Zagreb, 15. studenoga 2017. Broj 472 · - Ne možemo prihvatiti da se po modelu privatizacije dijela mirovinskog sustava, čijih se pet posto doprinosa hrvatskih radnika iz javnog

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. studenoga 2017. • Broj 472

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Jesenska škola SSSH: Nastavak rada na razvoju novih oblika sindikalnog organiziranja i djelovanjaStr. 4. - 5.

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Jesenska škola SSSH: Nastavak rada na razvoju novih oblika sindikalnog organiziranja i djelovanja

Jesenska škola SSSH: Nastavak rada na razvoju novih oblika sindikalnog organiziranja i djelovanja

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Radna skupina završila je rad neusu-glašenim Prijedlogom zakona o zdravstvenoj zaštiti (Prijedlog) koji

ide na javno savjetovanje. Prijepor između sindikalnih središnjica i svih ostalih nastao je u odnosu na predviđenu privatizaciju kojom će liječnici primarne zdravstvene zaštite, medicinske sestre/tehničari, prima-lje, fizioterapeuti i dentalni tehničari, obav-ljati privatnu praksu, uz odobrenje za rad ministra ako posjeduju potrebnu stručnu spremu, poslovnu sposobnost i nisu kažnja-vani. Dakle, ministar kaže: „Primarna zdravstvena zaštita privatizirat će se.“

No, nedavno je KoHOM1 poslao priopćenje kojim kaže kako Prijedlog neće dovesti do privatizacije primarne zaštite, te kako je vrijeme da se otvoreno kaže zašto su sindikati, uz ravnatelje i župane, najgor-ljiviji protivnici novog Prijedloga - zbog vlastitih interesa, zbog kojih silno žele zamagliti stvarne probleme hrvatskoga zdravstva koje će urediti novi Zakon.

Stoga su temeljna pitanja: koji su stvarni problemi hrvatskoga zdravstva, hoće li ih privatizacija riješiti, te tko će doista profitirati privatizacijom?

Hrvatski javni sustav sveobuhvatne i solidarne zdravstvene zaštite svojih oko 80 posto prihoda ima od obveznog zdravstvenog osiguranja. Primarna zaštita obuhvaća praćenje i unaprjeđenje zdrav-lja stanovnika i predlaganje mjera zaštite, sprječavanje i otkrivanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju, preventivnu zaštitu poseb-nih skupina, te hitnu medicinsku zaštitu i palijativnu skrb. Naglasak je, dakle, na preventivi i dostupnosti.

Prema EHCI indeksu (usporedba kvalitete zdravstvene zaštite iz perspektive korisnika) koji procjenjuje zdravstvene sustave prema šest kategorija: poštivanje prava i informiranost pacijenta, dostu-pnost, ishodi liječenja, raspon usluga, prevencija i lijekovi, Hrvatska je najlošija upravo u prevenciji.

Europska i WHO-a2 istraživanja pokazuju kako je Hrvatska prema očekiva-

1 Koordinacija hrvatske obiteljske medicine2 Svjetska zdravstvena organizacija

nom trajanju života i smrtnosti dojenčadi, najčešćim pokazateljima stanja zdravlja, te dostupnosti i uspješnosti sustava, na samom začelju europskih zemalja. Poka-zuju i kako je ženama, osobama nižeg obrazovanja i primanja, nezaposlenima, te osobama u ruralnom području, zdrav-stvena zaštita manje dostupna od onih s višim obrazovanjem i višim primanjima, što potvrđuje kako su nejednakosti u zdravlju posljedica nejednakih životnih mogućnosti. Javni zdravstveni sustav značajno smanjuje ovu društvenu nejedna-kost i jača dostupnost. Podsjećam kako je svjetski poznati i prihvaćeni model preven-tivne medicine kroz mrežu domova zdrav-lja razvio upravo naš dr. Andrija Štampar, posebice primjenjiv za siromašnije zemlje, te za javne zdravstvene sustave.

Dobro je sjetiti se i britanskog isku-stva kada je M. Thatcher privatizirajući sve, privatizirala i zdravstvo ali ga je uskoro morala nacionalizirati zbog kata-strofalnih posljedica. Privatnike, naime, zanima profit a ne dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite svih stanovnika.

No, što je ministar doista najavio u prosincu 2016.: „ZZZ-om ćemo 2017. definirati i koncesiju ... tako da se ne uruši sustav, treba omogućiti ljudima koncesiju, ali poštujući prvenstveno interese pacije-nata.“ Shodno tome, nikakva privatizacija nije planirana Nacionalnim programom reformi za 2017., nikakvo istraživanje nije provedeno, nikakva analiza nije izrađena... samo su nečiji parcijalni interesi prevladali, a to zasigurno nisu bili interesi sindikata!

Zaključno, za bolju prevenciju i dostupnost zdravstvene zaštite potrebno je ojačati i unaprijediti upravo primarnu zdravstvenu zaštitu. Privatizacija neće tome pridonijeti, štoviše. HZZO3 neće imati ingerencije nad privatnikom kao što sada ima nad koncesionarom, a javni inte-res neće moći prevladati nad privatnim.

KoHOM-ovci će u privatizaciju, HUBOL4-ovci već pitaju: „A mi?

Glavna urednica

3 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje4 Hrvatska udruga bolničkih liječnika

Čiji je interes privatizacija primarne zdravstvene zaštite?

DOGAĐAJI

Nećemo dopustiti privatizaciju zdravstva!

SSSH se negativno očitovao na Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budući da se ovim prijedlogom ne ispunja-vaju ciljevi zbog kojih se krenulo u izradu novog zakona. Umjesto njezinog jačanja, prijedlogom se predviđa privatizacija primarne zdravstvene zaštite koja se finan-cira javnim novcem, čemu se SSSH izri-čito protivi. Prijedlog također neće rezul-tirati racionalizacijom troškova poslovanja zdravstvenih ustanova, niti ostvarivanjem drugih predviđenih ciljeva, ali će zato pove-ćati broj upravljačkih radnih mjesta, legali-zirati financiranje sekundarne zdravstvene zaštite izvan mreže javnim sredstvima, te derogirati odredbe općih propisa.

- Ne možemo prihvatiti da se po modelu privatizacije dijela mirovinskog sustava, čijih se pet posto doprinosa hrvatskih radnika iz javnog sustava međugeneracijske solidarnosti preu-smjerilo privatnoj financijskoj industriji, to isto učini i u javnom zdravstvenom sustavu. Svatko tko želi biti privatnik i nuditi privatne zdravstvene usluge građa-nima koji si ih mogu i žele priuštiti, neka to realizira vlastitim novcem. Ali, ono što je osnovno, primarna zdravstvena zaštita kroz mrežu domova zdravlja, mora teri-torijalno i cjenovno biti dostupna svim građanima, ističe Mladen Novosel, pred-sjednik SSSH.

GSV o realizaciji Nacionalnog programa reformi

U sklopu dnevnoga reda 214. sjednice, članovi Gospo-darskog-socijalnoga vijeća

(GSV) raspravljali su, među ostalim, o realizaciji Nacionalnog programa reformi (NPR) za 2017. Socijalni partneri su ponovo izrazili nezado-voljstvo zbog neuključivanja u proces izrade propisa.

Predstavnici SSSH posebno su naglasili kako su, primjerice, iz medija saznali da se cjelovita miro-vinska reforma ipak planira provesti tijekom sljedeće a ne ove godine, a na sjednici GSV-a da će zakon o stažu osiguranja s povećanim traja-njem (tzv. beneficirani radni staž) ići u proceduru u prosincu ove godine. NPR-om je predviđeno ukidanje 50 posto sadašnjih radnih mjesta s bene-ficiranim radnim stažom, a socijalni partneri niti su dobili studiju na kojoj se takva odluka temelji, a izrađena je prije više od godinu dana i SSSH ju je više puta tražio, niti su uključeni u radnu skupinu koja priprema taj zakon. GSV je također zaključio da će Vlada ubuduće kvartalno izvještavati socijalne partnere o provedbi NPR-a.

Hrvatski poslodavci i sindikati zabrinuti su zbog zastoja u donoše-nju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), kao i zbog izbjega-vanja socijalnoga dijaloga kojemu su svjedočili u posljednje vrijeme (nadležno Povjerenstvo GSV-a se dvaput nije uspjelo sastati zbog nedo-statka kvoruma na strani Vlade). HKO je Hrvatskoj nužan kao jedini učinko-vit instrument usklađivanja potreba tržišta rada i sustava obrazovanja, no s obzirom na to da je ministar Pavić otišao sa sjednice prije njezina kraja, nije bilo moguće ovo raspraviti na 214. sjednici GSV-a. Stoga je zaključeno da će se u što kraćem roku sazvati izvan-redna sjednica GSV-a s ovom točkom dnevnoga reda.

