ZADVARJE 6 12 2010 · 2.6. Gusto ća naseljenosti po jedinici površine 84 3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš 84 3.1. Vodoopskrbni objekti 94 3.2. Zona poljoprivredne proizvodnje

ALFA ATEST• • ZAŠTITA NA RADU ZAŠTITA OKOLIŠA ZAŠTITA OD POŽARA • •

TEHNIČKI URED: Poljička cesta 32,

21000 Split tel: 021 / 270-506 tel/fax: 021 / 270-507 e-mail: [email protected]

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I

OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

OPĆINA ZADVARJE

listopad, 2010. godine

PPrrooccjjeennaa uuggrroožžeennoossttii ssttaannoovvnniiššttvvaa,, mmaatteerriijjaallnniihh ii kkuullttuurrnniihh ddoobbaarraa –– OOppććiinnaa ZZaaddvvaarrjjee

ALFA ATEST d.o.o. Stranica 2

Sadržaj:

UVODNA DOKUMENTACIJA 5 1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje 5 2. Tim za izradu Procjene 7 3. Izvod iz sudskog registra 8 UVOD 11 I VRSTE, INTEZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE

DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA 13 1. Prirodne katastrofe i nesreće 13 1.1. Poplave – Hidrološki pokazatelji 13 1.1.1. Hidrometeorološki uvjeti 13 1.1.2. Zaštitna infrastruktura 14 1.1.3. Procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti

površina 14 1.1.4. Statistički pokazatelji 14 1.2. Potresi 14 1.2.1. Seizmičke karakteristike područja Općine Zadvarje 14 1.2.2. Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje, rabljeni

građevinski materijal i gustoću naseljenosti 15 1.2.3. Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina 17 1.2.4. Seizmološke potresne karte za povratni period za razdoblje od 50,

100, 200 i 500 godina 19 1.2.5. Posljedice potresa po seizmičkim zonama 22 1.2.6. Moguće posljedice potresa po stanovništvo 28 1.2.7. Seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra 29 1.2.8. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju 30 1.3. Ostali prirodni uzroci 32 1.3.1. Suša 32 1.3.2. Toplinski val 32 1.3.3. Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar 33 1.3.4. Snježne oborine 33 1.3.5. Tuča 33 1.3.6. Poledica 33 1.3.7. Klizišta 33 2. Tehničko - tehnološke katastrofe i velike nesreće 34 2.1 Tehničko - tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane

akcidentom u gospodarskim objektima 34 2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane

nesrećama u prometu 42 2.3. Od proloma hidroakumulacijskih brana 45 2.4. Od epidemiološke i sanitarne opasnosti 46 II POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU 47 1. Objekti za proizvodnju i distribuciju električne energije 48 2. Objekti za opskrbu vodom 50 3. Objekti za proizvodnju, skladištenje i distribuciju hrane 52 4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoza,

skupljanja i drugih radnji sa opasnim tvarima iz priloga Seveso II direktive EU 53



5. Objekti javnog zdravstva 53 6. Objekti za energetiku 53 7. Objekti za telekomunikaciju 54 8. Objekti za odvijanje prometa 54 9. Objekti za pružanje financijskih usluga 55 10. Objekti za obavljane znanstvene djelatnosti, spomenici i druge

nacionalne vrijednosti 56 III SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 58 1. Postojeći kapaciteti i snage 58 1.1. Redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem

bave u okviru redovne djelatnosti 58 1.2. Druge operativne snage 59 1.3. Civilna zaštita 60 1.4. Fizičke osobe i materijalni resursi koji se mogu angažirati 60 2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje 61 IV ZAKLJUČNE OCJENE 63 1. Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana 63 2. Potres 63 3. Opasnosti od prirodnih uzroka, ostali prirodni uzroci 65 4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama sa opasnim

tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu 65 5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada,

te asanacija istih 66 6. Prijedlog smjernica budućeg razvoja 67 V ZEMLJOVIDI 68

PRILOG BROJ 1: Položaj Općine Zadvarje unutar Županije Splitsko-dalmatinske PRILOG BROJ 2: Kulturna baština Općine Zadvarje PRILOG BROJ 3: Dalekovodi i transformatorske stanice PRILOG BROJ 4: Infrastrukturni sustavi na području Općine Zadvarje PRILOG BROJ 5: Općina Zadvarje – zone ugroze

VI PRILOZI PROCJENE 69 A POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 69 1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 69 1.1. Položaj i površina prostora 69 1.2. Reljef 71 1.2.1. Hidrološki pokazatelji 71 1.2.2. Dužina morske obale i njena obilježja 71 1.2.3. Geološko-pedološki pokazatelji 71 1.2.4. Meteorološki pokazatelji 72 2. Stanovništvo 79 2.1. Broj stanovnika 79 2.2. Struktura radne aktivnosti 80 2.3. Dobna i spolna struktura stanovnika 81 2.4. Dobna i spolna struktura zaposlenih osoba 83 2.5. Kategorije ukupnog stanovništva i zaposlenih, planiranih za

evakuiranje 83



2.6. Gustoća naseljenosti po jedinici površine 84 3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš 84 3.1. Vodoopskrbni objekti 94 3.2. Zona poljoprivredne proizvodnje 95 3.3. Šumske površine 95 3.4. Industrijska zona i gospodarski objekti 95 3.5. Položaj i zone gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio

općine Zadvarje 95

3.6. Skloništa i objekti za sklanjanje 96 3.7. Objekti za zbrinjavanje, smještaj i za pripremu hrane 96 3.8. Objekti zdravstva 96 4. Prometno tehnička infrastruktura 96 4.1. Prometnice 96 4.1.1. Cestovni promet 96 4.1.2. Pomorski promet 97 4.2. Dalekovodi, transformatorske stanice 97 4.3. Telekomunikacije 99 B IZVADAK ZA URBANISTE

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja



Dokumentacija 1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje





2. Tim za izradu Procjene

ALFA ATEST d.o.o.

TEHNIČKI URED - Split, Poljička cesta 32, [email protected] tel.: 021 / 270 506 , tel./fax.: 021 / 270 507 www.alfa-atest.hr

OVLAŠTENJA – LICENCE : RH MINGORP Klasa UP/I-116-01/07-04/05 RH MUP br. 511-01-75-UP/I-3168/4-07-1/8 RH MUP br. 511-01-75-UP/I-3167/3-07-1/8 RH MIZ Klasa UPI-540-02/07-03/04 RH DUZS Klasa: UP/I-034-01/07-01/13 RH DUZS Klasa: 053-02/08-01/01

█ Z A Š T I T A N A R A D U █ Z A Š T I T A O K O L I Š A █ Z A Š T I T A O D P O Ž A R A █ Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07 i 38/09) te

Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (N.n. br. 38/09) donosim

O D L U K U

o imenovanju stručnog tima za izradu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te Plana zaštite i spašavanja za područje Općine Zadvarje. ZA VODITELJA: Rade Pehar, dipl. ing. ----------------------------------------------

ZA ČLANOVE STRUČNOG TIMA: Denis Radić-Lima, dipl. ing. ---------------------------------------------- Marko Blažević, dipl. ing. ---------------------------------------------- Mario Pehar, dipl. ing. ----------------------------------------------- Split, ožujak, 2009. god. Direktor: M. P. Rade Pehar, dipl. ing.



3. Izvod iz sudskog registra







Uvod Katastrofe 1.i velike nesreće2 , bez obzira da li su prirodne, tehničko-tehnološke, da li im je uzrok ratno djelovanje ili se radi o bilo kojem izvanrednom događaju koji zbog nekontroliranog razvoja može ugroziti živote ljudi, materijalna i kulturna dobra te okoliš, ne biraju niti mjesto, niti vrijeme kad će se dogoditi. Zakonom o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se:

• sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama;

• način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;

• prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; • ustroj i zadaće tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i

spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; • način uzbunjivanja i obavješćivanja; • provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje je nositelj izrade Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Republiku Hrvatsku i Plana zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, a jedinice lokalne samouprave su nositelji izrade procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja za područje svoje nadležnosti. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Zadvarje (u daljem tekstu Procjena ugroženosti) predstavlja osnovni i polazni dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja Općine Zadvarje. Sadržaj Procjene ugroženosti propisan je Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Procjena ugroženosti u svojoj sveobuhvatnosti mora pokazati sa kojim se sve vrstama nesreća može suočit jedinica lokalne samouprave za koju se procjena radi. Procjenom ugroženosti treba definirati da li potencijalne nesreće imaju uzrok svog nastanka u prirodnim pojavama, kojima čovjek uglavnom ne može upravljati ni kontrolirati (prirodni uzrok nastanka i snaga djelovanja) ili tehničko-tehnološkim nesrećama koje je direktno ili posredno prouzročio čovjek, te navesti intenzitet, količinu i obim uzroka i posljedica pojedinih nesreća.

1 »katastrofa« je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji, na području Republike Hrvatske, opsegom ili intenzitetom ili

neočekivanošću ugrozi zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili

posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave i postojećih operativnih snaga zaštite i spašavanja s

područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojem je događaj nastao, neovisno o tome je li proglašena

elementarna nepogoda. Katastrofom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom, 2 »velika nesreća« je iznenadni događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke katastrofe jer, zbog intenziteta i

razvoja, tijela i službe koje su na području njezina nastanka bave zaštitom i spašavanjem kao redovitom djelatnošću, ne mogu

spriječiti širenje ili pravodobno otkloniti posljedice.



Potencijalne opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:

1. prirodne, 2. tehničko-tehnološke, 3. ratna djelovanja i terorizam 4. proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge

radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš.

Sve su to odrednice koje valja imati u vidu - prirodne, tehničko-tehnološke i druge prijetnje koje egzistiraju na određenom području, te stupanj vjerojatnosti da do određenih pojava može doći, vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj iznenađenja, odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, a posebno pojedinih nositelja aktivnosti i zadaća u području zaštite i spašavanja.

Procjenom ugroženosti biti će detaljno obrađena sljedeća poglavlja:

1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,

2. posljedice po kritičnu infrastrukturu, 3. snage za zaštitu i spašavanje, 4. zaključne ocjene, 5. zemljovidi 6. položaj i karakteristike područja

Sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) uz Procjenu ugroženosti izraditi će se i poseban izvadak s nazivom „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“ kojim će se utvrditi i propisati preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je osnova za izradu elaborata koji će biti sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.



I VRSTE, INTEZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA 1. Prirodne katastrofe i nesreće Promatrajući meteorološke promjene kroz duži niz godina u zemljinoj atmosferi, te djelovanje sila unutar planeta Zemlje koje uzrokuju stanja zemljine kore, zapažaju se kao moguće prirodne nepogode koje svaka na sebi svojstven način dovode do ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša, čiji se rezultati očituju kao izmjena zemljine kore ili izmjena klimatskih zbivanja u zemljinoj atmosferi. Katastrofe i velike nesreće nastale djelovanjem prirodnih sila mogu se promatrati kao opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš na području općine Zadvarje i mogu se razvrstati prema uzroku nastajanja kako slijedi u nastavku procjene. 1.1. Poplave Hidrološki pokazatelji Rijeka Cetina je glavni i jedini recipijent na području općine Zadvarje i njenih naselja kao jedini vodeni tok. Ukupna dužina toka Cetine, od izvora do ušća, iznosi oko 105 km sa padom toka od 380 m (3,78%). U donjem toku rijeke Cetine, od Trilja preko područja općine Zadvarje do ušća u more u Omišu, korito je pretežito kanjonskog tipa i nema relevantnih pritoka zbog čega nema opasnosti od poplave za područje općine i njenih naselja osobito iz razloga što se prostor općine Zadvarje nalazi na 280 m n/v u odnosu na korito rijeke Cetine i HE Kraljevac čije je dno vodne komore na 161 m n/v, a pod strojarnice (turbinski nivo) na 61,10 m n/v. Podaci preuzeti iz studije; Pejaković, B. i suradnici - Zaštitni objekti za obranu od poplava na vodnom području dalmatinskih slivova, Knjiga I, Institut za elektroprivredu i energetiku, d.d. Zagreb, 2009. godina. 1.1.1. Hidrometeorološki uvjeti Vodostaj rijeke Cetine koja prolazi kroz područje općine ne mjeri se iz prethodno gore napisanih razloga. Što se tiče poledice na području općine Zadvarje ona je minimalna odnosno zanemariva obzirom da je prosječno godišnje ledenih samo 1.9 dana. Prosječna godišnja količina padalina na području općine i pripadajućih naselja iznosi 1.076 mm/m², gdje je srednja vrijednost količina oborina po godišnjim dobima: proljeće 225, ljeto 114, jesen 354 i zima 383 mm/m² a najveća količina oborina je u travnju mjesecu i iznosi 138 mm/m². Srednji broj oblačnih dana u godini iznosi 49.9 a vedrih dana prosječno u godini iznosi 152.4. Sa jakim vjetrom (> 6 bofora) je 38.7 dana, a sa olujnim vjetrom (> 8 bofora) je prosječno na godinu 4.4 dana. Srednji godišnje broj dana sa kišom je 105.7 i srednje godišnjom temperaturom 16.2°C sa min. temperaturom od -4°C a max. Od 39.3°C, po godišnjim dobima: proljeće 14.6, ljeto 24.2, jesen 17 i zima 9.4°C (podaci preuzeti od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje 1999-2008. godine. U zadnjih deset godina proglašenih elementarnih nepogoda na području općine Zadvarje od strane ureda za proglašenje elementarnih nepogoda Županije Splitsko-dalmatinske nije bilo.



