Vjenčanica za 30 kuna

zagreb.hrbroj 40 | godina III| besplatni primjerak 29. lipnja 2010.

A što ako susjed ima pijetla?

Trgovine na otvorenom

Smotra folklora od 21. do 25. srpnja

Tko sve u Zagrebu može držati domaće životinje i pod kojim uvjetima

U Hrvatskoj ima 750 kulturno- -umjetničkih društava s oko 80.000 članova

Str. 8

Str. 8

Str. 12-13

Sini

ša K

OSI

Ć

Odsad Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati na www.online-zagreb.hr

2 aktualno 29. lipnja 2010.zagreb.hr

- Čije je smeće veće? - pitaju se ovih dana stanovnici Botinca, nakon što se raširila priča ka-ko su ulice u gradskom sredi-štu prepune smeća, jer Čistoća je donijela odluku da ga više ne odvozi vikendom i blagdanom. Kao, bila je to proba da se u tjed-nu s dva blagdana iskušaju gra-đani, ponajviše kao posljedica recesije.

- Riječ je o preraspodjeli posla radi efikasnijeg korištenja resur-sa. Naši su izvori prihoda novac građana i sredstva Grada za či-šćenje i pranje javnih površina.

Grad nam je smanjio sredstva deset posto i mi moramo djelo-vati u okviru raspoloživog. Na-putak je gradonačelnika smanje-nje prekovremenih sati. Ovako ćemo uštedjeti jer djelatnike ne-ćemo morati dodatno plaćati za rad tijekom vikenda i blagdana - među ostalim, rekao je direktor Čistoće Marko Melčić.

No, njegove riječi nisu zado-voljile građane iz središta grada, koji traže da im se smanje računi, te u prvi plan, osim sebe, stavlja-ju i turiste, koji nisu dužni šetati gradom uz nepodnošljivi smrad raspadnutog smeća.

Gradonačelnik Bandić, pak, stalno ističe da će svi za 10 do

20 posto manje novca morati obavljati posao kao i dosad. Mel-čić kaže da od gradonačelnika ima naputak za smanjenje pre-kovremenih sati. A kaj veli Fra-njo iz Botinca?

- Ma, može ih sve sram biti! Više tisuća stanovnika Botinca već dvije godine živi uz užasan smrad više stotina tona smeća. Kumili smo i molili, ali nitko ni makac... Prošli smo tjedan mora-li blokirati i promet, ali ne poma-že... Došli su, nekaj malo odvezli, ogradili žicom, napisali da se vi-še ne smije navažati smeće i pa-pa... Evo, poglečte kak se ne na-važa! Frajer došel s traktorom i sad bu se ovde hitil. I onda čitam

Riječ urednika

Kinezi će snimati turistički film o Zagrebu! Zagrebač-ki kvartet oduševio je kon-certom u Shanghai Orien-tal Art Centru, hrvatska je sjajno predstavljena na EXPO-u, a gradonačelni-ci Han Zheng i Milan Ban-dić susretom su obilježili 30. obljetnicu prijateljstva Šangaja i Zagreba.

Naša delegacija (pot-predsjednica Gradske skupštine Tatjana Holje-vac i pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kul-turu i šport Ivica Lovrić) govori kako bi bilo lijepo u Zagreb i Hrvatsku dove-sti barem jedan posto od 50 milijuna Kineza, koliko ih godišnje krene u turi-zam. Bilo bi to znatno lak-še učiniti izravnom zrako-plovnom linijom Zagreb- -Šangaj, a još lakše ako bi se u gradnju Zagrebačke zračne luke uključili i Kine-zi. Predvođena rektorom Aleksom Bjelišem, i dele-gacija Zagrebačkog sveu-čilišta tražila je suradnju u Kini. I sve to nekoliko dana prije nego što se čulo da će Kinezi na Žitnjaku otvo-riti veeeeliki veleprodajni centar.

A onda pitanje: “Kako je Tatjana Holjevac imenova-na u Upravno vijeće Mu-zeja suvremene umjetno-sti?” I krene ludilo, Tatjana danima na naslovnicama, koga zanima jedan posto od 50 milijuna Kineza?

Kako je Tatjana nadjačala Kineze

Branko Karapandža

Ne zna centar kaj je smradFranjo: Ne zna centar kaj je smrad. Više tisuća stanovnika Botinca već dvije godine živi uz užasan smrad više stotina tona smeća. Kumili smo i molili, ali nitko ni makac

Branko Karapandžabranko.karapandza@mmreza.hr

Smeće s divljeg odlagališta počelo se odvoziti, a onda je sve stalo, novo se dovozi...

3aktualno29. lipnja 2010.zagreb.hr

Ne zna centar kaj je smradda je u središtu grada panika, da smrdi, da se smanje računi, da turisti negoduju... Ma, dajte, ne zna centar kaj je smrad, a i kod nas turisti protestiraju. Spored-nom cestom prema Jamnici ko-lone voze prema Jadranu, sta-nu, snimaju, ali koga se ta sra-mota tiče... Nikog se ne tiče što i mi plaćamo i porez i prirez i ra-zrez i odvoz i dovoz smeća - lju-tito će Franjo.

Franjin susjed Ivan ipak je blaži:

- Ne možemo više ovo izdrža-ti. Sad kad krenu vrućine bit će panika, nitko prozor neće moći otvoriti. Mislim da nismo zaslu-žili takav nemar, a sugrađanima iz središta grada poručujemo - nije nam drago, al’ vidite kak je nama godinama!

Smeće s divljeg odlagališta počelo se odvoziti, a onda je sve stalo, novo se dovozi...

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Gospodin V. P. češće se javlja redakcijama:- Evo kako se odnose poslo-davci u središtu Zagreba pre-ma građanima i turistima. Štrajkaju li smetlari? Štrajka li Milan Bandić? Ili su spojili slo-bodne dane pa se smeće sa-mo razmnožava? Policija po-stoji da bi u državi održava-la red i mir. Netko je uredno i mirno ostavio ovo smeće usred Zagreba - napisao je 24. lipnja u popratnom tekstu koji je poslao na 20-ak redakcijskih adresa. Fotografija, nepotpi-sana objavljena u više medija, prikazuje smeće ispred Okto-gona. I priča o smeću zakotr-ljala se Zagrebom...

Priču o smeću pokrenuo građanin V. P.

Zbog Bužanove poziv i iz Kine

Marija Žagar u Domu za stari-je Centar proslavila je 100. ro-đendan u krugu prijatelja, rod-bine te gradonačelnika Mila-na Bandića i pročelnice Ureda za socijalu Višnje Fortune. Iz okolice Karlovca je, a do pri-je dvije godine brinula se sa-ma za sebe. U Zagreb je doš-la u 63. godini, a posljednje je dvije u domu.

Bernardić predsjednik Holdingove SkupštineNa izvanrednoj sjednici Gradske skupštine 29. lipnja zastupnici bi trebali donijeti odluku da Davor Bernardić bude novi predsjed-nik Skupštine Zagrebačkog hol-dinga. Predsjednik zagrebačkog SDP-a na toj će dužnosti zami-jeniti dosadašnjeg predsjednika Ivu Jelušića i njegova prethod-nika Milana Bandića.

Bez članova iz izvršne vlastiSkupština bi trebala odlučiti da odsad u Skupštini Holdinga neće biti predstavnici izvršne gradske vlasti, dakle gradona-čelnik i dogradonačelnici. Od-bor za Statut, poslovnik i propi-se predlaže da članovi Holdin-gove Skupštine između sebe biraju predsjednika, koji će vo-diti sjednice i potpisivati do-kumente. U Skupštini očekuju uspješnu registraciju Uprave i

Nadzornog odbora na Trgovač-kom sudu.

U Holdingu bez predstavnika HSS-aNovom odlukom predviđeno je da u Skupštini Holdinga budu samo zastupnici (Boris Šprem, Davor Bernardić, Mirela Holy, Miran Martinac, Jurica Meić, Ta-tjana Holjevac, Vesna Brezić, Ja-sen Mesić, Velimir Srića, Radimir Čačić i Darinko Kosor). HSS, da-kle, nema predstavnika i Skup-štini Holdinga.

U fokusu

- Zvao sam suprugu iz Kine i pitam je što se to događa sa smećem u Bužanovoj, a ona kaže ništa, sve je čisto... I osje-tim jutros, dok smo trčali, ne-ma smrada. Pratite li vi što pi-šete? - reći će Bandić novina-rima. - Kad se čisti, onda me napadate da trošim gradski novac, zbog sebe u Bužano-vu dovlačim specijalne pe-rilice i prskalice, da djelatnici Čistoće spavaju ispred moje zgrade... A onda na ulicu sleti papi-rić, padnu štapić od slado-leda i vrećica i Milan izgubio moć, više se ne brine o svo-joj ulici...

Gradonačelnik Milan Bandić s ravnateljem Zagreb filma Vinkom Brešanom otvorio je Kuću hrvatskog filma u Novoj vesi 18.- Ovoj staroj zgradi iz Napoleonova vremena ljudi iz filma udah-nuli su život. Zahvaljujem gradonačelniku Bandiću - rekao je Brešan. (kb)

Otvorena Kuća hrvatskog filma

Stoti rođendan uz tortu i šampanjac

4 29. lipnja 2010.zagreb.hrtema broja

Iako im je primarna svrha spoji-ti dijelove grada koje dijeli Sava, osim prometne uloge, zagrebač-ki mostovi proteklih godina po-staju pravi gradski amblemi. Za svakog su graditelja prava posla-stica, no rijetki su oni koji taj svoj san i ostvare.

Zagreb ima 12 većih mostova, dva su upisana u aktualne grad-ske projekte koji će se prvi gra-diti. Struka ističe da ih Zagrebu nedostaje barem još desetak. Zato veseli svaka najava radova pa makar se radilo samo o ob-novi. Iz Hrvatskih željeznica na-javili su obnovu mosta Jakuše-vec. Njegova sanacija trebala bi biti gotova do početka prosinca,

kada na snagu stupa željeznički vozni red 2010./2011., prema ko-jemu će se rasteretiti preoptere-ćeni Glavni kolodvor.

Jedan od najstarijih je Podsu-sedski most, čija je prva varijan-ta sagrađena 1884. Obnovljen je 1979., a komletno presvučen no-vim asfaltom preklani. Najnovi-ji je Domovinski most. To je za-sad najveći most i u Zagrebu i

Jadranski od viška zajma za ceste

Najopterećeniji mostovi preko Save

Jadranski most dugačak je 500 metara, a gradio se od 1979. do 1981. godine. U literaturi je moguće naći podatak da je ime dobio u zadnji čas, goto-vo na dan otvaranja, te da je građen iz sredstava viška za-jma za ceste što su ga priku-pili Zagrepčani. Most slobode u promet je pušten 1959. go-dine, Jankomirski 1958., Most mladosti 1974. godine. Novim Podsusedskim mostom pro-metuje se od 1982. godine. Najmlađi je Domovinski.

Most mladosti, Most slobode, Jadranski, Jankomirski, Podsu-sedski i Domovinski - mostovi su preko kojih se odvija glav-nina prometa preko Save. Že-ljeznički most na Savi kojim prolazi pruga Sesvete - Zagreb RK - Velika Gorica presudan je za obavljanje željezničkoga teretnog prijevoza u cijelom zagrebačkom čvorištu. Zbog toga njegova obnova nakon utonuća jednoga od potpor-njaka, koju HŽ-Infrastruktu-ra financira vlastitim sredstvi-ma, znači hitnost prvog reda, a planira se završiti do prosin-ca ove godine.

Mostovi postaju grad ski amblemiZagreb ima 12 većih mostova, a dva su upisana u aktualne gradske projekte koji će se prvi graditi. No, stručnjaci ističu da ih u gradu nedostaje barem još desetak

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Prvi na listi prioriteta koji bi se trebali graditi i čije smo projekte već vidjeli su mostovi Jarun i Bundek

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

12

cestovnih mostova ima Zagreb, a preko njih šest odvija se glavnina prometa

10

mostova nedostaje Zagrebu - brojka je oko koje se stručnjaci slažu

2

Jarun i Bundek su dva mosta na listi prioriteta koji bi se trebali prvi graditi

40

milijuna eura stajala je gradnja zasad najvećeg mosta

- Domovinskog. Za njega govore da je najljepši od svih zagrebačkih mostova

30

milijuna kuna stajat će obnova zagrebačkog željezničkog mosta Jakuševec. Njegova sanacija trebala bi završiti do prosinca

150 tisuća kuna stajala je prije tri godine svečana rasvjeta za pet mostova

100

milijuna eura planirani je troškovnik za Bundek i Jarun, a za njih kažu da će biti glamurozni

529. lipnja 2010.zagreb.hr tema broja

Mostovi postaju grad ski amblemiPočinje obnova uleknulog željezničkog mosta

Nakon što je početkom prošle godine utonuo jedan od potpor-nih stupova željezničkoga mosta Sava Jakuševac, zbog čega su se uleknuli mosna konstrukcija i kolosijeci, odvijanje prometa preko njega više nije bilo moguće. Zbog toga je most privremeno za-tvoren za promet, a svi teretni vlakovi otada voze pomoćnim pri-jevoznim putom preko Glavnog kolodvora. Najprije je potrebno sanirati utonuli potpornjak, a potom popraviti oštećenu mosnu konstrukciju i kolosijeke. Osim toga, u postupku priprema sana-cije hidrografskim snimanjima ustanovljeno je da je stanje kori-ta rijeke Save promijenjeno. Zbog toga je planirano da se sagra-de i dva potporna praga kako bi se spriječila daljnja erozija šljun-ka s dna. Na taj način onemogućilo bi se slabljenje temelja mosta u budućnosti. Vrijednost radova je oko 30 milijuna kuna, a treba-li bi početi ovih dana.

Domovinski most zasad je u svemu naj, najJedini zagrebački most koji su projektirale žene - Rajka Vever-ka i Martina Balić - i prvi koji je građen po modelu koncesije Domovinski je most. Gradnja, koja je trajala 58 mjeseci, staja-la je 40 milijuna eura. Dugačak je 840 i širok 34 metra. U njego-voj su unutrašnjosti brojne ha-le, ispod sebe ima zgodan pro-stor, primjerice, za gradsku ljet-nu pozornicu.

Dio je projekta Central-nog uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda. Kroz njegovih pet tunela prolaze sve instala-cije, od pitke vode do električ-nih i telefonskih kabela. Jedan je tunel rezerviran za dovod otpadnih voda Novog Zagre-ba do pročistača. Ima po dva prometna traka sa svake stra-ne, a u sredini je prostor rezer-viran za šinsko vozilo. Njego-va površina od čak 29.886 če-tvornih metara osigurana je, u njemu ugrađenim, pomičnim ležajima.

Spiralni div od čelika i betonaBudući most Bundek trebao bi biti spoj tradicije i moder-nizma. Dug će biti kilometar, imat će tri prometne trake, a ispod mosta biti će pješačka zona u prozirnom pleksigasu. Tu će biti i zona trgovina. Opi-suju ga kao čelično-betonskog diva spiralnog oblika.

Most Jarun trebao bi biti su-vremeni domet građenja. Na-java je da će biti glamurozan i imati gusto poredane vješalj-ke, poput harfe. Bit će ovje-šen, dug 700, širok 40 i visok 88 metra. Mnogi su rekli da njegov izgled asocira na ri-bara koji vuče mrežu. Imat će

po tri prometne trake u sva-kom smjeru, sa strane pješač-ke zone... Na njega će se ula-ziti kod nedovršene Sveučiliš-ne bolnice, a potom će cesta voditi uz zapadnu stranu Ja-runa, Petrovaradinskom i Za-grebačkom do Oranica i pre-ma Ilici.