Radni sastanak HGK i SSSH

Na inicijativu SSSH u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održan je sastanak vodstava

HGK i SSSH i predstavnika njihovih gran-skih udruga na kojemu je utvrđen visok stupanj podudarnosti u razumijevanju stanja i problema hrvatskoga gospodar-stva s aspekta i poslodavaca i radnika, te je utvrđeno postojanje prostora za značajno unaprjeđenje suradnje u interesu razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva u

cjelini kroz podizanje opće razine soci-jalne dobrobiti. SSSH i HGK su dogovorili nastavak bipartitne suradnje u odnosu na pojedine javne politike poput obrazovanja i zapošljavanja, te suradnju u smjeru utvr-đivanja zajedničkog nastupa prema resor-nim ministarstvima i Vladi RH u sekto-rima graditeljstva, poljoprivrede, trgovine, ugostiteljstva i turizma, te prerađivačke industrije, posebice u drvnoj i papirnoj te prehrambenoj industriji.

Dopune Zakona o minimalnoj plaći i Uredbe o visini minimalne plaće za 2018. godinu

Iako je prva sindikalna pisana inicija-tiva s cjelovitim prijedlogom novog Zakona o minimalnoj plaći dostav-

ljena Ministarstvu rada i mirovinskog sustava još početkom prosinca 2016., prvi sastanak u MRMS-u održan je tek početkom listopada 2017. Stoga sindi-kalne središnjice, u dobroj vjeri, pred-lažu da se u hitnom postupku do kraja godine usvoje samo dopune Zakona, a da se u sljedećoj godini pristupi izradi novog Zakona. Dopunom se traži da se minimalna plaća, kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, uvećava

za iznose dodataka na plaću i naknade troškova u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju, koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, te da se minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovore-nom radnom vremenu.

Sindikalne središnjice predlažu da se bruto minimalna plaća za 2018. godinu odredi u visini 3.609 kuna, što je 45 posto prosječne bruto plaće za prvih osam mjeseci 2017. godine, koja iznosi 8.020 kuna.

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

U Stubičkim Toplicama je 26. i 27. listopada održana Jesenska škola SSSH, pod nazivom “Jača-

nje kapaciteta SSSH u predstavljanju interesa članova i sindikalnom organi-ziranju potencijalnih članova”, uz sudje-lovanje 60-ak članova tijela odlučivanja SSSH i udruženih sindikata. Cilj je ovih, već tradicionalnih okupljanja, rasprava o aktivnostima SSSH i idejama o mogu-ćem smjeru daljnjeg razvoja organizacije, ali i međusobno povezivanje i razmjena iskustava među predstavnicima različitih sindikata koji čine SSSH.

Jesensku školu otvorio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH, uvodnim osvrtom na aktualne izazove s kojima se suočavaju SSSH i udruženi sindikati, ali i na prilike za daljnji razvoj organizacije. Kao uvod u daljnji rad, podsjetio je i na deklaraciju VII. kongresa SSSH iz 2014. g. „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“, koja naglašava „važnost razvijanja novih tehnika i metoda organiziranja“, te „prila-gođavanja sindikalnih organizacija novim uvjetima djelovanja“.

U nastavku, prvi dan rada bio je posvećen analizi trenutnog organizacijskog ustroja SSSH, te aktivnostima na području tripartitnoga socijalnoga dijaloga.

Predsjednik SSSH i voditeljica prav-no-kadrovskih poslova Gordana Palajsa govorili su o teritorijalnom ustroju SSSH

i djelovanju pravnih povjerenika i sindi-kalnih organizatora. U kontekstu rada teritorijalnih ureda SSSH, raspravljeno je i o mogućem modelu proširenja besplatne pravne pomoći za članove sindikata. Ideja je pozitivno ocijenjena, a daljnja rasprava o ovakvome modelu uslijedit će na skupo-vima sindikalnih povjerenika u svim terito-rijalnim uredima SSSH tijekom studenoga.

Izvršna tajnica SSSH Ana Milićević Pezelj govorila je o zastupanju interesa članova na nacionalnoj razini, odnosno o aktivnostima SSSH na području javnih politika i tripartitnoga socijalnoga dija-loga. Uz podsjetnik na ulogu tripartit-

noga socijalnoga dijaloga kao institucio-nalnog mehanizma kojim su socijalni partneri (sindikati i udruge poslodavaca) uključeni u oblikovanje javnih politika i donošenje odluka, prikazala je struk-turu socijalnoga dijaloga u Hrvatskoj, koji uz Gospodarsko-socijalno vijeće, njegova povjerenstva i radne skupine, te županijska gospodarsko-socijalna vijeća, uključuje i niz drugih tijela i upravnih vijeća u kojima su zastupljeni predstav-nici socijalnih partnera. Unutar sindi-kalne organizacije, prava i interesi članova zastupaju se na razini poslodavca (sindi-kalna podružnica), na razini djelatnosti, odnosno sektora (sindikat), te na nacio-nalnoj i europskoj razini (SSSH).

Iako svaka razina ima svoju ulogu i jednako je važna u zaštiti i unapređenju interesa članova, problem u praksi je što članovi slabije uočavaju sindikalne aktiv-nosti koje se odvijaju na višim razinama, te su posljedično za njih i manje zainteresirani.

Iako je SSSH tijekom proteklih godina na nacionalnoj razini zabilježio više znača-jnih rezultata, kao što je značajno suzbi-janje neisplate plaća, ili zaustavljanje prijedloga štetnog Zakona o povremenim i privremenim poslovima, činjenica je da ta pitanja često ostaju izvan dnevnog fokusa

Jesenska škola SSSH

Nastavak rada na razvoju novih oblika sindikalnog organiziranja i djelovanja

Obraćanje predsjednika SSSH sudionicima Jesenske škole

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJIčlanova sindikata. Ključno pitanje, o kojemu zasigurno treba nastaviti raspravu i nakon Jesenske škole, ostaje kako unap-rijediti komunikaciju s članovima o pitan-jima koja su, na dnevnoj razini, od njih najudaljenija, ali ipak znatno utječu na njihova radna i socijalna prava i interese.

U raspravi je također naglašeno kako je ponašanje sindikata izvan sindikalnih središnjica, koji prepuštaju sindikalnim središnjicama da u području tripartit-noga socijalnoga dijaloga i javnih politika odrade sav posao pritom ih ne financi-rajući, jednako neprihvatljivo kao i ponašanje nečlanova sindikata (koji koriste sva prava iz kolektivnih ugovora) u odnosu na člana sindikata koji financira sindikat koji pregovara i sklapa kolektivni ugovor.

Drugi dan rada bio je posvećen izazovima s kojima se SSSH i udruženi sindikati susreću izvan svoje organizacije. Sunčica Brnardić i Nediljka Buklijaš, stručne suradnice SSSH, govorile su o načinima utjecaja na javne politike putem javnog zagovaranja i kampanja. Istaknuto je da mogućnost utjecaja sindikata putem tripartitnoga socijalnoga dijaloga, uz broj članova koje predstavljamo, te našu struč-nost i informacije kojima raspolažemo, izravno ovisi i o našoj sposobnosti mobi-lizacije, kako članova, tako i šire javnosti.

Javno zagovaranje, koje u tom smislu mora biti podrška sindikalnim stavovima u socijalnom dijalogu, zapravo je pokušaj utjecaja na definiranje političkih problema (stavljanje određenih pitanja na dnevni red onih koji donose odluke), i na načine njihova rješavanja. To je proces u kojemu sindikati pokušavaju mobilizirati svoje članove, ali i sve građane, kao i medije, kako bi se napravio pritisak na donosi-telje odluka. To zahtijeva sustavan rad na prenošenju naših stavova i podataka koji ih potkrepljuju prema medijima, političarima i široj javnosti, odnosno provođenje javnih

kampanja. Uz izravne zahtjeve koji se ističu, takve kampanje imaju i šire ciljeve, jer pridonose stvaranju prepoznatljivosti sindikata i povjerenja u sindikat, te time dugoročno stvaraju uvjete za opstanak sindikalnoga pokreta.

Kao primjer sustavno planirane kampanje, predstavljene su aktivnosti i rezultati Inicijative Vrijedim više, o kojoj smo u „Sindikalnoj akciji” već pisali. Uz stvaranje prepoznatljive i pozitivne poruke s kojom se ljudi žele identificirati i povezati („Vrijedim više“), kao najvažniji uspjeh istaknuto je otvaranje javnog prostora za teme o kojima se ranije nije mnogo govo-rilo, kao što su negativne sustavne posl-jedice stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mlade radnike, ali i za tržište rada u cjelini. Uz to, kampanja je rezultirala i stvaranjem atmosfere u kojoj su brojni mladi radnici osvijestili svoj položaj na tržištu rada, ali i važnost organiziranja i zajedničke borbe, te se ohrabrili izaći u javnost sa svojim osobnim pričama i svjedočanstvima.

