oblogama, uz obavezu naknade tete koja je time prouzrokovana.

Naknadu tete iz stava 3. ovog lana utvruje komisija imenovana odlukom osnivaa koju ine predstavnici

nadlenog ministarstva i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

lan 54.

Vozila na javnoj cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija,

ukupne mase i osovinskog optereenja.

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno sa teretom prelaze dozvoljenu teinu, osovinski pritisak ili dimenzije,

odnosno granice doputenog optereenja na javnim cestama smatra se vanrednim prijevozom.

Prijevoz vozilima iz stava 2. ovog lana moe se vriti samo uz odobrenje za vanredni prijevoz, ako stanje javne

ceste i saobraaja na njoj to doputa.

Odobrenje za vanredni prijevoz moe se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta, ako se ovaj prijevoz ne moe

vriti drugim prijevoznim sredstvima.

Uvjeti i nain na koji se vanredni prijevoz moe vriti utvruje se u odobrenju za vanredni prijevoz.

Odobrenje za vanredni prijevoz na autocesti i brzoj cesti izdaju Autoceste FBiH, Ceste FBiH za magistralne

ceste, kantonalna ustanova za ceste za regionalne ceste, a nadleni opinski odnosno gradski organ za lokalne

ceste.

Pravna i fizika lica kod kojih se vri utovar na vozila duni su se pridravati dozvoljenih maksimalnih

ogranienja prilikom utovara tereta na vozila u pogledu propisanih uvjeta za pojedine vrste vozila koji se odnose

na dimenzije, ukupnu masu i osovinsko optereenje.

Nain i uvjete vrenja vanrednog prijevoza, postupak izdavanja odobrenja, nadziranje osovinskog pritiska,

ukupne doputene mase i dimenzija vozila na javnim cestama regulira se Pravilnikom za vrenje vanrednog

prijevoza koji donosi ministar, uz saglasnost Federalnog ministarstva unutranjih poslova.

lan 55.

Trokove vanrednog prijevoza kao to su: troak izdavanja odobrenja za vanredni prijevoz, troak poduzimanja

posebnih mjera osiguranja za vanredni prijevoz (podupiranje mostova, ojaanje objekata, izgradnja devijacija,

proirenja kao i izrada elaborata o mogunosti prolaska vanrednog prijevoza i pratnja), troak pregleda

vanrednog prijevoza i naknada za vanredni prijevoz snosi podnosilac zahtjeva.

lan 56.

Kontrolu osovinskog pritiska ukupne doputene mase i dimenzije vozila na javnim cestama vri upravitelj ceste,

uz prisustvo predstavnika organa unutranjih poslova.

Ako se kontrolom iz stava 1. ovog lana utvrdi da masa vozila, njegovo osovinsko optereenje ili dimenzije

prelaze doputenu masu i dimenzije vozila, a prijevoz se vri bez odobrenja za vanredni prijevoz ili optereenje i

dimenzije vanrednog prijevoza ne odgovaraju veliinama u dozvoli za vanredni prijevoz, vozilo se iskljuuje iz

saobraaja o emu e se sainiti zapisnik koji se dostavlja nadlenoj inspekciji radi pokretanja prekrajnog

naloga.

Iz saobraaja se iskljuuje i vozilo iji voza odbije da izvri kontrolu ukupne mase i osovinskog optereenja

vozila na zahtjev ovlatenog lica.

Privremeno iskljuivanje vozila iz saobraaja mogu vriti inspektori javnih cesta ili ovlateni radnici

Ministarstva unutranjih poslova, uz prisustvo predstavnika upravitelja ceste. Iskljuivanje iz saobraaja vri se

skidanjem registarskih tablica sa vozila kojim je vren vanredni prijevoz bez dozvole ili suprotno uvjetima iz

dozvole i oduzimanjem saobraajne dozvole na zapisnik sainjen na licu mjesta.

Prijevoznik moe nastaviti prijevoz nakon to upravitelju ceste plati naknadu, te kada dobije odobrenje za

vanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko optereenje sa propisanim normativima ili

uvjetima iz dozvole.

U vrijeme dok je vozilo iskljueno iz saobraaja, prijevoznik se stara o iskljuenom vozilu i snosi sve posljedice

iskljuenja iz saobraaja.

Nadzor nad dozvoljenim osovinskim optereenjem i ukupnom masom nad vozilima koja ulaze na podruje

Bosne i Hercegovine vri se u postupku carinskog nadzora na graninom prijelazu.

lan 57.

Pravna ili fizika lica zbog ije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe javne ceste duna su platiti naknadu

za prekomjernu upotrebu javne ceste.

Pravilnik za utvrivanje prekomjerne upotrebe javne ceste donosi ministar.

Prilikom utvrivanja mjerila za prekomjernu upotrebu javne ceste mora se voditi rauna o djelatnosti i

uestalosti prijevoza vozilima odreenog pravnog ili fizikog lica i optereenju javne ceste.

lan 58.

Zatitni pojas uz javne ceste (zatitni cestovni pojas) je pojas na kojem vai poseban reim gradnje i uspostavlja

se s ciljem zatite javne ceste i sigurnosti saobraaja na njoj od tetnih uticaja i razliitih aktivnosti u prostoru

pored javne ceste.

U postupku izdavanja odobrenje za graenje ili urbanistike saglasnosti za graenje objekata i instalacija na

javnoj cesti ili unutar cestovnog i zatitnog pojasa javne ceste organ nadlean za prostorno ureenje obavezan je

zatraiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste.

Zatitni pojas u smislu stava 1. ovog lana mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je u pravilu irok

sa svake strane:

autoceste 40 m, brze ceste 30 m, magistralne ceste 20 m, regionalne ceste 10 m, lokalne ceste 5 m.

lan 59.