1.1.2. Zaštitna infrastruktura Obzirom da na području općine i njenih pripadajućih naselja nema nikakve opasnosti od poplava iz tih razloga nije bilo potrebe eventualne izgradnje nasipa ili nekih drugih vodoprivrednih objekata u cilju sprječavanja istih. 1.1.3. Procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina Zbog već navedenih činjenica u vezi poplava na području općine ne iskazuje se potreba bilo kakvog procjenjivanja ugroženosti tog područja. Prema podacima popisa stanovništva 2001.g. u općini Zadvarje, koje se prostire na 13,22 km² ili 0,29% površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 277 stanovnika, odnosno 0,06 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije. Od industrijskih pogona na području općine Zadvarje nalazi se Hidroelektrana (HE) Kraljevac izgrađena je na lijevoj obali rijeke Cetine na nižoj razini u odnosu na naselja u općini odnosno središnjeg naselja općine "Zadvarje". Općinom Zadvarje prolaze važni cestovni pravci i to državna cesta D8 ( "Jadranska magistrala") koja ide njenim južnim dijelom i predstavlja direktnu vezu na primorski dio općine, te državna cesta D39 koja se spaja na državnu cestu D8, prolazi samim općinskim središtem i nastavlja se dalje preko Ciste Provo i Aržana do sam granice sa susjednom BiH. Županijska cesta Omiš(D8)-Kučiće-Slime u dužini od 24 km i Lokalna cesta Dubci (D39) u dužini od 5.5 km. 1.1.4. Statistički pokazatelji Elementarne nepogode nisu proglašavane za područje Općine pa su isključene i moguće štete. 1.2. Potresi Prvi znanstveni temelji proučavanja potresa postavljeni su tek u drugoj dekadi prošlog stoljeća. Danas je općenito prihvaćena teorija tektonike ploča, po kojoj je kora Zemlje (do dubine oko 40 km) dubokim regionalnim rasjedima razlomljena na 6 velikih ploča - euroazijska, afrička, tihooceanska, američka, indoaustralijska, antarktička. Zbog konvektivnog strujanja u gornjem dijelu plašta Zemlje, ploče se pomiču. To gibanje ploča izaziva najintenzivnije promjene reljefa tla na njihovim rubovima. Ti procesi najvećim dijelom uzrokuju i nastajanje potresa. Tektonski potresi najčešći su i najjači. Izazvani su tektonskim pokretima. Javljaju se u 90% slučajeva. Ovakvi potresi obuhvaćaju veća područja. Zone tektonskih potresa vezane su uz kretanje litosfernih ploča , a do njih dolazi zbog subdukcije. Vulkanski su snažni i razorni potresi. Do njih dolazi pri vulkanskim erupcijama, javljaju se u 7% slučajeva. 1.2.1. Seizmičke karakteristike područja Općine Zadvarje Cjelokupni teritorij Županije splitsko-dalmatinske pa i područje općine Zadvarje seizmički je aktivan s različitim seizmičkim rizicima na pojedinim područjima. U ovom trenutku u Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon N. N. 53./91. Tom sustavu odgovaraju karte rizika s povratnim periodom od 500 godina i seizmičke zone (VIº do IXº) intenziteta prema (Medvedev-Sponheuer-Karnik).



S obzirom na gore navedeno, područje općine Zadvarje nalazi se na području ugroženosti IXº MSK ljestvice i na području općine i njenih naselja mogu nastati znatnije štete i žrtve. Iz slike 1 lako je uočiti da je gotovo cijela Hrvatska, pa tako i Splitsko-dalmatinska županija, obuhvaćena potresnim područjima intenziteta VI°,VII°, VIII° i IX° prema MSK ljestvici, što je na donjoj slici i prikazano.

Slika broj 1: Seizmološka karta Hrvatske; Izvor: Prof. dr. sc. D., Morić, Potresno inžinjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009. godina Na prikazanoj seizmološkoj karti slika 1 razvidno je kako se općina Zadvarje i njena pripadajuća naselja nalaze u zoni opasnosti od potresa IX° po MSK ljestvici što pokazuje i seizmološka povratna karta za 500 godina – slika 7. 1.2.2. Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje, rabljeni građevinski materijal i gustoću naseljenosti Područje općine Zadvarje nalazi se u zoni IXº MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati izrazito razorne posljedice po materijalna dobra i stanovništvo. Za ustvrditi je da bi u slučaju potresa IXº po MSK ljestvici došlo do razornog oštećenja pa i mogućeg potpunog rušenja pojedinih građevinskih objekata, pogotovo imajući u vidu da u pojedinim područjima i naseljima općine postoje skupine starih zgrada građenih u dalmatinskom stilu. Kategorizacija zona povrjedivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje.



Proračun rušenja definira domet (d) obrušavanja objekata /ruševina koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu te kroz razne tehničke mjere. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.godine. Planirani objekti moraju biti projektirani u skladu sa važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja. Povredljivost proistječe uglavnom iz načina izgradnje pojedinih objekata i gustoće izgrađenosti. Sva naselja na području općine Zadvarje pa i središnje naselje Zadvarje do 1920. g. građena su od neobrađenog kamena sa vezivom od gline i vapnenca i imale su stropne konstrukcije isključivo od drvenih greda, što u tim naseljima predstavlja staru jezgru mjesta. Armiranobetonski stropovi počinju se postupno primjenjivati u razdoblju od 1920 do 1940. godine., od 1945 do 1964 godine prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi. Nakon 1964 godine zidane se zgrade sustavno izgrađuju sa horizontalnim i vertikalnim serklažima. Inače na cijelom području Općine Zadvarje prevladava niska stambena gradnja do 2 kata visine a karakteristika i veća gustoća izgrađenosti u središnjim dijelovima svih naselja, dok je izgradnja na područjima vanjskih dijelova naselja sa širokim ulicama i manjim stupnjem izgrađenosti. Objekti građeni nakon 1964.godine u načelu su otporne na potres jačine VIII° po MSK ljestvici. Sve gore navedene karakteristike razvrstavaju objekte u tri kategorije što pokazuje i tablica 1. Tablica broj 1: Razredba objekata prema tipu izgradnje (zgrade kod kojih nisu primijenjene antiseizmičke mjere)

Tipovi građevina Opis građevina

Tip - A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline

Tip - B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena

Tip - C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

Izvor: Dr. R. Stojanović, Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama, Beograd, 1984. godina Iz gornje tablice 1 vidljivo je kako su zgrade izgrađivane od neobrađenog kamena, nepečene opeke, krupnih blokova s drvenim konstrukcijama armiranobetonskim i čeličnim skeletom građene bez primjene antiseizmičkih mjera pa bi te zgrade bile i značajno oštetljivije u slučaju pojave potresa. Prema popisu stanovništva iz 2001.g. na području općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja trajno je nastanjeno 277 stanovnika. Prema istom popisu na ovom području se nalazilo 87 stanova za stalno stanovanje, ukupne površine 5 892 m², sa 3,1 stanovnika po stanu i 69,1m2 po stanovniku.



1.2.3. Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina Statistički podaci o potresima imaju uzročno – posljedični odnos sa povratnim razdobljima potresa. Povratno razdoblje potresa je prosječno vrijeme između dva događaja zadane (ili veće) magnitude. Ako je npr. povratno razdoblje potresa određene magnitude 50 godina, očekuje se da će se potres u 500-godišnjem razdoblju 10 puta ponoviti. Razmak između pojedinih potresa, naravno, nije jednoličan. Ako je npr. vjerojatnost pojave nekog potresa s povratnim razdobljem R u jednoj godini P1=1/R (0,01 za potres s povratnim razdobljem 100 godina), tada je vjerojatnost da se taj potres NEĆE dogoditi u istoj godini 1 – P1 (tj. 0,99% za potres s povratnim razdobljem od 100 godina). Ovo se zaključivanje može iskoristiti za proračun vjerojatnosti pojave potresa za dulje razdoblje. Ako sa “T” označimo vrijeme u godinama, vjerojatnost da se potres u stogodišnjem povratnom razdoblju NEĆE ponoviti je (1 – P1)

T. Stoga je vjerojatnost da će se potres dane magnitude dogoditi u danom vremenu T, PT = 1 – (1 – P1)

T(suprotna vjerojatnost). Tako dobivamo da je vjerojatnost da će se potres koji ima stogodišnje povratno razdoblje (T=100) dogoditi u razdoblju od 100 godina P100 = 1 – (1 – 1/100)100 = 0,63%. Vjerojatnost da se isti potres neće dogoditi je 1 – PT = 0,37%. U sljedećoj tablici prikazana je statistička učestalost pojave potresa u zadnjih 100-115 godina u neposrednoj blizini područja općine Zadvarje i njenih naselja dok isti potresi nisu se dogodili na samom području općine i njenih naselja. Tablica broj 2: Prikaz učestalosti i intenziteta potresa po MSK ljestvici u neposrednoj blizini područja općine Zadvarje od 1879. do 2003. godine

grad/mjesto φ (o N)

λ (o E)

Intenzitet potresa (°MSK) V VI VII VIII

Aržano 43.579 17.007 23 6 4 0 Zagvozd 43.397 17.061 24 7 3 1 Makarska 43.295 17.026 24 5 5 0

Imotski 43.448 17.221 30 8 2 1 Izvor: Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni zavod, prirodno-matematički fakultet(PMF), Zagreb Iz tablice 2 vidljivo ja kako su područja u neposrednoj blizini općine Zadvarje bila pogođena potresom u zadnjih 100-115 godina 101 puta V° ( dosta jak potres), 21 puta VI° (jak potres), 14 puta VII° (snažan potres) a 2 puta je zabilježen potres od VIII° (jako snažan) dok potres od IX°(razoran potres) po MSK ljestvici u okružju općine se u navedenom razdoblju nije dogodio po MSK ljestvici, iz čega se da zaključiti da je područje oko općine jako nestabilno a premda je i područje općine ugroženo potresom od IX° po MSK ljestvici, do sada se u naznačenom vremenskom razdoblju na njenom području nije dogodio niti jedan potres bilo kojeg stupnja po navedenoj ljestvici što je iz tablice i vidljivo. Na slijedećim slikama (2 i 3) su prikazani epicentri potresa različitih magnituda zabilježeni u razdoblju od 1879 – 2003. godine iz kojih se može vidjeti da se snažni i jako snažni potresi događaju u neposrednoj blizini općine Zadvarje.



Slika broj 2: Epicentri magnitude između 5 i 6 stupnjeva, Izvor : Županijska procjena, 2005. godine

Slika broj 3: Epicentri potresa magnitude 6 i više stupnjeva, Izvor: Županijska procjena, 2005. godine Na slikama broj 2 i 3 vidi se da epicentri potresa jačine magnituda od 5, 6 i više, u navedenom razdoblju se nisu događali na području općine Zadvarje i njenih naselja, međutim područje je ugroženo od epicentra potresa jačine magnitude od 5 do 6, dok od magnitude 6 je ugroženo samo u povratnom periodu od 500 godina(vidi sliku 7).



1.2.4. Seizmološke potresne karte za povratni period za razdoblje od 50, 100, 200 i 500 godina Na slijedećim slikama (4, 5, 6 i 7) prikazane su Seizmološke potresne karte za područje općine Zadvarje za povratni period od 50,100, 200 i 500 godina:

Slika broj 4: Seizmološka karta za povratni period od 50 godina, Izvor: Državni geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 50 godina općina zadvarje se nalazi u zoni VIIº po MSK ljestvici potresne opasnosti.



Slika broj 5: Seizmološka karta za povratni period od 100 godina, Izvor: Državni geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 100 godina općina Zadvarje se nalazi u zoni VIIIº po MSK ljestvici potresne opasnosti.



Slika broj 6: Seizmološka karta za povratni period od 200 godina, Izvor: Državni geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 200 godina općina Zadvarje se nalazi u zoni VIIIº po MSK ljestvici potresne opasnosti.



Slika broj 7: Seizmološka karta za povratni period od 500 godina, Izvor: Državni geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 500 godina općina Zadvarje se nalazi u zoni IXº po MSK ljestvici potresne opasnosti. Sukladno do sada iznijetim podacima koji sadrže očekujući maksimalnu snagu potresa, po Medvedev-Sponheuer-Karnik ljestvici, za povratni period od 50, 100, 200 i 500 godina, područje općine Zadvarje i njenih naselja može se smatrati jako ugroženim od potresa. 1.2.5. Posljedice potresa po seizmičkim zonama Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti na području Splitsko-dalmatinske županije pokazuju da se razdoblja pojačane i smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina bez neke pravilnosti, ali s trajanjem oko 10 do 20 godina:

• Zona IX stupnja MSK ljestvice zahvaća područje pl. Biokovo, lokalitete Makarska -Imotski- Sinj u ukupnoj površini od oko 4000 km2.