Završna tema Jesenske škole, o kojoj su govorili izvršni tajnici SSSH Dijana Šobota i Darko Šeperić, bila je posvećena izazovima, i mogućim odgo-vorima, u sindikalnom organiziranju atipičnih skupina radnika. Više je skupina radnika koje je teško sindikalno organizi-rati, uključujući mlade radnike, prekarne radnike (radnike na atipičnim oblicima ugovora o radu, ili angažirane putem drugih oblika ugovora), radnike zaposlene kod malih poslodavaca, kao i radnike u sektorima koji tradicionalno nisu sindi-kalno organizirani (što posebno uključuje brojne „nove“ industrije). Ipak, sposob-nost sindikalnog organiziranja tih skupina radnika dugoročno je od ključne važnosti za opstanak sindikalnoga pokreta, uključu-jući i SSSH i udružene sindikate.

Iako postojeći načini sindikalnog organiziranja i zastupanja interesa članova i dalje imaju svoje mjesto i ulogu u sindi-kalnom radu, činjenica je da zahtijevaju prilagođavanje novim okolnostima, i nado-punu novim načinima djelovanja. SSSH i udruženi sindikati, žele li opstati, trebali bi pronaći način kako sindikalno organizirati sve osobe koje žive od svojega rada, bez obzira na to u kojoj djelatnosti se nalaze, i u kojem obliku radnog odnosa ili angažmana rade. Potrebno je također razviti kapaci-

tet pružanja usluga i rada s individualnim članovima, jer takvi radnici često rade kod poslodavaca koji su premali, ili je kod njih premalo članova sindikata, da bi se mogla osnovati sindikalna podružnica. Pritom prepoznavanje stvarnih potreba i pronala-ženje inovativnih rješenja za sindikalno organiziranje i pružanje usluga atipičnim skupinama radnika zahtijeva njihovo aktivno sudjelovanje.

Budući da je prava atipič-nih skupina radnika teško zaštititi klasičnim metodama kolektivnog pregovaranja, zastupanje njihovih interesa također zahtijeva razvoj snažnije sposobnosti javnog zagova-ranja i vođenja kampanja. S time je povezana i potreba jačanja mobili-zacijskog kapaciteta sindikata, kao i izgradnja pozitivnog javnog imidža, temeljenog na afirmativnim poru-kama s kojima se ljudi žele iden-tificirati. Za promjenu javne slike sindikata potrebno je i nastaviti promicati demokratsku kulturu na svim razinama sindikalnih organi-zacija, budući da su mnogi članovi, a posebno šira javnost, izgubili vjeru u sindikate kao demokratske organi-zacije koje čine, i kojima upravljaju, njihovi članovi.

Rasprava je završena zaključkom kako SSSH i udruženi sindikati moraju nastaviti raditi na razvoju novih oblika sindikalnog organiziranja i djelovanja, a SSSH, kao najsnažnija sindikalna središ-njica, ne može odustati od organiziranja i zaštite prava svih skupina radnika.

Darko Šeperić

Darko Šeperić i Dijana Šobota


DOGAĐAJI

U sjedištu SSSH, u prostorima Tvornice kulture, u Zagrebu, 24. listopada, održan je skup Akcij-

skog tima SSSH i udruženih sindikata, na kojemu je sudjelovalo stotinjak sindikalnih aktivista – članova i članica Akcijskog tima iz cijele Hrvatske. Cilj je ovoga sastanka bio raspravljati o razlozima osnivanja Akcijskog tima, njegovoj ulozi i načinu rada. Raspravljalo se o temama koje se tiču socijalne slike Hrvatske godinu dana nakon posljednjih parlamentarnih izbora, posebno mirovinskoj reformi, minimalnoj plaći, kao i primjeni i posljedicama Zakona o radu tri godine nakon njegova usvajanja i stajalištima SSSH vezano uz predstojeće izmjene radnoga zakonodavstva, te aktiv-nostima koje će poduzimati SSSH i njegovi udruženi sindikati.

Skup je otvorio predsjednik SSSH Mladen Novosel uvodnim osvrtom na aktualne izazove s kojima se suočavaju SSSH i udruženi sindikati. Podsjetio je, među ostalim, kako pravi izvor snage sindikata, bez obzira na važnost stručnih argumenata u pregovorima o javnim poli-tikama, radnom i socijalnom zakonodav-stvu i kolektivnim ugovorima, leži upravo u našoj sposobnosti mobilizacije, odnosno organiziranja prosvjeda i drugih industrij-skih i kolektivnih akcija, jer upravo takvim akcijama pokazujemo snagu koja Vladu i poslodavce prisiljava uvažavati naše argu-mente, a zadaća je svih nas članova sindi-kata da u njima sudjelujemo.

U nastavku, izvršni tajnik SSSH Darko Šeperić podsjetio je na prethodnu mirovinsku reformu, njezine učinke i posljedice, predstavio moguće zakonske izmjene mirovinskoga sustava i objasnio zašto one nisu dobre za hrvatske radnike, građane i društvo u cijelosti i zašto im se SSSH protivi.

Stajalište je SSSH kako je održivost mirovinskoga sustava, kao i adekvatnu razinu mirovina, moguće osigurati isklju-čivo povećanjem stope zaposlenosti, vodeći se ciljem povećanja broja kvali-tetnih radnih mjesta, te kako ubrzanje

podizanja dobi za odlazak u mirovinu ne može povećati održivost mirovinskoga sustava u situaciji kad ne postoji dovo-ljan broj radnih mjesta, a stariji su radnici suočeni s izrazitom diskriminacijom na tržištu rada. K tome, očekivano traja-nje života u Hrvatskoj i dalje je znatno ispod prosjeka EU. Prije razmatranja bilo kakvog povećanja dobi za odlazak u miro-vinu, potrebno je osigurati uvjete za osta-nak starijih radnika u svijetu rada. Ubrza-vanje izjednačavanja dobi žena za odlazak u mirovinu s muškarcima neprihvatljivo je i zbog još uvijek prisutne diskrimina-cije žena, te slabih mogućnosti pomirenja obiteljskih i radnih obveza uslijed nedo-statka društvenih servisa. SSSH se protivi i povećanju penalizacije za prijevremeno umirovljenje jer je nepravedno a druš-tvo nije stvorilo poticajni okvir za dulji ostanak u svijetu rada: naime, odlazak u prijevremenu mirovinu u pravilu nije izbor radnika, već do njega dolazi zbog nemogućnosti zadržavanja ili pronalaska posla. SSSH smatra kako je nužno zapo-četi prilagodbu radnih mjesta starijim radnicima, usvojiti mjere za suzbijanje diskriminacije starijih radnika, reformi-rati sustav obrazovanja i osposobljavanja odraslih, izraditi analizu funkcioniranja drugog mirovinskog stupa, a mirovine koje nisu iz radnog odnosa isključiti iz mirovinskoga sustava. Smatramo kako je umjesto penalizacije radnika koji najčešće u prijevremenu mirovinu odlaze nedo-brovoljno, potrebno uvesti (poreznu) penalizaciju privatnih i javnih posloda-vaca koji potiču radnike na prijevremeno umirovljenje. Potrebno je analizirati funk-cioniranje formule za usklađivanje miro-vina, tj. uspijeva li održati kupovnu moć mirovina, i razmotriti njezinu eventualnu korekciju. Šeperić je istaknuo kako je vrlo cinično tvrditi kako si Hrvatska ne može priuštiti da u starosti uzdržava one koji su ovu državu izgradili!

Pravna savjetnica SSSH Sunčica Brnardić predstavila je stajališta SSSH u vezi izmjena Zakona o radu i radnog

zakonodavstva. SSSH ne podržava najav-ljene izmjene i dopune ZOR-a koje bi išle u smjeru dodatnog smanjivanja ionako minimalnih prava radnika zajamčenih postojećim ZOR-om, a bez prethodne analize socijalnih partnera kojom bi se uvela bolja regulativa i zaštita postojećih instituta utvrđenih Zakonom. Dodatna fleksibilizacija mora biti moguća samo kroz kolektivni ugovor.