Mjesta ukrtanja sa eljeznikom prugom, benzinske stanice, autobusne stanice i parkiralita za potrebe javne

ceste, odmorita i pratei objekti mogu se graditi u zatitnom i cestovnom pojasu javne ceste samo na nain i pod

uvjetima utvrenim u odobrenju, odnosno saglasnosti upravitelja ceste.

lan 60.

Pod prikljukom i prilazom na javnu cestu, osim autocesta i brzih cesta, u smislu ovog Zakona, smatra se spoj

javne ceste i svih povrina sa kojih se vozila direktno ukljuuju u saobraaj ili iskljuuju iz saobraaja.

Krianje javnih cesta meusobno ne smatra se, u smislu ovog Zakona, prikljukom i prilazom na javnu cestu.

Prikljuak i prilaz na javnu cestu moe se izvesti samo na osnovu odobrenja upravitelja cesta.

Trokove izgradnje prikljuka i prilaza na javnu cestu u skladu sa odobrenim projektom prikljuka snosi

investitor prikljuka.

lan 61.

Odobrenje za gradnju prikljuka i prilaza investitoru se moe izdati samo ukoliko su ispunjeni uvjeti za gradnju

prikljuka i prilaza propisani ovim Zakonom i Pravilnikom o uvjetima za projektovanje i gradnju prikljuaka i

prilaza.

Upravitelj ceste nije duan izdati odobrenje za prikljuivanje na javnu cestu za objekte izgraene na osnovu

graevinske dozvole za koju nije traena saglasnost upravitelja ceste.

Pravilnik o uvjetima za projektovanje i gradnju prikljuaka i prilaza iz stava 1. ovog lana donosi ministar.

Ako ve izgraeni prikljuak na javnu cestu ne zadovoljava uvjete sigurnog prikljuivanja, upravitelj ceste je

ovlaten zahtjevati njegovo prilagoavanje promijenjenim okolnostima. Trokove njegovog preureenja plaa

investitor prikljuka ili njegov pravni nasljednik.

Za koritenje cestovnog zemljita investitor je duan plaati naknadu.

Pravilnik o naknadama za koritenje cestovnog zemljita donosi ministar.

lan 62.

Ako se prikljuak na javnu cestu izgradi bez odobrenja upravitelja ceste ili suprotno uvjetima iz odobrenja,

upravitelj ceste podnijet e prijavu nadlenom inspekcijskom organu.

lan 63.

Na ve izgraenim javnim cestama izuzev autocesta i brzih cesta moe se dozvoliti izgradnja novih autobuskih

stanica, uz odobrenje upravitelja ceste.

Pravilnik o uvjetima za projektovanje i ureenje autobuskih stanica donosi ministar.

lan 64.

Uvjete za ureenje prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija na javnoj cesti i unutar cestovnog

pojasa javne ceste utvruje upravitelj ceste izdavanjem odobrenja, a uvjete ureenja prostora i izgradnje objekata

i instalacija u zatitnom cestovnom pojasu utvruje upravitelj ceste izdavanjem saglasnosti.

Uvjetima iz stava 1. ovog lana za objekte, odnosno instalacije koje se nalaze na javnoj cesti, odnosno unutar

zemljinog pojasa javne ceste, utvruju se nain, dinamika, te rokovi izrade tih radova, kao i odreivanje

lokaliteta na kojima se objekti ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata iste namjene jednog od

drugog.

lan 65.

U blizini raskra dviju javnih cesta u nivou ili krianja javne ceste sa eljeznikom prugom u nivou, ili na

unutranjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drvee ili grmlje, postavljati naprave, ograde, reklamni

znakovi ili drugi predmeti koji onemoguavaju preglednost na javnoj cesti, odnosno eljeznikoj pruzi (trokut

preglednosti). Duina stranica trokuta preglednosti utvruje se tehnikom dokumentacijom ceste, odnosno

eljeznike pruge.

Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljita duni su, na zahtjev upravitelja ceste odnosno korisnika

koncesije, ukloniti drvee, grmlje, naprave, ograde, reklamne znakove i druge predmete radi osiguranja

preglednosti na javnoj cesti.

Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljita ne postupi u skladu sa odredbom stava 2. ovog lana,

upravitelj ceste putem izvoaa radova koji odrava cestu osigurat e izvoenje tih radova na teret vlasnika,

korisnika ili posjednika zemljita.

Odravanje prijelaza u nivou ceste sa eljeznikom prugom Sporazumom reguliu upravitelj ceste i upravitelj

pruge. Ako ne doe do sporazuma konanu odluku o odravanju prijelaza donosi arbitrana komisija sastavljena

od predstavnika nadlenog ministarstva, upravitelja ceste i upravitelja pruge.

lan 66.

Ako se pored javne ceste nalaze objekti gdje se skupljaju graani kao to su sportski stadioni, djeja igralita,

kole, javni lokali ili zemljite koje se koristi za lovita, dranje stoke i panjake, ti objekti, odnosno zemljite

moraju se zatitnom ogradom odvojiti od cestovnog pojasa.

Ako je potreba za postavljanjem zatitne ograde iz prethodnog stava prouzrokovana gradnjom ili

rekonstrukcijom javne ceste, trokove postavljanja i odravanja zatitne ograde snosi investitor.

Ako je potrebu za postavljanjem zatitne ograde prouzrokovao korisnik objekta ili zemljita iz stava 1. ovog

lana, nadlena inspekcija cesta donosi rjeenje kojim utvruje obavezu tom korisniku da postavi i odrava

zatitnu ogradu.

Ako korisnik objekta ili zemljita ne postupi po rjeenju iz prethodnog stava, nadleni inspektor za ceste izdat e

nalog da se postavljanje zatitne ograde izvri o troku korisnika.

lan 67.

Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i cestovnom pojasu, ako bi ti radovi ili

radnje mogli otetiti javnu cestu, poveati trokove odravanja, odnosno ugroavati ili ometati saobraaj na njoj,

a naroito:

1. iznositi blato na cestu ili bilo ime prljati cestu,

2. na cestu i u odvodna tijela ceste dovoditi vodu i druge tekuine i ometati njihovo otjecanje sa ceste i iz

odvodnih tijela ceste,

3. istresati u cestovne jarke materijal ili tekuine,

4. napajati i pasti ivotinje u cestovnim jarcima i na cestovnom pojasu, putati ih da prelaze ili ih zadravati na

cestovnom pojasu,

5. u zatitnom pojasu izgraivati pojilita za ivotinje,

6. po cesti vui grede, balvane i druge predmete ime bi se cesta mogla otetiti,

7. prosipati po cesti maziva ili druge masne tvari,

8. bez odgovarajue zatite na zemljitu ili zgradama pored ceste izvoditi radove koji bi mogli otetiti cestu ili

ugroziti sigurnost saobraaja,

9. sputati kamenje, drvo, druge predmete i materijal niz kosine cestovnih nasipa i usjeka,

10. ostavljati na cesti i u cestovnom pojasu pokvarena, oteena ili trajno naputena vozila,

11. posipati ili bacati materijal ili predmete na cestu i u odvodna tijela ceste ili ga deponovoati uz cestu,

12. vriti bilo koje druge radove na kosinama nasipa, zasjeka i usjeka,

13. iscrtavati i brisati horizontalne i vertikalne signalizacije te premjetati, otuivati i izmjeniti vertikalnu

signalizaciju i cestovnu opremu,

14. sjei ume u zatitnom pojasu ceste ukoliko ona naruava stabilnost kosina,

15. postavljati reklamne znakove uz cestu suprotno odredbama lana 78. ovog Zakona.

Ako se na javnoj cesti izvode ili su izvedeni radovi ili radnje koje mogu otetiti javnu cestu, poveati trokove

odravanja ili ugroziti sigurnost saobraaja na njoj, nadlena inspekcija cesta i upravitelj ceste duni su poduzeti

sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za oteenje ceste i sigurnost saobraaja na njoj.

U sluaju iz stava 2. ovog lana inspektor cesta kao i upravitelj ceste ovlateni su obustaviti radove ili radnje iz

stava 2. ovog lana i naloiti otklanjanje nedostataka u kratkom roku.

Ukoliko investitor i izvoa radova ne otklone nedostatke u ostavljenom roku, upravitelj ceste otklanjanje

nedostataka naloit e organizaciji koja odrava cestu o troku investitora ili izvoaa radova koji nije otklonio

nedostatke ili podnijeti prijavu nadlenoj inspekciji.

lan 68.

Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama, osim autocesta i brzih cesta, mogu se odravati pod

uvjetima i na nain utvren od nadlenog Ministarstva unutranjih poslova i uz saglasnost ministra na

magistralnim cestama, odnosno nadlenog kantonalnog ministra na regionalnim i lokalnim cestama.

lan 69.

Komije pored javne ceste moraju dopustiti jednostavan odvod vode i odlaganje snijega na njihovo zemljite,

ako im se time ne nanosi teta.

Komije pored javne ceste moraju, u skladu sa Zakonom i uz odtetu, dopustiti pristup do cestovnih objekata radi

njihovog odravanja, gradnje odvodnih jaraka i drugih ureaja za odvod vode od cestovnog pojasa do

recipijenta, te postavljanje privremenih ili stalnih ureaja i ureenja za zatitu ceste i saobraaja na njoj od leda,

snijega, buke, tetnih svjetlosnih uticaja i slino, ako ih nije mogue postaviti na zemljite koje je sastavni dio

ceste.

lan 70.

Izuzetno od odredbi lana 68., moe se dati odobrenje za radove koji se na drugi nain ne mogu izvesti ili bi

njihovo izvoenje zahtijevalo velike trokove kao to su popreno postavljanje u trupu ceste i na cestovnim

objektima cjevovoda, kablova i vodova (na objektima i uzduno), ruenje i uklanjanje drvea koje ugroava

sigurnost saobraaja na cesti ili bi moglo dovesti do ugroavanja sigurnosti saobraaja na cesti.

Odobrenje iz prethodnog stava izdaje upravitelj cesta.

U odobrenju se odreuju uvjeti i nain izvoenja radova.

Odobrenje iz stava 1. ovog lana nije potrebno ako doe do oteenja ureaja i instalacija, ugraenih u javnu

cestu ili ako doe do pada drvea na cestu i ako je zbog toga neposredno ugroena sigurnost saobraaja, odnosno

ivot i zdravlje graana ili bi mogla nastati vea privredna teta.

Vlasnik ili korisnik ureaja instalacija postavljenih u javnu cestu i uz cestovni pojas kao i vlasnik drvea na

kojima je dolo do oteenja zbog kojih moe nastati neposredna opasnost za javnu cestu i uesnike u saobraaju

i okoliu, duan je o tome obavijestiti upravitelja ceste, odnosno korisnika koncesije, Ministarstvo i Ministarstvo

unutranjih poslova za magistralne ceste, odnosno nadleno kantonalno ministarstvo saobraaja i kantonalno

ministarstvo unutranjih poslova za regionalne i lokalne ceste i ulice u naseljima i gradovima.

Vlasnik ili korisnik ureaja i instalacija ili drvea iz stava 5. ovog lana mora u to kraem roku otkloniti

oteenja na njima radi dovoenja javne ceste i prometa u prvobitno stanje i o tome obavijestiti nadlene organe

i organizacije kao i u stavu 5. ovog lana.

lan 71.

Graevinski materijali i drugi predmeti ne mogu se deponovati pored cesta na udaljenosti manjoj od pet metara

raunajui od cestovnog pojasa, kao ni na veoj udaljenosti, ako bi se time ometala potrebna preglednost ili se

ugroavala sigurnost saobraaja.

Materijal namijenjen za radove na cesti moe se deponovati na cesti, s tim da cijela irina kolovoza mora ostati

slobodna za siguran saobraaj u oba pravca.

U otroj krivini ovaj materijal moe se deponovati samo na vanjskoj strani krivine ceste.