Jarun - ribar vuče mrežuu Hrvatskoj. Neobičan je po fili-granskoj konstrukciji, odnosno središnjem dijelu, gdje je kon-strukcija ovješena na dva pilona i kabele. Novim je sjajem, pot-puno obnovljen prije tri godine, osvanuo i Jankomirski most. Sa-građen je i još jedan uz njega, zr-calni postojećem. Pet mostova

te je godine dobilo i svečanu rasvjetu, što je stajalo 150.000 kuna.

Prvi na listi prioriteta koji bi se trebali graditi i čije smo projek-te već vidjeli su mostovi Jarun i Bundek. Procjene cijena njihove gradnje kreću se oko vrtoglavih sto milijuna eura.

Uz stari kopiran novi Jankomirski mostPrometne gužve na zapadnom ulazu u Zagreb riješene su pre-mošćenjem Save još jednim Jan-komirskim mostom, identičnim starome. Novi most pušten je u promet 1. svibnja 2006. godine, a za njegovu je gradnju potroše-no oko 72 milijuna kuna. Potom je obnovljen i stari most.

6 29. lipnja 2010.zagreb.hrdogađaji

Na Jakuševcu se nedjeljom nađe i do 40.000 ljudi

Na sajmištu u ponudi, uz male i jeftine, i skupocjeni auti

U Brazilu se na ulici prodaje čak i drago kamenje

Sajam na Jakuševcu, popularno zvan Hre-lić, po nekadašnjem sajmištu, postoji više od 30 godina, a nedjeljom njime prođe i do 40.000 ljudi. Parkiranje se plaća 10, a placovina 100 kuna. Sajam radi srijedom, subotom i nedjeljom, a do njega se može i gradskim prijevozom, tramvajima broj 6 i 7 te autobusom za Jakuševac.

Osim rabljene robe, legalno se u Zagre-bu prodaju i rabljeni automobili. Lokaci-ja je svima poznata - sajmište Jakuševec. Sajam automobila također je star više od trideset godina, a na njemu možete kupi-ti baš sve, od manjih i starijih automobila poput lada ili fićeka do najnovijih modela VW-a, audija, mercedesa, BMW-a…

Nije Zagreb jedini grad na svijetu u kojem se prodaje rabljena roba. U Londonu je po-znato mjesto Carnaby Street, a rabljena ro-ba prodaje se i na uličnoj tržnici u Boule-vardu des Lices u francuskom gradu Arlesu. Ulična prodaja u svijetu ide i tako daleko da se, primjerice, u Brazilu na ulici prodaje čak i drago kamenje.

Vjenčanica se na ulici nudi za 30 knNa Gagarinovu putu, kao na još nekoliko mjesta po gradu, ilegalno se prodaje svakakva roba - od pokojnika i susjeda, ukradena i iznošena, u ponudi su i papige te kanarinci, a neki kažu da se tu ponekad mogu kupiti i žive kokoši i zečevi

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Beži, neću da me slikaš, beži! - govorio je uzrujani prodavač svega i svačega na Gagarinovu putu, nedaleko od trešnjevačkog placa, našem fotoreporteru.

Vjerojatno i sam svjestan ne-zakonitosti prodavanja različite robe na javnoj površini, proda-vaču kojeg ćemo samo za ovu priliku nazvati Rambo bilo je ne-lagodno u blizini novinara.

- Ma, dajte, pustite nas siroti-nju već jednom na miru - govo-rio je kroz psovke Rambo. - Sa-mo na nas navlačite policiju, be-žite odavde!

No, kad smo ga uspjeli uvjeriti da ga nećemo slikati, pristao je na razgovor.

- Vidite, jesam ja u najboljim godinama za muškarca i, evo, čvrst k’o stijena, ali, prijatelji moji, posla nema pa nema. Ra-dije ovako nešto radim nego da prosim pred katedralom. Treba prehraniti četvero djece i ne-zaposlenu suprugu. Evo, vidi-te, to je sve nova roba, nema tu ništa ofucano i staro. Donji dio trenirke prodajem za 40 kuna, a ako nemaš, dam ti je za 30. A gdje nabavljam robu, e to neću otkriti - govori Rambo. - Da se

zaraditi ako nas ne ometa polici-ja. Stojiš ovdje cijeli petak, subo-tu i nedjelju i nakupi se za kruh i mlijeko.

Sigurno znate da ne smijete prodavati robu na ulici, a ako to želite, Grad Zagreb vam je omo-gućio da odete na Jakuševec, upozoravamo prodavača.

- Ma, dajte, tamo trebate pla-titi placovinu, pa tramvajsku i autobusnu kartu, a konkurenci-ja je prejaka. Ovdje je bolje - ka-že Rambo.

On je svoju robu izložio na klupi, razvlačeći po betonu ne-ku staru zavjesu koja mu zapra-vo služi kao štand, a prekoputa njemu gospođa Nevenka nudi nam vjenčanicu za 30 kuna!

- To je haljina moje kćeri kad se udavala. Ima tu i robe mog pokojnog supruga. Cijelo odije-lo dajem za 50 kuna!

Vidjeli smo na Gagarinovom putu u kavezima papigice i ka-narince, koji se vjerojatno ile-galno uzgajaju i prodaju. Pro-laznici kažu da se tu ponekad mogu kupiti čak i žive kokoši i zečevi. I sve to na javnoj povr-šini, na ulici! Nešto malo dalje ispred bivše Name na trešnje-vačkom placu mogu se kupiti stara izdanja raznih stripova i romana.

Za Jakuševec morate platiti placovinu, pa tramvajsku i autobusnu kartu, a konkuren cija je prejaka - kaže prodavač s Gagarinova puta

729. lipnja 2010.zagreb.hr događaji

Second hand dućani niču kao gljive poslije kiše

Vrlo vrijedni antikviteti na tržnici na Britancu

Trebalo bi odrediti jedno mjesto za sve ulične prodavače

U posljednje vrijeme zbog sve slabije pla-težne moći građana u Zagrebu kao glji-ve poslije kiše niču i takozvane second hand trgovine. Iako je to u svijetu uobi-čajen način kupnje i prodaje, kod nas je gotovo novina, premda u tim dućanima ima kvalitetne, a jeftine robe, na primjer u Ilici, Tratinskoj, Frankopanskoj...

Veliki sajam antikviteta u Zagrebu već go-dinama postoji na Iličkom placu. Ponuda je zaista bogata i vrlo raznolika. Oni ko-ji se dobro razumiju u antikvitete na tom sajmu mogu naći vrlo skupocjenu i vrijed-nu robu po povoljnim cijenama. Kolekci-onari tvrde da u Zagreb na taj sajam do-laze i ljudi iz okolnih zemalja.

Da bi se ulični prodavači u Zagrebu maknu-li s gradskih ulica i trgova, bila bi potrebna zajednička akcija grupe ljudi koji bi pokre-nuli zahtjev za to posredstvom vijeća grad-skih četvrti. U tom zahtjevu trebali bi tražiti jed-no mjesto za taj svoj način prodaje na otvorenom.

Vjenčanica se na ulici nudi za 30 kn

Za Jakuševec morate platiti placovinu, pa tramvajsku i autobusnu kartu, a konkuren cija je prejaka - kaže prodavač s Gagarinova puta Trgovina robom na Gagarinovu putu u blizini trešnjevačkog placa

ZGBH

R/Si

niša

KoS

ić

Zakon ih tjera, prodavači se vraćaju!

Osim na Gagarinovu putu, pro-daja na ulici uzima sve više maha i drugdje u gradu. Situacija slič-na onoj na Trešnjevci je i u Utri-ni. Tamo se uz tržnicu na putu do tramvajske stanice nižu redo-vi ilegalnih prodavača. Ima ih i u novozagrebačkim pothodni-cima te u Folnegovićevu nase-lju, na okretištima tramvaja Bo-rongaj i Črnomerec. Sve je više i tzv. pokretnih prodavača, koji na ruke objese sve što imaju za prodaju, a najviše ih se može na-ći oko Glavnog kolodvora. Kad se tržnice zatvore, često ilegalni prodavači dolaze i na njih.- Izvan ploha Tržnica grada Za-greba mi nemamo pravno upo-rište tjerati te prodavače - govori nam pomoćnik direktora Tržnice

Zagreb Miro Pupić Bakrač. - Da se tako izrazim, plac nije katedra-la i u radno vrijeme nađu se tu i ilegali prodavači. Naša ih zašti-tarska služba tjera, ali znate kakvi su ljudi. Mi ih otjeramo, a oni se za nekoliko minuta vrate. Što se tiče plohe izvan tržnica, na ulici i nogostupima, iako su u našoj blizini, mi smo tu nemoćni - go-vori Bakrač. Slične probleme s ilegalnim trgovcima ima i komunalna služba.- Komunalni redari u suradnji s policijom nastoje ukloniti ilegal-ne prodavače s ulica. Znamo već mjesta na kojima se zadržavaju pa šaljemo ophodnje. Ispiše se prekršajni nalog, ali sud najče-šće oslobodi te ljude jer to su uglavnom građani slabijeg imo-vinskog statusa, pa se vrate na “posao” - govore nam komunal-ci. - Na Gagarinov put slali smo i veterinarsku inspekciju. Oduzi-mali smo im i robu, napunili cije-li kamion i odveli na smetlište, ali oni se opet pojavljuju. Znate, to je nezahvalan posao jer radi se o sirotinji. Ima građana koji nas bodre i kažu: Samo tako, otjeraj-te ih, nagrđuju Zagreb. No, ima i onih koji nas psuju i govore da pustimo sirotinju na miru. Iz udruge Prijatelji životinja po-ručuju da je trgovina životinjama na Gagarinovu putu nelegalna. No, oni se zalažu za zabranu pro-daje životinja općenito, jer legal-no povlači ilegalno, kaže pred-sjednik udruge Luka Oman.

8 29. lipnja 2010.zagreb.hrgradom, gradom

Naredba se ne odnosi na konje i jahanje

Uzgajati kokoši možete i u centru Washingtona

Izgubljenoj životinji pružiti zaštitu i skrb

Krave, konje i svinje držati u čvrstim objektima

Gradska Naredba ne odnosi se na držanje životinja u gra-du radi sporta i rekreacije te u zdravstvene svrhe, na primjer kada je riječ o jahanju. Tu se pazi na druge propise u vete-rinarstvu, osobito kad se radi o dobrobiti životinja.

U glavni američki grad dose-lila se Amanda Cundiff i stala uzgajati kokoši blizu Kongre-sa. Za sada je to moguće na 15 metara od susjeda. No, spre-ma se propis da udaljenost bude 30 metara pa bi joj su-sjedi mogli zabraniti taj hobi.

Ako netko nađe izgubljenu životinju, dužan je obavijesti-ti Zoološki vrt, koji osigurava skupljanje, prijevoz i smještaj napuštenih i izgubljenih živo-tinja. Nalaznik takve životinje dužan joj je dotad pružiti od-govarajuću skrb.

Prema gradskoj Naredbi, doma-će životinje, krave, konje i svinje, treba držati u čvrstim objektima, sa suhim izgnojavanjem, a pot-puno isključiti tekuće izgnojava-nje (gnojnica i gnojovka). Gno-jišta moraju biti od betona i natkrivena.

Kokoši da, ali ne bliže od 15 metara susjedne zgrade ili kuće

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Kad kokoš postane susjed Životinje moraju biti udaljene najmanje 15 metara od susjedne zgrade ili kuće i najmanje 200 metara od škole, vrtića, zdravstvenih ustanova i vodocrpilišta

- Još mi samo fali da me u pet ujutro budi pijetao! - pojadala se susjeda jednog starog „farme-ra“ što u Remetama drži kokoši, a povremeno i zečeve.

Dvorište mu je nalik na seo-sko imanje, uz kokošinjac je i bogat vrt, a u njemu i domaći gnoj… Da stvar bude paradok-salna, ta je seoska „idila“ tik uz urbane vile iz kojih mladi po-slovni ljudi svako jutro u krava-tama idu u ured. Srećom, nema pijetla da ih budi prije zore. De-da farmer ipak ima obzira i zna kako sa susjedima, pa ih redo-vito opskrbljuje svježim doma-ćim jajima.

No, kad se gospođa iz dru-ge ulice javi s viješću o nesno-snom smradu jer joj susjedi hrane svinje, onda je vrag od-nio šalu! U tim slučajevima oba-vještava se sanitarna inspekci-ja, a ako hoćete provjeriti gdje se i kako u Zagrebu mogu dr-žati domaće životinje, odgovor ćete naći u Gradskom uredu za poljoprivredu.

Postoje granice područja gdje životinje imaju pristup, ali po strogim uvjetima. Ondje gdje se mogu držati životinje one

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

moraju biti udaljene najmanje 15 metara od susjedne zgrade ili kuće i najmanje 200 metara od škole, vrtića, zdravstvenih usta-nova i vodocrpilišta. Ako se pak netko amaterski želi baviti sto-čarstvom u užem centru, mo-že samo privremeno imati do 15 komada peradi, ali bez pijev-ca, i to ako ima samostalnu ku-ću s dvorištem, a životinje tako-đer moraju biti propisno udalje-ne od susjeda.

Zona domaćih životinja

Držanje domaćih životinja do-pušta se na sjevernom grad-skom području koje je izvan linije od raskrižja Zelene ma-gistrale, ulicom Perjavica, Ku-stošijanskom do Kvaternikove u Mikulićima, ulicom Bijenik sje-verno do ulice Lukšići, dalje Še-stinskom do Mlinova, Gračan-skom sjeverno do Remetskoga

kamenjaka, ulicom Remete do Česmičkog, Bukovačkom do Gornjeg Bukovca, pa do Sveto-šimunske i Oporovečke. Na ju-gu je granica Slavonskom ave-nijom do Radničke ceste, pa do Velikogoričke, Držićevom pre-ma jugu do Sarajevske, a njome prema jugu do Hrelićke i Ulice SR Njemačke do Remetinca...

929. lipnja 2010.zagreb.hr gradom, gradom

U gradu su samo neotrovnice

Osobe koje na području Zagre-ba ugrize otrovnica (najčešće poskok) trebaju se što prije ja-viti u Kliniku za infektivne bole-sti “Fran Mihaljević”, tzv. zaraznu bolnicu. Nikako se ne smije sam sebi davati zmijski antiserum! To je poseban medicinski pripravak i jedini je pravi lijek protiv po-sljedica djelovanja otrova. On se

može dati samo ubrizgavanjem iglom u tijelo, a to može učini-ti samo liječnik. Osim toga, neki ljudi mogu biti alergični na nje-ga, jer se taj pripravak proizvodi iz krvi konja. Ako se takvim lju-dima antiserum ubrizga, u njih se za nekoliko minuta javljaju teški simptomi (stezanje u prsi-ma i otežano disanje, gušenje,

oticanje, nagli pad tlaka, itd.) ko-ji mogu biti smrtonosni ako se odmah ne suzbiju. Stoga zmij-ski antiserum (tzv. zmijski pro-tuotrov) može davati isključivo liječnik u medicinskoj ustanovi! Inače, zmijski antiserum koji pro-izvodi Imunološki zavod iz Za-greba među najboljim je takvim pripravcima u svijetu.

Riđovka - ako vas ugrize otrovnica, morate se što prije javiti u Kliniku za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”

Uplašenim Zagrepčanima stručnjaci predlažu da zmije ne ubijaju, nego da ih samo zaobiđu

Ovogodišnje dugo razdoblje lo-šeg vremena jedan je od razloga zbog kojih su sunčani dani izma-mili zmije na sunčanje i u potra-gu za hranom. Često se zavlače u aute da se ugriju na toploj povr-šini motora, a tama ispod haube podsjeća ih na prirodno skrivali-šte. No, građane hvata panika na-kon bliskih susreta sa zmijama.