Stajalište je SSSH kako eventualne buduće izmjene i dopune ZOR-a trebaju ići u smjeru poticanja sustava kolektiv-nog pregovaranja (kako bi isti bio domi-nantan način uređenja odnosa između radnika i poslodavca i osigurao efekti-van rast plaća, materijalnih prava, boljih uvjeta rada i zaštite zdravlja i sigurno-sti na radnome mjestu); bolje zaštite prekarnih radnika (odnosno reguliranja jednakog tretmana radnika u nestandar-dnim oblicima rada i zapošljavanja koji su zbog napretka tehnologije i digitali-zacije sve više prisutni na tržištu rada); demokratizacije industrijskih odnosa (podizanjem transparentnosti i jačanjem instituta suodlučivanja), te jačanja polo-žaja sindikata i radničkih predstavnika. Naglasila je kako nam vodilja mora biti načelo prema kojemu radnička i sindi-kalna borba na radnome mjestu počinje i završava borbom za svakoga radnika, a naročito onoga u najslabijem položaju.

Aktivisti i Akcijski tim SSSH i udru-ženih sindikata spremni su se izboriti za bolja prava radnika bilo gdje: za stolom, kod poslodavca, na ulici.

Dijana Šobota

Akcijski tim SSSH

Za bolja prava radnika bilo gdje: za stolom, kod poslodavca, na ulici


Mobbing - zlostavljanje na poslu postalo je sve učestalije. Upravo zbog sve većega broja slučajeva i pritužbi na mobbing Sindikat pomoraca Hrvatske je odlučio u hrvatskim kompanijama provesti kampa-nju protiv uznemiravanja, spolnog uzne-miravanja i mobbinga.

Naime, Zakon RH ne prepoznaje mobbing kao takav, ali su jasno propisane razlike između uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i diskriminacije. Sve od navedenoga potpuno je neprihvatljivo, kako na radnome mjesto tako i u društvu općenito. Radi povećanja svijesti o tome sve većem problemu SPH-a je pripremio promotivne materijale, plakate i letke, te promotivni video- uradak kako bi osvije-stili zlostavljače i pomogli žrtvama kako se nositi s onim što proživljavaju.

- Počelo je vulgarnom opaskom dok sam prolazila kraj kolege, isprva nisam

puno obraćala pažnju na to, ali kad se to počelo ponavljati i postajati sve agresivnije više nisam mogla ignorirati takvo ponaša-nje, ispričala nam je mlada kadetkinja koja je zbog mobbinga morala prekinuti kade-turu. Ona je jedna od hrabrih koja je prija-vila zlostavljanje i poduzela sve potrebne korake kako bi zaustavila neprimjereno ponašanje, te u nadi da će zlostavljač, također kolega kadet, biti kažnjen za svoja nedjela. Priča mlade kadetkinje je kulmi-nirala kad ju je kolega zatvorio u prosto-riju iz koje nije mogla izaći, nakon čega ga je i službeno prijavila. Žalosno je što su se nakon prijave i drugi kolege okrenuli protiv nje, te su joj i prijetili smrću. Tako je cijeli slučaj, iako u korist žrtve, ostavio gorak okus.

Ovo je samo jedan od primjera mobbinga te s čime se sve suočava žrtva – sa zlostavljačem i s osuđivanjem okoline.

Zlostavljanje se događa na svim relacijama, nadređeni - podređeni, među radnicima istoga ranga, na muško – ženskoj razini, ali i neovisno o spolu. Osim utjecaja na samo-pouzdanje i život žrtve, jedan od vodećih problema kod mobbinga i uznemiravanja je dokazivanje. Velik je broj slučajeva u kojima je zlostavljanje nemoguće dokazati, odno-sno cijeli slučaj se svodi na rekla-kazala, tj. na riječ protiv riječi, a to je i jedan od razloga zašto se žrtve rijetko odlučuju prija-viti zlostavljače. Ipak, sve veći broj prijava i reakcija svjedoči kako su mobbing i uznemi-ravanje postali agresivniji, te da se žrtve više ne mogu nositi s ponašanjem zlostavljača.

Predstavnici SPH-a i kompanija posjetit će djelatnike na kopnu i brodo-vima, te ih upoznati s njihovim pravima, a sve sa svrhom smanjenja neprimjere-noga ponašanja na radnome mjestu.

Marijana Smokvina

UDRUŽENI SINDIKATI

Sindikat metalaca Hrvatske – Indu-strijski sindikat - podružnica „3. maj“ je zabrinuta zbog stanja u društvu,

kao i procesom restrukturiranja koji ne ide onim tempom kako su očekivali. Izražava zabrinutost zbog stanja u knjizi ugovore-nih poslova za Društvo „3. maj“ Brodogra-dilište d.d. Rijeka. Podružnica smatra da se „3. maj“ stavlja u nepovoljan položaj, te će zbog nedostatka materijala vrlo vjero-jatno ostati bez kontinuirane proizvodnje, a samim time doći će u pitanje financira-nje i likvidnost Društva. Odgovornost za nastalo stanje je ponajviše na odgovornima u Upravi i predstavniku vlasnika. Stoga se od odgovornih traži stvaranje uvjeta za nastavak kontinuirane proizvodnje, jer je ona jedini jamac opstojnosti „3. maja“ i brodograđevne djelatnosti, a ako ne dobije odgovore i jamstva, SMH-IS „3. maj“ će pokrenuti sindikalne akcije kako bi se zaštitila radna mjesta.

Zbog nezadovoljstva rada Nadzornog odbora i Uprave Društva radnički pred-stavnik u NO-u Juraj Šoljić je 3. listopada

podnio neopozivu ostavku, obrazlažući svoj čin vapajem za Brodogradilište, nagla-sivši kako se ne slaže s vođenjem Druš-tva i tijekom novca, pritom tražeći da „3. maj“ mora imati punu zaposlenost u svim fazama proizvodnje, jer je ona jedini jamac opstojnosti Brodogradilišta. Posebno je naglasio da investicije u restrukturiranju nisu na onoj razini na kojoj bi trebale biti, a kašnjenje gradnji i nenaručivanje materijala ugrožava normalno funkcioniranje Brodo-gradilišta koje je još uvijek pod nadzorom Ministarstva gospodarstva i Europske komisije. Pozvao je Vladu RH, Ministar-stvo i vlasnika da zajedno sjednu za stol i pronađu rješenje za nastalu situaciju.

Dana 10. listopada održana je sjed-nica povjerenika Koordinacije SMH-IS-a „3. maj“ na kojoj je dana potpora činu i naporima Jurja Šoljića, te osuđeni napadi Uprave i medijsko vršenje priti-ska na sindikalne povjerenike. Od 16. do 27. listopada Koordinacija SMH-IS –a „3. maj“ je organizirala i izjašnjavanje među članovima i radnicima u Brodogradilištu

kako bi se dobila potpora u nastojanjima očuvanja djelatnosti, ugovaranja poslova, te zaštite radna mjesta. Prema konačnim obrađenim i prebrojanim listićima, izjaš-njavanju je pristupilo 1.036 radnika (od 1.387 ), od kojih su se 1.004 radnika izja-snila ZA, 28 radnika izjasnilo se za NE, a četiri listića su bila nevažeća.

Nažalost, objavom financijskih poda-taka s 31. listopadom za devet mjeseci ove godine potvrđena je ozbiljnost stanja “3. maja“, te upitnost opstojnosti.

Takvim je stanjem ugroženo i sedam podružnica iz društava kooperanata i dobavljača u metalskom sektoru iz Primor-sko-goranske županije, a u kojima SMH-IS također ima članove, te se time broj ugro-ženih radnih mjesta penje na 3.000.

Dana 7. studenoga održana je sjed-nica Regionalnog povjereništva i Izvrš-nog odbora SMH-IS-a u Rijeci na kojoj je dana potpora podružnici „3.maj“. Sasta-nak u Ministarstvu još se čeka, a sindi-kalne aktivnosti se nastavljaju.

Juraj Šoljić

Kakva je sudbina „3. maja“?

Kampanja Sindikata pomoraca Hrvatske

Reci NE - Zaustavimo neprimjereno ponašanje na radnome mjestu!


UDRUŽENI SINDIKATI

Organiziranje i učlanjivanje radnika permanentna je zadaća sindikata. Pristupi su razni.

Jedan od pozitivnih primjera je nedavna akcija učlanjivanja Sindikata trgovine Hrvatske radnika „Kauflanda“. „Kaufland“ je, naime, povodom tzv. Dana djelatnika, organizirao zajedničko druže-nje radnika sa svih lokacija u zagrebač-koj „Areni“. Za STH to je bila prilika da zajedno s kolegicama i kolegama iz SSSH i drugih udruženih sindikata dočeka desetke autobusa, te radnicima podi-jeli letke s pristupnicama i upozna ih sa svojim djelovanjem. U većini slučajeva, reakcije su bile pozitivne.