Upravitelj cesta ili nadleni inspektor za ceste izdat e nalog da se o troku vlasnika uklone svi materijali i

predmeti deponovani suprotno odredbama stava 1. ovog lana.

lan 72.

Ako se vozilo na kolovozu ceste poprijei ili ako snagom vlastitog motora ne moe savladati uspon u zimskim

uvjetima odvijanja saobraaja ili ako sa vozila padne teret, voza je duan, ako je to mogue, vozilo, odnosno

teret odmah ukloniti sa kolovoza. Ako to ne uini, upravitelj ceste izdat e nalog izvoau radova koji odrava

cestu da uklanjanje vozila odnosno tereta izvri za raun vlasnika odnosno korisnika vozila.

Oteeno vozilo ili vozilo u kvaru voza je duan, ako mu je to mogue, odmah ukloniti sa ceste. Ako to ne

uini, upravitelj ceste e dati nalog slubi "Pomo-informacije" na cestama da se uklanjanje vozila izvri u

skladu sa ugovorom o vrenju slube "Pomo - informacije" na cestama na teret vlasnika odnosno korisnika

vozila.

lan 73.

Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj uope ne moe odvijati saobraaj ili samo za pojedine vrste

vozila ili ako bi saobraaj pojedinih vrsta vozila nanosio tetu cesti, ili ako se radovi na rekonstrukciji ili

odravanju ceste ne mogu izvesti bez obustavljanja ili ogranienja saobraaja, ili ako drugi razlozi sigurnosti

saobraaja to zahtijevaju, Ministarstvo, na prijedlog upravitelja ceste za autoceste, brze i magistralne, nadleno

kantonalno ministarstvo za regionalne ceste, a nadleni opinski odnosno gradski organ za lokalne ceste moe

zabraniti ili ograniiti saobraaj na toj cesti za pojedine vrste vozila na cijeloj cesti ili samo na pojedinim njenim

dijelovima.

Opa zabrana ili ogranienje saobraaja na cesti moe biti samo privremeno, a zabrana ili ogranienje saobraaja

za pojedine vrste vozila moe biti privremeno ili stalno. Zabrana ili ogranienje saobraaja mora se

pravovremeno objaviti putem sredstava javnog informiranja, ili na drugi pogodan nain prema mjesnim

prilikama i oznaiti odgovarajuim saobraajnim znakovima na cesti.

Za radove redovnog odravanja nije potrebno izdavati saglasnost o posebnom reimu odvijanja saobraaja.

Uz zahtjev za zabranu ili ogranienje saobraaja radi izvoenja radova na javnoj cesti, izvoa radova je duan

dostaviti organu iz stava 1. ovog lana, tehniku dokumentaciju o organizaciji izvoenja radova kao i prijedlog

eventualno drugog mogueg naina odvijanja saobraaja na tom cestovnom pravcu.

lan 74.

Odredbe o zatiti cesta i uvjetima odvijanja saobraaja na cestama primjenjuju se na ceste u gradnji i cestovne

pravce za koje je usvojen projekt o gradnji ceste.

lan 75.

Upravitelj ceste duan je pravovremeno obavijestiti nadleno ministarstvo unutranjih poslova o svim

promjenama stanja na cestama koje bitno utiu na prohodnost cesta i sigurnost saobraaja, kao i o poduzetim

mjerama za nesmetano odvijanje saobraaja.

lan 76.

Saobraajna signalizacija i oprema, te turistika signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na osnovu

saobraajnog projekta.

Za ceste koje su izgraene do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju saobraajni projekt, vaee je

postojee stanje saobraajne signalizacije i opreme do izrade saobraajnog projekta.

Za ceste iz stava 2. ovog lana upravitelj cesta duan je izraditi saobraajni projekt ceste u roku od najvie tri

godine od dana donoenja ovog Zakona.

Upravitelj ceste uz saglasnost ministra za autoceste, brze ceste i magistralne ceste, odnosno nadlena kantonalna

ustanova uz saglasnost nadlenog kantonalnog ministra za regionalne i lokalne ceste, ovlateni su izmijeniti

saobraajni projekt iz stava 1. ovog lana, odnosno postojee stanje iz stava 2. ovog lana.

lan 77.

Za svaki zahvat na javnoj cesti, pri izvoenju radova odravanja ili drugih radova pod saobraajem moraju se

postaviti odgovarajui privremeni saobraajni znakovi, odnosno provesti tehnika regulacija saobraaja na nain

da se garantira sigurnost saobraaja i izvoaa radova uz najmanje ometanje saobraajnih tokova.

Tehnikom regulacijom iz stava 1. ovog lana mora se osigurati pravovremena uoljivost zapreka i drugih

barijera na javnoj cesti danju u vrijeme nedovoljne vidljivosti i nou, postavljanjem odgovarajuih treptavih

naranastih svjetala ili drugih adekvatnih tehnikih pomagala.

Radovi na javnim cestama, naroito na kolovozima, osim neodlonih radova na otklanjanju nedostataka koji

neposredno ugroavaju sigurnost saobraaja moraju se, po pravilu, planirati i izvoditi u danima kada je

saobraajni tok slabijeg intenziteta, a izriito ne u dane vikenda, praznika i pojaanog saobraaja zbog turistikih

putovanja.

Odmah po zavretku radova na javnoj cesti sva privremena saobraajna signalizacija i oprema mora biti

uklonjena i istovremeno postavljena trajna saobraajna i ostala signalizacija i oprema u skladu sa saobraajnim

projektom.

Odobrenje za izmjenu reima saobraaja izdaje nadleno ministarstvo u skladu sa privremenim saobraajnim

projektom.

lan 78.

Na autocesti i brzoj cesti i zatitnom pojasu autoceste i brze ceste nije doputeno postavljanje reklama.

Na autocesti i brzoj cesti i zatitnom pojasu autoceste i brze ceste doputeno je pruanje usluga u skladu sa

saglasnou upravitelja.