- Vrištala sam dok je susjedi ni-su zatukli, a onda smo posum-porili cijelu okućnicu - samo su neke od rečenica koje su nam napisali građani.

- Ne paničarite i ne radite na-gle pokrete. Ako vam je pri ru-ci mobitel ili fotoaparat, snimi-te zmiju, zaobiđite je i odaberite drugi put. Fotografiju pošaljite u ZOO Zagreb - gradsko sklo-nište za životinje u Dumovcu, gdje će ustanoviti o kojoj se vr-sti radi i preporučiti vam mje-re i postupke - odgovor je Grad-skog ureda za poljoprivredu na naš upit kako se ponašati u tim situacijama.

Zoran Tadić s Biološkog odje-la PMF-a tvrdi da je riječ o susre-tima s neotrovnicama, najčešće smukuljama, bjelicama, bjelouš-kama ili ribaricama. Doduše, na

Medvednici žive poskoci, ali je najmanje što poskok želi - sre-sti čovjeka! U Turopolju, dodaje, ima riđovki, ali uglavnom ne ži-ve blizu ljudi. Zmije su plašljive i izbjegavaju kontakt s njima.

- Zmije je najbolje zaobići ili pozvati veterinarsko-higijen-ski servis na 2441-363. Što se ti-če obrane od njih, preporučio bih ljudima da ne koriste nika-kve preparate za tjeranje zmija, jer su uglavnom neefikasni, a za-gađuju okoliš. Paljenje sumpo-ra tjera i zmije i ostale životinje, jer sumpor jako smrdi. Još je go-re paljenje autoguma - kaže Zo-ran Tadić.

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Zoran Tadić, ekspert za zmije i profesor na Biološkom odsjeku PMF-a, drži poskoka. Velika zbirka zmija otrovnica u podrumima je tog fakulteta

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Ranu nemojte ni rezati ni isisavati!

Bjelice i smukulje se brane ugri-zom, a bjelouške i ribarice ispušta-njem smrdljive tekućine iz analnih žlijezda. Otrovi naših otrovnica su hematotoksični, razaraju tkiva iiza-zivaju grušanje krvi. Prvi i glavni simptom otrovnog ugriza je jako oticanje koje se od mjesta ugriza širi dalje. Ako sumnjate da vas je ugrizla otrovnica, pričekajte neko-liko minuta da bi se vidjelo nasta-je li otok koji se širi. Ako nema na-glog oticanja, zmija najvjerojatnije nije ispustila otrov ili vas je ugri-zla neotrovna. Ako se javi oticanje, treba imobilizirati ugrizeni dio ti-jela i požuriti u najbližu medicin-sku ustanovu. Ugrizeni se dio tijela može i lagano zamotati u prvi za-voj. Ranu se ne smije ni rezati niti isisavati! Osobito se ne smije stav-ljati nikakav podvez da bi se spri-ječilo širenje otrova tijelom!

Zagrebački antiserum najbolji na svijetu

KatarinaImam imanje u Zagorju pa sam navikla na njih. Da je na-

đem u Zagrebu, stavila bih je u flašu i čekala da dođe po nju netko nadležan

LukaVolio bih doži-vjeti susret sa zmijom jer ih volim. Naroči-

to mi je želja vidjeti anakondu. Moj susret sa zmijom u Zagre-bu završio bi fotografiranjem

MateaNe bi me bi-lo strah da na-iđem na zmi-ju jer ih vo-

lim. Vjerojatno bih nazvala broj 112. Dok bih čekala njiho-vu intervenciju, uslikala bih je mobitelom

NikolinaSusret sa zmi-jom u gra-du mislim da je gotovo ne-

moguć. No, kad bi se dogo-dio, ne bih paničarila jer ih se ne plašim

JadrankaNe razlikujem otrovnice. Kad bih znala da ni-je otrovna, sli-

kala bih je i čuvala do dolaska zoologa

NikolaZmije! Užas! Ukočio bih se od straha i ne-

mam pojma što bih napravio. Sudbina bi odradila svoje

Anketa

10 29. lipnja 2010.zagreb.hrgradom, gradom

Gdje odsjesti na Sljemenu?

Oživljavanje Medvedgrada

Hotel Tomislavov dom je na 1006 metara nadmorske visi-ne. Sedmodnevni polupansi-on u dvokrevetnoj sobi stoji 260 kuna po osobi na dan. Ci-jena uključuje besplatno ko-rištenje bazena i dvorane za fitness. Dopušten je i boravak kućnih ljubimaca za 70 kuna. Snježna kraljica nudi apartma-ne na bazi polupansiona već od 385 kuna na dan. U cijenu je uključeno korištenje whirl-poola i sprava za rekreaciju te bazena u Tomislavovu domu.

Javna ustanova Park prirode Medvednica od 1. lipnja preu-zela je upravljanje Medvedgra-dom, a time vjerojatno i spo-menikom Oltar domovine. Za početak trebala bi se obnoviti kula na gradu koji datira iz 13. stoljeća. U podnožju, u nepo-srednoj blizini Kraljičina zden-ca, sagradila bi se autobusna stanica. U starom gradu otvo-rili bi se restoran i suvenirni-ca, a uvest će se tzv. kustosi koji će ljudima moći ispričati priču o Medvedgradu. Posta-vit će se i putokazi kroz Med-vednicu, a organizirat će se niz prigodnih programa kao što su viteške igre.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Na Sljemenu sve više DalmatinacaVećina anketiranih rekla je kako ne bi imala ništa protiv da godišnji odmor provede u planini umjesto na moru

Svaki dan moj je suprug na Slje-menu - govori Anica Klasić iz Gračana. - Ja ga pratim do pod-nožja, do pilane Bliznec, a on na-stavlja dalje sam. Pa to vam je zbog krvne slike. Suprug je bio nešto bolestan i liječnici su mu preporučili da se što više zadrža-va na što većoj nadmorskoj visi-ni. I sada mu je krv 4,6 - govori

Anica. - Kad suprug dođe na Slje-me, ode na misu, malo prošeta i popije sok u planinarskom do-mu. Ja najčešće u proljeće tražim šumske jagode ili gljive, a ujesen kestenje. More nas uopće ne za-nima, zbog zdravlja ovdje nam je na Sljemenu bolje!

U šetnji sljemenskim staza-ma sreli smo i profesora Daga Strpića.

- Čak dvaput tjedno dola-zim na Medvednicu, a godišnji

odmor već godinama provo-dim na Kupi. Moji prijatelji, na primjer, znaju za godišnji odsje-sti nekoliko dana u PD Runoli-stu. Primijetio sam da se struk-tura ljudi koji posjećuju Med-vednicu promijenila. Nekad su na Sljeme uglavnom išli plani-nari, i to vremešniji ljudi. Danas možete na Bikčevićevoj stazi su-sresti i mlađu generaciju. Zani-mljivo je da ima i sve više Dalma-tinaca - govori prof. Strpić.

No, šteta je što je nebrigom gradskih vlasti nekadašnja bol-nica Brestovac potpuno devasti-rana. Zagreb bi više trebao nje-govati lječilišni turizam, i to baš na Sljemenu.

- Biciklom svaki dan idem na Sljeme, no nije to čudno je ba-vim se profesionalno bicikliz-mom. Član sam Biciklističkog gradskog kluba Tuškanac i bio sam lani drugi u kategoriji do 23 godine na kup-natjecanju - go-vori Milo Pilski. - Ne bih imao ni-šta protiv da nekoliko dana za ljetne praznike provedem na Sljemenu, no volio bih otići i na more.

Rudnik, špilja, 110 km biciklističkih staza i sedam planinarskih domova razlozi su odlaska na Sljeme

Okrepa na potoku Bliznecu prije uspona na Sljeme

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

1129. lipnja 2010.zagreb.hr gradom, gradom

Na Sljemenu sve više Dalmatinaca

U knjigu - 107 zagrebačkih priča Najslušanije radijske priče o povijesti Zagreba, koje se sva-kodnevno emitiraju na Radio Sljemenu, odsad su dostupne i u knjizi. Novinar i urednik Živ-ko Prodanović u “107 zagre-bačkih priča” pretočio je od-govore na brojna pitanja o na-šem gradu. (dkb)

Čovječe, ne ljuti se i graničar na Ribnjaku U sklopu Park in Zagreb festi-vala, 10. srpnja od 12 do 20 sa-ti u parku Ribnjak organizi-ra se turnir u igri “Čovječe, ne

ljuti se” za starije od 18, a 3. srpnja organizira se turnir u gra-ničaru za starije od 18 godina. Prva tri tima u obje igre oče-kuju nagrade. Prijave na turni-re su besplatne, a primaju se na 099/6739-888 ili sretna.lubeni-ca@gmail.com (tk)

U Maksimiru plesno- -likovne radionice Centar za kulturu Maksi-mir tijekom ljeta održa-va plesno-likovne radionice za djecu od 7 do 12 godina. Prva počinje 28. lipnja i traje do 2. srpnja. Od 5. do 9. srpnja je druga, a zadnja traje od 12. do 16. srpnja. Sve radionice održa-vat će se od 10 do 12.30 i be-splatne su. (kb)

100. obljetnica polijetanja prvog hrvatskog aviona Tehnički muzej poziva na izložbu “Na krilima veli-kog leptira Neptis lucilla”. Tom će se izložbom,koja tra-je od 23. lipnja do 31. listopa-da, obilježavati stota godiš-njica polijetanja prvoga hr-vatskog aviona konstruktora inženjera Slavoljuba Penkale. Na izložbi će sudjelovati i Hrvat-ski filatelistički savez s temom Slavoljub Penkala u filateliji. (tk)

U fokusu

GK Žar ptica s višestruko nagrađivanom predstavom “Čudesni svijet brojeva” 30. lipnja sudjeluje na međunarodnom festiva-lu Children - Theatre - Future u Ulan Batoru u Mongoliji. Na fe-stivalu će nastupiti kazališta za djecu i mlade iz cijelog svije-ta, a Žar ptica je jedino kazalište iz ovog dijela Europe. (tk)

Žar ptica u zemlji Džingis-kana

Više od milijun posjetitelja godišnje!

Park prirode Medvednica godiš-nje posjeti, prema posljednjim pokazateljima, milijun i devet tisućaposjetitelja - govori nam ravna-teljica JU PP Medvednica Nives Farkaš Topolnik. - Najviše ih je vikendom, a u tjednu prevla-davaju organizi-rane grupe. Pre-ma anketama, uglavnom dolaze obitelji ili prijate-lji zbog rekreacije u prirodi, ručka u nekom od plani-narskih domova. U posljednje vri-jeme sve više lju-di dolazi u po-sjet atrakcijama koje je uredila Javna ustanova

Medvednica, a to su špilja Ve-ternica i rudnik Zrinski. Od 1. lip-nja u turističkoj ponudi je i Med-vedgrad! Zimi je najčešći razlog dolaska skijanje ili posjet Snjež-noj kraljici - dodaje ravnateljica Farkaš Topolnik.Da bi obogatila turističku ponu-

du Medvednice, Javna ustanova obilježila je 110 kilometara bi-ciklističkih sta-za i tiskala nji-hovu kartu, ali je na zahtjev bi-ciklista korigi-rala neke trase. Ovih dana u po-nudi je i nova izletnička karta parka s novim granicama.

Na ljetovanje 1065 djeceJučer je iz Zagreba u Među-narodni centar mladih u Lu-šu, u Brodarici kraj Šibenika, krenula na organizirano ljeto-vanje prva skupina djece hr-vatskih branitelja iz Domo-vinskog rata. Gradski ured za zdravstvo i branitelje na or-ganizirano ljetovanje ove će godine poslati 1065 djece. Ju-čer je putem Šibenika krenu-la prva skupina, njih 115, a do 16. kolovoza svakog će po-nedjeljka kretati nove grupe.

Kao i svake godine, djeci su na polasku ugodan odmor zaže-ljeli gradonačelnik Milan Ban-dić i njegovi najbliži suradni-ci. Osnovnoškolce u Luši čeka-ju sedmodnevni puni pansion te stručno-pedagoški nadzor uz više edukacijskih, kulturnih i sportskih aktivnosti. U cilju edukacije za pravovremenu zaštitu od sunca tvrtka Beier-sdorf svakom će djetetu do-nirati proizvode za zaštitu od sunca nivea sun.

12 događaji 29. lipnja 2010.zagreb.hr

16 mladih autora

ZeKaeM u Njemačkoj

“Godišnja doba”

U sklopu ovogodišnjeg Salona mladih galerija Stančić do 3. srpnja pred-stavlja izložbu radova 16 mladih autora. Cilj je pro-movirati i afirmirati mla-de i kvalitetne umjetnike te hrvatsku suvremenu umjetnost. Radovi se mo-gu razgledati radnim da-nom od 11 do 19 sati, te subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

Zagrebačko kazalište mladih svoju uspješnu sezonu ovih dana završava gostovanjem na festivalu Nove europske drame u Wiesbadenu, s više-struko nagrađivanom predsta-vom “Zagrebački pentagram”. Na najznačajnijem svjetskom festivalu ZeKaeM gostuje dru-gi put. (tk)

U galeriji Sunce od 1. srpnja do 6. rujna možete pogleda-ti tradicionalnu ljetnu skupnu izložbu članova Hrvatskog li-kovnog društva pod nazivom “Godišnja doba”. Zanimljivo je pogledati kako su svoje vi-đenje godišnjih doba člano-vi prenijeli na slike, a to mo-žete učiniti radnim danom od 10 do 15 sati. Subotom, nedje-ljom i blagdanom galerija ne radi. Ulaz je slobodan. (tk)

Naš je folklor na ponos i dikuU Hrvatskoj postoji oko 750 kulturno-umjetničkih društava s oko 80.000 članova

Često su gotovo cijela sela angažirana u rad nekog amaterskog društva

Nošnju i instrumente naslijedili od predaka

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Rubače, lajbeki i škrlaki dijelovi su narodne nošnje koje eventu-alno možemo vidjeti u muzeju, kulturno-umjetničkim društvi-ma ili na nekoj od smotri folklo-ra. Najdosljedniji promicatelji i čuvari tradicijske kulturne bašti-ne u nas su amaterski ansambli folklora, glazbe i plesa. Prema

neslužbenim podacima, u Hrvat-skoj postoji oko 750 KUD-ova s oko 80.000 članova. Najviše čla-nova imaju KUD-ovi iz grada Zagreba i Zagrebačke županije (oko 100), a najmanje iz Požeš-ko-slavonske županije.

Amaterska društva u Zagrebu često djeluju u prostorima cen-tara za kulturu, društvenim i va-trogasnim domovima, mjesnim samoupravama i sl. Zanimljivo je

Teško dolaze do novca i opremeU amaterskim KUD-ovima za-jedno djeluju roditelji i djeca, a često imaju problema s finan-ciranjem i nabavom opreme, jer izvaninstitucionalna kultu-ra malo dobiva iz proračuna. Do novca se dolazi članarinom, donatorstvom, sponzorstvom i sl. Do narodnih nošnji ili in-strumenata dolazi se na različi-te načine - članovi KUD-ovima ustupaju nošnju ili instrumen-te, a članice šivaju prema starim fotografijama.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

13događaji29. lipnja 2010.zagreb.hr

Organizatori pozivaju građane u petak 23. srp-nja u 21 sat na Gradec, gdje ih očekuje odabra-ni program domaćih i stranih izvođača koji su na listi zaštićene baštine. U srijedu 21. srpnja u 19 sati u Etnografskom mu-zeju otvara se izložba fo-tografija i pokladnih ma-ski u suradnji s Kanizsai Dorottya Muzeumom iz Mohača.Naš je folklor na ponos i diku

da su te amaterske skupine ak-tivnije u ruralnim dijelovima gra-da kao što su četvrti Podsljeme, Sesvete i Novi Zagreb. Dio ak-tivnih članova-izvođača u uku-pnom broju članova udruga je oko 69,7 posto, pomažući čla-novi čine 28,9 posto, a plaće-no osoblje 1,4 posto. KUD-ovi su najčešće ponos svoga kraja, a često su gotovo cijela sela an-gažirana u rad nekog amater-skog društva.