- Postanite član Sindikata trgo-vine Hrvatske i zajedno ostvarimo cilj - kolektivni ugovor u „Kauflandu“. Zajedno za veće plaće, zajedno za kraće radno vrijeme, zajedno za bolje uvjete rada – govorili su sindikalisti.

Sindikat graditeljstva Hrvatske često je na terenu. Na gradilištu, ispred gradilišta… Kako kažu, ljudi se učla-njuju zbog sindikalnoga rada i aktiv-nosti. Traži se rješavanje konkretnih problema, a bitno je i osvještavanje radnika o ulozi sindikata, te o činjenici kako su brojnost i sloga njihova snaga. Neizostavni su kontinuirani izravni kontakti s ljudima i informiranje o tijeku određenih akcija, što iziskuje ljudsku kapacitiranost, veliki angažman volontera i profesionalaca, a što je u određenim situacijama problem.

Za animiranje i aktivaciju članova SGH-a koristi i društvene mreže:

- Sad je prilika za ugovaranje viših plaća u kolektivnim ugovorima i trebamo ju iskoristiti. Javite nam se iz firmi gdje postoji interes radnika – poručuje SGH-a na svojoj Facebook stranici, čime se pridružio kampanji SSSH „Hrvatska treba veće plaće i kvali-tetna radna mjesta“.

Da su konkretne akcije i kampanje s kojima se ljudi mogu poistovjetiti dobar pristup dokaz je i kampanja SOMK-a „Za bolje uvjete rada odgajatelja i zaposlenih u dječjim vrtićima i dostojanstvo struke“. Postignuti rezultati rezultirali su uteme-ljenjem novih sindikalnih podružnica (najnoviji - Dječji vrtić Vrapče, Zagreb, Dječji vrtić Cvrčak, Knin). Slijedom industrijskih akcija, brojni tajni članovi u Dječjem vrtiću Milana Sachsa, Zagreb,

ohrabrili su se postati javni i također osnovali sindikalnu podružnicu.

Sindikalisti sindikalne podružnice Sindikata PPDIV-a „Podravka“ snagom argumenta uvjerili su svojedobnog pred-sjednika Uprave o trajnoj potrebi zapo-šljavanja radnika, tzv. sezonaca, koje je ta tvrtka kontinuirano zapošljavala na određeno vrijeme, ali na različitim radnim mjestima. Uz snagu argumenta, važna je bila upornost. U konačnici, sukladno proceduri tvrtke, zaposleni su na neodređeno vrijeme.

Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i neme-tala Hrvatske - podružnica Samostalni sindikat Pliva – EKN- uspio je pitanje pristupa radnicima riješiti u kolektiv-nom ugovoru na razini tvrtke:

- Kolektivni ugovor za Plivu Hrvat-ska d.o.o. propisuje kako je poslodavac dužan osigurati sindikatu mogućnost da se, u sklopu prijamnog seminara, pred-stavi novim radnicima i to u trajanju od najmanje 15 minuta.

Marijana Tomić

Organiziranje i učlanjivanje

Izravni kontakti, konkretne akcije, informiranje…

Šaljite nam primjere svojih dobrih praksa, primjere akcija koje su završile pozitivno, na dobrobit radnika. Izmijenimo iskustva.

Prosvjed SOMK-a

Učlanjivanje radnika Kauflanda


Sindikat „Novine“ organizirao je 4. studenoga u Radničkome domu skup sindikalnih povjerenika, povje-

renika radnika za zaštitu na radu i članova radničkoga vijeća. Odaziv je bio odličan, jer je tema bila stanje u „Agrokoru“, s osvrtom na stanje u Tisku d.d. iz kojeg dolazi najveći broj naših članova. Radnici su zabrinuti za svoja radna mjesta, nervoza

je prisutna u cijeloj tvrtki. Namjera je bila zatražiti odgovore iz „prve ruke“, vjero-dostojne informacije koje će povjerenici prenijeti u svoje podružnice. Pozivu na sastanak se odazvao Ivo Lovrić, direktor za operativno poslovanje u Tisak d.d.

Prema njegovim riječima, nova Uprava, koju je imenovao Vladin povje-renik za „Agrokor“, prevladala je kritičnu

situaciju, vraćeno je povjerenje dobav-ljača, prodajna mjesta su dobro opskr-bljena, a povećan je i krug dobavljača cigareta. Nova Uprava je povukla poteze otkaza poslova koji nisu profitabilni, a zatvorena su i neprofitabilna prodajna mjesta, te detektiran višak radnika koji rade na administrativnim poslovima. Priprema se reorganizacija poslova-nja radi boljeg i efikasnijeg poslovanja. Uprava s optimizmom gleda u budućnost.

Prisutni su upozorili da im plaće nisu povećavane od 2006.g., te da je plaća prodavača, dostavljača i skla-dišnih radnika na razini minimalne plaće. Odgovor je glasio - tvrtka se počela stabilizirati, vratilo se povje-renje dobavljača, plaće su takve kakve jesu, ali stižu na vrijeme. U budućno-sti, kada se za to stvore uvjeti, treba voditi računa o njihovu povećanju.

UDRUŽENI SINDIKATI

U sindikalnoj podružnici Pliva Hrvatska d.o.o. potpisan je novi kolektivni ugovor u kojemu su

zadržana sva postojeća prava, te pobolj-šana neka nova prava.

Povećani su iznosi jubilarnih nagrada, uvedeno je pravo na plaćeni dopust za prvi dan škole za roditelja koji ima „prvašića“, povećan je broj dana plaćenoga dopusta za rođenje djeteta s dva na četiri dana, izmi-jenjen je uvjet za isplatu dara za djecu - nije više potrebno da je dijete zdravstveno osigurano preko rodite-lja kako bi se ostvarilo to pravo, uz napomenu- ako oba roditelja rade u Plivi samo jedan od njih može kori-stiti to pravo.

Sva ostala prava, kao što je pravo na stalni dodatak na plaću, pravo na uvećanu

plaću za posebne uvjete rada, za rad subo-tom, nedjeljom, u smjeni i na blagdan, pravo na božićnicu, dodatak za godišnji odmor (K15), otkazne rokove, otpremninu, dane godišnjeg odmora, utvrđena su u istom opsegu kao i u starom kolektivnom ugovoru.

Obavijest da je tekst novog Kolektiv-nog ugovora usuglašen i da se potpisuje prvi je informirao sindikat, a uspješno

kolektivno pregovaranje zasigurno će biti dobar temelj za učlanjivanje i onih radnika koji još nisu članovi Samostalnog sindi-kata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske – podružnice Samostalnog sindikata Plive, jer prava iz kolektivnih ugovora nisu „stečena prava“ već se za njih sindikati moraju izboriti.

Nediljka Buklijaš

Tisak d.d.

Prvo stabilizacija, a potom povećanje plaće

Pliva Hrvatska d.o.o.

Nova poboljšanja

Pregovarači


UDRUŽENI SINDIKATI

U Petrčanima kraj Zadra, u hotelu „Diadora“ (Falkensteiner hotels and resorts) od 3. do 5. stude-

noga 2017. održani su Deveti strukovno – sportski susreti Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH). Više od tristo članova STUH-a i ove se godine natjecalo u kuha-nju, pripremi slastica, postavljanju stolova i posluživanju jela, pospremanju soba, prijavi i odjavi iz hotela, pripremi koktela, ali i u brojnim sportskim disciplinama – malom nogometu, boćanju, kuglanju,

pikadu i potezanju konopa. Najuspješnija je i ove godine bila Prva sindikalna regija STUH-a, koja je, kao ukupan pobjednik, osvojila pobjednički pehar.

Velika većina sindikalista i ove je godine naglašavala činjenicu kako im Strukovno – sportski susreti uvijek dođu kao zaslužena nagrada nakon naporne i iscrpljujuće turističke sezone koju iznesu na vlastitim plećima.

Prilikom otvaranja Susreta predsjed-nik STUH-a Eduard Andrić naglasio je kako nam se ovogodišnja uspješna turi-stička sezona jednostavno dogodila i Vlada RH za njezinu uspješnost nije zaslužna, a do početka sljedeće potrebno je dogovoriti uvjete s Vladom i poslodavcima u vezi s novim kolektivnim ugovorom. Upozorio je na nedostatak kvalitetnog ugostitelj-skog i turističkog kadra. Davanja državi su ogromna, pa poslodavci često pribjega-vaju prijavi radnika na znatno manje plaće, dok im razliku „daju na ruke“. Potrebno je smanjiti PDV i povećati kontrole.

- Naši političari razmišljaju krat-koročno, a stvarne mogućnosti su nam znatno veće od trenutnih brojki i prihoda, poručio je predsjednik Andrić.