Na ostalim javnim cestama i zatitnom pojasu uz javnu cestu nije doputeno postavljanje reklama na mjestima na

kojima bi zbog svog sadraja, poloaja te odnosa prema javnoj cesti reklama ugroavala sigurnost saobraaja.

Mjesta na javnoj cesti iz stava 3. ovog lana na kojima nije doputeno postavljanje reklame pravilnikom e

propisati ministar.

Pravilnikom iz prethodnog stava ovog lana ministar e propisati na kojim mjestima, pod kojim uvjetima i uz

koliku naknadu se mogu postavljati reklame uz magistralne, regionalne i lokalne ceste.

Posebnim pravilnikom ministar e propisati uvjete i visinu naknade za koritenje cestovnog zemljita za pruanje

usluga i obavljanja prateih djelatnosti korisnicima uz autoceste i brze ceste.

lan 79.

Upravitelji cesta za ceste kojima upravljaju duni su voditi evidencije tih cesta, cestovnog pojasa, saobraajne

signalizacije i opreme na njima.

lan 80.

Ovim zakonom daju se javna ovlatenja upraviteljima cesta.

Upravitelji cesta u okviru vrenja javnih ovlatenja pokreu upravni postupak po slubenoj dunosti ili po

zahtjevu stranke i donose rjeenja kada izdaju:

odobrenje za vanredni prijevoz iz lana 54. ovog Zakona, odobrenje za prekomjernu upotrebu javne ceste iz lana 57. ovog Zakona, odobrenje za izgradnju objekata i instalacija iz lana 58. ovog Zakona, odobrenje za izgradnju prikljuka, odnosno prilaza na javnu cestu iz lana 60. ovog Zakona, odobrenje za izgradnju autobusnih stajalita iz lana 63. ovog Zakona, odobrenje za popreno postavljanje instalacija iz lana 70. ovog Zakona, nalog za obustavu vrenja bespravnih radnji i otklanjanje smetnji na cesti i u zatitnom pojasu iz l. 62.,

65., 67. i 71. ovog Zakona, odobrenje za postavljanje reklama iz lana 78. ovog Zakona, rjeenje o povratu dijela uplaenih sredstava za registraciju vozila iz lana 99. ovog Zakona.

Protiv upravnih akata iz stava 2. ovog lana za autoceste, brze ceste i magistralne ceste moe se podnijeti alba

Ministarstvu, za regionalne ceste nadlenom kantonalnom ministarstvu, a za lokalne ceste nadlenom opinskom

organu u skladu sa zakonom.

lan 81.

U okviru osiguranih finansijskih sredstava za odravanje i zatitu cesta, u skladu sa usvojenim godinjem

planom i programom odravanja i zatite cesta upravitelji su duni osigurati trajno i kvalitetno odravanje i

zatitu cesta kojim upravljaju i omoguiti sigurno i nesmetano odvijanje saobraaja na tim cestama za uesnike u

saobraaju koji potuju saobraajne propise, saobraajnu signalizaciju, vremenske uvjete, stanje na cestama i

okoliu.

Upravitelji cesta i preduzea koja odravaju ceste ugovorom reguliu uvjete i nain izvravanja radova

odravanja i zatite autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta i druga pitanja vezana uz njihovo

odravanje i zatitu.

Ugovor iz prethodnog stava, izmeu ostalog, sadri:

1. vrstu radova koji su predmet ugovora;

2. vrijeme na koje je ugovor zakljuen;

3. ugovorenu vrijednost radova;

4. premjer i predraun radova;

5. nain i postupak izrade i donoenja planova i programa;

6. uvjete i nain izvoenja radova;

7. tehniki nadzor u izvoenju radova;

8. nain obrauna, rokove plaanja i druge uvjete za obraun i isplatu izvrenih radova;

9. odgovornost za tete i druge odgovornosti;

10. nain rjeavanja sporova.

Ugovor o odravanju javnih cesta mora se zakljuivati u kontinuitetu.

Preduzee za ceste kojem se ugovorom iz stava 2. ovog lana povjeri obavljanje poslova odravanja i zatite

autocesta, brzih cesta, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta odgovorno je za kvalitetno, struno i

pravovremeno izvrenje tih poslova, u skladu sa Pravilnikom iz lana 47. ovog Zakona.

VI. KONCESIJE

lan 82.

Koncesijom se stie pravo graenja i upravljanja autocestom, brzom cestom i pojedinim cestovnim objektima na

magistralnoj cesti (most, tunel i dr.) koje ukljuuje pravo privrednog koritenja autoceste, brze ceste ili objekta

na magistralnoj cesti, te pravo rekonstrukcije i odravanja autoceste, brze ceste i cestovnog objekta na

magistralnoj cesti tokom koncesijskog perioda i pravo koritenja cestovnog zemljita uz te ceste i objekte radi

izgradnje prateih uslunih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga snabdijevanja

gorivom, servisnih usluga i sl.

lan 83.

Odluka o davanju koncesije donosi se na osnovu provedenog javnog konkursa.

Konkurs iz stava 1. ovog lana priprema i provodi Ministarstvo.

Davalac koncesije konkursom utvruje uvjete, pogodnosti i jamstva za dodjelu i ostvarenje koncesije.

Postupak provoenja konkursa vri se u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama Federacije BiH ("Slubene

novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/08) i Pravilima o postupku dodjele koncesija.

Strune poslove u vezi sa pripremom konkursa i odluke o davanju koncesije za autoceste, brze ceste i pojedine

objekte na magistralnim cestama obavljaju Autoceste FBiH,odnosno Ceste FBiH.

lan 84.

Odluku o davanju koncesije za autocestu, brzu cestu, odnosno pojedini objekt na magistralnoj cesti donosi

nadlena vlada na prijedlog Ministarstva, koju mora potvrditi Parlament.

lan 85.