• Zona VIII stupnja MSK ljestvice zahvaća brojne lokalitete srednjodalmatinskih otoka: Vis, Hvar, Brač, Šolta, splitsku aglomeraciju, područje Sinja.

• Zona VII stupnja MSK ljestvice zahvaća ostala područja županije.



U donjoj tablici 3 dat je pregled potresnih posljedica po seizmičkim zonama za područje Općine Zadvarje i njenih naselja. Tablica broj 3: Posljedice intenziteta potresa po seizmičkim zonama prema MSK ljestvici - 78 ( s dopunama i izmjenama iz 1980. godine)

IX0

OGRANIČENO RAZORAN POTRES

(Opća oštećenja objekata)

• a opća panika

• velike štete na namještaju u zgradama

• b najveći broj zgrada tipa C trpi oštećenja 3.stupnja

• na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja

• poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5.stupnja

• na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupanj

• stupovi i spomenici se ruše

• velike štete na rezervoarima

• podzemni cjevovod se djelomično lome

• u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih tračnica i oštećenja na cestama

• c na ravnim zemljištima podzemna vod izbija na površinu i razlila se, sa vodom ili bez nje izbija mulj i pijesak

• na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na strminama i riječnim obalama i više od toga

• u tlu se u velikom broju pojavljuje i male pukotine

• blokovi stijena se ruše

• aktiviraju se mnoga klizišta

• stvaraju se veliki valovi na vodi

• presušeni bunari se obnavljaju

• presušuju aktivni bunari vode

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.godina U predmetnoj ljestvici radi lakšeg razumijevanja ukomponirane su još 4 veličine, i to:

1. koja određuje kategoriju građevina obzirom na način izgradnje i vrstu upotrijebljenog materija, bez neophodnih antiseizmičkih mjera (A, B i C, tablica 1),

2. koja određuje količinske karakteristike oštećenja za zgrade ( A, B i C) (u %), 3. koja određuje klasifikaciju oštećenja od 1-5 stupnja (od lagana oštećenja - do

potpuna rušenja) i 4. koja određuje grupna obilježja (ljude i okoliš, građevine i prirodne pojave) i

opasnosti od potresa po iste. Tablica 4: Grupirana kvalitativna obilježja ljestvice

Oznaka Značenje a) ljudi i okolina koja ih okružuje b) građevinske konstrukcije c) prirodne pojave

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.godina



Tablica 5: Klasifikacija oštećenja objekata Stupanj

oštećenja Opis oštećenja

0˚ Nema vidnih oštećenja - objekt je doživio potres bez vidljivih posljedica

1˚ Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci -otpadanje manjih komada žbuke - oštećenje dimnjaka

2˚ Umjerena oštećenja

-male pukotine u zidovima -otpadanje većih komada žbuke -klizanje krovnog crijepa -pukotine i otpadanje dijelova dimnjaka

3˚ Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidu -rušenje dimnjaka - rušenje dijelova krovova

4˚ Razorna oštećenja

-otvori u zidovima -rušenje dijela zgrada i krovova -razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade -rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5˚ Potpuno rušenje -potpuno rušenje pojedinih građevina Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.godina Količinske karakteristike (postotni odnos oštećenih objekata prema postojećem broju objekata):

• Pojedine – moguća su oštećenja na zgradama: oko 5%,

• Mnoge – mnogo zgrada: oko 50%,

• Većina – najveći broj zgrada: oko 75%,

Iz tablice 3 se vidi da bi u slučaju potresa intenziteta od IX° po MSK ljestvici na području općine Zadvarje i njenih naselja, zgrade pretrpjele oštećenja od teških i razarajućih pa do potpunog rušenja građevina, ljudi bi bili u općoj panici i bježali vani, došlo bi do pomicanja i prevrtanja teškog namještaja, prevrtanja i rušenja nadgrobnih spomenika te rušenja kamenih ograda i zidova, u prirodi bi došlo do stvaranja pukotina u zemlji od nekoliko centimetara pa do 10 cm a na padinama i obalama rijeka i više od 10 cm, pojavljuju se mnoge tanke pukotine u zemlji, dolazi do odrona u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom, stijene se odranjaju, izbacivanje mulja, presušivanja zdenaca, stvaranja velikih valova na površinama vode i drugo. U tablici 6 dat je broj i postotak zastupljenosti tipova zgrada u odnosu na način izgradnje i upotrijebljenog materijala na području općine Zadvarje.



Tablica broj 6: Vrsta i broj objekata na području općine Zadvarje i njenih naselja Naselje Ukupan broj

objekata % zastupljenosti tipova građevina (stambeni i drugi

objekti) vidi tablicu 4 Objekti Tipa

"A" Objekti Tipa

"B" Objekti Tipa

"C" Kraljevac 10 / 6 4

Krčići 10 / 6 4 Krnići 42 5 23 14 Krželji 34 5 23 6

Pejkovići 21 4 9 8 Potpoletnica 41 5 17 19

Santrići 12 3 9 / Šodani 21 8 2 11

Zadvarje 162 4 75 83 Ukupno 353 34 (9.63%) 170 (48.15%) 149 (42.20%)

Izvor: Popis stanovništva, Stanovanje, 2001. godina Iz tablice 6 vidi se da na području općine Zadvarje ima ukupno zgrada tipa "A", "B" i "C" 353, a najveći dio tih zgrada je tipa "B" dok je mali postotak zgrada tipa "A". Očekivane posljedice potresa za zgrade Polazi se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme, instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta potresa i mehaničke rastresitosti objakata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja raznih kategorija objakata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na mehaničku otpornost, obujma i stupnja oštećenja, zbrinjavanje i asanacije objekata utvrđuje se stupanj oštećenja. Kategorizacija zona povrjedivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta i rabljenog građevinskog materijala, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Proračun rušenja definira domet (d) obrušavanja objekata /ruševina, koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Šteta na stambenom fondu izražava se putem postotka uništenosti stambenog fonda u odnosu spram početnog stanja (preko broja zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli:

( ) 11

1 1

∑ ∑= =

⋅⋅=

n

i

m

j

GijCijBPU

(PU) - postotak uništenosti stambenog fonda B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene gradske(općinske) zone(vidi tablicu 5)

C - postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (vidi tablicu 6) Za potrebe prakse na osnovu izloženog dolje je prikazana tablica 7 koja prikazuje relativan prirast stupnja oštećenja objekata raznih kategorija ("A", "B" i "C", Tablica 1) pri raznim intenzitetima potresa. U ovom slučaju uzet je raspored stupnja oštećenja prema normalnom (Gausovom) zakonu raspodjele. Podaci i struktura tablice je takva



da se na njezinoj bazi može procijeniti ugroženost od potresa i posljedice njegovog razornog djelovanja (razaranje, požar i sl.) (Stojanović, R., 1984. godina). Tablica broj 7: Stupanj oštećenja objekata raznih kategorija pri različitom stupnju intenziteta potresa

Tipzgrade 0 1 2 3 4 5

A - - - - - -B - - - - - -C - - - - - -A - - - - 25 75 4,75

B - - - 5 45 50 4,45

C - - 3 42 50 5 3,57

A - - - 5 45 50 4,55

B - - 3 42 50 5 3,57

C - 3 42 50 5 - 2,57

A - - 3 42 50 5 3,57

B - 3 42 50 5 - 2,57

C 3 42 50 5 - - 1,57

A - 3 42 50 5 - 2,57

B 3 42 50 5 - - 1,57

C 50 50 - - - - 0,5

A 45 50 5 - - - 0,6

B 95 5 - - - -C - - - - - -

VIII

VII

VI

Ipd - Stupanj oštećenja u %

d

XI

X

IX

Izvor: Stojanović, R., Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama, Beograd, 1984. godina Tablice 8 pokazuju broj i stupanj oštetljivosti zgrada "A", "B" i "C" (Tablica 1) na području općine Zadvarje. Tablica broj 8: Broj oštećenih objekata prema stupnjevima oštećenja i tipovima objekata

Ip

Tip Broj oštećenih objekata prema stupnjevima

oštećenja

d zgrade 0 1 2 3 4 5

A 0 0 - 2 15 17

IX B 0 0 5 71 85 9

C 0 4 63 75 7 -

Procjena oštećenja objekata kod potresa intenziteta IX stupnja po MSK ljestvici iznosi: - Bez oštećenja 00 bit će ukupno 0 objekata tipa A, B i C - Oštećenja 10 imat će 0 objekata tipa A, 0 objekata a tipa B i 0 objekata tipa C - Oštećenja 20 imat će 0 objekata tipa A, 0 objekata tipa B i 4 objekata tipa C - Oštećenja 30 imat će 2 objekata tipa A, 71 objekta tipa B i 75 objekata tipa C - Oštećenja 40 imat će 15 objekata tipa A, 85 objekata tipa B i 7 objekata tipa C - Oštećenja 50 imat će 17 objekt tipa A, 9 objekata tipa B i 0 objekata tipa C



Procjenjuje se da će oko 148 objekata tipa A, B i C imati teška oštećenja, 107 objekta tipa A, B i C bit će razorno oštećena i da će 26 pojedinih objekata tipa A i B biti potpuno srušen. Ukupno 281 objekat bit će nesiguran za stanovanje. Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi Ovo je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture (vodovod, prometnice te energetski dalekovodi). Kao posljedica razaranja objekata moguća je i pojava požara, za gašenje kojih se vrlo vjerojatno neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju oštećenja tako da će se za gašenje morati koristiti drugi alternativni izvori napajanja vodom. Dio domaćinstava posjeduje vlastite cisterne (gustirne). Mogući su problemi s opskrbom vodom za piće zbog puknuća cijevi, zamućenja vode pa će trebati organizirano snabdijevanje stanovništva cisternama za punjenje zaliha vode u gustirnama. Kvaliteta vode u gustirnama se treba periodički vršiti u suradnji s ovlaštenim laboratorijima za kontrolu pitke vode. Mogući su problemi u opskrbi električnom energijom zbog oštećenja objekata (trafostanice) i/ili električne mreže. Moguća su oštećenja na TK mreži i objektima. Objekti od posebnog značaja (škola, crkve, pošta, prostorije općine itd.), mogu biti teško oštećeni, što će bitno otežati normalno funkcioniranje zajednice. Tablica broj 9: Učinci i posljedice djelovanja potresa IX° po MSK ljestvici na infrastrukturu općine Zadvarje

R.BR. VRSTA INFRASTRUKTURE UČINAK POSLJEDICA

1. Opskrba električnom energijom

Teška oštećenja TS 35/10 i 110/35 kV, pad električnih

stupova prijenosnih(220 i 110 kV) kao i distribucijskih (35 i 10

kV) dalekovoda, potpuno rušenje

drvenih stupova niskonaponskih vodova.

Nestanak električne struje,

prestanak rada pošte, prekidanje telefonskih veza, prekid opskrbe

vodom.

2. Opskrba vodom

Oštećenje crpne stanica Vodovod d.o.o Makarska i

vodozahvata Kraljevac napuknuće cjevovoda Zadvarje-

Dubci Makarska. mogući nestanak vode na vodo

zahvatu Kraljevac – promjena na izdašnosti izvorišta i razini vode.

Prekid opskrbe vodom, prekid opskrbe hranom

(pekare, kuhinje...), pojava zaraznih bolesti,

prekid rada u proizvodnji, otežano gašenje požara.

3. Promet

Oštećenje i moguće zagušenje prometnica D-8 Aržano-Zadvarje Dubci kao i D- 39 Zadvarje Dubci

zbog odrona kamenja i aktiviranja mogućih klizišta, zagušenje ulica zbog teško

oštećenih zgrada.

Prekid prometa, prekid opskrbe hranom, veoma

otežani rad HMP iz Omiša pa i ostalih službi zaštite i

spašavanje.

4. Zdravstvo, znanost, spomenici i druge vrijednosti

Teško oštećenje Doma za starije i nemoćne

osobe Zadvarje, groblja i mjesnih crkava.

Prestanak rada doma za starije i nemoćne osobe

Zadvarje te veoma otežana evakuacija istih,

kao i prestanak rada mjesnih crkava.



R.BR. VRSTA INFRASTRUKTURE UČINAK POSLJEDICA

5. Telekomunikacije

Rušenje bazne stanice mobilne telefonije( za općinu susjedne u općini Šestanovac koju koriste, teško oštećenje pošte u samoj općini, te prekid prijenosnih i

distribucijskih telefonskih vodova.

Prekid telefonskih veza mobilne telefonije,

mogući prekid telefonskih veza fiksne telefonije.

6. Ostalo

Improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi, prekid

opskrbe pitkom vodom iz vodozahvata kraljevac kao i crpne postaje Vodovod d.o.o Makarska koji je lociran na

području općine, nedostatna osobna higijena.