Na Gradecu odabrani program

Moreška na Jelačićevu Trgu

Kulturna dobra na popisu UNESCO-aOd hrvatske jedinstvene kultur-ne baštine i dobara zasad su na popisu UNESCO-a dubrovač-ka Festa sv. Vlaha, dvoglasje ti-jesnih intervala Istre i Primorja, umijeće izrade drvenih dječjih igračaka iz Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod “kra-ljica/ljelja” iz Gorjana, procesija “Za križen” na otoku Hvaru, po-kladni ophod zvončara i tri origi-nalna načina izrade čipke s oto-ka Paga, Hvara te iz Lepoglave.

Proslava kulturne raznolikosti u svijetu

Ova je godina proglašena Me-đunarodnom godinom pribli-žavanja kultura. UN je proglasio UNESCO glavnom agencijom za proslavu te godine. Glavni je cilj proslave Međunarodne godine približavanja kultura proslava kulturne raznolikosti u svijetu, a u sklopu toga i Međunarodna smotra folklora u Zagrebu. Kako ističe stručna i umjetnička rav-nateljice Smotre Zorica Vitez, la-ni je Ministarstvo kulture sedam

nacionalnih kulturnih dobara nematerijalne baštine upisalo u svjetski registar. Time smo po-stali prva zemlja u Europi i tre-ća u svijetu, iza Koreje i Kine, po broju zaštićenih dobara. Inače, Hrvatski registar u ovome tre-nutku ima 77 upisanih fenome-na. Nematerijalna kulturna ba-ština ne predstavlja predmete ili građevine, nego su to umije-ća velike starosti koja su sačuva-na pa postoje i danas.

Predviđa se da će ove godine na Smo-tri nastupiti oko ti-suću izvođača. Naj-zastupljeniji bit će gosti iz Europe - Al-banije, Rumunjske i Mađarske. Sigurno će posebnu pozor-nost izazvati i Baski, govori umjetnička ravnateljica Smotre Zorica Vitez. Atraktivne i nesvakidašnje na-stupe pripremaju gosti iz Afrike, bit će tu sudionika i iz Irana te Bangladeša. Koliko će folkloraša iz Afrike doći, teško je reći jer oni ne djeluju organizirano poput nekog kulturno-umjetničkog društva. Zato ih je teško kon-taktirati, organizirati i dovesti u Hrvatsku. Sigurno će zanimanje izazvati i pokladni likovi - buše iz Mohača u južnoj Mađarskoj.

Oni su na svjetskom popisu za-štićene baštine, a to je baština Hrvata u Mađarskoj koju su pri-hvatili - i s njome se identificirali - i članovi zajednice drugih na-cionalnosti. Prema legendi, u 19. stoljeću buše su u Mohač doš-le nakon što je jedan Hrvat, Šo-kac, pozvao izbjegle stanovnike Mohača da se maskiraju u straš-ne maske buša i tako napadnu i prestraše Turke koji su im za-posjeli grad.

Očekuje se oko tisuću izvođača

Smotra folklora od 21. do 25. srpnja

Ovogodišnja, 44. po re-du Međunarodna smo-tra folklora održat će se od 21. do 25. srpnja. Osim folklornih običa-ja, plesova, napjeva, noš-nji i drugih kulturnih zna-menitosti, na Smotri će se i ove godine održa-ti niz popratnih priredbi. Na programu će biti niz izložbi, koncerata pučkog crkvenog pjevanja, etno glazbe, pa sve do brojnih glazbenih i plesnih radio-nica. Cijelo vrijeme trajanja Smotre na glavnom zagre-bačkom trgu bit će organi-ziran i atraktivan Sajam tra-dicijskih obrta. Tema Smotre je prezentacija nematerijal-ne kulturne baštine pod za-štitom UNESCO-a.

U utorak 20. srpnja u 20 sati u Galeriji Josip Račić, Margaretska 3, otvara se izložba fotografija “Že-ne iz Dalmatinske zago-re” autorice Biljane Gau-rine. Zanimljivo će biti u četvrtak 22. srpnja u 20 sati na Trgu bana Jela-čića, gdje će Zagrepča-ni moći gledati izvedbu Moreške - KUD-a Moreš-ka s otoka Korčule. U su-botu 24. srpnja u 18 sati u Gornjogradskoj gimna-ziji na Katarininom trgu održat će se radionica “Gajde i dude”, pod vod-stvom Andora Vegha. U nedjelju u 19.30 u crkvi Sv. Katarine poslušajte koncert Glagoljaškog cr-kvenog pučkog pjevanja u izvedbi Župnog zbora Sali s Dugog otoka.

14 29. lipnja 2010.zagreb.hrZG info

U hotelima se prespava u prosjeku noć i polOd Željka Mandarića saznajemo da tijekom godine u hotele pristi-žu domaći i strani gosti u jedna-kom omjeru. Tijekom ljeta broj-ka se penje u korist stranaca, pa popunjavaju više od 80 posto kapaciteta. Budući da se radi o

gostima koji u hotelima samo prespavaju, oni prihode popunja-vaju iznajmljivanjem prostora za fitnes-centre, internet-caffee i sl. U prosjeku gosti u hotelima bo-rave 1,6 noći. Nešto bolji rezultat očekuje se u srpnju i kolovozu. Željko Mandarić

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Cijene u hotelima određuju s oftveriPravilo da je prazna soba najskuplja i da je dobro sniziti cijene da bi se kapaciteti popunili pokazalo se pogrešnim

Cijene noćenja u najelitnijim zagrebačkim hotelima mijenjaju se iz sata u sat

Cijene noćenja u najelitnijim za-grebačkim hotelima mijenjaju se iz sata u sat. Ne određuju ih še-fovi prodaje, marketinga i slično, nego najnoviji hotelijerski softve-ri koji prate mnoge parametre, od cijena na tržištu do popunje-nosti hotela i u svakom su trenut-ku spremni izbacitii optimalnu ci-jenu koju hotel može ponuditi. Ti programi su skupi, nekoliko dese-taka tisuća dolara, pa ih imaju sa-mo dva hotela u Zagrebu. Ostali se služe vlastitim procjenama.

Cijene noćenja i doručka za po-jedince uglavnom su definirane, a kad u hotel dođe veća grupa, nema pravila, cijena se dogova-ra na licu mjesta. Nema velikih

odstupanja u smislu snižavanja, jer nije dobro ponuditi cijenu za koju će se gost sumnjičavo upi-tati - što uopće možemo dobiti za taj iznos, je li sve u redu s tim hotelom?

Slično iskustvo imao je i Želj-ko Mandarić, šef prodaje u hote-lu Laguna.

- Snizio sam cijene, jer je to učinila i konkurencija. Došlo je do povećanja broja noćenja, ali smanjio se prihod tako da ni to nije dobro.

Ovih dana osjeća se lagani pad cijena u hotelima visoke katego-rije pa je logično da cijene sma-njuju i oni s manje zvjezdica. Na moru se razmišlja drukčije. Če-kaju početak kraja sezone i ak-cijama Last minute popunjava-ju kapacitete.

U kampovima najjeftinijeLjubitelji prirode najbolje će pro-ći. Smještaj u kampovima još je najjeftiniji. Dobro opremljen kamp, primje-rice u Poreču, nudi smještaj u mobilnoj kućici po cijeni od 50 eura za šest osoba. Mjesto za šator je pet eura po osobi i danu.

U Sheratonu je noćenje 90 eura, a u Palaceu 87

U Zagrebu i na Jadranu cijene su slične

U Vienna Marriottu za jednu noć 143 eura

U Remetincu je noćenje s doručkom 130 kuna

Noćenje je s doručkom u She-ratonu, s pet zvjezdica, 97,09 eura. U hotelima s četiri zvjez-dice Allegri i Internationa-lu je 80 eura, Palaceu 87 eu-ra i Astoriji 82 eura. Laguna, tri zvjezdice, noćenje i doručak nudi za 590 kuna.

Noćenje i doručak u dubro-vačkom hotelu Bellevue s pet zvjezdica su 765 kuna. Hotel Uvala (četiri) stotinjak je kuna jeftiniji. Marina u Crikvenici (četiri) noćenje i doručak nudi za 71,49 eura, a Varaždin u Sel-cu (dvije) za 30,99 eura.

U hotelu s četiri zvjezdice Ge-llert u Budimpešti noćenje i doručak su 137 eura (dvokre-vetna soba), u Astoriji u Beču 93 eura, u Palaisu 119,25 eu-ra. Najskuplji je hotel Vienna Marriott - 143 eura. Cijene su za jednokrevetne sobe.

Cijene hostela su niže. U Reme-tincu je noćenje s doručkom 130 kuna, u Petrinjskoj 103, u vi-šekrevetnim sobama. Hosteli u Beču stoje 16 do 19 eura za noć, na Jadranu od 13 (Makarska) do 25 eura u Puli. U Osijeku je cije-na hostela 13,76 eura.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

1529. lipnja 2010.zagreb.hr ZG info

Cijene u hotelima određuju s oftveri

Cijene noćenja u najelitnijim zagrebačkim hotelima mijenjaju se iz sata u sat

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Ima i iznajmljivanja na crnoOni koji žele malo više mira prenoćište traže u privatnim apartmanima ili sobama. Te ci-jene su različite, od 100 do 250 kuna za noć po sobi. Apartma-ni su nešto skuplji. U toj kate-goriji iznajmljivanje na crno je najprisutnije.

Nakon jakog olujnog nevre-mena praćenog tučom, žu-pan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je ele-mentarnu nepogodu za grad Veliku Goricu (Strmec Bukev-ski, Lazina Čička, Črnkovec, Ribnica, Staro Čiče, Novo Či-če, Vukovina, Kurilovec, Velika Gorica, Gradići i Donja Lomni-ca) i grad Jastrebarsko (Čeglje, Gornja Kupčina, Domagović, Cvetković, Desinec). Gradska i županijska povje-renstva obavit će procjenu šteta, koje se kreću od 30 do 100 posto.

Kineska tvrtka Kunlun potpi-sala je s austrijskim Segrom ugovor o 15-godišnjem na-jmu zgrade na Žitnjaku, gdje je dosad bio Bauhaus. Tamo će se na 16.700 kvadrata po-četkom rujna otvoriti trgo-vački veleprodajni centar sa 90 trgovina odjeće, obuće, kožne galanterije, pokućstva... U tom centru neće poslovati samo kineske, nego i domaće veleprodajne trgovine. U ure-đenje će se potrošiti milijun eura, a godišnji najam Kinezi će plaćati 15 milijuna kuna.

Na području Zagrebačke žu-panije počinje gradnja doma za starije i nemoćne osobe Oaza. Prvi je to dom visoke kategorije u Hrvatskoj koji će se graditi po europskim stan-dardima, nedaleko od izleti-šta Ključić brdo (V. Gorica), a nudi smještaj za 100 osoba.

Elementarna nepogoda

Kinezi na Žitnjaku

Dom za starije

Kao što smo već pisali, izrađuje se replika Penkalina zrakoplo-va, koja bi trebala poletjeti u kolovozu prigodom proslave 100. obljetnice zrakoplovstva u Hrvatskoj. U hangaru na Lučkom gra-ditelj Marijan Ivanček ima pune ruke posla, upravo montira ko-stur krila dug devet metara, a trup još čeka da se postave kota-či te da stigne i motor od 80 konjskih snaga. Veterani Aerokluba Zagreb okupili su se ovih dana na sportskom uzletištu Lučko da bi provjerili kako gradnja zrakoplova napreduje, a među njima je bio i umirovljeni general Antun Tus, koji je izrazio oduševljenje konstrukcijom Antona Cvjetkovića, najvećeg živućeg hrvatskog graditelja zrakoplova, koji je iskustvo stjecao u Americi. Replika zrakoplova Slavoljuba Penkale trebala bi moći poletjeti na visini od 3000 metara i zadržati se u zraku tri i pol sata. (jr)

Replika Penkalina zrakoplova dobro napreduje

16 29. lipnja 2010.zagreb.hrreportaža

Cecilija, Klaudija i Viktorija oku-pirale su štand gospođe Marije koja, kako kažu, ima najljepše i najvrednije šalice za kavu i tanju-re za kolačiće. Odmah su poku-povale gotovo sve što su vidjele, jer idući mjesec nekoliko njiho-vih prijateljica ima rođendan.

- Svaka će dobiti isto, po šali-cu i tanjur, da se ne ljute - rekla je Klaudija.

Otkriva da su svaki komplet platile po 100 kuna i da to ni-je puno za njemački porculan. Damir nas je mamio damskom kutijom u bronci iz 1850. godi-ne koju je nabavio na sličnom sajmu u Njemačkoj. To je nje-gov najstariji, a time i najvred-niji eksponat.

Malo dalje sami smo se zalije-pili za staru citru, instrument ko-ji je odisao davnim vremenima i nakratko nam se učinilo da ču-jemo njen zvuk pomiješan s gla-sovima kupaca. Na naše iznena-đenje, citru iz 1820. godine vla-snik Mile prodavao je za samo 100 eura.

Hrvoja znaju gotovo svi Za-grepčani. On na svakom sajmu ili bilo kojoj manifestaciji na Tr-gu bana Jelačića ili u Bogoviće-voj prodaje izvorni hrvatski na-kit. Naravno, radi se o replikama

izrađenima u špijateku - legu-ri kositra i bakra, uz srebrni ili zlatni premaz. Bilo je tu prste-nja, privjesaka, ogrlica, narukvi-ca itd. Svaki štand je imao svo-je kupce.

Jedni su gledali stara zrca-la, drugi razglednice, sitniji na-mještaj, nakit, stare gramofo-ne itd. Edo, Dragica i Marko na svoja dva štanda nudili su sve to. Moglo bi se reći da imaju sa-jam u malom. Marko nam je po-kazivao stare razglednice Beča, Graza i Lipika i iz 1848., 1895. i 1898. godine. Edo vrlo vrijednu zbirkom bosanskih kopči iz Žep-ča i ukrasa na pregačama koje su naša bake nazivale turskim para-ma. Radi se o sitnim, metalnim kružićima srebrne boje. Kopče datiraju iz 1834. godine. Tu su i posebno lijepe ikone od srebra iz 1839., zrcalo iz 1870. i još pu-no, puno toga. Dragica nam go-vori da je svake sezone nešto in, nešto što svi traže i kupuju. Ove godine se najviše kupuju zlatni predmeti.

Sajam na Britancu traje goto-vo cijelo desetljeće. Tu su svi za-dovoljni, a takva su mjesta rijet-ka. Jedan od prodavača kaže da najam štranda od 400 kuna ni-je preskup, a kupci kažu da ima umjetnina za svačiji džep. Pa, ako je tako, zašto nedjeljom ne otići na Britanac?