Odlukom o davanju koncesije odreuje se naroito:

predmet, odnosno sadraj koncesije, podnosilac ponude i njegova sposobnost ostvarivanja koncesije, vrijeme trajanja koncesije, mjerila za utvrivanje visine putarine, mjerila i visina naknade za koncesiju, pogodnosti ponude glede sredstava, opreme i zaposlenja, mjere ouvanja i zatite okolia, osnove finansiranja, nain i razlozi prestanka koncesije.

lan 86.

Na osnovu odluke iz lana 83. ovog Zakona ugovor o koncesiji sa podnosiocem ponude potpisuje ministar.

Ugovorom o koncesiji obavezno se utvruju: blie namjene za koje se daje koncesija, posebni uvjeti kojima

tokom koritenja koncesije mora udovoljavati korisnik koncesije, visina naknade za koncesiju, uvjeti i nain

plaanja naknade, jamstva korisnika koncesije, druga prava, obaveze i odgovornost korisnika i davalaca

koncesije, nain razrjeenja odnosa u sluaju prestanka koncesije prije isteka roka na koji se koncesija daje,

postupak i uvjeti preuzimanja autoceste, odnosno pojedinog objekta na magistralnim cestama nakon isteka

koncesije, kao i o iznosima uplaenih naknada za koncesiju.

lan 87.

Odluke o davanju koncesije iz lana 83. ovog Zakona i ugovori o koncesiji iz lana 87. ovog Zakona upisuju se u

poseban upisnik koji vodi Ministarstvo.

Nain voenja upisnika i obrazac upisnika propisuje ministar.

VII. FINANSIRANJE JAVNIH CESTA

lan 88.

Finansijska sredstva za odravanje, zatitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju se:

A - iz javnih prihoda:

1. godinjim naknadama za upotrebu cesta koje se plaaju pri registraciji za motorna i prikljuna vozila, kao i

zaprena kola;

2. naknadama za autoceste i ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata;

3. posebnim naknadama za upotrebu autocesta, brzih cesta i odreenih cesta i objekata sa naplatom na cestama

(most, vijadukt, tunel i sl.) po posebnom pravilniku;

4. naknadama za ceste na inozemna motorna i prikljuna vozila;

5. posebnim naknadama za slubu "Pomo-informacije" na cestama;

6. naknadama za ceste koje se plaaju za vanrednu upotrebu javnih cesta (vanredni prijevoz);

7. naknadama za ceste koje se plaaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog optereenja i uestalosti

vozila;

8. naknadama za koritenje cestovnog zemljita ili od reklamnih znakova;

9. ostale naknade po posebnim propisima;

B - kreditima;

C - donacijama/grantovima:

1. iz sredstava federalnog budeta, budeta kantona, te budeta grada i opine,

2. sredstvima federalnog budeta prikupljenim od naknada za koritenje cesta i objekata na osnovu dobijene

koncesije i sredstvima ostvarenim od prateih djelatnosti,

3. donacijama drugih donatora.

lan 89.

Visinu naknade, obaveze korisnika cesta i namjenu sredstava iz lana 88. ta. 1., 3. i 4. ovog Zakona utvruje

Vlada.

Visinu naknade i obaveze iz lana 88. ta. 5., 6., 7.i 8. ovog Zakona utvruje Ministarstvo.

Obavezu uplate naknada iz lana 88. taka 8. ovog Zakona korisnik e plaati na osnovu godinjeg rjeenja koje

izdaje upravitelj ceste u skladu sa lanom 78. ovog Zakona.

lan 90.

Naknadu iz lana 88. taka 2. ovog Zakona obraunavaju i plaaju pravna lica koja se bave prometom nafte i

naftnih derivata u Federaciji u skladu sa Zakonom o akcizama ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/09).

lan 91.

Posebna naknada iz take 3. lana 88. ovog Zakona moe se uvesti za upotrebu:

1. autoceste, brze ceste ili pojedinih objekata na javnoj cesti, ako na istom pravcu postoji alternativna javna

cesta sa savremenim kolovozom;

2. mosta, vijadukta ili tunela sagraenog zbog skraivanja trase postojee javne ceste, ako je omoguen javni

saobraaj na postojeoj duoj trasi te javne ceste;

3. mosta sagraenog radi povezivanja dviju javnih cesta preko rijeke ili kanjona.

Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na ceste i cestovne objekte za koje je izdana dozvola za koritenje

(koncesija) i koji su izgraeni sredstvima domaih i stranih ulagaa.

Posebnu naknadu iz st. 1. i 2. ovog lana duna su plaati pravna i fizika lica.

lan 92.

Finansijska sredstva iz lana 88. taka C-1. osiguravaju se u federalnom budetu, odnosno budetu kantona,

grada i opine u skladu sa materijalnim mogunostima za svaku godinu pojedinano.

lan 93.

Finansijska sredstva iz lana 88. ta. 1. i 2. koja se ne odnose na finansiranje autocesta i brzih cesta 40%

pripadaju Cestama FBiH, nadlenim kantonalnim ustanovama za ceste 35%, a 25% opinskim organima za

lokalne ceste i ulice u gradovima.

Visina finansijskih sredstva iz lana 88. taka 2. namijenjenih za finansiranje autocesta i brzih cesta utvruje se

posebnom odlukom Vjea ministara BiH.

Finansijska sredstva iz lana 88. taka 3. pripadaju upravitelju autoceste, brze ceste, odnosno ceste ili objekta sa

naplatom.

Finansijska sredstva iz lana 88. taka 4. pripadaju Cestama FBiH.

Finansijska sredstva iz lana 88. taka 5. namijenjena su slubi "Pomo-informacije" na cestama.

Finansijska sredstva iz lana 88. ta. od 6. do 9. pripadaju Autocestama FBiH u dijelu koji se odnosi na autoceste

i brze ceste, Cestama FBiH u dijelu koji se odnosi na magistralne ceste, nadlenom kantonalnoj ustanovi za

regionalne ceste, a nadlenom opinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i

ulice u gradovima.