Moguća pojava zaraznih bolesti

U uvjetima mogućih oštećenja na prometnicama kao i s pretpostavkom da se razorno djelovanje potresa i ne može ograničiti samo na područje općine Zadvarje, odnosno županije, već da može zahvatiti i susjedne županije, potrebno je predvidjeti određene poteškoće u djelovanju ograničenih raspoloživih zdravstvenih službi, a posebice u trijaži, te prevoženju teže ozlijeđenih osoba. 1.2.6. Moguće posljedice potresa po stanovništvo U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema formuli (2), a broj poginulih prema formuli (3). gdje je:

( ) 2

1 1

∑ ∑= =

⋅⋅⋅=

n

i

m

i

DijCijBiABR

( ) 3

1 1

∑ ∑= =

⋅⋅⋅=

n

i

m

j

EijCijBiABP

BR - broj ranjenih osoba BP - broj poginulih osoba A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području B, C – kao u formuli (1) D - postotak ranjenih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu E - postotak poginulih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu i, j, m, n – kao u formuli (1). U tablici 10 prikazana je struktura stanovništva po dobnom uzrastu koji imaju stalno prebivalište na području općine i njenih naselja, a koja bi bila ugrožena nastankom potresa od IX° po MSK ljestvici.



Tablica broj 10: Broj stanovnika po kategorijama Naselje Broj

stanovnika 0 – 14 g. 15 – 54 g. 55 – 79 g. preko 79 g.

Kraljevac 6 1.12 3.01 1.62 0.23 Krčići 4 0.75 2 1.08 0.15 Krnići 30 5.63 15.05 8.12 1.19 Krželji 25 4.69 12.54 6.76 0.99

Pejkovići 28 5.25 14.05 7.58 1.11 Potpoletnica 32 6 16.05 8.66 1.27

Santrići 5 0.93 2.50 1.35 0.19 Šodani 15 2.81 7.52 4.06 0.72

Zadvarje 132 24.77 66.23 35.74 5.24 Ukupno 277 52 139 75 11

Izvor: popis stanovništva 2001. godina Proračunom prema izrazima (1) i (2) dolazi se do procjene da bi u potresu intenziteta IX° MSK ljestvice u općini Zadvarje bilo ranjeno 1,9 % stanovništva ili ukupno 5 osoba. Procjenjuje se da bi poginulo 0,3 % stanovništva ili ukupno 1 osoba. Tablica 11: Broj ozljeđenih i poginulih osoba pri potresu intenziteta IX°MSK ljestvice u općini Zadvarje

BROJ STANOVNIKA BROJ OZLJEĐENIH BROJ POGINULIH

Općina Zadvarje % BROJČANO % BROJČANO

277 1,9 5 0,3 1

Kao posljedica učinka potresa moguća je pojava zaraznih bolesti te psihičkih poteškoća koje se javljaju kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, te spasilaca. 1.2.7. Seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra Područje općine Zadvarje nalazi se u zoni potresne opasnosti IX° po MSK ljestvici, što je potres koji može izazvati veoma teške posljedice po materijalna dobra i stanovništvo. Za ustvrditi je da bi u slučaju potresa došlo do brojno većeg oštećenja i potpunog rušenja građevinskih objekata, pogotovo imajući u vidu da u pojedinim područjima i naseljima općine postoje skupine starih zgrada građenih u dalmatinskom stilu. Kod potresa intenziteta od IX° po MSK ljestvici nastupile bi štete 4°(°stupanj),(razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrada, razaranje veza između pojedinih dijelova zgrada, rušenje unutarnjih zidova i zidova ispune.) na mnogim objektima tipa "B" i 5°(potpuno rušenje zgrada) na mnogim objektima Tipa "A" i na pojedinim objektima "B" (tablice 3 i 5). Dok bi na mnogo objekata Tipa "C" nastupila teška oštećenja 3° (široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.). Kod ljudi vlada opći strah i panika a trešnju od eventualnog potresa osjećaju jako i u automobilima u pokretu. Dolazi do pomicanja težeg namještaja, viseće svjetiljke se oštećuju a kipovi i spomenici se pomiču te se ruše kamene ograde i zidovi. U prirodi dolazi do loma grana stabala, odrona u udubljenjima i nasipima cesta sa strmim nagibom a pukotine u tlu dosežu i nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode, i ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. Kod mnogih slučajeva mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima (čatrnama). Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je



vidljivo izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture (vodovod, prometnice, energetski vodovodi, kanalizacijski sustav u naselju. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u središnjim dijelovima naselja. Kao posljedica razaranja objekata moguća je i pojava požara, za gašenje kojih se vrlo vjerojatno neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju teška oštećenja tako da će se za gašenje morati koristiti, vode rijeke Cetine, odnosno drugi alternativni izvori napajanja vodom. U uvjetima očekivanih oštećenja na prometnicama kao i s pretpostavkom da se djelovanje potresa i ne može ograničiti samo na općinu Zadvarje i pripadajuća joj naselja, odnosno županije, već da može zahvatiti i susjedne županije, potrebno je predvidjeti određene poteškoće u djelovanju ograničenih raspoloživih zdravstvenih službi, a posebice u trijaži, te prevoženju teže ozlijeđenih osoba. 1.2.8. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko-građevinskih mjera: 1. Seizmološka istraživanja: Uz razvijanje metoda zaštite u graditeljstvu, neophodno je sustavno i detaljno proučavanje potresa da se osiguraju kvalitetne podloge za preventivno djelovanje. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. Potrebno je bez odgode pristupiti izradi »Karte potresne opasnosti za Republiku Hrvatsku «, koja je nužna za određivanje nacionalnih parametara za primjenu cijelog niza konstrukcijskih eurokodova (Eurokod 1990-1999), čija će primjena osigurati buduću gradnju primjereno seizmički otpornih građevina. 2. Urbanističko planiranje: Jedan od primarnih preventivnih segmenata zaštite od štetnih djelovanja potresa mora biti sadržan kod izrade prostorno planske dokumentacije. U dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju ranjivosti urbanih struktura te moraju biti sadržani u koncepcijama i rješenjima. Kao potvrda primjene prostornih normativa i standarda u prostornim planovima, te su mjere najočitije, pored ostalih u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgrađenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu urbanističkih i detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je razvidna potvrda o mogućnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja. 3. Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: Građevinske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji



reguliraju bitne zahtjeve za građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

− rušenje građevine ili njezinog dijela, − deformacije nedopuštenog stupnja, − oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive

konstrukcije, − nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Potrebno je izvršiti učinkovite mjere kontrole rada svih odgovornih osoba u gradnji (projektanata, voditelja gradilišta i radova, nadzornih inženjera i revidenata) putem kontrole projekata prilikom izdavanja akata na temelju kojih se smije graditi, nadzirati građenje provedbom stručnog nadzora, te inspekcijskih nadzora, kako bi se osiguralo da se propisane mjere, vezane za seizmičku otpornost građevina, doista provedu. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu građevina, tako da se predvidi ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u građevine građene prije 1964.godine. Objekti građeni nakon 1964.godine u načelu su otporne na potres jačine VII stupnja MSK ljestvice. 4. Seizmička mikrozoniranja: Važna su zbog toga što se time dobiva skup podataka kojima proučavamo i analiziramo utjecaj lokalnog tla (geološke, geofizikalne i geomehaničke značajke) na užoj lokaciji (građevine, industrijska postrojenja, gradske četvrti) kako bi odredili granice pojedinih užih područja s obzirom na očekivane učinke budućih potresa. Sukladno navedenom, potrebno je urediti program i provedbu mikrozoniranja da se:

− utvrdi seizmička otpornost građevina za koje ista nije poznata (građevine građene prije stupanja na snagu propisa koji uređuju potresna djelovanja, odnosno građevine koje nisu izgrađene u skladu s tim propisima),

− unaprijedi seizmička otpornost građevina za koje se utvrdi da im je stvarna seizmička otpornost manja od neke granične otpornosti.

5. Zemljovidi: U svrhu priprema i provedbe mjera zaštite od potresa, koristiti geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumsko-gospodarstvenih planova. 6. Edukacija: Obavljati sustavnu edukaciju stanovništva, uključujući djecu već od predškolske dobi, podučavajući ih o svim aspektima potresa.



1.3. Ostali prirodni uzroci Veliki broj nesreća je izravno ili posredno posljedica izvanrednih ili opasnih hidrometeoroloških pojava koje se pojavljuju na području općine Zadvarja i njenih pripadajućih naselja. Izvanredne hidrometeorološke pojave su vrijednosti kontinuiranih meteoroloških elemenata koje se znatno razlikuju od prosjeka za višegodišnje razdoblje. Opasne su hidrometeorološke pojave one koje se javljaju diskontinuirano (povremeno), i u pravilu predstavljaju opasnost po ljudske živote i pričinjavaju velike materijalne štete. Valja spomenuti da postoje i hidrometeorološke pojave koje ne spadaju u izvanredne ili opasne, ali u određenim okolnostima mogu utjecati na pojavu nekih drugih pojava kao što su: odroni, klizišta, epidemije, biljne bolesti i štetnici, prometne nesreće, šumski požari, epidemije, stočne zarazne bolesti i sl. 1.3.1. Suša Na području općine Zadvarje i njenih naselja u zadnjih deset godina nije bilo proglašavano elementarnih nepogoda od suše, pa je za pretpostaviti da je to područje koje suše u ekstremnim slučajevima ne pogađaju. 1.3.2. Toplinski val Toplinski val (osim ekstremnih klimatoloških prilika) na području općine Zadvarje i njenih naselja u pravilu nastupa krajem svibnja mjeseca i traje sve do početka rujna mjeseca kada se temperature kreću od 32.5° C do 39.3°C (izvor preuzet iz DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-20008. godine). Mora se naglasiti kako normalno stanje opskrbe pitkom vodom stanovništva općine i pripadajućih naselja nikada nije dolazilo u pitanje. Statistički pokazatelji sušnih razdoblja za prethodnih deset godina Za razdoblje zadnjih deset godina vidljivo je da su maksimalni iznosi temperatura zabilježeni u 2003. godini, što ukazuje na izvanredne temperaturne uvjete od mjeseca svibnja pa do rujna pa čak i dijelom listopada mjeseca 2003.godine na području općine Zadvarje. Inače za područje općine najkritičniji mjeseci u normalnom odvijanju prirodnih ciklusa je od polovice srpnja do polovice kolovoza. Godina 2003. za područje Općine ostat će zabilježena kao godina izvanredne višemjesečne suše i žege premda nije bilo proglašene elementarne nepogode od suše (podatci preuzeti iz DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-2008. godina). Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih deset godina Za područje općine Zadvarje i njenih naselja nije bilo proglašenih elementarnih nepogoda od suše. Obzirom na prethodno navedeno, područje općine nije ugroženo od suša no preventivno je nužno provoditi aktivnosti zaštite postojećeg vodotoka na području općine kao i u sklopu pripadajućih naselja, njihovih primjena i regulacija za potrebe stanovništva i budućeg navodnjavanja posebno u području poljoprivrednog Vrbanj polja. Također vode koje su u upotrebi za stanovništvo moraju biti stalno pod nadzorom Zavoda za javno zdravstvo županije.



1.3.3. Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar Nevrijeme je kompleksna vremenska pojava koja se manifestira jakim oborinama (često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim električnim izbijanjima, a nerijetko i tučom. Karakteristično je za nevrijeme njegova prostorna i vremenska ograničenost i veliki intenzitet. U načelu zahvaća mala područja i kratko traje. Na području općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja nevrijeme se uglavnom vrlo kratko pojavljuje početkom mjeseca siječnja i u rijetkim intervalima do kraja ožujka mjeseca s izraženim promjenama intenziteta vjetra. Ukupni godišnji broj dana s nevremenom je između 26-38.7. Toplinsko nevrijeme se gotovo isključivo javlja najčešće u poslijepodnevnim satima, a znatno rjeđe noću i ujutro. Snaga olujnog vjetra prema Beafortovoj ljestvici za ocjenu jačine ima 8 stupnjeva - bofora. Takav vjetar njiše cijela veća stabla, lomi velike grane, sprječava svako hodanje protiv vjetra. Takvom vjetru odgovaraju brzine od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno 62 do 74.5 km/h. Odgovarajuće brzine vjetra odnose se na izmjerene na 10 metara iznad tla. Olujni vjetar ima prije svega rušilačko, razorno djelovanje na različite objekte(izvor preuzet iz DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-2008. godina). Kod izgradnje objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno nevrijeme, odnosno ako nije moguće izbjeći takve lokacije nužno je izvršiti prethodna terenska istraživanja i mjerenja radi sigurne gradnje navedenih objekata. Najkritičniji mjesec u godini kada nastaje orkansko nevrijeme u prethodnih deset godina. Na području općine Zadvarje vjetar olujne jačine se pojavljuje samo vrlo kratko u prosjeku 4.4 dana u toku godine koji ne pričinjava znatnije posljedice na tom području (izvor preuzet iz DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-2008. godina). 1.3.4. Snježne oborine Kada je riječ o snježnim oborinama one uopće ne prijete području Zadvarja i njenim naseljima jer godišnji broj dana sa snježnim oborinama i visine snijega >=1cm iznosi tek 1.9 dana, pa zato i nema nikakvih materijalnih šteta od snježnih oborina na području općine niti ima neuobičajenih problema u prometu. 1.3.5. Tuča

Oborina oblika ledenih kuglica i komada leda različitog oblika, promjera 5-50 mm, a najčešće 5-20 mm. Oborina koja vrlo rijetko pada na području općine u neznatnom intervalu, isključivo u toplijem dijelu godine zbog toga i nije bilo proglašenih elementarnih nepogoda od tuče na području općine. 1.3.6. Poledica Poledica se ne pojavljuje kao infrastrukturalni, prometni, energetski ili vodovodni iz razloga što se ne formira u radikalnijem obliku kojim stanjem bi pričinjavala veće ili velike probleme u svim ili pojedinim sferama života stanovništva općine izuzev pojedinih dijelova naselja gdje se u noćno/jutarnjim satima pojavljuje jaki mraz, no bez pričinjavanja šteta po bilo kojoj osnovi bar ne u posljednjih deset godina a i zbog toga što godišnji broj ledenih dana na području Općine iznosi svega 1.9 dana. Nije bilo proglašavanih elementarnih nepogoda od poledice na području općine.