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

U teškim vremenima traži se zlatoBritanac nije samo mjesto gdje ćete kupiti stari predmet i njime popuniti kolekciju ili ukrasiti stan. Na sajmu na Britancu srest ćete se s prijateljima, popiti kavu, skratiti vrijeme do ručka, vidjeti nešto i biti viđen

Dragica i Marko na svoja dva štanda imaju sajam u malom

Edo ima vrlo vrijednu zbirku bosanskih kopči iz Žepča i ukrasa na pregačama

Hrvoja znaju gotovo svi Zagrepčani, on prodaje izvorni hrvatski nakit

Citru iz 1820. godine vlasnik Mile prodavao je za samo 100 eura

1729. lipnja 2010.zagreb.hr reportaža

Puno boja, špagica, gumbića i perlica i evo novih tenisica za ljeto. One koje su već izno-šene postajale su helikopteri, zrakoplovi, dalmatineri, pčeli-ce itd. Sve su to napravili učeni-ci nekoliko osnovnih škola ko-ji su svratili u Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta na dvodnevnu likovnu radionicu. Na kraju su dobili i domaću za-daću. Zamislite, dok traju škol-ski praznici!? I preko ljeta će, doma, oslikavati stare ili nove cipele i čuvati ih do 8. rujna, ka-da će sve cipele prohodati po stropu POUZ-a. Tada će biti iza-brane i najbolje, a autor će do-biti nagradu. Bit će tu i novinar-skih cipela, pa i cipela Zagreb.hr-a koju će di-zajnirati Vigor Vukotić.

- Htjeli smo da djeca stvaraju i tijekom ljeta, jer je to jednostav-no u njima. Ona su puna ideja i svaki slobodan trenutak zna-ju ispuniti ne-čim korisnim. Do otvorenja izložbe bit će

završen i naš slogan koji zasad glasi “Korak do...”. Dokle ili do čega, reći će djeca - kaže nam prof. Mirna Vukotić, voditeljica likovne radionice.

Tenisice-zrakoplov napra-vio je Tomislav iz OŠ Grigo-ra Viteza, a hoće li ih nositi ti-jekom ljeta još ne zna. Ana je svoje tenisice obojila svim bo-jama koje su bile pred njom i vrlo su efektno izgledale, po-sebno za plažu. Dorine su sli-čile na jednog od sto i jednog dalmatinera. Malo starije uče-nice optočile su svoje perlica-ma i tilom pa u njima mogu i na ples. Kažu da im je to veliko iskustvo i da ni same ne vjeru-ju kako obične cipele, tenisice ili japanke mogu postati mo-derne i atraktivne.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

U teškim vremenima traži se zlato

“Korak do...” naziv je likovne radionice održane u Centru za kulturu, a korak je to do velike izložbe u rujnu

Prodaja umjetnina je hobi

Većini prodavača prodaja umjetnina je hobi, dok samo rijetki od toga uspijeva-ju preživjeti. Nekoliko ih se požalilo da je prodaja pala, a ima i onih koji tvrde da recesiju nisu ni osjetili. Bilo kako bilo, ne misle odustati, jer tu su iz gušta. Na saj-mu umjetnina možete kupiti vrlo vrijed-ne stvari, ali one imaju svoju cijenu. Ako imate manje kuna u džepu, svejedno ne-ćete otići nezadovoljni. Ima starina neo-doljivog šarma, a ne koštaju puno. Ako se

znate cjenkati, proći ćete još bolje, a cjenkanje je gotovo obave-zno, dio sajmenog folklora.

Cipele-zrakoplovi, dalmatineri, pčelice...

Puno boja, špagica, gumbića i perlica i evo novih tenisica za ljeto

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Bruno je kupac koji nedjeljom ne propušta Britanac (gore)

Cecilija, Klaudija i Viktorija pokupovale su gotovo sve jer idući mjesec nekoliko njihovih prijateljica ima rođendan (lijevo)

Slik

ao: S

iniša

KOSI

Ć

Damir nas je mamio damskom kutijom u bronci iz 1850.

18 ZG info 29. lipnja 2010.zagreb.hr

Unuka i ja idemo u goste, pre-noćit ćemo u Zoološkom vrtu! Napokon ću ostvariti želju iz najranijeg djetinjstva. Doma-ćinima na dar nosimo kilu i pol srdela, Jana predlaže banane, ali i da od našeg labradora čva-knemo malo psećih granula...

U goste smo stigli oko sedam navečer. Taman da u vrtnom bir-cu šalabrcnemo kavu i kakao, dok čekamo da nam ispeku pizzu, koju nosimo u apartman na ka-tu upravne zgra-de. Apartman je prostran i ugo-dan, a pogled nije ni na more ni na jezero, nego na otvorenu nastambu prepasanu užetom po kojem se danonoćno šetuc-kaju majušni majmuni kapuci-ni. Neki od njih možda su stari-ji i od mene, žive i do 150 godi-na! Te živahne životinjice, koje nastambu dijele s nosatim ra-kunima, mjesečina nam je tak približila da smo furt mislili kak će neka od njih kroz prozor sko-knuti u apartman. Jana im je htjela dobaciti komadić pizze. No, sjetili smo se ravnateljice

ZOO-a Davorke Maljković i nje-ne zamolbe da životinjama ne dajemo hranu po svom izbo-ru, nego da će nas ujutro i tak probuditi nutricionistkinja Ja-sna Stošić, koja se brine o pre-hrani maksimirskih stanara.

Gđa Jasna nije imala potre-be budi-ti nas. Iako nije bilo la-ko zaspa-ti, probudi-li smo se u 5.45, malko od uzbu-đenja, a vi-še od gro-zomornog urlikanja morskih la-vova, čija je nastamba

ispred ulaza u upravnu zgradu s našim apartmanom. Oglasili su se i vukovi, koji zbilja zavijaju k’o vukovi! Cijukanje kapucina i rakuna bilo je podnošljivo.

Kad su nas novinari na pro-slavi 85. rođendana ZOO-a upi-tali jesu li nam životinje ome-tale san, potvrdno smo odgo-vorili, a moja Jana dometnula je kak je noćno glasanje mak-simirskih životinja mala beba naspram pilani i hrkanju nje-nog dede.

Zagrebačka plava

Dedina pila jača je i od urlika morskog lava!Ostvaril sam želju iz najranijeg djetinjstva. Za 85. rođendan Zoološkog vrta unuka Jana i ja prenoćili smo u maksimirskom zverinjaku

Hrvatski inovatori osvojili čak 21 odličje

Na najvećoj svjetskoj izložbi ino-vacija, INPEX-u u Pitsburghu, na-ši inovatori ponovno su zlatni. U konkurenciji 1800 izložaka iz SAD-a i 15 država iz cijelog svije-ta, 13 hrvatskih inovacija nagra-đeno je 21 odličjem. Budući da je ukupno dodijeljeno nešto vi-še od 300 odličja, jasno je o ka-kvom je uspjehu riječ.

Najuspješniji hrvatski izlagači bili su prof. dr. Vilko Žiljak i doc. dr. Klaudio Pap s infrareddesi-gnom. Oni su na INPEX-u pro-glašeni drugim najboljim izlaga-čem, a osvojili su zlatnu i bronča-nu medalju te novčanu nagradu od 3000 dolara. To je prva hrvat-ska novčana nagrada u 16 godi-na sudjelovanja na izložbi. Vje-koslav Majetić iz Dok-Inga za alat za bušenje u rudarstvu na-građen je posebnom nagradom za najbolju europsku inovaciju i zlatnim odličjem.

Izuzetan uspjeh postigli su i Mirjana Brlečić sa zlatnim i brončanim odličjem za serum oko očiju te Darko Dobošić za napravu za davanje kapljica u oči sa zlatnim odličjem i poseb-nom nagradom. Ksenija Kralj je za samostojeći mikser za pri-premu hrane na pari nagrađe-na zlatnim odličjem i posebnom nagradom tvrtke Ronco. Sjaj-ni su i uspjesi Ivana Vrsalovića s vjetroturbinom u kombiniranoj

sapnici te Radovana Marina s okomitim parkingom za bici-kle, koji su osvojili zlatna odlič-ja. Aleksandar Stošić je za pre-ventivno-korektivnu medicinsku podlogu dobio srebnu i bronča-nu medalju, a Marko Kravar za pomoćnu opremu za nautičare srebrnu medalju te posebno pri-znanje španjolskog izaslanstva. Značajni su i uspjesi Ante Kela-ve, super dječja bočica sa srebr-nom medaljom, te Dejane Babić sa zbirkom edukacijskih igara za proučavanje Biblije s bron-čanom medaljom. I ove godine u okviru hrvatskog prostora na-stupio je i jedan mladi inovator, Matija Jakšić sa zagrebačkog Ki-neziološkog fakulteta, postigav-ši sjajan uspjeh osvajanjem sre-brnog odličja za kompaktnu čet-kicu za zube.

Najveća vrijednost INPEX-a je neposredan susret inovatora i poslovnih ljudi, na kojem su hr-vatski izlagači privukli velik in-teres. Zanimljiv je bio i naš cr-tani fim “Profesor Baltazar”, čije su izumiteljske sposobnosti svi s veseljem popratili. Hrvatski na-stup na INPEX-u i ove su godine organizirali Hrvatski savez ino-vatora, Savez inovatora Zagre-ba, Savez inovatora Primorsko- -goranske županije te Hrvatska udruga inovatora poduzetnika, uz potporu Grada Zagreba, Hr-vatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva, ra-da i poduzetništva.

Hrvatski inovatori na primanju u Skupštini grada

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Zvonimir Milčec

“Neki od kapucina možda su stariji i od mene, kažu mi da žive i do 150 godina

Katarina Butković katarina.butkovic@mmreza.hr

19ZG info29. lipnja 2010.zagreb.hr

- Kad izgubite najboljeg prija-telja, ne možete samo tako na-ći novog najboljeg prijatelja. A meni se dogodio upravo taj ne-nadoknadiv gubitak - rekao je glumac Filip Šovagović, podrža-vajući javnozdravstveno-eduka-tivnu kampanju o prevenciji i ra-nom otkrivanju raka, pod nazi-vom Mrak kampanja.

Šovagović se odrekao hono-rara za snimanje TV-spota pod nazivom “Stolica glavu čuva”. Cilj je njegova prikazivanja po-taknuti građane da se odazovu

besplatnom testiranju i slanju uzorka stolice na analizu (tzv. skrining), da bi se otkrio even-tualni rak debelog crijeva. Taj rak u Hrvatskoj je druga po re-du zloćudna bolest. Prvi pregled svatko treba učiniti sa 50 godi-na, bez obzira na simptome, jer je rak debelog crijeva u 90 posto slučajeva izlječiv ako se otkrije na vrijeme. No, besplatno testi-ranje obavila je samo svaka peta osoba. Budući da je naša zemlja na visokom drugom mjestu po smrtnosti od svih vrsta karcino-ma, kampanja će obuhvatiti šest vrsta karcinoma: debelog crije-va, pluća, dojke, prostate, vrata

maternice i testisa. - Jedan je od razloga velikog

stupnja oboljenja nebriga za vla-stito zdravlje. Od malignih bole-sti u Europi najviše obolijevaju Slavonci i Mađari. Razloge tre-ba tražiti u lošoj i prekomjernoj konzumaciji hrane i pića te sla-bim fizičkim aktivnostima - ka-že Katarina Katavić, predsjedni-ca Udruge za novi dan.

Kampanjom će se nastojati podići svijest o važnosti redovi-tih pregleda, a u iduće tri godi-ne studenti Medicinskog fakul-teta posjetit će 80 tisuća uče-nika i provesti tzv. vršnjačku prezentaciju.

Želite li izbjeći oštećenja ko-že, sunčane mrlje, starenje i rak kože, izbjegavajte pretje-rano izlaganje suncu. Grad-ski ured za zdravstvo, Klinika za tumore i Zagrebačka liga borbe protiv raka pokrenu-li su javnozdravstvenu akci-ju pod nazivom “Djeluj sada”. Ugrožene skupine su radnici na otvorenom, stariji, djeca, trudnice i nepokretne osobe. Preventivni pregledi u Klinici za tumore u Ilici 197 traju do kraja godine.

Udruga za novi dan osnovana je s ciljem da pomogne obo-ljelima, obiteljima oboljelih, njihovim prijateljima i zdrav-stvenim radnicima kako bi do-bili točne informacije koje će biti razumljive, korisne, po-štene i pouzdane. Udruga će nastojati biti vodič onima koji nemaju koga pitati za savjet i podršku. Nedostatak liječnika onkologa i informacija sigurno povećavaju strah i stres obo-ljelih. Udruga skuplja sve po-trebne infomacije na jednom mjestu. Adresa udruge: Aleja pomoraca 7. Zagreb.

Udruga za novi dan

Sunčanju recite zbogom!

Rak debelog crijeva je izlječivU tijeku je javnozdravstveno-edukativna kampanja o ranom otkrivanju zloćudnih bolesti

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Djevojkama se objašnjava zbog čega treba ići na redovite preglede dojki

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Svaka kemoterapija je kao aperkat!

Maja, podrška dečku, 26 godina: Sve se dogodilo ne-očekivano. Vrijeme mlade-načke poletnosti i bezbriž-nosti narušio je život prepun straha i nemira.Nevenka, rak pluća, 45 go-dina: Kad mi je liječnik rekao da imam rak, zacrnilo mi se pred očima. On je i dalje ne-što govorio, ali ja ništa nisam razumijela.Vedran osteosarkom, 27 godina: Borba protiv raka je kao boks-meč. U ringu ste, oči u oči s protivnikom. Broj rundi varira, a svaka iduća kemoterapija desni je ili lije-vi aperkat. Ne odustajete ni-kad, do nokauta!

Strah i tajne zlostavljanih starijih osobaMeđunarodni dan prevenci-je zlostavljanja starijih oso-ba prigodnim je prezenta-cijama i predavanjima obi-lježen 15. lipnja i u Zagrebu. Organizator susreta pod nazivom “Naš svijet slobo-dan od zlostavljanja stari-jih osoba” bila je Udruga za zaštitu i promicanje pra-va ljudi treće životne dobi. Kao što smo već pisali i ka-ko je istaknula predsjednica

te Udruge Mira Čokić, osnov-ni smisao njihova postojanja je ljudima starije dobi pružiti informacije o njihovim pravi-ma s područja zdravstva, so-cijalnog i mirovinskog. Oni pak slabijeg imovnog sta-nja mogu dobiti i besplatne pravne savjete.Eminentni stručnjaci tom su prilikom održali predavanja. Mira Čo-kić predstavila je još jednom Udrugu i govorila o pravnom

aspektu nasilja nad stariji-ma, Daša Poredoš Lavor o zlostavljanju starijih osoba i životu obavijenom strahom i tajnom, Mirjana Dobrano-vić osvrnula se na invalidi-tet u toj dobi, a Jasminka Dlesk Božić održala je pre-zentaciju pod naslovom “Dodajmo život godinama”. Jasna Čurin naglasila je pak važnost obrazovanja starijih osoba. (dkb)

20 ZG info 29. lipnja 2010.zagreb.hr

Turopolje krcato drvenim barokom Smatra se da drvene crkvi-ce i kapele u okolici Zagreba predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva baro-kne arhitekture. Na područ-ju Sjeverne Hrvatske, osobi-to tamo gdje se rasprostire hrast lužnjak kao materijal za gradnju, ima oko 40 primjera-ka iz razdoblja od 17. do kra-ja 19. stoljeća. Drvene crkvice i kapelice možete razgledati u Velikoj Gorici, Velikoj Mlaki, Buševcu, Dvorancima, Lučel-nici, Gustelnici, Cvetković Br-du, Lukinić Brdu, Gradecu Po-kupskom, Auguštanovcu, Lije-vima i drugdje.