Tekst i fotografije: Maja Mirt

Deveti strukovno-sportski susreti STUH-a

Prva sindikalna regija ukupni pobjednik

„Apartmani Medena“ na listi Fair hotela HrvatskaZbog doprinosa Uprave „Apartmana Medena“ razvoju socijalnoga dijaloga putem kvalitetnog važećeg Kolektiv-nog ugovora, poštivanja utvrđenih radničkih prava, te dobrog socijal-noga dijaloga između poslodavca i predstavnika STUH-a, direktoru tvrtke Miodragu Mlačiću uručena je Plaketa o uvrštavanju „Apartmana Medena“ na listu Fair hotela Hrvatska.

JU NP Brijuni i JU NP Krka sindikalne podružnice godineTradicionalno, dodijeljena su i priznanja Sindikata – plakete Sindi-kalna podružnica godine. Ove su godine dodijeljene dvije plakete: sindikalnoj podružnici JU NP Brijuni i sindikalnoj podružnici JU NP Krka.

Pobjednici strukovnoga dijela natjecanjaKUHARI3. Ekipa Sekcije mladih – Dario

Jelušić i Mauro Momić2. Ekipa Pete regije - Dario Špehar

i Ivana Jančić 1. Ekipa Treće regije - Tomislav

Žaja i Branka Matić

SLASTIČARI3. Peta regija - Božica Čorak2. Treća regija - Ivana Škugor1. Prva regija - Dolores Kliman

KONOBARI3. Ekipa Sekcije mladih - Amel

Osmanović, Ana Mirković i Ivan Curić

2. Ekipa Pete regije - Ivana Rukavina, Mirela Prebeg i Martina Canjuga

1. Ekipa Prve regije - Kail Kožljan, Melita Temšić i Sanja Golub

SOBARICE3. Ekipa Sekcije mladih - Margita

Perković, Luana Rojnić i Karla Kelemen

2. Ekipa Pete regije - Mirjana Kalaj i Sidonija Bobinac

1. Ekipa Prve regije - Ljiljana Čikada, Ruža Bakač i Nevenka Radman

RECEPCIJA3. Ekipa Prve regije - Arne

Biogradlija i Danijela Stanić2. Ekipa Sekcije mladih - Dragana

Mitrović i Ivan Kostešić1. Ekipa Treće regije - Martina

Diklić i Kristina Magaš

BARMENI3. Ekipa Prve regije - Dean

Radolović, Kristina Percan i Elvis Turković

2. Ekipa Sekcije mladih - Marck Ćorić, Kristijan Uzelac i Alen Đonlić

1. Ekipa Četvrte regije - Hrvoje Lale, Anita Tuđan Primić i Boško Curić

Rezultate sportskoga dijela natje- canja pronađite na www.stuh.hr i Faceboook stranici STUH-a.

Pobjednici


AKTUALNO

U 2015. godini u Europskoj uniji dva milijuna radnika bilo je, u sklopu prekograničnog pruža-

nja usluga, privremeno upućeno na rad u drugu zemlju u EU. Iako je riječ o jedan posto ukupne radne snage u Europi, pitanje prava i tretmana takvih radnika postalo je pitanje političkoga prijepora, kako na relaciji Europske komisije i država članica, tako i među samim drža-vama članicama.

Podsjetimo, nakon razmatranja tako-zvanog „žutoga kartona“ kojeg je 11 država članica uložilo na prijedlog o izmjeni dvadeset godina stare Direktive o upuće-nim radnicima na način da se upućenim radnicima osigura jednaka plaća i radni uvjeti kao i domaćima, Komisija je ipak odlučila nastaviti s procedurom. Potkraj listopada sporazum je usuglašen između ministara rada članica EU, te se očekuje kako bi se konačan prijedlog izmjena mogao pronaći na prvom čitanju u Europ-skom parlamentu do kraja godine.

Novi prijedlog, osim načela ‘jednake plaće za jednak rad’, kao promjenu u odnosu na trenutno rješenje kojim se predviđa minimalna plaća države u koju je radnik upućen, a koje se i samo rijetko poštuje u praksi, donosi i skraći-vanje ukupnog vremena upućivanja na 12 mjeseci (s mogućnošću produljivanja za još šest mjeseci na zahtjev poslodavca). U tekst bi također ušla i obveza posloda-vaca da snose troškove putovanja i smje-štaja, odnosno za taj iznos povećaju plaću radniku.

Iako je Hrvatska bila jedna od onih 11 država članica čijom je intervencijom pokrenut postupak „žutoga kartona“ pri prvom prijedlogu izmjena u lipnju 2016., ovoga puta bili smo suzdržani pri glasa-nju, uz izdvojeno mišljenje prema kojemu maksimalno vrijeme upućivanja treba ostati 24 mjeseca, Direktiva mora imati dugo razdoblje prilagodbe, te bi iz njezine primjene morao biti izuzet cestovni problem (posljednje i jest prihvaćeno).

Gdje je problem s ovom Direktivom? Ovisi koga pitate. U HUP-u tvrde kako će ovakva Direktiva dovesti do narušavanja konkurentnosti i ograničavanja slobode pružanja usluga hrvatskim kompanijama, koje su, kako tvrde, već ionako u podre-đenom položaju na jedinstvenome europ-skome tržištu. S druge strane, u SSSH smatramo da se konkurentnost hrvat-skoga gospodarstva na globalnom tržištu ne može (više) postizati jeftinom radnom snagom već efikasnijom i jeftinijom javnom upravom i stvaranjem stabilnog i poticajnog okruženja. Smatramo kako je zadatak Direktive osigurati pravednu konkurenciju i pošten tretman radnika bez diskriminacije, a što je naročito važno u kontekstu očuvanja radnih mjesta u zemlji s ovakvim trendom radnih migra-cija. Trenutni pravni okvir pogoduje soci-jalnom dampingu, a on je trka do dna i vodi globalnom smanjenju cijene rada. Ali uvijek će biti radnika koji su voljni raditi za manje. Sve je to bitno imati na umu u diskursu koji pitanje upućenih radnika svodi na pitanje „istočnih“ i „zapadnih članica“, a u kojem se o rastu i razvoju govori samo iz perspektive kapitala.

Sunčica Brnardić

Revizija Direktive o upućenim radnicima

Nazire li se kraj trakavici?

Godišnje konzultacije MMF-a s predstavnicima sindikalnih središnjica

Delegacija Međunarodnoga mone-tarnoga fonda (MMF), predvo-đena šefom misije MMF-a u

Hrvatskoj Khaledom Sakrom, sastala se s predstavnicima sindikalnih središnjica na uobičajenim godišnjim konzultacijama. Na sastanku su razmijenjena mišljenja o perspektivama gospodarskoga rasta u RH u 2018. godini, a MMF je dao naznake svojih preporuka za održivi gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju.

MMF je istaknuo pozitivan gospo-darski rast RH u 2017. godini procije-njen na 3,1 posto, te perspektivu rasta od 2,8 posto za 2018. godinu, kao i značajno smanjenje manjka opće države na samo 0,9 posto BDP-a u 2017. godini, s perspektivom njegova daljnjeg smanjenja. Negativnim je ocijenio slab priljev stra-nih investicija, te ovisnost gospodarskoga

rasta o turizmu, koji čini 15 posto BDP-a Hrvatske u 2017. godini. Konstatiran je, zasad, ograničeni utjecaj „Agrokora“ na gospodarstvo u cijelini, premda taj problem ostaje kao potencijalna opasnost dok se ne riješi pitanje dugova koncerna koji, prema procjenama, iznose 22 posto BDP-a Hrvatske. Predstavnici MMF-a su, već uobičajeno, zagovarali provo-đenje reformi radnoga zakonodavstva, mirovinskoga i zdravstvenoga sustava, kao i racionalizaciju u području državne administracije. Pozitivnim su ocijenili politiku stabilnog tečaja kune HNB-a, kao i nastojanje Vlade da do 2022. godine smanji javni dug na 60 posto BDP-a, te tako pripremi gospodarstvo za ulazak u eurozonu.