1.3.7. Klizišta Na području općine i njenih naselja nema evidentiranih klizišta. 2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

Tehničko-tehnološka nesreća može nastati zbog istjecanja opasne tvari i/ili eksplozije u pogonu/postrojenju s opasnom tvari, što može rezultirati požarom, disperzijom toksičnog plina ili oblaka, ovisno o smjeru vjetra, na okolno područje, te zagađenjima tla, zraka i vode. Ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj koncentraciji opasnih tvari te udaljenosti gospodarskih objekata od naseljenih područja, odnosno pogona/postrojenja koji obavljaju djelatnost vezanu uz opasne tvari, moguć je nastanak tehničko-tehnoloških nesreća s mogućnošću prerastanja u veliku nesreću i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša, okolnog gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične infrastrukture. 2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane akcidentom u

gospodarskim objektima U donjoj tablici su navedeni gospodarski subjekati s opasnim tvarima s podacima o opasnosti, načinu skladištenja i eventualnim izvanlokacijskim posljedicama na području Općine Zadvarje. (V ZEMLJOVIDI Prilog broj 5).

Tablica broj 12: . Gospodarstveni subjekti na području općine Zadvarje koji skladište i koriste opasne tvari

R. br.

Gospodarski subjekt

Opasna tvar

Količina opasne

tvari

Indeks opasnosti i

opasno svojstvo

Način skladištenja

Izvan lokacijske posljedice (DA/NE)

1.

INA d.d. Benzinska

postaja Zadvarje

Dizel (lož ulje) 20 t < podzemni

spremnik NE*

motorni benzin

(MB-98) 20 t

D=2 zapaljivost, eksplozivno

st

podzemni spremnik NE*

Euro dizel gorivo 20 t

D=2 opasnost za

okoliš, zapaljivost


bezolovni motorni benzin

(BMB-95)

30 t

D=2 zapaljivost, eksplozivno

st


2. Vodovod d.o.o. Makarska

Klor 1300 kg D=4 otrovnost

nadzemni spremnik

DA* (mjesto Zadvarje

s 277 stanovnika,

prometnica kroz središte općine)

*Osim u slučaju iznenadnog događaja prilikom punjenja spremnika Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, APO, Zagreb; 2005.godina



Tablica broj 13: Klasifikacija nesreća koje mogu prouzročiti opasne tvari Težina nesreće Indeks opasnosti D Značajke nesreće

1. beznačajna D=1 privremena neznatna nelagodnost

2. značajna D=2 duža nelagodnost

3. ozbiljna D=3 nekoliko ozbiljnih slučajeva ozbiljna nelagodnost

4. vrlo ozbiljna D=4 više od 5 smrtnih slučajeva, više od 200 teško ozlijeđenih

5. katastrofalna D=5 više od 20 smrtnih slučajeva, stotine teško ozlijeđenih

Izvor: http://www.zastita.com.hr/content/view/1820/160/, 2010. godina Sukladno opasnim tvarima koje su skladištene u gospodarstvenim objektima na području općine tablica 12, iz tablice 13 se vidi da bi u slučaju iznenadnog događaja težina nesreće bila značajna i vrlo ozbiljna prema klasifikaciji nesreća. U tablici 13 navedeni su gospodarstveni subjekti na području općine Zadvarje i njenih naselja koji skladište i koriste zapaljive tvari kao što su: dizel goriva, benzini, "lož ulje"(dizel). Tablica broj 14: Procjena rizika za gospodarske subjekte s područja koje su izradile Operativne planove

Gospodarski subjekt

Opasna tvar i

količina

TNO METODA IAEA METODA Apsolutni

doseg R(C), R(Cw)

/m C Cw R(m) C P Matrica

rizika

INA d.d. Benzinska postaja na području općine Zadvarje

motorni benzin

(MB-98) (20 t)

- - 33 - 1*10-6 A III

310m (TNT model – punjenje spremnika)

bezolov. motorni benzin

(BMB-95) (30 t)

65, 110

- - 42 - 1*10-6 A III

310m (TNT model – punjenje spremnika)

Lož ulje (20 t) - - - 5 0 3*10 A I

111 m (Pool fire–punjenje spremnika)

Vodovod d.o.o.

Makarska

klor (1t)

225, 1.600

15 130 100 4 3*10-7 B II 1.400 m (RMP)

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, APO, Zagreb; 2005. godina LEGENDA: (-) - označava da metoda nije primjenjiva za tu vrstu i/ili tu količinu opasne tvari; R(C)- procijenjena udaljenost od mjesta iznenadnog događaja do točke u kojoj se očekuju smrtni slučajevi; R(Cw)- procijenjena udaljenost od mjesta iznenadnog događaja do točke u kojoj se očekuju ranjeni; Matrica rizika -označava položaj u matrici rizika obzirom na vjerojatnost nastanka posljedice iznenadnog događaja (kategorija rizika) definirane slikom 8.



U tablici 14, za pravne i fizičke osobe za koje je temeljem podataka iz Operativnih planova to bilo moguće, izračunata je vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja i broj smrtnih slučajeva temeljem IAEA Metode. Temeljem tih podataka, moguće je utvrditi kategoriju rizika lokacije. Unaprijed definirane kategorije rizika prikazane su na donjoj slici 8.

Vje

roja

tno

st

A B C D E

1*10-4 A5 B5 C5 D5 E5 5

1*10-5 A4 B4 C4 D4 E4 4

1*10-6 A3 B3 C3 D3 E3 3

1*10-7 A2 B2 C2 D2 E2 2

1*10-8 A1 B1 C1 D1 E1 1

0 1 5 10 15 20 Broj smrtnih slučajeva

Slika broj 8: Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka naprema posljedicama iznenadnog događaja, Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, APO, Zagreb; 2005. godina

Matrica rizika - djelatnosti s većem vjerojatnošću nastanka iznenadnog događaja nalaze se u gornjem dijelu matrice, a djelatnosti s većim posljedicama – brojem smrtnih slučajeva na desnoj strani matrice. U slučaju nesreće realno je očekivati stradale i to među korisnicima u gospodarstvenim objektima koji skladište ili koriste opasne tvari, kao i korisnicima okolnih objekata. BP INA d.d. ZADVARJE Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari kao što su dizel goriva, benzini i lož ulje pretpostavlja maksimalno istjecanje opasne tvari iz procesa, tj. iz nadzemnog spremnika (za opasne tvari uskladištene u nadzemnom spremniku) ili spremnika autocisterne (za opasne tvari uskladištene u podzemnom spremniku3), te zapaljenja lokve opasne tvari (engl. «pool fire») ili eksploziju oblaka para koji se formira iznad prolivene opasne tvari. Zona ugroženosti prilikom zapaljenja lokve je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj toplinski tok uzrokovan izgaranjem zapaljive tvari iznosi 5.000 J/m2s. Smatra se da izlaganje nezaštićenih dijelova tijela u ovoj točki u trajanju od 40 sekundi može uzrokovati opekline drugog stupnja. Pretpostavljeno je da u vremenskom razdoblju od 40 sekundi čovjek može pobjeći iz zone ugroženosti na sigurnu udaljenost. Zone ugroženosti prilikom eksplozije oblaka para je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj predtlak izazvan eksplozijom

3 Podzemni spremnici zbog svoje konstrukcijske i građevinske izvedbe ne predstavljaju izvor opasnosti koji bi rezultirao iznenadnim događajem s ozbiljnijim posljedicama.



oblaka pare iznosi 7kN/m2. Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakala što bi moglo dovesti do težeg ozljeđivanja ljudi. Prilikom izračuna zona ugroženosti korišteni su meteorološki uvjeti preporučeni u dokumentu 40 CFR 68 Američke agencije za zaštitu okoliša– «Chemical accident prevention provisions4 U odnosu na gore navedeno zona ugroze potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP INA je 310 m pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 65 m, a teže ozlijeđene u radijusu od 110 m od izvora akcidenta. Iz matrice rizika (slika 8) se vidi da matrica rizika na BP INA Zadvarje iznosi A 1 što znači da se procjenjuje 0 do 1 smrtni slučaj s vjerojatnošću od 3*10-8. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane pravne osobe te zahvaća okolne objekte. Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom te štete na objektima koji se nalaze u blizini benzinske postaje. Maksimalna zona ugroze BP INA d.d. Zadvarje obuhvača oko15 obiteljskih kuća sa oko 45 stanovnika što je prikazano na donjoj slici 9.

Slika broj 9: Zona ugroze BP INA d.d. Zadvarje od 310 m

4 Za procjene zona ugroženosti korišteni su podaci o prosječnoj relativnoj vlažnosti i sezonskoj maksimalnoj temperaturi zraka s najbliže meteorološke postaje (Makarska).



Vodovod d.o.o. Makarska - Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“ Rizici od klora Iz matrice rizika (slika 8) se vidi da matrica rizika na Uređaju za pročišćavanje pitke vode Zadvarje iznosi B 2 što znači da se procjenjuje 1 do 5 smrtnih slučajeva s vjerojatnošću od 3*10-7. U skladištu na Uređaju za pročišćavanje pitke vode Zadvarje se drže spremnici različitih volumena. Tako se na skladištu nalaze spremnici od 50 i 1.000 kg, a maksimalna količina stalno uskladištenog klora je približno 1.300 kg. Za svaku vrstu spremnika izrađena simulacija, a sve uz slične atmosferske uvjete tj. vlažnost zraka iznad 50%, vanjsku temperaturu od 20oC te gotovo tišinu ili vjetar 1,5 m/s. Za izračunavanje “krajnje točke” za koncentracije od 3 ppm u zraku korištena je RMP Comp3 programska podrška za tzv. worst case, a posebno su rađene simulacije kretanja oblaka klora. Rezultati izračunavanja krajnje točke dani su u donjoj tablici 15.

Tablica broj 15: Krajnje točke kod nesreće s klorom u skladištu odnosno kroz različita područja

Veličina spremnika (kg) Krajnja točka kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja klora u skladištu (km)

Naseljeno područje Otvoreno područje 50 0,3 0,8

1000 1,4 3,5 Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina. Iz gornje tablice vidi se da kod ispuštanja klora iz spremnika od 50 kg, krajnji domet ugroženosti stanovništva u naseljenom području je 0,3 km, dok je na otvorenom području krajnji domet ugroženosti stanovništva 0,8 km. Kada je u pitanju ispuštanje klora iz spremnika od 1000 kg, krajnji domet ugroženosti stanovništva u naseljenom području je 1,4 km a na otvorenom području taj domet iznosi 3,5 km. Rezultati simulacije mogućih posljedica od izvanrednog događaja Tablica broj 16: Koncentracije klora u zraku i učinci na ljudsko zdravlje

C (ppm)

vrijeme izlaganja učinci

0,3 odmah donji prag osjeta njuhom 0,5 8 h bez učinaka (MDK) 1,0 15 min bez učinaka (KDK) 15 odmah iritacija očiju, nosa i dišnih putova

30 kratko izlaganje kašalj, pečenje svih sluznica

40-60 30-60 min edem pluća 100 15-30 min edem pluća

1000 trenutno smrt Izvor: Siguran rad s kemikalijama, F. Plavšić, A. Wolf-Čoporda, Z. Lovrić, D. Čepelak; Zagreb, 2006. god.



Najvjerojatniji slučaj je ispuštanje klora na nekom od ventila. To se može dogoditi čak u slučaju dobrog održavanja spremnika i ventila odnosno korištenja klora s garancijom proizvođača. Kako ovdje govorimo samo o slučaju kada zakažu sva sredstva za omeđivanje posljedica nesreće, dakle kod najgoreg mogućeg slučaja. Obzirom na veličinu prostorije koja može prikupiti veće količine klora ne očekuje se utjecaj na okoliš u koliko zaposlenici u prvih 10 min nakon pojave kvara započnu s intervencijom.