Od tradicionalne drvene ar-hitekture ipak je malo toga sa-čuvano. U Pleškom Polju (Ve-lika Gorica) nalazi se drvena kapela Ranjenog Isusa, sagra-đena 1896. godine na mjestu ranije barokne kapele. Vrijed-ne su drvene kurije Josipović i Jelačić u Kurilovcu, ali su u ru-ševnom stanju. Samo je djelo-mice očuvano nekoliko drve-nih kućica u Velikoj Gorici.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Drveni biser na PlesuKapeli u Pleškom polju, pokraj zagrebačkog aerodroma, osobita je karakteristika uporaba drvenih planjki i njihovo spajanje bez upotrebe čavala ili ljepila

Kad biste u svijetu imali prigo-du vidjeti barokna remek-dje-la, ne biste to nipošto propusti-li. Treba li vam onda pozivnica za drvene barokne znameni-tosti tik uz vaš grad? Mnoštvo je jedinstvenih drvenih kapeli-ca i plemićkih kurija oko Velike Gorice i po Turopolju, a kapela

Ranjenog Isusa u blizini zračne luke Pleso jedna je od atrakcija koje su nam pred nosom. Josip Ružman, župnik župe bl. Alojzi-ja Stepinca, koji skrbi o kapelici i u njoj povremeno služi mise, re-kao nam je:

- Velikogorička zaobilazni-ca koja prolazi uz kapelu ma-lo je prorijedila mise, ali o Sve-tom Marku tu obavljamo pro-cesije radi zaštite polja - govori

župnik Ružman, napominjući da turisti u obilasku turopoljske sta-re arhitekture katkad navrate i u tu kapelu.

Kapelu u Pleškom polju izra-dila je Rozalija Plepelić, udovica plemića Ladislava Plepelića 1758. godine, a na mjestu prvotne ba-rokne kapele 1896. podignuta je nova. Karakteristika joj je upora-ba drvenih planjki i njihovo spa-janje bez čavala ili ljepila.

Kapelica Ranjenog Isusa

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

21ZG info29. lipnja 2010.zagreb.hr

U Ščitarjevu zaronite u antiku

Plemenita općina turopoljska

Starorimsko naselje Andauto-nia, dakle rimski Zagreb, u se-lu Ščitarjevu, uvijek je dobro odredište za kulturno uzdiza-nje i doživljaj minulih vreme-na. Arheološki park otvoren je za javnost 1994. godine, a u ljetnim mjesecima povre-meno organizira manifestaci-je predstavljanja rimske kultu-re i načina života, s izložbom arheoloških iskopina.

Na starom velikogoričkom tr-gu je barokna vijećnica Pleme-nite općine turopoljske, po-znata i po imenu Turopoljski grad. Sagrađena je 1765. go-dine i u njoj je sad Muzej Tu-ropolja. Usput je zgodno po-sjetiti i staru jezgru Velike Go-rice, s nizom historicističkih kuća s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

AgroturizamU okolici Zagreba ima mnoštvo seoskih gospo-darstava. Neki su od njih Lijepo brdo Žumberak, Etno kuća pod Okićem, izletište Divlje vode, Re-pro-eko kod Jastrebar-skog, u Klinča Selu seosko domaćinstvo Pri Naceku, Seoski turizam Janković u Staroj Marči, a na zelin-skoj vinskoj cesti najpo-znatije je imanje Ljube-kov gaj…

Agroturizam u okoli-ci Zagreba sve je bogati-ji i raznovrsniji i ne svodi se samo na ugostiteljsku ponudu. Uz razne kultur-ne i tradicijske programe imate i zabavu, od razgle-danja okolice balonom do vožnje konjskom zapre-gom, možete i jahati, pje-šačiti šumom, razgleda-vati etno-zbirke. Gosti se gdjegdje mogu upozna-ti s domaćim životinjama te okušati u mužnji krava i koza. (jr)

Ako ste propustili jahanje u Pi-sarovini, poput onog u vesterni-ma, ako se niste povezli kočijom i okušali u lovu šarana na Kupi ili ste zaboravili uživati u Sve-toivanjskim danima u Sv. Ivanu Zelini - onda svakako odaberi-te ovog ljeta neko odredište u zagrebačkom prstenu. Već pr-ve srpanjske nedjelje svratite u Veliku Goricu, na manifestaciju na kojoj građani Velike Gorice i okolice odjeveni u tradicional-ne nošnje toga kraja upriličuju Turopoljsku šetnicu kroz grad, uz nastup mažoretkinja i prat-nju puhaćeg orkestra.

Na autentičnoj povijesnoj lo-kaciji, ispod drvene crkve Sv. Martina u Dugom Selu, 3. srp-nja okupljaju se vitezovi iz cijele središnje Europe.

Posebna je atrakcija noćna bitka pod zidinama stare crkve Sv. Martina iz 1209. godine. Ako ste pak za Jasku, ondje 1. srp-nja počinju Dani Vladka Mače-ka. Imate razloga otići i u Sa-mobor na blagdan Sv. Ane 26. srpnja, ili na međunarodni fe-stival folklora u Turopolju od 2. srpnja, a ni Vrbovec i njego-va ljetna pozornica nisu daleko. (jr)

Od kauboja do Svete Ane

Nezaboravno Turopolje - Stoljeća su istkala brojne običaje i priče, o plemeni-tašima, turopoljskoj svadbi, Jurjevu - govori direktorica Turističkog ureda u Velikoj Gorici Milada Mesarić. - Tu-ropolje je zahvaljujući ple-menitašima već od 13. sto-ljeća imalo administrativnu

neovisnost općine od Zagre-ba. U Velikoj Gorici i okoli-ci djeluje mnogo kultur-no-umjetničkih udruga ko-je njeguju kulturnu baštinu ovog kraja i zahvaljujući nji-ma dolazak u Turopolje je nezaboravan doživljaj – ka-že M. Mesarić.

22 tak imam te rad 29. lipnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309Jeste li znali?Trnje se kao gradsko se-lo spominje u 16. stolje-ću, a iz gradskog Urbara iz 1615. saznaje se da je u njemu živjelo 17 kmetova, na čijem je čelu bio nad-stojnik. Do sredine 19. sto-ljeća u Trnju nije bilo više od 200 stanovnika. Grad-nja željeznice 1862. i Glav-nog kolodvora 1892. do-veli su do naglog porasta stanovništva.

Spomenik banu Jelačiću desetljećima je čamio u podrumima Gliptoteke

Josipović u Kampusu Sveučilišni kampus na Bo-rongaju čeka širenje, a o njegovu novom prostor-nom planu te o budućim sadržajima upoznat je i hr-vatski predsjednik Ivo Jo-sipović, koji je u društvu predstavnika Sveučilišta u Zagrebu posjetio pavi-ljone u kampusu i susreo se sa studentima. Kada se upotpuni taj projekt, bit će to najveća zagrebačka in-vesticija u obrazovanju u posljednjih 150 godina. (jr)

Zagreb je lijep sam po sebi Pored svih nedaća Zagreb se dobro drži. Vesele me Ljeto na Štrosu, zagrebački parkovi i arhitektura. Rastužuje novi GUP koji će uništiti ljepotu starog Trnja

Djetinjstvo je proveo u Supilovoj, a onda su roditelji kupili kući u Menčetićevoj, gdje i danas živi - Vladimir Kočiš Zec

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Nekada davno brzo je trčao pa su mu dali nadimak Zec. I danas ga nosi, a ne žuri i ne trči nika-mo. Radi polako i tako mu naj-bolje ide. Upravo se vrti njegova najnovija singlica pod nazivom “Dobro ti jutro, ljubavi”, posve-ćena pokojnoj supruzi. Nismo mogli izbjeći razgovor o tome, ali je vidljivo da vrijeme još lije-či rane.

- Najviše me boli na obitelj-skim slavljima, gdje svi imaju nekoga - kaže naš sugovornik s

tugom u glasu. Vladimir Kočiš Zec ove je go-

dine proslavio 40 godina uspješ-nog rada. Počeo je davne 1970. u grupi Biseri, da bi nakon 26 go-dina došao u Nove fosile. Ratna 1991. puna preokreta donijela je promjene i njemu - otpočeo je samostalnu karijeru. Posljed-njih pet godina vozi na dva ko-losijeka, samostalno i sa starim Novim fosilima. S Fosilima je sni-mio 15 LP-a i 25 singlova, a sa-mostalno 10 kantautorskih sin-glova. Ekskluzivno nam otkriva da priprema i jedanaesti te da će Novi fosili nakon 20 godina

ovih dana objaviti novi singl “Ka-da Bog sve zbroji”.

A kada mi sve zbrojimo, pri-mjećujemo da smo se udalji-li od Zagreba, od priče po koju smo došli. Vladimir Kočiš rođe-ni je Zagrepčanin, a kaže da se rodio u Zajčevoj kao i polovica Zagrepčana. Djetinjstvo je pro-veo u Supilovoj, a onda su rodi-telji kupili kući u Menčetićevoj, gdje i danas živi. Obožava svo-je Trnje, a posebno je ponosan na to što je u tom dijelu grada sačuvan stari štih naselja. Pla-ši ga novi GUP koji tu dopušta gradnju višekatnica i ne može

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Prave se novi turistički kabrio-autobusi

Ovog ljeta u pogonu su dva turistička kabrio-autobusa, koja su lani puštena u po-gon, a u ZET-ovim radionica-ma preuređuju se još tri takva turistička vozila. Turistima su na raspolaganju dvije linije - Crvena, koja ide oko užeg sre-dišta, te Zelena, koja vodi do Jaruna, Bundeka i Maksimira. Autobusi imaju ugrađen i po-seban sustav pomoću kojega će strani posjetitelji turističko vođenje moći pratiti na osam jezika. (jr)

23tak imam te rad29. lipnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

Savski most i mjesto nekadašnjeg gradskog kupališta

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Kako se nekoć ljetovalo na SaviSezona kupanja u gradu po-čela je, Jarun i Bundek sve se više pune, a po svoj će prilici mnoštvu Zagrepčana njihove plaže cijelo ljeto biti zamjena za Jadran. No, stariji će se gra-đani sjećati kako je Zagreb ne-kad ljeti živio na Savi i kako je ta rijeka nekad više značila i bi-la puno korisnija nego sada. Legendarno kupalište u blizini Savskog mosta, s drvenim kabi-nama za presvlačenje i sunča-lištem, danas se vidi jedino na požutjelim fotografijama.

Kupalište je uređeno još prije prvoga svjetskog rata, 1912. go-dine, dok je gradonačelnik bio Janko Holj, ali kabine i sunčali-šte, moderni drveni grad, otvo-reni su nekoliko godina kasnije,

za gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. Kroničari bilježe: “Za-padno od kolnog mosta uređe-no je 1926. gradsko kupalište za 5000 posjetitelja. Izgrađeno je nekoliko stotina kabina, uređe-na su sunčališta i obala.” Zami-slite danas 5000 ljudi na tomu mjestu! Čak je u blizini bio i “ba-binjak”, kako su zvali sunčalište za žene - nudistice. Bila je orga-nizirana i spasilačka služba, tzv. Društvo savskih čuvara motrilo je na plivače i brinulo se o nji-hovoj sigurnosti.

A onda je 1964. stigla popla-va i kupalište je prepušteno zu-bu vremena. Još su dugo ostale kabine, a poneki nostalgičari tu i tamo bi navraćali pa se kupa-li i sunčali. (jr)

Na slobodnim gradskim trgovi-ma i perivojima od davnine su u Zagrebu podizani spomeni-ci i obilježja. U prvo doba bila su to raspela i kapelice; tako je na križanju Mlinarske i Jurjev-ske ulice bio veliki kameni križ, a danas je tu poprsje Vatrosla-va Lisinskog. Čak se i jedan trg zvao po kipu raspetoga Krista

- Kipni trg. Danas je to Ilirski trg podno Popova tornja.

Na Markovu trgu bio je kip Majke Božje čiji se temelji vi-de i danas, a to se mjesto spo-minje kao navodno mjesto pri-jestolja Matije Gupca, te da je ondje bio okrunjen i spaljen. U staroj Vlaškoj bio je spomenik kugi, ali je srušen 1878., a sada

je prekoputa spomenik pjesni-ku i književniku Augustu Šenoi. Uz veliku je svečanost otkriven spomenik pjesniku Petru Pre-radoviću 1895., i to prekopu-ta Umjetničkog paviljona, gdje ostaje sve do 1956., kad je pre-seljen na današnji Preradovi-ćev trg ili Cvjetni plac.

Premješteno je i poprsje knji-ževnika, gradskog vijećnika i va-trogasnog vojvode Gjure De-želića, koje je od 1962. bilo na

početku Prilaza, a nakon toga je postavljeno u Vrančićevu uli-cu kod Zvijezde jer je Deželić zbog istinskog hrvatstva bio nepoćudan tadašnjim vlastima i nije mu bilo mjesto u središtu grada. Danas je Deželićev spo-menik ponovno na početku Pri-laza koji nosi njegovo ime.

Spomenik banu Jelačiću ra-stavljen čamio je u podrumima Gliptoteke sve do uspostave hr-vatske neovisnosti...

Kipni trg je Ilirski trg

- Jedan sam od rijetkih koji je ostao u starom kvartu. Prijatelji su se iz ekonomskih razloga razišli po svijetu, trbuhom za kruhom. Dugo ih nisam vidio.- Čini se da ste bili jako vezani?- Da, bili smo pravi prijatelji. Prije je bilo drukčije. Bilo je roman-tičnije, sporije se živjelo i ljudi su bili okrenuti jedni drugima. Možda mladima odgovara današnji tempo, ne znam koliko ima-ju vremena jedni za druge, ali im govorim da je veliko bogatstvo imati barem jednog prijatelja.

Bogatstvo je imati prijatelja

vjerovati da će možda zauvi-jek nestati male obiteljske ku-će koje toliko voli. Pričao nam je o mladosti, o vječitim nadmeta-njima oko djevojaka između Ka-nala i Sigečice. Loše bi završio momak koji bi oteo najljepšu djevojku iz drugog kvarta. Ka-da bi se strasti stišale, ponovno bi se družili. Poslije su se prijate-lji rasuli po svijetu, a velika veći-na do danas se nije vratila.

Zec nerado ide u centar grada, jer je ogorčen na to što neki novi ljudi premalo cijene Zagreb.

- Najprije se bore da dođu u njega, a onda ga mrze i uništa-vaju, a Zagreb se ne zna poput Londona obraniti od takvih. Za-greb ponekad poklekne.

Ipak je netko kriv što Zagreb poklekne!?

- Kultura je u nadležnosti grad-skog ureda i on treba u rukama držati pečat grada koji je odu-vijek srednjoeuropski. Ne treba bježati od činjenice da smo pu-no lijepih stvari dobili od Austro--Ugarske, prije svega arhitektu-ru. Volio bih da sam na vlasti pa da zauvijek iskorijenim korum-piranost i bezglavost u svim se-gmentima života.

Pričajmo o lijepim stvarima, predlažemo Zecu.

- Lijepo je znati da se Zagreb, unatoč svemu, dobro drži. Li-jepo je otići na Strosmayerovo šetalište i vidjeti umjetnike ka-ko uveseljavaju ljude, prošetati parkovima, Jarunom. Ovaj grad je lijep sam po sebi, ali mu tre-ba ljubavi i, naravno, financijskih injekcija.

24 dnevni red 29. lipnja 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE: Radila sam godinu dana u jednom ministarstvu, a prije četi-ri mjeseca zaposlila sam se u privatnoj firmi na ne-određeno. Imam li pravo na godišnji odmor i koli-ko dana?

ODGOVOR: Ako niste imali prekid rada između ta dva radna odnosa duži od osam dana, imate pravo na godišnji te se na vas ne pri-mjenjuje zakonska odred-ba o obvezi neprekidnog rada od šest mjeseci. Za-kon propisuje najkraće tra-janje plaćenog godišnjeg odmora od četiri tjedna za svaku kalendarsku godi-nu. Međutim, vašim kolek-tivnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu može biti propisan i dulji godišnji odmor.

Godišnji odmor i Zakon o radu

U “Ruđeru” znaju kako mutira tumor

Prijavite se za volontiranje na broj 0800-400-005!