Kolege iz NHS-a i MHS-a naglasili su značenje povećanja plaća u javnom i

privatnom sektoru, kao prvom preduvjetu smanjivanja iseljavanja iz Hrvatske, koje je u razdoblju 2013.-2017. iznosilo oko 200.000 osoba. Boris Feis, tajnik SSSH, naglasio je kako se SSSH protivi daljnjoj fleksibilizaciji radnoga zakonodavstva, jer se Hrvatska s tzv. indeksom rigidnosti od 2,3 za stalno zaposlene radnike nalazi u prosjeku EU, koji je niži od socijalno uređenih društava, poput Austrije, Češke, Nizozemske ili Švedske (OECD, 2017.). Naglasio je nužnost povećanja minimalne plaće na 50 posto prosječne, kao i poveća-nja neto plaća, jer one 20 posto zaostaju za dosegnutom razinom produktivno-sti rada. Naglasio je i da nepromišljeni ulazak u mirovinsku reformu može pove-ćati stopu rizika od siromaštva umirovlje-nika, koja u Hrvatskoj već sada prelazi 50 posto. Boris Feis


DOGAĐAJI

Na tripartitnom socijalnom sastanku na vrhu, održanom 18. listopada 2017. u Bruxellesu

s predsjednicima Junckerom i Tuskom, estonskim premijerom Ratasom i mini-strima rada Estonije, Bugarske i Austrije, Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC) pozvao je na brzo proglašenje ambicioznoga Europskog stupa socijalnih prava, te pred-ložio niz inicijativa, uključujući osnivanje „Saveza za konvergenciju plaća“ kako bi se smanjile razlike u plaćama između istoka i zapada. Savez bi okupljao institucije EU-a, nacionalne vlade, poslodavce i sindikate s ciljem predlaganja načina za približavanje plaća u srednjoj i istočnoj Europi onima na zapadu. Savez za konvergenciju plaća mogao bi se baviti nizom pitanja, kao što su podizanje produktivnosti, ciljevi za minimalne plaće, kolektivno pregovaranje na granskoj razini, te pregovori u multina-cionalnim kompanijama.

Visentini je upozorio kako sada nije trenutak za političko pozerstvo. Predsto-jeći samit u Göteborgu, koji će se održati 17. studenoga, te naredni samiti o buduć-nosti Europe moraju pokazati da EU želi bolju Europu za radnike. Osnivanje takvoga Saveza nužno je zbog činjenice da, nažalost, radnici koji rade u zemljama na istoku Europske unije i dalje zarađuju znatno manje od prosječne plaće radnika na zapadu, tj. u EU15 prije vala proširenja

iz 2014. Radnici u deset istočnih zemalja EU-a zarađuju tek 18 i 42 posto plaća na zapadu (Bugarska 18 posto, Estonija 42 posto). Slovenija je jedina „istočna članica EU-a“ u kojoj radnici zarađuju više od polovice (60 posto) prosječne plaće EU 15.

SSSH je u priopćenju izdanom tim povodom još jedanput pozvao predsjed-nika Vlade RH Andreja Plenkovića na pridruživanje Europskom stupu socijal-nih prava, što je i najavio na sastanku sa čelnicima ETUC-a, SSSH i NHS-a u trav-nju ove godine.

- Nebrojeno smo puta upozoravali na pogubnost niskih plaća u Hrvatskoj i na njihovo zaostajanje u odnosu na zapad EU-a. Hrvatski radnici hitno trebaju veće plaće – o tome ovisi i naš gospodarski rast. Odgovornost je hrvatske Vlade da na naci-onalnoj, ali i na europskoj razini, učini sve kako bi se to i dogodilo, ponajprije pove-ćanjem i redefiniranjem minimalne plaće, te promoviranjem i jačanjem kolektivnog pregovaranja, prije svega na granskoj razini, kako bi se povećale sve plaće, ali i osigurala sigurna radna mjesta. Pozivam predsjednika Vlade Plenkovića da na pred-stojećim samitima poduzme i konkretne poteze, te učini sve kako bi se promijenila paradigma i razvila nova s ciljem jačanja Europske unije – i Hrvatske – u korist svih njezinih građana, a ne samo nekih, kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Dijana Šobota

VODIČ KROZ EUROPSKU UNIJU

EUROPODRUČJE – službeni naziv za skupinu država članica Europske unije čija je nacionalna valuta euro. Trenutačno obuhvaća 19 država članica Europske unije. Sve države članice, uz iznimku Ujedinjene Kraljevine i Danske moraju preuzeti euro nakon najmanje dvije godine sudjelovanja u europskom tečajnom mehanizmu II i ispunjavanja konvergencijskih kriterija.

KONVERGENCIJSKI KRITE-RIJI – kriteriji koji osiguravaju da je država članica spremna uvesti euro te da pristupanje europodručju neće prouzročiti gospodarske rizike za državu članicu i za cijelo europod-ručje. Kriteriji uključuju: I) stabilnost cijena, odnosno država članica mora imati razinu stabilnosti cijena koja je održiva te prosječnu stopu inflacije, promatrano tijekom jedne godine prije ispitivanja, koja ne prelazi više od 1,5 postotnih poena stopu infla-cije u najviše trima državama člani-cama koje su ostvarile najbolje rezul-tate s obzirom na stabilnost cijena; II) održive javne financije, odno-sno deficit proračuna opće države u trenutku provjere ne smije biti viši od 3% BDP-a i udio bruto duga opće države BDP-a ne smije biti viši od 60% na kraju prethodne financijske godine; III) kriterij sudjelovanja u europ-skom tečajnom mehanizmu i IV) dugoročne kamatne stope, odnosno država članica mora imati prosječnu nominalnu dugoročnu kamatnu stopu koja ne prelazi za više od dva postotna poena stopu u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena.

EUROPSKI TEČAJNI MEHANI-ZAM II – tečajni mehanizam kojim se određuje tečajni paritet valute države članice izvan europodručja u odnosu na euro, sa standardnim rasponom fluktuacije od plus ili minus 1,5% oko središnjih tečajeva.

Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb, 2016.

Savez za konvergenciju plaća između istoka i zapada


AKTUALNO

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom

razdoblja koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci, radnik u jednom razdoblju radi duže, a u drugom razdo-blju kraće od punog ili nepunog radnoga vremena, ali njegov rad prosječno ne smije biti duži od 40 sati tjedno, koliko iznosi puno radno vrijeme, odnosno prosječno ne smije biti duže od tjednog nepunog radnoga vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme može se ugovoriti i urediti kolektiv-nim ugovorom i sporazumom sklo-pljenim između poslodavca i radnič-koga vijeća. Ako nije tako ugovoreno preraspodijeljeno radno vrijeme, poslodavac je dužan utvrditi plan s naznakom poslova i broja radnika uključenih u takvu organizaciju rada, te ga dostaviti inspektoru rada.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju tijekom kojega se radi duže od punog ili nepunog radnoga vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno. Iznimno, može trajati i duže od 48 sati, ali ne duže od 56 sati tjedno, i to samo u slučaju da poslo-davac posluje sezonski i uz uvjet da je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, te da radnik poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad. Radnik koji dobrovoljno ne pristane raditi duže od 48 sati, ne smije trpjeti štetne posljedice.

Razdoblje u kojemu radnik radi duže od punog radnoga vremena ne smije trajati duže od četiri mjeseca. Iznimno je moguće da to razdoblje traje ne duže od šest mjeseci, uz uvjet da je tako ugovo-reno kolektivnim ugovorom.

Kao što se vidi, riječ je o složenom institutu, no njegova se bit sastoji u tome da poslodavac radno vrijeme može organizi-rati tako da radnici, primjerice, dva tjedna rade kraće od punog radnoga vremena, a potom dva tjedna duže od punog radnoga vremena. Sve dok prosjek u cijelome razdo-blju ne prelazi puno radno vrijeme, odno-sno 40 sati tjedno, plaća se isplaćuje kao za puno radno vrijeme, odnosno bez računa-nja prekovremenih sati.

Iz prethodnog opisa, vidi se da postoje određena ograničenja glede količine radnoga vremena koja se može preraspodijeliti, kao i trajanja tako orga-niziranog radnoga vremena. Ali postoje i brojne iznimke u pojedinim djelatno-stima, kao što su, na primjer, poljopri-vreda, turizam i sl. djelatnosti u kojima se radi sezonski, a zbog složenosti tog instituta radnicima je često vrlo teško pratiti organizira li poslodavac njihovo radno vrijeme u skladu sa zakonom, ili pak na neki način pri tome manipulira.

Neevidentirani i neplaćeni satiU posljednje se vrijeme javlja sve više radnika koji navode kako se mnoga njihova prava u praksi ne koriste pravilno. Jedna od sve češćih pojava vrlo je neobična: radnici ostaju dužni odraditi sate poslo-davcima, pa tako ima primjera da radnik poslodavcu duguje i po 200 sati.

Ovakva situacija je teorijski moguća zbog korištenja opisanog instituta preras-podjele, no u praksi su znatno veći problem neevidentirani i neplaćeni sati koje su radnici odradili. Mnogi poslo-davci, naime, ne evidentiraju radno vrijeme na ispravan način, odnosno ne bilježe i ne plaćaju sve odrađene sate.