1. Najgori mogući slučaj za postupno isplinjavanje spremnika od 50 kg Prikazan je za slučaj isplinjavanja brzinom 0,9 kg/min te uz pretpostavku o potpunoj nedjelotvornosti neutralizatora i o nepoduzimanju propisanih mjera od strane zaposlenika. Konačna točka (end point) u okolišu na kojoj će se izmjeriti koncentracije od 3 ppm klora udaljene su približno 0,3 km od objekta. Zona ugroze: Na otvorenom prostoru će se koncentracije od 100 ppm s mogućim izazivanjem edeme pluća kod izloženosti od 30 min nalaziti na udaljenosti 80 m od skladišta, a one smrtonosne na udaljenosti 45 m od objekta. Time neće biti ugrožena glavna prilazna cesta objektu niti osobe koje borave u susjednim gospodarskim objektima, jer se ne očekuju u niti jednom od zatvorenih prostora koncentracije više od 30 ppm. Stambeni objekti ne bi bili u opasnosti kod ovakvog razvoja situacije. Može se zaključiti kako očekivani incident u najgoroj varijanti ne bi neposredno životno ugrozio ljude izvan objekta. Tablica broj 17: Simulacija kretanja oblaka klora nakon postupnog ispuštanja iz jednog spremnika od 50 kg

vrijeme, min

konc. klora u zraku, ppm

daljina, m

širina fronta, m Učinci

Ugroženo područje,

broj stambenih i dr. objekata

Procijenjeni broj

ugroženih osoba

ZADVARJE

6

>1.000 45 20 Svi oblaci nadvisuju objekte u blizini

3 9 >100 150 20 10 23 >10 275 20 45 93 >1 500 100 72 147

13

>1.000 45 20 Oblak je na području izrazito visokih koncentracija posve stabilizirana

3 9 >100 150 20 10 23 >10 230 45 93 >1 800 90 162 277

63

>10 nema stanje 3 min nakon prestanka istjecanja klora iz spremnika odnosno 63 min nakon početka akcidenta. Više se u oblaku ne nalaze koncentracije iznad 10 ppm, nema nema

nema nema

8 250 nema nema

3 500 nema nema

Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina.



2. Najgori mogući slučaj kod brzog razaranja spremnika klora od 50 kg Razaranjem spremnika oslobodilo bi se približno 17 m3 klora uz minimalno povećanje tlaka u skladišnoj prostoriji i neutralizator bi zbog svojeg velikog kapaciteta morao obaviti uklanjanje klora iz prostorije kroz desetak minuta. U slučaju neučinkovitosti neutralizatora i vodene zavjese oblak klora bi se kretao otvorenim prostorom kako je prikazano na simulacijama. Incident ispuštanja kroz ventilacijske otvore trajao bi približno 10 min i oblak sa smrtonosnim koncentracijama dosegao bi udaljenost od 60 m i bio širok do 30 m. To je udaljenost na kojoj se ne očekuje ljude na otvorenom osim na rubu najbližeg gospodarskog subjekta. Koncentracije više od 100 ppm mogle bi dosegnuti udaljenost od 400 m, ali bi njihovo zadržavanje na tom području trajalo tek nekoliko minuta. Zona ugroze: Gospodarski objekti u susjedstvu skladišta i prilazne ceste bili bi zahvaćeni koncentracijama do 400 ppm, ali se ne očekuje postizanje značajnih koncentracija unutar objekata zahvaćenih oblakom klora. Stambeni objekti ne bi bili nikada zahvaćeni rizičnim koncentracijama klora iako bi to područje moglo biti zahvaćeno i koncentracijama višim od 50 ppm. Tablica broj 18: Simulacija kretanja oblaka klora nakon brzog razaranja spremnika od 50 kg

vrijeme, min

konc. klora u zraku, ppm

daljina, m

širina fronta,

m Učinci

Ugroženo područje,

broj stambenih i dr. objekata

Procijenjeni broj

ugroženih osoba

ZADVARJE

2 >1.000 35 20

smrtonosne koncentracije na lokaciji 3

100 80 30-40 1 5 10 120 10 23

4

10.000 10 Visokim koncentracijama bio bi zahvaćeni najbliži stambeni objekti ili barem njegova otvorena područja.

na lokaciji 3 >1.000 50 širok

oko 25 visok do

2

na lokaciji 3

>100 200 oko 35 63 10 300 oko 45 80

6

1.000 60 30 Time su zahvaćeni svi turistički i stambeni objekti u blizini pa čak i sve ceste, ali koncentracije nisu smrtonosne

na lokaciji 3 >100 400 10 oko 57 100

10 600 visok oko 15 oko 90 156

14

100 ne nalazi

se

Prestalo je istjecanje novih količina klora iz spremišta i oblak je odmakao nošen vjetrom. Time su prestale opasnosti od djelovanja klora na svim područjima oko objekta.

nema ugroze 0

>10 između 300 i

650 80 od oko 45

do 90 od oko 80

do 156

1 1.250 162 objekata

277 stanovnika

20

7 oblak potpuno raspršio - - 1 2.000 kao takav ne predstavlja

više nikakvu opasnost za zdravlje ljudi i okoliš

162 objekata

277 stanovnika

Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina.



3. Najgori mogući slučaj za ovu lokaciju - razaranje spremnika od 1.000 kg klora.

Teroristički napad na cijelo skladište i razaranje svih spremnika istovremeno ne bi bitno promijenio sliku u odnosu na ovaj prikaz, pa simulacija predstavlja stvarno najgori mogući slučaj nesreće. Kod tako malo vjerojatnog slučaja uopće nije važno bi li neutralizator obavljao svoju funkciju ili ne, jer naprosto ne bi bio u kratkom vremenu u stanju obaviti učinkovitu neutralizaciju. Zona ugroze: Kod ovako teškog slučaja oblak klora s koncentracijama višim od 1.000 ppm dosegao bi udaljenost veću od 200 m i prekrio sve gospodarske i obiteljske objekte te sve ceste u susjedstvu. Međutim, oblak s koncentracijama višim od 100 ppm dosegnuo bi udaljenost veću od kilometra sa širinom fronte od 500 m i to u vremenu intenzivnog otpuštanja klora iz skladišta. Incident bi trajao relativno dugo prekrivajući naseljena područja koncentracijama višim od 100 ppm pa čak u nekim periodima višima od 500 ppm. Posebno se to odnosi na područja udaljena do 1,5 km od skladišta, a klor bi se moglo osjetiti do udaljenosti od 8 km uz frontu široku oko kilometra. Tablica broj 19: Simulacija kretanja oblaka klora nakon trenutnog oslobađanja klora iz jednog spremnika od 1.000 kg

vrijeme, min

koncentracija

klora u zraku, ppm

daljina, m

širina fronta,

m Učinci

Ugroženo područje, broj stambenih i dr.

objekata

Procijenjeni broj

ugroženih osoba

2

>1.000 160 120 Oblak visinom prekriva najbliže gospodarske objekte. Koncentracija na otvorenom kod najbližeg gospodarskog objekta opasna je po život.

20 43 >100 190 35 73 >10 200 150 35 73 0,7 230 45 93

12

>1.000 150 120 Prestaje isplinjavanje klora i nakon čega će početi s rasplinjavanjem oblaka.

15 33

>100 800 450 162 280 >10 1.100 162 280

>0,7 1.200 600 162 280

48 <10 od 2.900 do 5.000

162 280

>3 3 – 4.5.km

1,2 km 162 280

Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina. Za potpuni prestanak incidenta trebalo bi gotovo 1,5 h. Sve osobe koje bi se našle u gospodarskim objektima ili prilaznim cestama bile bi životno ugrožene, a edem pluća očekuje se i kod nezaštićenih građana na otvorenom prostoru u svim obližnjim naseljima. Za ovaj najgori mogući slučaj treba se pripremiti posebno na omeđivanju posljedica i izvješćivanju pučanstva. Preporučuje se izraditi jasne pisane upute za županijski eko stožer, zdravstvo, vatrogasce, policiju, pučanstvo i druge. U odnosu na trenutno ispuštanje klora iznimno je bitno znakovima uzbunjivanja odmah obavijestiti o tome stanovništvo koje treba biti educirano tako da mogu izbjeći smrtnu opasnost od ispuštenog klora (jedan od sigurnih načina a i najbrži je potpuna hermetizacija stambenih objekata) osobito je bitno zbog ispuštanja klora u količini većoj od 1000 ppm za vrijeme ispuštanja od 2-6 minuta.



Mjere zaštite Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i spašavanja, u slučaju nesreće. Uobičajene mjere prevencije su:

• održavanje instalacija i postrojenja; • održavanje građevina i građevinskih dijelova; • provođenje aktivnih mjera sigurnosti: npr. osiguravanje pumpi za

prepumpavanje opasnih tvari iz oštećenog spremnika u ispravni, ugrađivanje blok ventila kako bi se izolirali dijelovi postrojenja, instaliranje hidrantskih ventila i ostale opreme za gašenje požara, opremanje spremnika protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora, ugradnja sustava za apsorpciju itd.;

• provođenje pasivnih mjera sigurnosti: izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda/spremnika itd.;

• ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana. 2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u

prometu Općinom Zadvarje do otvaranja auto ceste prolazili su važni cestovni pravci i to državna cesta D8 ("Jadranska magistrala") koja ide njenim južnim dijelom i predstavlja direktnu vezu na primorski dio općine, te državna cesta D 39 koja se spaja na državnu cestu D8, prolazi samim općinskim središtem i nastavlja se dalje preko Ciste Provo i Aržana do sam granice sa susjednom BiH, te Županijska cesta Omiš(D8)-Kučiće-Slime u dužini od 24 km i lokalna cesta Dubci - (D39) u dužini od 5,5 km. No obzirom na auto cestu može se reći da cijelom svojom dužinom postoji mala mogućnost ugrožavanja stanovništva u slučaju havarije, sudara prevrtanja zapaljenja ili istjecanja opasnih tvari pri transportu. U zadnjih deset godina nije se dogodio niti jedan takav slučaj sa prijevozom i provozom opasnih tvari preko područja općine Zadvarje (obaviješću MUP-a inspektorata PU-SD, od 30. ožujka 2010.godine). Područjem Općine Zadvarje prijevoz opasnih tvari se obavlja državnim cestama D8 i D 39 do krajnjih korisnika BP INA d.d. (benzin, dizeli) Zadvarje i Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“ (klor). Spoznaja da se 2/3 svih akcidenata s opasnim tvarima događa pri transportu istih dodatno treba motivirati jedinice lokalne zajednice da se mogućnosti događanja akcidenata svedu na minimum. Veća opasnost nastala bi u slučaju istjecanja nekih opasnih tvari kada postoji mogućnost ugroženosti stanovništva i može se kretati oko 5%.



Moguće posljedice uslijed nesrećama u cestovnom prometu zapaljive tekućine Pretpostavka je da će prilikom prevrtanja iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) i istjecanja benzina ili dizela iz spremnik, može doći do nastanka lokve, površine od oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina. Naime, uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice eksplozije autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m. Vjerojatnost pojave iznenadnog događaja prilikom transporta opasnih tvari računa se prema slijedećim izrazima (IAEA metoda – Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, Odsjek za procjenu sigurnosti – Safety Assessment Section, International Atomic Energy Agency (IAEA), Wien, Austria, 1993.):

N = N*p,t + nsu + npδ +nn (1)

N = |logP| (2) Gdje je: N - broj vjerojatnosti; N*p,t - prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari; nsu - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnoga sustava; npδ - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa, odnosno godišnji broj vozila koji prevozi opasnu tvar; nn - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području; P - vrijednost učestalosti. Za slučaj transporta zapaljivih tekućina (benzina) državnom cestom D 39, može se izračunati: Izraz (1): N= 8,5 + (-1) + (-3) + 0 = 4,5 Pretpostavke:

a) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao nesigurna zbog većih zavoja i raskršća

b) npδ - godišnji broj vozila je veći od 500 a manji od 2.000, odnosno više od 2 i manje od 6 cisterni dnevno

Izraz (2): P= 3 * 10-4 odnosno: postoji vjerojatnost da se nesreća u transportu benzina može dogoditi jednom u 30.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 15 godina pod uvjetom od 2.000 godišnjih dostava benzina.