Časopis BMC Biology za znan-stveni rad o revoluciji u gene-tici tumorskih bolesti dr. sc. Tomislava Domazeta - Loše s “Ruđera” kaže da prvi put po-vezuje tumorsku biologiju, ge-nomiku i evolucijsku teoriju na-stanka višestaničnosti. (dkb)

Volonterski centar Zagreb zapo-čeo je sezonu održavanjem vo-lonterskih kampova, kojih će ove godine biti desetak. Zato pozi-va sve mlade koji su navršili 18 godina i zainteresirani su za ino-vativne oblike putovanja i istra-živanje, i svijeta oko sebe i vla-stitih stavova, vještina i moguć-nosti, da se jave na 3013-058 te na besplatni broj 0800-400-005 (radnim danom od 11 do 15) ili e-mail outgoing@vcz.hr.

Dvije godine: Strpite se maloVeć dvije godine plaćam komunalne naknade, a još nemam asfalt u ulici, kanalizaciju, a o uređenom okolišu ne usudim se ni sanjati

Posedarska u Svetoj Klari ulica je bez komunalne infrastrukture

Bolje da sam ilegalac! - ogor-čen je M. Milošević, stanovnik novozagrebačkog naselja Sve-ta Klara. - Prije dvije godine, pri izdavanju građevinske dozvole za obiteljsku kuću, uredno sam

platio sve komunalne naknade, ali do danas još nemam komu-nalnu infrastrukturu. Ne mo-ram vam reći da sam sve platio 170 tisuća kuna i još to otpla-ćujem kreditom na 10 godina, a Grad Zagreb nije u stanju as-faltirati ulicu, dovesti vodovod i kanalizaciju. O hortikulturnom

uređenju okoliša ne usudim se ni sanjati. Već nekoliko godina moja Posedarska ulica nema osnovne stvari za život čovje-ka u metropoli. Kako ste i sami pisali, mi smo naselje udalje-no samo kilometar od veleb-nog i nagrađivanog projekta Arene ili Velesajma, a živimo

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Denis Bajs, dipl.iur.

25dnevni red29. lipnja 2010.zagreb.hr

Ambasadori sreće posjetili ZagrebCoca-Colini ambasado-ri sreće stigli su u Hrvat-sku. Zagreb je 106. po-staja na kojoj će troje ambasadora istraživati što to ljude čini sretni-ma. U okviru posebne zbirke u muzeju World of Coca-Cola u Atlanti bit će izloženo 206 je-dinstvenih boca. Coca-Cola Hrvatska uručila im je bocu s crveno-bi-jelim kockicama, ukra-šenu tradicionalnom kravatom.

Građani spremni prijaviti traženje mita

Ivan Aralica: “Život nastanjen sjenama”

Tema motovunske ljetne ško-le unapređenja zdravlja bila je “Korupcija u zdravstvu”. Zaklju-čak je da je percepcija građana o korupciji u zdravstvu veća ne-go što pokazuju brojke. Anoni-mna anketa među 30.000 paci-jenata pokazala je da je samo u 40 slučajeva bilo traženja mita. O tome je govorio i predsjednik Ivo Josipović, istaknuvši kako je važno da su građani spremni pri-javiti svaki oblik korupcije. (dkb)

Ivan Aralica predstavio je svoj najopsežniji roman “Život nasta-njen sjenama”. Na 1000 strani-ca govori o danu uoči vojno-re-darstvene akcije Oluja, a radnja se proteže i na četiri dana nakon nje. Autor se boraveći u svojoj spaljenoj kući prisjeća svih koji su obilježili njegovo djetinjstvo i progovara o ključnim pitanji-ma 90-ih. Autobiografskim mo-tivima i memoarskom građom oblikuje obiteljsku sagu. (dkb)

Dvije godine: Strpite se maloPosedarska u Svetoj Klari ulica je bez komunalne infrastrukture

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

poput stanovnika drugog re-da. Moja ulica je ulica obitelj-skih kuća, nema tu mnogo sta-rog stanovništva i, osim mene, pouzdano znam da još nekoli-ko susjeda ima uredne papire: građevinsku i lokacijsku, te pla-ćaju sve komunalije, a Grad ni-šta ne čini po tom pitanju. Od-govorni stalno ponavljaju kao mantru: sutra ćemo, uskoro će-mo, samo se malo strpite! - pri-povijeda nam Milošević.

Baturić: Asfalt ove ili iduće godine, plin ...Predsjednik Vijeća Grad-ske četvrti Novi Zagreb - zapad Jadranko Baturić govori da će Posedarska ulica dobiti asfalt ove, a najkasnije iduće godine. Što se tiče plina, on je bio predviđen, ali radovi su odgođeni zbog manjka sredstava. No, radovi na plinofikaciji svakako će se nastaviti. Većina sta-novnika Posedarske ima septičke jame, a za grad-nju nove kanalizaciju po-trebno je izdvojiti znatna sredstva zbog gradnje prepumpne stanice.No, Gradska četvrt, go-vori Baturić ulaže znatne napore u gradnju vrtića i škola. Tako se ove godi-ne financira dokumen-tacija za gradnju dječjeg vrtića u Hrašću, a gradi se vrtić u Lučkom, rekao je Baturić.U proračunu za ovu go-dinu za male komunal-ne akcije planirano je 240 milijuna kuna, a od toga 70 milijuna ide zapravo za otplatu radova koji su završeni prošle godine.

Sportsko-edukativni kamp Me-do, za djecu od 4 do 14 godi-na, i ovog se ljeta održava u Do-mu sportova, Malešnici, Utrini i Samoboru, od 28. lipnja do 23. srpnja. U petodnevnim smjenama, od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati, možete ostaviti djecu da uz stručno vodstvo nauče rola-ti, plivati, igrati sportske igre s loptom... Informacije na 091/2529-023 ili www.kampmedo.com.hr. (tk)

Praznici u kampu Medo

26 29. lipnja 2010.zagreb.hrZG info

Glumci i slikari u Kazališnu i Tip-top

U Buldogu Z. Soldo i Tihana Zalepugin

U Tip-top i Kazališnu kavanu dolaze najveća imena našeg glumišta, pokoji književnik i slikar. Najčešće su tu Filip Šo-vagović, Špiro Guberina, Mu-stafa Nadarević, Ivica Vidović, Antun Mateš i drugi. Konobari u obje kavane kažu nam da nisu izbirljivi, nema-ju određeni stol za koji sjeda-ju niti određeno piće. Piju se kava, vino, viski. Glumci HNK najčešće svraćaju prije i posli-je predstava, a književnici i sli-kari navečer.

Buldog i Charlie najpoznatiji su među kafićima u koje svra-ćaju poznati. U Buldogu smo zatekli nogometaša Zvonimi-ra Soldu, a potom je pristigla i Tihana Harapin Zalepugin, s prijateljicom Dolores.- U Buldog dolazim od 1995. godine. Tu se sastajem s prija-teljima, a i kava mi je odlična - kaže Soldo.Tihana se tu osjeća ugodno i često navrati i sa suprugom Sašom.- Imam dobar pogled na sve što se događa uokolo i osje-ćam pozitivnu energiju.Osim u Buldog, često svrati i u obližnji Charlie.

Tko to pije kavu u mo me kafiću?Često ne znamo tko živi u stanu do nas, ali zato znamo u koji kafić dolaze Kranjčar, Šovagović, Guberina, Šimenc...

Nikad zaboravljeni Tin Ujević

Kava, pa kupovina

Veliki Tin Ujević svraćao je u mnoge zagrebačke kavane, ali najčešće u Kazališnu i Tip- -top. Danas na njihovim zidovi-ma vise njegove slike i podsje-ćaju na nezaboravnog boema i sanjara, stradalnika kasnih sati. Do danas se prepričava anegdo-ta o tome kako je Tin u svom po-znatom trošnom kaputu svratio

u jednu od kavana i zatražio ka-vu, a konobarica mu je otpovr-nula da ne poslužuje goste u pohabanom odijelu. Iduće ju-tro Tin je došao u najboljem iz-danju. Dala mu je kavu, a Tin ju je izlio u džep. Na njeno zapre-paštenje rekao je:

- To vam je tako kad poslužu-jete odijelo, a ne čovjeka.

Književnik Miro Gavran prvu ju-tarnju kavu s prijateljima ili su-prugom ispija na platou u Do-brom dolu, jer blizu stanuje.- Volim ovdje doći jer tu imam sve: kafiće, pekarnicu, dućane, cvjećarnicu, ljekarnu, fotogra-fa, kopiraonicu, a odnedavno i zalogajnicu.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Tinova slika u Tip-topu

Često ne znamo tko su nam su-sjedi, ali vrlo brzo saznamo tko se od poznatih osoba doselio u naš kvart. Priča se širi brzinom munje i odmah se sazna gdje tko pije kavu, što kupuje u obli-žnjem dućanu itd. Kada su se na Dobrom dolu otvorila dva kafića, starije su gospođe redovito kru-žile oko Zdenke Vučković i nje-zinog supruga Krešimira Obla-ka, da vide kako se Zdenkica dr-ži, što je obukla i kako je Oblak. Poslije toga studenti s obližnjeg Bogoslovnog fakulteta prilazili su stolu Mire Gavrana pitajući ga što piše ili eventualno za savjet kako dobro napisati esej.

Na Kozjak, kvart u blizini, pri-je nekoliko godina doselila se Severina.

Klinci su joj uporno zvonili tra-žeći autogram, a u najbližem ka-fiću susjedi su odgovarali na pi-tanja novinara žutog tiska kako im se sviđa nova susjeda, što pi-je, što kupuje u Konzumu. Trgov-ci su pričali da svako jutro kupi mortadelu s maslinama pa je tih mjeseci prodaja tog artikla na-glo porasla.

Osim u Buldog, Charlie, Kaza-lišnu kavanu i Tip-top, oni želj-ni poznatih počeli su svraćati i u Dalmatinku u Heinzelovoj, da vi-de Cicu Kranjčara, Mlinarića, Ži-daka, Lokina, a nešto dalje u Pa-prici u Bužanovoj i gradonačel-nika Bandića. (kb) U Gradskoj kavani kavicu piju zajedno i poz nati i nepoznati

U Charlieju je prijepodnevnu kavu s prijateljima ispijao i naš po-znati vaterpolist Dubravko Šimenc. - Od malih nogu tata me vodio u ovaj kafić. On je već postao tra-dicija Zagreba, vjerojatno zato što je u samom srcu grada. Išao sam u Charlieje u Milanu i Rimu, ali naš je najbolji, s najboljom kavom. Osim kave, ponekad je dobra i cedevita.

Dubravko Šimenc redovit gost u Charlieju

2729. lipnja 2010.zagreb.hr ZG info

Tko to pije kavu u mo me kafiću?

Jedni vole fotografe, drugima su nevažni

Štite privatnostZnaju sve navike

Pitali smo poznate osobe vole li kad ih nepoznati ljudi vuku za rukav, slikaju, traže autograme ili neprestano odmjeravaju dok piju kavu i slično. Književnicima i slikarima to je nevažno, dok pjevači i glumci to najčešće že-le. Ima izuzetaka, posebno me-đu starijim glumcima.

U Gradsku kavanu također svra-ćaju poznati, što nije čudno, jer u blizini je Dolac, gdje svrate nakon prve kave i pročitanih novina.

Konobari nam nisu dopustili da ih bilo što pitamo, jer im, ka-žu, tako čuvaju privatnost. A ta-mo u uglu kavu je pila Zdenka Kovačiček.

U Dalmatinki na uglu Heinze-love i Banjavčićeve svraćaju mnoge poznate osobe, poseb-no sportaši, novinari i pjevači. Zatekli smo Tomislava Židaka i Marka Mlinarića. Obojica ka-žu da se tu ugodno osjećaju zbog ljubaznog osoblja koje zna sve njihove želje i navike.

Tihana Harapin s prijateljicom Dolores

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

U Gradskoj kavani kavicu piju zajedno i poz nati i nepoznati

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Gornjogradska likovna kolonija na Strossu

Po uzoru na Pariz i njegov Mon-tmartre, članovi HDLU-a, likov-ni umjetnici i stručnjaci s po-dručja likovnih umjetnosti, te Turistička zajednica grada Za-greba organiziraju likovne ra-dionice za građanstvo na Stro-ssmayerovu šetalištu, svakim danom od ponedjeljka do ne-djelje, sve do 15. srpnja (od 10 do 13 te od 17 do 21 sati). Za građanstvo besplatno će na Gornjem gradu umjet-nici održavati otvorene

radionice za odrasle te interak-tivne likovne radionice za djecu. Likovne radionice sadržavat će pet područja likovnog rada, ko-ja će se ponavljati prema tjed-nim rasporedima, a glavna te-ma je Zagreb. Ponedjeljkom se oslikavaju kravate, utorkom su radionice glinamola, srijedom oslikavanje tekstila, četvrtkom likovne kolonije, petkom karto-grafski kolaž, a subotom i ne-djeljom održavaju se radionice za djecu. (sk)

Do 30. lipnja u Glazbenom pa-viljonu na Zrinjevcu Zagrepča-nima i njihovim gostima ma-čevaoci, mažoretkinje, Puhački orkestar Rozga, Plesni zbor Za-grepčanke i dečki i drugi pred-stavit će iznimno zanimljiv pro-gram. Moći ćete uživati u ple-snim, glazbenim i scenskim priredbama, u starogradskim šlagerima, koračnicama te omiljenim plesnim melodija-ma, valcerima i polkama.Idejni začetnik projekta i auto-rica programa je modna krea-torica i vlasnica Art boutiqua Galerija Boja Vladina Dajčić, a Gradski ured za kulturu prepo-znao je originalnost ideje i že-lju da park Zrinjevac ponovno postane zagrebačka promena-da te mjesto sastajanja, druže-nja i uživanja.Ulaz na sva događanja je

slobodan, a donacije i prihod od prodaje slika Zvonka Oz-meca, keramike Andree Bassi te šešira i ostalih modnih deta-lja Vladine Dajčić idu u huma-nitarne svrhe, za pomoć Hrvat-skoj udruzi za Alzheimerovu bolest, Hrvatskom društvu za palijativnu medicinu i Hrvat-skoj udruzi prijatelja hospicija.

Ljetne večeri na Zrinjevcu

28 kultura i zabava 29. lipnja 2010.zagreb.hr

Počinje 25. Histrionsko ljeto na OpatoviniHistrionsko ljeto na Opatovini svečano će biti otvoreno 3. srp-nja koncertom “Moj Zagreb, tak imam te rad”, a sudjeluju Arsen Dedić, Zlatko Vitez, Adam Kon-čić, Vid Balog, Sanja Marin, Bran-ko Bulić Bula, Zvonimir Presečki i Band Histrion. Na jubilarnom 25.

Histrionskom ljetu od 6. do 25. srpnja možete pogledati predsta-vu u režiji Georgija Para “Mislibo-lesnik iliti Hipokondrijakuš”, a od 28. srpnja do 5. rujna na Opato-vini igra predstava “Lovački rog”. Predstave su svaki dan osim po-nedjeljkom, od 21 sat.

Scena Amadeo uskoro otvara vrataScena Amadeo već godinama je jedina zagrebačka ljetna polivalentna scena čiji program traje tijekom srpnja, kolovoza i rujna, a i ovog ljeta uživat ćete u zanimljivom glazbenom, kazališnom i filmskom programu u izboru Programskog odbora Scene

Kazališno-glazbena scena Ama-deo ovog ljeta otvara vrata 12. srpnja izložbom “Izabela Šimu-nović: Otisci duše”, hommage-om prerano preminuloj članici Programskog i poslovnog od-bora Scene Amadeo, akadem-skoj slikarici i grafičarki Izabe-li Šimunović. Jedina zagrebač-ka polivalentna scena koja traje tijekom srpnja, kolovoza i rujna ovog ljeta se vraća u atrij Hrvat-skoga prirodoslovnog muzeja, u prostor koji je arhitekturom i akustikom sjajan okvir za kaza-lišne predstave i koncerte.