Ukupna prikupljena finansijska sredstva iz lana 88. Federacija BiH koristi za finansiranje potreba na javnim

cestama, u skladu sa Strategijom razvoja i odravanja javnih cesta (lan 22. ovog Zakona), Srednjoronim

programom odravanja i zatite, kao i programom rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta (lan 24. ovog

Zakona), te godinjim planom i programom odravanja i zatite, kao i Planom i programom rekonstrukcije,

izgradnje i obnove javnih cesta (lan 25. ovog Zakona), vraanje kredita, te za dokapitalizaciju i proirenje

materijalne osnove rada upravitelja cesta.

lan 94.

Upravitelji javnih cesta obavljaju poslove od opeg interesa, ne posluju na komercijalnoj osnovi niti su osnovani

radi sticanja dobiti, ve svoje aktivnosti obavljaju na osnovu odobrenog plana i programa rada od osnivaa.

Razlika javnih prihoda i javnih rashoda upravitelja javnih cesta predstavlja finansijski rezultat koji je neoporeziv.

Iskazani finansijski rezultat ne moe biti predmet ponovne raspodjele na dividendu ili poveanje kapitala.

Finansijski rezultat se rasporeuje na obaveze prema planiranoj namjeni. Ovako stvorene obaveze predstavljaju

izvor sredstava koji e se utroiti iskljuivo za upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu javnih

cesta.

Poslovne knjige i druge evidencije upravitelja vode se u skladu sa Kontnim planom za privredna drutva.

lan 95.

Finansijska sredstva iz lana 88. ovog Zakona, koja se odnose na autoceste uplauju se u potpunosti na raun

Autocesta FBiH.

Finansijska sredstva iz lana 88. ovog Zakona, koja se odnose na magistralne ceste uplauju se u potpunosti na

raun Cesta FBiH.

Finansijska sredstva iz lana 88. ovog Zakona, koja se odnose na regionalne ceste uplauju se u potpunosti na

raun javnih kantonalnih ustanova za ceste, a na raun grada ili opine za lokalne ceste i ulice u gradovima.

lan 96.

Naknade iz lana 88. ovog Zakona jesu raspoloiva finansijska sredstva koja e upravitelji namjenski koristiti za

odravanje, zatitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih i lokalnih

cesta, za rad i funkcioniranje upravitelja, te za proirenje materijalne osnove rada iz osnovne djelatnosti u okviru

povjerenih javnih ovlatenja, u skladu sa odobrenim planom i programom poslovanja od osnivaa.

lan 97.

Ulaganja u smislu lana 26. i lana 41. stav 4. ovog Zakona jesu investiciona ulaganja iz kojih proizlazi nova

cestovna infrastruktura i cestovna infrastruktura produenog vijeka trajanja.

Tekui trokovi poslovanja obuhvaaju ulaganja u smislu lana 41. stav 3. ovog Zakona i ope trokove za

proirenje materijalne osnove rada upravitelja.

lan 98.

Naknada iz take 1. lana 88. ovog Zakona ne plaa se na:

1. vozila oruanih snaga BiH;

2. vozila organa unutranjih poslova;

3. vozila slube "Pomo-informacije" na cestama;

4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, ako je oslobaanje od ove naknade

predvieno meunarodnim sporazumom ili ako postoji reciprocitet;

5. vozila vatrogasnih jedinica i drutava;

6. putnike automobile invalidnih lica sa 80% ili vie procenata tjelesnog oteenja, odnosno lica kod kojih

postoji tjelesno oteenje koje ima za posljedicu invalidnost donjih ekstremiteta od 60% ili vie;

7. vozila civilne zatite;

8. sanitetska vozila.

lan 99.

Pravno lice koje vri meunarodni prijevoz lica ili stvari i koje obavlja radove u inozemstvu, ima pravo na povrat

odgovarajueg dijela sredstava iz naknada za ceste iz lana 88. taka 1. ovog Zakona za svoje vozilo koje koristi

u saobraaju u inozemstvu due od tri mjeseca tokom godine prilikom sljedee registracije vozila.

Pravno i fiziko lice ima pravo na povrat odgovarajueg dijela sredstava iz naknada za ceste iz lana 88. taka 1.

ovog Zakona za svoje vozilo koje je u toku vaenja registracije najmanje tri mjeseca prije isteka registracije

odjavilo zbog oteenja ili rashodovanosti.

Uputstvo za jedinstveni nain obrauna za povrat sredstava iz st. 1. i 2. ovog lana donosi ministar.

lan 100.

Sluba "Pomo-informacije" predstavlja pruanje tehnike pomoi motorizovanim uesnicima u saobraaju na

javnim cestama, uklanjanje sa javnih cesta oteenih vozila i vozila u kvaru, davanje informacija o stanju

prohodnosti cesta i pruanje druge pomoi.

Sluba "Pomo-informacije" na cestama do donoenja posebnog propisa u nadlenosti je Cesta FBiH koje e

provesti zakonsku proceduru i na osnovu javnog oglaavanja zakljuiti ugovore o vrenju slube sa automoto

klubovima koji su adekvatno organizirani, tehniki, kadrovski i materijalno opremljeni i imaju uvjete za vrenje

ove slube.

Do donoenja posebnog propisa iz prethodnog stava finansijska sredstva iz naknade iz lana 88. taka 5.

pripadaju Cestama FBiH i mogu se utroiti samo u vrenju ove slube i njenoj implementaciji.

Ceste FBiH i Ministarstvo osigurat e kontrolu poslovanja praenjem rada automoto klubova.

Plan, program i izvjetaj o realizaciji plana i programa, Ceste FBiH dune su polugodinje dostavljati

Ministarstvu koje e godinje dostavljati Vladi na saglasnost.

Vlada e na prijedlog Ministarstva donijeti odluku kojom e se odrediti visina posebne naknade za slubu

"Pomo-informacije" na cestama koja e se naplaivati prilikom registracije cestovnih, motornih i prikljunih

vozila i druga pitanja vezana uz rad ove slube.