Moguće posljedice uslijed nesrećama u cestovnom prometu klora Realno gledajući, najopasnija aktivnost na lokaciji Uređaja za pročišćavanje pitke vode Zadvarje i oko njega je transport klora. Unatoč tome što se prijevoz odvija ADR vozilom i što je vozač obučen za prijevoz opasnih tvari te za rukovanje klorom, prijevoz je sam po sebi rizična aktivnost u kojoj može doći do nesreće krivicom treće osobe ili zbog nepredvidljivih vanjskih činitelja. Nesreća s bilo kojom vrstom spremnika napunjenih klorom prilikom transporta znatno je opasnija nego nesreća s takvim spremnikom u zatvorenom prostoru skladišta. Zbog toga je i krajnja točka u najgorem mogućem slučaju znatno veća kod prijevoza nego za slučaj zatvorenog objekta. Već nesreća sa spremnikom od 50 kg klora u gradskom prometu daje za krajnju točku vrijednost 0,5 km odnosno u seoskom području 1,1 km, dok su za spremnik s 1.000 kg ove vrijednosti 4,5 puta veće. Kod toga valja naglasiti kako su sve simulacije rađene za nesreću u zatvorenu prostoru uz postupno ispuštanje klora kroz 10 min iz zgrade, a kod prijevoza će postignute koncentracije biti značajno više zbog bržeg isplinjavanja (korištena je RMP Comp3 programska podrška za tzv. worst case, a posebno su rađene simulacije kretanja oblaka klora). U donjoj tablici 20 dat je prikaz krajnje točke kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja klora. Tablica broj 20: Krajnje točke kod nesreće s klorom u prijevozu kroz različita područja

Veličina spremnika (kg) Krajnja točka kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja klora (km)

Prijevoz kroz gradsko područje

Prijevoz kroz seoska područja

50 0,5 1,1 1 000 2,1 4,8

Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. god. Iz gornje tablice vidi se da kod ispuštanja klora iz spremnika od 50 kg u prijevozu kroz gradsko područje, krajnji domet ugroženosti stanovništva 0,5 km, dok je u prijevozu kroz seoska područja krajnji domet ugroženosti stanovništva 1.1 km. Kada je u pitanju ispuštanje klora iz spremnika od 1000 kg, krajnji domet ugroženosti stanovništva u gradskom području je 2,1 km a na seoskom području taj domet iznosi 4,8 km. Poseban problem nesreća na otvorenom u prijevozu jest u nedostatnim sredstvima za omeđivanje posljedica nesreće, lošim komunikacijskim uvjetima i nepredvidljivim okolnostima na mjestu nesreće. Pri tome se misli na to kako se nesreća može dogoditi u gusto naseljenim područjima, pokraj objekata ili vozila s teretima koji mogu interferirati s klorom, moguće je očekivati požare i eksplozije zbog različitih razloga, vozač može biti nesposoban za bilo kakvu reakciju, očekivano je razvijanje panike kod ugroženih osoba, itd. Za slučaj transporta klora državnom cestom D 39, može se izračunati: Izraz (1): N= 9,5 + (-1) + (-1,5) + 0 = 8



Pretpostavke: c) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao

nesigurna zbog većih zavoja i raskršća d) npδ - godišnji broj vozila je veći od 10 a manji od 50, odnosno

više od 1 vozila mjesečno manje od 4 vozila mjesečno Izraz (2): P= 1 * 10-8 odnosno: postoji vjerojatnost da se nesreća u transportu benzina može dogoditi jednom u 80.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 1667 godina pod uvjetom od 48 godišnjih dostava klora. Moguće posljedice po ljude, objekte i okoliš ADR vozilo sa klorom prolazi državnom cestom D 39 do perifernog dijela naselja Zadvarje. ADR vozilo do Uređaja za pročišćavanje vode prolazi pored 5 stambenih objekata, pa se procjenjuje u slučaju nesreće ako dođe do isplinjavanja klora iz spremnika može biti ugroženo od 10 – 20 ljudi koji se zateknu u blizini mjesta nesreće. 2.3. Od proloma hidro akumulacijskih brana Vezano za HE Kraljevac bitno je naznačiti da bi u slučaju potpunog proloma akumulacije Peruča došlo do naglog izdizanja nivoa vode u akumulaciji Prančevići gdje bi došlo do prelijevanja vodenog vala preko te akumulacije te u konačnici i do loma akumulacije Prančevići. U tome slučaju formiralo bi se novo čelo vala koje bi plavilo područje Blata na Cetini i kanjonski dio do prostora Općine Zadvarja. Daljnjom propagacijom val bi obrušavajući se niz Gubavicu rušio HE Kraljevac, gdje bi kota maksimalnog plavljenja iznosila 178.22 m a vrijeme pojave čela vala iznosilo bi 2.65 sati, dok bi vrijeme do pojave maksimalnog vala iznosilo 13.33 sata i brzina vala bi bila 13.19 m/s (metara u sekundi) te bi isti val dalje nastavio 20 km prema moru tj. Omišu. (Knjiga I, Propagacija vodnog vala, Elektroprojekt, Zagreb, 1982.god.) Posljedice po stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodenog vala Općina Zadvarje i njena pripadajuća naselja ne bi bili ugroženi od proloma brane Peruča, iz razloga što je položaj općine na takvoj razini i njena naselja (osim HE Kraljevac i vodospreme(bazen)) ne mogu ni po kojoj osnovi biti ugrožena što je utvrđeno i studijom (vidi točku 1.1.). Općina Zadvarje se nalazi na 280 m n/v u odnosu na korito rijeke Cetine (dno se nalazi na 145 m n/v), a HE Kraljevac čije je dno vodne komore na 161 m n/v, a pod strojarnice (turbinski nivo) na 61,10 m n/v. Sama HE Kraljevac bi bila razorena i poplavljena, a kako je vrijeme pojave vodenog vala 2.65 sati što ostavlja dovoljno vremena za evakuaciju zaposlenika HE Kraljevac i stanovništva koje bi se zateklo u kanjonu rijeke Cetine tako da se ne očekuju ljudske žrtve. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju od proloma hidroakumulacijske brane Mjere zaštite od poplave se provode u vezi s posljedicama do kojih može doći uslijed štetnog djelovanja voda. Zaštita od poplava se provodi putem građevinskih i ne građevinskih mjera. Pri projektiranju i gradnji treba uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika, kao i kod projektiranja kanalizacijske mreže u gradovima i naseljima, gdje treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim vremenskim razmacima te istu mrežu dimenzionirati na takve uvjete.



Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina kao i obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina te sustavnog obavljanja tehničkog promatranja ključnih vodnih građevina. Ne građevinske mjere zaštite od poplave sastoje se u provedbi mjera operativne obrane od poplava upravljanje i koordinacija pogona akumulacija i distribucijskih vodnih građevina tijekom velikih voda, unaprjeđivanje sustava automatskih meteoroloških i vodomjernih postaja, te omogućavanja dostupnosti izmjerenih podataka nadležnim službama u realnom vremenu. Osim toga potrebno je unapređivati i modernizirati postojeće sustave za praćenje. Pokriti područja ugroženo poplavnim valom signalima za uzbunjivanje stanovništva (zvučne sirene). 2.4. Od epidemiološke i sanitarne opasnosti Na području općine i njenih naselja u zadnjih deset godina nije bilo registriranih oboljelih od spolno i krvlju prenosivih bolesti HIV/AIDS. Također u navedenom razdoblju kako je navedeno u donjoj tablici bilo je pojava bolesti u gotovo zanemarivom pojavnom broju kao što su (Varičele (vodene kozice) kod djece, angina streptokokna, enterokolitis i mononucleosis. Tablica broj 21: Zarazne bolesti po učestalosti prijavljivanja za razdoblje od 1999-2008.godine

R. br. Dijagnoza 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 %

1. Angina str 1 0.003

2. Enterocolitis

1 0.003

3. Mononucleosis

1 0.003

4. Varicella 1 1 1 1 0.01 Ukupno 1 1 1 1 2 1 0.02

% 0.003 0.003 0.003 0.003 0.007 0.003

Izvor: Izvještaj Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, 2009. godina Iz gornje tablice vidi se da su bolesti koje se pojavljuju na području općine u zadnjih deset godina gotovo zanemarive, odnosno samo su se varicella ponavljala. Biljne bolesti zabilježene na području općine ( najveći uzrok su gljive) koje su se javljale u prošlosti kao krumpirova plijesan skoro je potpuno u 19. stoljeću onemogućila uzgoj krumpira (pojava gladi i iseljavanje stanovništva). Peronospora je uzrokovala pravu pustoš u vinogradima što je i jedan od razloga iseljavanje stanovništva u 19 stoljeću (osobito sa šireg područja Dalmacije). Štetnici masline često smanjuju prinos za 50-80 %,. Smatra se da štete od peronospore na vinovoj lozi, usprkos suzbijanju ove bolesti, u prosjeku iznose svake godine 10 %. Pletenjača i fitiftora krumpira u vlažnim godinama izazivaju velike štete a kod jačeg napada prinosi mogu biti umanjeni i za 50 %. Na području ne postoji veterinarska služba tako da vlasnici životinja primarnu pomoć mogu zatražiti u Omišu ili Makarskoj pa i u Splitu. Pojave influence ptica krajem 2005. godine i svinjske kuge u 2006 godini, nisu zahvatile područje općine ali je podigla razinu svijesti o važnosti kontinuirane pripravnosti i provođenja sustavnih kontrola od strane djelatnika veterinarske stanice u Omišu.



Na temelju iznesenih podataka kao i općeg uvida u karakter navedenih bolesti kojeg u okviru svog redovitog djelovanja imaju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, stanje zaraznih bolesti na području može se ocijeniti izuzetno povoljno. Posebno je bitno, nužno provoditi preventivnu pozornost na održavanje i provođenja nadzora nad namirnicama, prijavljivanja oboljelih, bliska suradnja između veterinarske i medicinske službe, pregled životinja prije klanja, održavanja besprijekorne higijene ljudi koji rade sa namirnicama, uništavanje štakora, miševa itd. Općenito mora se kazati kako su opće mjere prevencije: Izolacija i liječenje zaraženih osoba – izvora zaraze- te izbjegavanje i uklanjanje putova širenja s ciljem ograničavanja širenja bolesti, prevencija kontaminacije vode i hrane uzročnicima, te osiguravanje osnovnih higijenskih mjera i sigurno odlaganje otpada. II POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU Zaštita kritične infrastrukture (V ZEMLJOVIDI Prilog broj 4) a što je zajednički naziv za mreže i sustave bitne za funkcioniranje i život zajednice, čijim se oštećivanjem ili potpunim uništenjem mogu stvoriti privremeni ili dugotrajniji poremećaji i krize od posebnog je interesa i važnosti u cjelini, ali i djelomično za područje općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja, jer su vezani uz prostor u kojem se nalaze te su podložni istim opasnostima i rizicima koji ugrožavaju taj prostor. Nužno je predvidjeti u planovima sva ona djelovanja koja su usmjerena na prevenciju, uklanjanje ili ublažavanje opasnosti, koje mogu izazvati povredljivost kritične infrastrukture ili prekide njihova djelovanja i usluga na području općine i njenih pripadajućih naselja. Općina Zadvarje, treba procijeniti ugroženost i razviti i provoditi plan zaštite kritične infrastrukture unutar vlastitih resora te nadzirati njezinu sigurnost. Cilj provođenja mjera zaštite je smanjiti osjetljivost, odnosno ranjivost kritične infrastrukture na različite izvanredne događaje s negativnim posljedicama, kao i nesreće koje mogu imati izrazito teške posljedice po zajednicu Općine. U tablici 22 dan je prikaz vrsta nesreće sa učinkom, štetom i posljedicom. Tablica broj 22: Vrste, učinci, šteta i posljedice katastrofa i velikih nesreća

Vrsta nesreće Učinak Šteta Posljedica

Poplava (bujice)

Na području općine

nema bujica niti opasnosti od

poplava(osim u slučaju potpunog proloma

akumulacije Peruča kojom bi posredno došlo do rušenja akumulacije Kraljevac) (vidi t. 1.1. i

2.3 str. 13 i 45).

Ugroženo odvijanje

svakodnevnog života stanovništva uslijed nestanka električne energije kao i rad

gospodarstvenih subjekata na području općine.

Područje općine i njena naselja

bi ostala bez napajanja električne energije nužno je koristiti alternativne izvore

(agregati ili napajanje iz drugih elektro područja.

Potres

Od teškog pa do ograničenog razornog oštećenja objekata tipa

A,B i C po procjeni bi bilo 255, potpuno srušenih

objekata tipa A i B bi bilo 26.Teže bi bili oštećeni vodozahvat kao i crpna stanica Kraljevac, teško

Zbog potpunog rušenja 26 objekata bez krova nad

glavom bi ostalo procijenjeno 81 stanovnik

općine, privremeni prekid

snabdijevanja pučanstva vodom iz vodozahvata i crpne stanice kraljevac,

Vrlo velika materijalna šteta,

0.3-1 poginulih a od 1.9-5 ranjenih osoba, pogoršanje

higijenskih i sanitarnih uvjeta, prekid opskrbe vodom,

električnom energijom, prekid mobilne moguće i fiksne tel.

veze, veoma otežano odvijanja



Vrsta nesreće Učinak Šteta Posljedica

oštećeni i prijenosni(220 i 110 kV) kao i distribucijski

dalekovodi(35 i 10kV) kao i TS (35/10 kV, 110/35kV). Moguće aktiviranje odrona u

udubljenjima i na nasipima dijelova ceste kao i njihovo zagušenje D-8 Aržano-Zadvarje-

Dubci kao i na cesti D-39 Zadvarje-Dubci kao i

potpuno srušenim objektima.

prekid opskrbe el. strujom preko prijenosnih i

distribucijskih dalekovoda 220 i 110 kv, kao i 35 i 10 kV, veoma otežan promet

državnom cestom D–8 Aržano-Zadvarje-Dubci

kao i cestom d-39 Zadvarje-Dubci, otežan pristup spašavateljima.

cestovnog prometa, obvezno osiguranje privremenog smještaja za stradale.