U prosjeku se izvede pe-desetak kazališnih predsta-va, koncerata i filmova, uz

sudjelovanje više od dvjesto renomiranih hrvatskih i inoze-mnih umjetnika. Ovog ljeta u glazbenom dijelu bit će kon-certi klasične glazbe, jazz kon-certi te koncerti etno i popular-ne glazbe. Glazbeni dio otva-ra Lado, a slijede mariacchi Los Caballeros, Cinkuši i dr.

Kazališni program donosi pre-mijerne i reprizne komorne ka-zališne i baletne predstave, mo-nodrame te stand-up teatar. Pr-va predstava bit će “Roda ili kako sam došao na svijet”, zatim pre-mijera baleta “Pokret”, pa “Sta-nje nacije” i mnoge druge. U filmskom dijelu prikazat će se program pulskog festivala. Pro-grami počinju u 21 sat. Ulaznica je 50 kuna, za studente i umirov-ljenike 40.

Prvi festival Louder Than Life

Pjesme koje će vam dotaknuti srce

Rock’n’roll večer uz Dyse i Dipslip

Koncert četiriju vrhunskih rock bendova

U Močvari će se 4. srpnja odr-žati prvi festival Louder Than Life, a headliner će biti kultni američki bend Yawning Man u orginalnoj postavi. Uz pionire “desert rock” zvuka nastupit će i nekoliko domaćih pobor-nika takve glazbe.

U povodu predstavljanja afrič-ke kulture, 10. srpnja u Purge-raj iz Ugande dolazi Mauri-ce Kirya s bendom, a izvodi mwooyo, mješavinu soul, afro i R&B zvukova. Popularni Ma-urice pjesmom želi dotaknuti srca, ojačati ih i izliječiti.

U Medici je 1. srpnja vrijeme za rock’n’roll i skakanje po sta-klu, uz math noise duo iz Nje-mačke, Dyse, koji ljubitelje rock’n’rolla neće ostaviti rav-nodušnima. Nastupit će i Dip-slip, četveročlani instrumen-talni sastav iz Zagreba.

Močvara 11. kolovoza dovodi če-tiri vrhunska rock benda - Con-verge, Kylesu, Gazu i Kvelertak. Converge je prije gotovo 12 go-dina prvi put nastupio u Zagre-bu, a u samom je vrhu američke rock scene. Karte su u prodaji po 100 i 120 kuna.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

U predstavi “Medvjed, šala za jednog glumca i jazz kvartet” nastupaju Zijah A. Sokolović i ljubljanski jazz kvartet Lolita

29kultura i zabava29. lipnja 2010.zagreb.hr

“3 u 1 iliti Superžene u akciji”Teatar na Trešnjevci i kazali-šte Don Hihot pozivaju vas 30. lipnja na premijeru predstave “3 u 1 iliti Superžene u akci-ji”. Predstava je spoj tri krat-ka skeča: “Pilić i Spiderman”, “Ja, zavodnik” i “Ludi kauboj”, a osnovna nit vodilja je žena u obitelji.

Leonard Cohen ipak dolazi u ZagrebOdgođeni koncert Leonarda Cohena održat će se u Areni 25. srpnja.

Dobitnik Grammyja za životno djelo, kanadski pjevač i kantau-tor zbog ozljede leđa odgodio je europsku turneju, a Zagreb je ušao u10 gradova koji će ipak ugostiti tu legendu.

Spektakularna Lady Gaga dolazi u ArenuJedna od najinovativnijih izvo-đačica današnjice, Lady Gaga, u sklopu turneje “The Monster Ball tour” nastupit će 5. stude-nog u Areni. U skladu s krea-tivnim duhom Lady Gage, fa-novima će osigurati spektakl kakav još nisu vidjeli.

Preporuke

Priča o životu i svemu što je slijedilo nakon njega donosi nam posljedice zločina i dojmljivu obno-vu obiteljskih veza iz neo-bične perspektive - s one strane života. Susie je ubi-jena u dobi od 14 godina. Nakon smrti nastavlja pa-ziti na svoju obitelj...

Treći nastavak Su-mrak sage: Pomrči-na stiže u kina 1. srpnja. Bellinoj i Edwardovoj ve-zi prijeti zla vampirica ko-ja želi osvetu. Bella će mo-rati birati između svoje istinske ljubavi Edwarda i prijateljstva s Jacobom, ali i između smrtnosti i besmrtnosti...

Priča o jed-noj od naj-kontrover-znijih indij-skih carica - ženi čija je briljantnost i

odlučnost trijumfirala nad brojnim preprekama i čija je ljubav oblikovala smjer mogulskog carstva...

Ljupke kosti

Sumrak saga: Pomrčina

Dvadeseta supruga

DVD

FILM

InDu SunDareSan

Zagrebačke ljetne večeriU Atriju Galerije Klovićevi dvori te na Sceni Gradec Zagrebač-ke ljetne večeri od 2. do 29. srpnja predstavljaju sjajne do-maće i svjetske glazbenike. Uz uobičajene koncerte klasične

glazbe, nude i tradicijsku, jazz, blues i world music. U okviru Ljeta održavaju se i 1. festival operete i mjuzikla, s dvije pro-dukcije mađarskih kazališnih i operetnih kuća, te 44. Među-narodna smotra folklora.

Ljetne noći Teatra Exit Ljetne noći Teatra Exit na otvorenoj sceni Muze-ja za umjetnost i obrt mo-žete vidjeti od 1. do 30. srp-nja. Otvorit će ih predsta-va “Kako misliš mene nema?” U slučaju kiše predstave će se održati u predvorju Muze-ja ili u Teatru EXIT. Ulaznica je 60 kuna.

Ljetni Pešča Campus KC Peščenica od 28. lipnja or-ganizira besplatne radionice za djecu. Radnim danom od 9.30 do 14.30 sati djeca nižih razreda osnovne škole mogu sudjelovati u Campusu - likov-nim, dramskim i plesno-sport-skim radionicama. Za dob od 11 do 14 godina organizirana je radionica “U trendu”, u kojoj će se bojenjem, prekrajanjem i ukrašavanjem mijenjati odjev-ni predmeti.

U Muzeju za suvremenu umjetnost do 15. kolovoza možete vi-djeti izložbu “Jagoda Buić: Retrospektiva”. Izloženo je više od 200 prepoznatljivih radova iz cjelokupnog opusa te umjetni-ce svjetskog glasa, među kojima i 26 reprezentativnih tapi-serija, većinom posuđenih iz uglednih inozemnih kulturnih ustanova.

Retrospektivna izložba Jagode Buić

Auto

r slik

e

Scena Amadeo uskoro otvara vrataScena Amadeo već godinama je jedina zagrebačka ljetna polivalentna scena čiji program traje tijekom srpnja, kolovoza i rujna, a i ovog ljeta uživat ćete u zanimljivom glazbenom, kazališnom i filmskom programu u izboru Programskog odbora Scene

U predstavi “Medvjed, šala za jednog glumca i jazz kvartet” nastupaju Zijah A. Sokolović i ljubljanski jazz kvartet Lolita

u fokusu

30 vodič 29. lipnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI - Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091

4581-019- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068

ili 091 4581 069- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec,

Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodič29. lipnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENABOOGALOO CLUB

Srijeda, 30. 6.Megadeth (USA) + Prospect (Slo) Ponedjeljak 5.-10. 7. Metal Camp Festival - Tolmin, Slovenija Nedjelja 11. 7. Manowar - Tolmin, Slovenija

AMADEOPonedjeljak, 12. 7.21.00 Izložba: Izabela Šimunović - Otisci dušeUtorak, 13. 7.21.00 Ladarice, vokalni solisti i orkestar ansambla Lado

KSET

Subota, 10. 7.22.00 Plesaonica JabbatonUtorak, 13. 7.20.00 Health + Brujači

MOČVARAČetvrtak, 1. 7.20.30 Pechakucha night Zagreb vol. 6

PURGERAJ

Srijeda, 30. 6.22.00 Shazalakazoo (BG) Četvrtak, 1. 7.22.00 DJ Mikey WalshPetak, 2. 7.22.00 Ivan HrvatskaSubota, 3. 7.22.00 Postolar TripperUtorak, 6. 7.22.00 D ElvisSrijeda, 7. 7.22.00 Demode Četvrtak, 8. 7.22.00 Luft / TMO livePetak, 9. 7.22.00 Sin Sospechas (Venezuela)Subota, 10. 7.22.00 Maurice Kirya Experience (Uganda)

THE MOVIE PUBSrijeda, 30. 6.21.00 Stand up comedy show

Utorak, 6. 7.21.00 Stand up comedy showSrijeda, 7. 7.21.00 Stand up comedy showUtorak, 13. 7.21.00 Stand up comedy show

AKC MEDIKA

Srijeda, 30. 6.21.00 Boom Boom Kid (Argentina)Četvrtak, 1. 7.Dyse (DE) + Dipslip (HR)Petak, 2. 7.PistoleroNedjelja, 4. 7.20.00 Tartuffe (Bjelovarsko kazalište)Petak, 9. 7.22.00 Zagreb Dubstep Gathering

SIRUPČetvrtak, 1. 7. Maraton kratkog filmaPetak, 2. 7. Electric Avenue: Chew The Fat w/Punk Rolla Rea Yesh DMT SennoSubota, 3. 7. Wildfamily / Igor Vincent Andlar livePetak, 9. 7. Rave w/ Qwerty Funk Guru LaboshSubota, 10. 7. Sexy Grooves / Ivan Komlinović, Nick Milly, Ivica Petak

PARK RIBNJAK

Srijeda, 30. 6.Open Air festival

Četvrtak, 1. 7.Open Air festivalPetak, 2. 7.Open Air festivalSubota, 3. 7.Open Air festivalNedjelja, 4. 7. Open Air festivalPonedjeljak, 5. 7.Open Air festivalUtorak, 6. 7.Open Air festivalSrijeda, 7. 7.Open Air festivalČetvrtak, 8. 7.Open Air festivalPetak, 9. 7. Open Air festivalSubota, 10. 7.Open Air festivalNedjelja, 11. 7.Open Air festival

KONCERTIVATROSLAV LISINSKI

Subota, 3. 7.20.00 (VD) Prima Ars Fest 2010. - Tko su najbolje hrvatske pjevačice?

KATEDRALA

Četvrtak, 8. 7.20.00 Orgulje zagrebačke katedrale

2010.

KLOVIĆEVI DVORIPetak, 2. 7.21.00 I solisti Veneti (Italija)Ponedjeljak, 5. 7.21.00 Dialogos

SCENA GRADECNedjelja, 4. 7.

21.00 Kazalište operete i mjuzikla iz BudimpešteUtorak, 6. 7.21.00 Kaliopi, vokal, Makedonija / Edin Karamazov, lutnjaPetak, 9. 7.21.00 1. festival operete i mjuzikla - Narodno kazalište iz Miškolca

KAZALIŠTAHNK

Srijeda, 30. 6.19.30 (B) KoreolabosPetak, 2. 7.10.00-22.00 (B) Međunarodno natjecanje baletnih plesačaSubota, 3. 7.19.30 (B) Gala koncert nagrađenih baletnih plesača

KOMEDIJA

Četvrtak, 8. 7.21.30 (gostovanje u Mariboru) S ljubavlju, JanisPetak, 9. 7. 21.30 (gostovanje u Opatiji) Jalta, Jalta

HISTRIONSKI DOM - OPATOVINA Subota, 3. 7.21.00 Svečano otvaranje Ljeta na Opatovini - koncert „Moj Zagreb, tak imam te rad“Utorak, 6. 7. - 13. 7.21.00 Mislibolesnik iliti hipokondrjakuš

TEATAR EXIT Ljetne noći u MUOČetvrtak, 1. 7. 21.00 Kako misliš mene nema!?Petak, 2. 7. 21.00 BalonSubota, 3. 7. 21.00 CABAres CABAres

Četvrtak, 8. 7.21.00 Balon Petak, 9. 7.21.00 Zapadni kolodvorSubota, 10. 7.21.00 Zapadni kolodvor

TEATAR &TD

Srijeda, 30. 6.20.00 D. Herjaček: In camera

TREŠNJAPetak, 2. 7.20.00 Zuzana

TNT TEATARSrijeda, 30. 6.20.00 3 u 1 iliti Superžene u akciji

KAZALIŠTE MERLIN

Srijeda, 30. 6. 20.00 Za hljebom, za oblacima (CZKIO Susedgrad)

MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTISrijeda, 30. 6.Eurokaz

Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGMZa nakladnika:Bože ČovićProdukcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/5005-405

redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hrPredsjednica Uprave:Branka PanićOglasi i promocija:Diana Mikloš 01/555-13-52, 01/555-13-51, diana.miklos@mmreza.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko KarapandžaIzvršni urednik: Nikola ŽivčićGrafički prijelom i priprema: Matija BenkeTehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Katarina Butković, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Ivan Klarić, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Saša Zinaja, Tina Žagar, Dunja LendićSuradnici:Ivan Jozić, Andreja Petrić, Goran Ivanović

Natjecanje plesačaU organizaciji Hrvat-ske glazbene mlade-ži, 2. i 3. srpnja u HNK-u će se održati među-narodno natjecanje baletnih plesača “Mia Čorak Slavenska”. Na toj bijenalnoj priredbi sudjelo-vat će 30-ak plesa-ča iz oko 10 zemalja. Plesači će se 2. srpnja natjecati u tri kategori-je, a dan kasnije najbo-lji među njima nastupit će na Gala koncertu. (tk)

32 zadnja stranica 29. lipnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Lipanj, unatoč kojekakvim mišljenjima, završava kao topliji od prosjeka, vjero-jatno čak i “vrlo topao”, s dvaput više vrućih dana nego je uobičajeno. O naj-toplijem danu ovoga lip-nja i uopće, 12. 6., već je pisano, a 21. 6. ove godine na postaji Maksimir izmje-rena je pak najniža najvi-ša temperatura za taj dan u godini, samo 15,7°C. Na Griču je isti dan bilo 16°C, a manje samo 1956.

28. 6. - 4. 7. TOPLIJE

Stabilnije nego prošli tje-dan, iako ne i posve stabil-no, te svakako toplije. Svi će dani biti barem vrlo to-pli, s najvišom temperatu-rom višom od 25°C, a po-neki i vrući, iznad 30°C.

5.-11. 7. VRUĆE

U ovome ćemo tjednu vjerojatno imati i vrlo vrućih dana, uz najvišu temperaturu zraka i višu od 35°C. Pritom se pone-ki ljetni pljusak, možda čak i oluja, ne smiju po-sve isključiti.

Piše: Zoran Vakula

Ban, Japanci, touareg, Tomislavac, BliznecNa Trgu se od sunca najlakše zaštiti hladovinom pokraj bana Jela-čića. Ima se gdje i sjesti i stati, ali se ima što i vidjeti... Zagreb je ja-panskim turistima sve privlačniji, a nekolicina ih se nedavno našla i ispred Gradske kavane na promociji novog touarega. Na njoj ni-je manjkalo visokih uzvanika, ali ni zabavljača ni zabave! Golubo-vi na Tomislavcu ne mogu ostati gladni, uvijek se nađe netko s hra-nom. Ipak, kome trebaju debeli hlad, mir i tišina, najlakše će ih naći podno Sljemena, u zelenilu i uz slapove potoka Blizneca. Gurmani će tu dočekati i jela sa žara i jela ispod peke...

Snimio: Siniša Kosić