VIII. UPRAVNI NADZOR

lan 101.

Ministarstvo vri upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega u pitanjima

koja su ovim Zakonom stavljena u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odreenih

ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.

Nadleno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega

koji su ovim Zakonom stavljeni u nadlenost kantona, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odreenih ovim

Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.

lan 102.

Poslove inspekcijskog nadzora nad provoenjem ovog Zakona vri Federalna uprava za inspekcijske poslove za

autoceste, brze i magistralne ceste, odnosno nadlena kantonalna uprava za inspekcijske poslove za regionalne i

lokalne ceste.

Ako poinilac prekraja u odreenom roku ne izvri rjeenje doneseno u prvostepenom postupku, inspektor

donosi zakljuak o izvrenju rjeenja prisilnim izvrenjem angairanjem treih lica, odnosno drugog izvoaa na

troak poinioca sa predloenim nainom izvrenja.

Upravitelj ceste ili nadlena uprava ili sluba za inspekcijske poslove osigurat e materijalna sredstva za prisilno

izvrenje, s tim to e trokove potraivati od poinioca direktno ili putem nadlenog organa ukoliko stranka

odbije snositi trokove izvrenja.

Organi unutarnjih poslova duni su organu nadlenom za provoenje izvrenja pruiti pomo u provoenju

izvrenja.

lan 103.

Inspektori iz lana 102. ovog Zakona vrei inspekcijski nadzor javnih cesta osim prava i dunosti koje imaju po

posebnom zakonu imaju i sljedea prava i dunosti:

A) pregledati:

1. stanje cesta,

2. radove na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji, odravanju i zatiti javnih cesta,

3. ispunjavanje uvjeta za obavljanje redovnih radova odravanja na javnoj cesti datoj u koncesiji,

4. radove koji se obavljaju na cesti u zatitnom i cestovnom pojasu javnih cesta,

5. tehniku dokumentaciju u vezi sa radovima iz ta. 2. i 3. ovog lana (dozvole, saglasnosti, projekti,

standardi),

6. obavljanje upravnih i struno-tehnikih poslova na javnim cestama,

7. planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na odravanje i zatitu javnih cesta,

8. provoenje mjera za osiguranje javnih cesta i saobraaja na njima,

9. provoenje propisanih uvjeta za obavljanje zahvata u cestovnom i zatitnom pojasu javnih cesta;

B) vrei inspekcijski nadzor inspektor ima pravo:

pregledati prostore, objekte, ureaje, materijale, dokumentaciju preduzea i upravnih organizacija koje upravljaju javnim cestama, kao i izvoaa na gradnji, rekonstrukciji i odravanju javnih cesta,

sasluati stranke i svjedoke primjenom pravila upravnog postupka, pregledati isprave kojima se moe utvrditi identitet lica koja uestvuju u saobraaju, uzeti uzorke materijala te obavljati druge postupke koji su u skladu sa namjenom inspekcijskog

nadzora, dobiti line podatke o pravnim i fizikim licima, podatke o vlasnitvu vozila, podatke o vlasnitvu

zemljita i objekata u zatitnom pojasu ceste, kao i druge podatke potrebne za voenje postupka u vezi

sa krenjem ovog Zakona i propisa za njegovo izvravanje;

C) narediti:

1. obustavu radova koji se izvode na javnim cestama, u cestovnom ili zatitnom pojasu ceste, suprotno

odredbama ovog Zakona, tehnikim propisima, standardima i normativima, te dati rok za otklanjanje

nedostataka,

2. otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugroavaju sigurnost saobraaja na njima,

3. privremenu zabranu odvijanja saobraaja na javnim cestama ili njihovom dijelu, ako utvrdi da se na njima

ne moe sigurno odvijati saobraaj, te narediti da se odmah poduzmu mjere za osiguranje saobraaja,

4. obustavu saobraaja cestovnim motornim vozilima koja zbog svojih tehnikih svojstava ili naina na koji

saobraaju mogu nanijeti tetu javnoj cesti ili njenom dijelu i kada je njihov saobraaj na cesti u suprotnosti sa

zakonom i drugim propisima,

5. iskljuenje cestovnog motornog vozila iz saobraaja na javnoj cesti kada utvrdi da dimenzije i ukupna masa

ili njegovo osovinsko optereenje prelazi veliine iz lana 56. ovog Zakona, a prijevoznik nema odgovarajuu

dozvolu za vanredni prijevoz,

6. privremenu zabranu saobraaja na novoizgraenoj i rekonstruiranoj cesti, njenom dijelu ili objektu na njoj,

ako utvrdi da sa gledita sigurnosti saobraaja ne ispunjava tehnike uvjete,

7. ruenje graevine ili njenih dijelova i drugih objekata na teret investitora, kao i uspostavljanje prvobitnog

stanja, ako su izgraene ili se grade na cesti ili cestovnom pojasu bez odobrenja ili saglasnosti ili suprotno

uvjetima iz odobrenja, odnosno saglasnosti nadlenog federalnog i kantonalnog organa,

8. ruenje reklamnih znakova u cestovnom i zatitnom pojasu postavljenih bez odobrenja ili suprotno uvjetima

nadlenog federalnog i kantonalnog organa,

9. zabranu upotrebe prikljunih putova koji su izgraeni ili se grade suprotno odredbama ovog Zakona,

odnosno koji ne izmiruju prispjele obaveze prema upraviteljima cesta u skladu sa izdatim rjeenjima,

10. u nunim sluajevima, kada bi bila ugroena sigurnost saobraaja na javnoj cesti ili bi mogla nastati teta

na njoj, odrediti privremene mjere kako bi se otklonila opasnost ili sprijeila teta,

11. da se u polju preglednosti otklone nedostaci i nepravilnosti prouzrokovane krenjem propisanih mjera za

osiguranje preglednosti javne ceste,

12. da ovlateni inspektori podu