Sumnjaju li u kršenje svojih prava, radnici bi se trebali javiti svojem sindi-katu ili pak Inspektoratu rada. Pritom bi bilo dobro da sami vode vlastitu eviden-ciju odrađenih sati, koja poslije može biti korisna pri utvrđivanju stvarnoga stanja.

Uz to, prikrivanje, odnosno neplaćanje prekovremenoga rada, odavno je postalo problem. Povećanje složenosti zakonskih odredbi koje reguliraju radno vrijeme, kao npr. rad u nejednakom rasporedu radnoga vremena, preraspodjela i drugi oblici fleksi-bilnoga rada, samo otvara nove mogućnosti manipulacija, jer je radniku sve teže pratiti poštuju li se njegova prava. Moguća poslje-dica je i prikrivanje stvarnoga prekovreme-noga rada, koji treba biti povećano plaćen. Važno je napomenuti kako je prekovre-meni rad izuzetak koji je određen točno određenim događajima, što onda znači da moraju postojati objektivni razlozi, odno-sno stvarna potreba zbog koje poslodavac nalaže prekovremeni rad. U suprotnom je prekovremeni rad protuzakonit.

Zakonom je samo propisano da se prekovremeni rad plaća povećano, ali ne i koliko to povećanje iznosi. Visina dodatka za prekovremeni rad ugovara se kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, ili se uređuje pravilnikom o radu.

Gordana Palajsa

Preraspodjela radnoga vremena

- Zahtijevamo veće plaće, jednake za muškarce i žene i nova kvalitetna radna mjesta koja će jamčiti održive sustave socijalne sigurnosti. Žene su, naža-lost, prečesto i nerazmjerno zastupljene na nesigur-nim radnim mjestima, s čestim prekidima karijere, neravnopravnom podjelom odgovornosti za skrb o članovima obitelji, što sve izravno utječe na njihove plaće danas, i mirovine sutra. Sužavanjem rodnoga jaza u plaćama pomogli bismo smanjiti i razlike u mirovinama koje osuđuju mnoge žene na mirovinu u siromaštvu. Mladen Novosel, predsjednik SSSH

- SSSH, kao organizacija radnika posve-ćena rodnoj jednakosti, i danas iskazuje svoju solidarnost sa svim ženama, koje čine polo-vinu naše sindikalne obitelji i polovinu radne snage općenito. Pozivamo radnice da nam se pridruže u zajedničkoj borbi – učlanjivanjem u sindikat radnice i radnici mogu se zajedno uspješnije boriti za ženska i radnička prava, za pravednije i dostojanstvene plaće. Božica Žilić, potpredsjednica SSSH i predsjednica Ženske sekcije SSSH

Više o temi na 16. stranici

Europski dan jednakih plaća, koji je ove godine obilježen 3. studenoga, označava dan kada žene, u odnosu na svoje muške kolege, zapravo prestaju primati plaću – rade za ništa!, gotovo dva mjeseca prije kraja godine.


PRAVNI SAVJETIPitanje: Poslodavcu sam dao redoviti

otkaz ugovora o radu i odradio otkazni rok, no on nije udovoljio mojem zahtjevu za korištenje godišnjeg odmora, tako da mi je nakon prestanka radnog odnosa ostalo osam dana neiskorištenoga godiš-njeg odmora. Imam li pravo na naknadu za te dane, s obzirom na to da sam ja dao otkaz? (Č. V.,Čakovec)

Odgovor: Prema članku 82. Zakona o radu,u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor ispla-titi naknadu umjesto korištenja godiš-njeg odmora, a ta naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Osnovicu za obra-čun takve naknade, prema odredbi članka 81.Zakona o radu, čini prosječna mjesečna bruto plaća u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu nije propisana veća osnovica za obračun.

Prema tome, u konkretnom slučaju, Vi imate pravo na isplatu naknade za osam dana neiskorištenoga godišnjeg odmora, iako ste sami dali otkaz, jer je obveza isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisana bez obzira na koji način je prestao radni odnos.

Stoga predlažemo da se bivšem poslodavcu obratite sa zahtjevom za isplatu rečene naknade, a ako tom zahtjevu ne bude udovoljeno, ostaje Vam i mogućnost podizanja sudske tužbe radi isplate naknade.

Pitanje: U radnom sam odnosu na određeno vrijeme već dvije i pol godine. Ugovor o radu bi mi trebao trajati do 1.ožujka 2018. g., no poslodavac mi je najavio da je prestala potreba za mojim radom i da će mi kao tehnološkom višku radni odnos prestati ranije nego što je ugovoreno. Imam li pravo na otpre-mninu? (P. S., Varaždin)

Odgovor: Odredbom članka 126. Zakona o radu propisano je da radnik kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima

pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethod-noga neprekidnoga rada s tim poslodav-cem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i to za svaku navršenu godinu rada kod toga poslo-davca.

Prema tome,Vi imate pravo na otpre-mninu, jer će Vam poslodavac otkazati ugovor o radu nakon dvije godine nepre-kidnoga rada i to poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu. Ovo pravo imate bez obzira na to što ste u radnom odnosu na određeno vrijeme, jer Zakon u ovom slučaju ne pravi razliku između radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme i onih zaposlenih na određeno vrijeme.

S obzirom na to da ste navršili dvije godine rada, poslodavac Vam je dužan obračunati i isplatiti otpremninu za te dvije godine rada i to na osnovu Vaše prosječne mjesečne bruto plaće koju ste ostvarili u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Pitanje: Poslodavac mi je dostavio pisanu obavijest kojom me obavještava da mi namjerava otkazati ugovor o radu

zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. No, već dva dana nakon što sam primio tu obavijest, saznao sam da me je poslo-davac odjavio s osiguranja i prekinuo mi radni odnos. Je li takav otkaz zakonit?

(D. M., Bjelovar)

Odgovor: Prema odredbi članka 120. Zakona o radu otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, mora sadržavati obrazloženje razloga za otkaz i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje ugovor o radu.

Prema tome, poslodavac Vam nije smio prekinuti radni odnos, iako Vam prethodno nije dostavio valjanu odluku o otkazu s obrazloženjem, u smislu gore citirane odredbe Zakona o radu. Naime, obavijest o namjeri otkazivanja ugovora o radu ne može se poistovjećivati s odlu-kom o otkazu i takva obavijest ne može predstavljati valjanu osnovu za presta-nak radnog odnosa. Prema tome, nakon što Vam je dostavio obavijest o namjeri otkazivanja ugovora o radu, poslodavac je trebao donijeti i dostaviti Vam konkretnu odluku o otkazu s obrazloženjem zbog čega Vam daje otkaz, tj. navesti kada, gdje i na koji način ste kršili obveze iz radnog odnosa zbog kojih Vam otkazuje ugovor o radu. Budući da takva odluka nije doni-jeta, niti Vam je dostavljena, postupak poslodavca je nezakonit i takav otkaz ugovora o radu je nedopušten.

Stoga imate mogućnost u roku petna-est dana od dana kada ste saznali da Vam je radni odnos prekinut poslodavcu uputiti zahtjev za zaštitu prava, a ako isti ne bude uvažen, imate mogućnost pokrenuti i sudski postupak radi utvrđenja nedopu-štenosti otkaza ugovora o radu.

Odgovara: Miroslav Molnar, pravni povjerenik u

Uredu SSSH Čakovec

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:"Sindikalna akcija" pravni savjeti Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 10 000 Zagreb


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. TULLIO RAKOVAC Zagrebačka 35, 52100 Pula

2. JOSIPA ANIĆ, Podgorje, Sv. N. Tavelića 55, 33000 Virovitica

3. BORIS VULIĆ, J. J. Strossmayera 58, 31000 Osijek

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 472

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. prosinca 2017.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: OBRTNIŠTVO


Razlike u

plaćama

Razlike u prosječnojbruto satnici

između spolova:

OPĆA STOPA ZAPOSLENOSTI

Zaposleni prema djelatnostima

Podaci po djelatnostima Udio plaća žena u plaćama muškaraca u djelatnosti

(prosječna mjesečna bruto plaća, DZS 2015.)

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbiObrazovanje Trgovina na veliko i malo Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Muškarac u Hrvatskoj zaradi oko 10,400 kuna bruto više od žena.

Prosječne razlike u ukupnoj zaradi u Hrvatskoj iznose 24,4 posto (u EU-u iznose 39,6 posto).

Documents

Zagreb, 15. studenoga 2017. Broj 472 · - Ne možemo prihvatiti da se po modelu privatizacije dijela mirovinskog sustava, čijih se pet posto doprinosa hrvatskih radnika iz javnog