Olujno nevrijeme i tuča

Nema utjecaja na infrastrukturu općine i

njenih naselja

Štete po stanovništvo općine nema kao ni po

infrastrukturu.

Također nema niti posljedice po stanovništvo i infrastrukturu

općine i njenih naselja.

Tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe izazvane u prometu

Prevrtanje cisterne s opasnom tvari(naftni

derivati i klor) na D-8 a koji bi se prevozili za

Vodovod d.o.o Makarska koje u svojoj crpnoj

stanici ima uskladišten klor kojega koristi u

distribuciji pitke vode (vidi t. 2.1 str. 34 i t. 2.2

str. 42).

Ugroženost svih stanovnika u svim

naseljima općine (kod ispuštanja klora) te stanovnika zgrada u

blizini( kod opasnosti od naftnih derivata),

onečišćenje tla, moguća opasnost od nastanka

požara, troškovi čišćenja.

Opasnost po zdravlje i život stanovnika općine i svih njenih

naselja , materijalna šteta, potpuni prekid prometa, velike štete po turističku djelatnost.

Tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe izazvane

akcidentom u gospodarskim

objektima

Eksplozija ili požar,

nekontrolirano ispuštene opasne tvari (naftni derivati iz BP INA),

nekontrolirano ispuštanje otrovne tvari (klor iz

Vodovoda d.o.o Makarska opskrbljivača

pitkom vodom stanovništva (vidi t. 2.1.

str.34).

Opasnost po život ili

zdravlje zaposlenika ili svih stanovnika općine i

njenih naselja, opasnost od trovanja

zaposlenika, svih stanovnika općine ili

gostiju.

Katastrofalne posljedice po stanovništvo općine i njenih naselja kod ispuštanja (klora

Vodovod d.o.o Makarska) moguće su i smrtno ugrožene

osobe, ugroženi od pozljeđivanja svih 277

stanovnika općine. Materijalna šteta na objektima,

onečišćenje zraka, te nastajanje požara.

Iz tablice je vidljivo da opasnost prijeti po stanovništvo općine Zadvarje i njenih naselja od različitih nesreća kao što su potresi, tehničko-tehnološke nesreće i dr., sa učincima oštećenja infrastrukturnih objekata, sa štetama po stanovnike općine i njihova materijalna dobra kao i sa posljedicama od najteže (smrt osobito kod ispuštanja klora) i pozlijeđenost stanovništva do teških oštećenja po infrastrukturu i objekte stanovanja i druge objekte.



1. Objekti za proizvodnju i distribuciju električne energije Područje općine Zadvarje s aspekta elektroenergetkog sustava ima značajnu ulogu. Samim područjem općine prolazi više prijenosnih dalekovoda (220 i110 kV), čitav niz distribucijskih dalekovoda (35 i 10 kV), a na području općine Zadvarje je smješten i objekt proizvodnje HE “Kraljevac”. Uz HE Kraljevac nalaze se TS 35/10 kV i TS 110/35 kV. Hidroelektrana Kraljevac je objekt od državnog značaja. Postojeći sustav elektroopskrbe se sastoji od pet naponskih nivoa: 220, 110, 35, 10 i 0,4 kV. U izravnoj funkciji elektroopskrbe ove općine su međutim samo objekti naponskog nivoa 10kV i 0,4kV. Na području općine Zadvarje se nalazi i jedan proizvodni objekt, hidroelektrana Kraljevac instalirane snage 2x26 MVA + 16 MVA. Uz samu hidroelektranu je i transformatorska stanica TS 35/10 kV Kraljevac, instalirane snage 2x4 MVA. U neposrednoj blizini, zapadno i nizvodno od hidroelektrane smještena je trafostanica TS 110/35 kV Kraljevac, instalirane snage 20 MVA. Osim već spomenutih vodova koji presijecaju područje općine i tri važna gore spomenuta elektroenergetska objekta, na području općine nalazi se i 9 TS 10/0,4 kV ukupno instalirane snage 2980 kVA. Najznačajnije su dvije trafostanice vodovoda, jedna je u Zadvarju (2x630 kVA), a druga je u zaseoku Šodani u Gornjim Brelima. Cijelo područje općine Zadvarje se napaja iz TS 35/10 kV “Kraljevac” i to putem četiri zračna 10 kV izvoda i jednog kabelskog 10 kV izvoda. TS 35/10 kV “Kraljevac” je instalirane snage 2x4 MVA, a opterećena je sa cca 56% instalirane snage pa zadovoljava potrebe konzuma u pogledu opterećenja. Zračni 10 kV izvodi su presjeka 25 mm2 i 35 mm2 Al i 35 mm2 Cu (izvod Brela). Prijenosna moć najslabijeg voda je cca 2 MW što je otprilike jednako ukupno instaliranoj snazi u trafostanicama koje oni napajaju. Izvod Zadvarje-1 je zatvoren u petlju sa izvodom Gornja Brela pa postoji mogućnost dvostranog napajanja, iako vrlo ograničena zbog malog presjeka, odnosno male prijenosne moći postojećih vodova. Pogonska sigurnost tog izvoda je značajno povećana nakon polaganja kabelskog voda iz TS 35/10 kV Kraljevac do TS Zadvarje-1. Predmetni vod je tipa XHE 49A 3x(1x150) mm2. Međutim i dalje ostaje problem što spomenuti izvod napaja i cjelokupan konzum Šestanovca i dalje prema Katunima. Niskonaponska mreža je karakterizirana velikim duljinama i nedovoljnim presjecima. U donjoj tablici dat je prikaz trafo stanica na području općine (V ZEMLJOVIDI, Prilog broj 3).

Tablica broj 23: Popis trafostanica na području općine Zadvarje utvrđeno stanje 2009. godine R. br. Naziv

trafostanice Izvor napajanja

(kV) Građeno za snagu

(kVA) Instalirana

snaga (kVA)

1. Zadvarje 1 TS Kraljevac 35/10

250 250

2. Zadvarje 2 / 50 50

3. Zadvarje 3 / 100 100

4. Potpoletnica / 50 50 5. Vodovod d.o.o. / 2x630 2x630

6. Galeb / 100 100 7. Brana / 250 250

Izvor: Tehnička dokumentacija pogon Omiš, HEP, 2009.godina Uvidom u gornju tablicu razvidno je kako se radi o trafostanicama 35/10 kV na području općine Zadvarje sa nazivom, izvorom napajanja, građenom i instaliranom



snagom da su čvrsti tipski objekti. Sve trafostanice koriste uljne transformatore (mineralna ulja) koja sa aspekta zaštite od požara ne predstavljaju poseban problem. Štetne posljedice od proloma hidroakumulacijskih brana

Štetnih posljedica od poplava po objekte za proizvodnju i distribuciju električne energije na području općine posredno bi bilo u slučaju potpunog proloma akumulacije peruča (vidi točke 1.1. i 2.3. str. 13 i 45).

Štetne posljedice od potresa

U slučaju potresa od IXº po MSK ljestvici objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) mogli bi pretrpjeti teška oštećenja i rušenja. Prekid dobave električnom energijom za općinu kao i njenim pripadajućim naseljima može biti uzrokovan pucanjem i padom električnih vodiča jednog ili svih dalekovoda, kao i padom jednog ili više dalekovodnih stupova naponskih razina 35, 10 i 0.4 kV. Zbog toga je nužno osigurati alternativne resurse (agregati – gdje bi to bilo tehnički moguće) do uspostavljanja osnovne elektromreže. Posljedice na distributivnom sistemu je teško procijeniti, no zasigurno razmjer štete bio bi takav da bi općina i njena pripadajuća naselja duže vrijeme ostali bez električnog napajanja.

Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta snježnih oborina, poledica i tuča

Suše ne mogu utjecati na opskrbu električnom energijom područja općine i njenih pripadajućih naselja iz razloga što su priključeni izravno na transformator hidroelektrane Kraljevac. Jačina vjetra na području općine je dosta jaka no ne predstavlja veću opasnost u opskrbi električnom energijom konzumenata općine i njenih naselja. Na područjima gdje postoji rizik ne graditi niti planirati gradnju elektroenergetskih objekata odnosno ako je nužno uz dodatne mjere osiguranja takovih objekata.

Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa

Teža havarija prouzročena požarom na trafostanici(ama) može izbaciti pojedinačno i grupe potrošača, kao što je pošta, vodoopskrbni sustav, dom za starije osobe. U takvom slučaju potrebno je što žurnije i efikasnije priključiti iste na alternativne izvore. Osobito je bitno ako ti objekti nemaju vlastito agregatno napajanje.

2. Objekti za opskrbu vodom Glavno crpilište za vodoopskrbu Makarskog primorja , Općina Zadvarje, Šestanovac, te dio grada Omiša, je u bazenu HE Kraljevac. Voda se crpi s dva tlačna cjevovoda na vodo zahvatu Kraljevac do uređaja za preradu vode, gdje se nalazi taložnik, filter stanica(FS) i vodosprema cca 5000 m³, kao i crpna stanica za vodoopskrbu Općine Zadvarje i Općine Šestanovac. Kapacitet crpne stanice Kraljevac je cca 650 l/s. Od vodo zahvata Kraljevac, voda ide tlačnim cjevovodima Ø 500 i Ø 600 mm do vodospreme Makarskog Vodovoda d.o.o. a odatle tlačnim cjevovodom do vodospreme Zadvarje. Iz vodospreme Zadvarje, vodom se opskrbljuju sva naselja u općini Zadvarje. Općina Zadvarje se opskrbljuje gravitacijskim cjevovodom s vodospreme Zadvarje, koja je smještena iznad uređaja za preradu vode. Vodoopskrba južnog dijela općine Zadvarje se vrši na način da od vodospreme Zadvarje cjevovod koji je manjim dijelom Ø 150, a većim dijelom Ø 100 opskrbljuje



vodom područje do naselja Podpoletnica. Sjeverni dio naselja Zadvarje opskrbljuje se vodom putem cjevovoda Ø 200, koji se nastavlja prema općini Šestanovac.

Voda prema Makarskom primorju ide gravitacijskim cjevovodom Ø 500 mm, čeličnim cjevovodima. U naselju Šodani se nalazi procrpna stanica Šodani koja povećava protočnost postojećeg cjevovoda. Preko prijevoja Dubci, voda ide hidrotehničkim tunelom (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 4).

U donjoj tablici dat je prikaz kapacitete vodospremnika Vodovoda d.o.o. Makarska. Tablica broj 24: Prikaz trenutnog kapaciteta vodospremnika općine Zadvarje,

R. br. Naziv vodospremnika Količina vode u vodospremnicima m³

1. Vodovod d.o.o. 5.000 m³

Izvor: PPU općine Zadvarje, 2006. godina Štetne posljedice od proloma hidroakumulacijskih brana Opasnost od poplava po objekte za opskrbu vodom na području općine posredno bi bila po vodozahvat (bazen) u slučaju potpunog proloma akumulacije Peruča (vidi točke 1.1. i 2.3.).

Štetne posljedice od potresa Opasnost od potresa (obzirom da se po seizmološkim pokazateljima općina Zadvarje nalazi u zoni IXº po MSK ljestvici ugroženosti bila bi velika na vodovodnoj infrastrukturi. Dolazi do pucanja odvodno-dovodnih cjevovoda iz vodospremnika Vodovod d.o.o čime bi općina Zadvarje i njena naselja bila ugrožena s nedostatkom pitke vode posredno i druge općine dijelom i grad Omiš koje se snabdijeva pitkom vodom iz te vodospreme. Zato je nužno imati pripremljenu alternativnu, mogućnost snabdijevanja stanovnika pitkom vodom( čatrne, ev. bunari ili mogućnost izravnog povezivanja sa dotokom rijeke Cetine).

Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta, snježnih oborina, poledica i tuča Posljedica od suše i drugih prirodnih nepogoda nema a pokazatelj je da na području općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja u zadnjih deset godina nije bilo proglašavana nijedna elementarna nepogoda.

Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa izazvane nesrećama u gospodarskim objektima i prometu

Kada je u pitanju klor koji se nalazi u sklopu Vodovoda d.o.o Makarska s lokacijom na području općine detaljna analiza opasnosti navedena je u (točkama 2 i 2.1.) na kojima su navedene štetne posljedice, kao i utjecaj podzemnih spremnika s naftnim derivatima BP INE u Zadvarju za najgori mogući slučaj. Tu se navodi kako je u slučaju ispuštanja klora nužna žurna evakuacija cjelokupnog stanovništva općine ili u nemogućnosti te evakuacije objekte po mogućnosti hermetički zatvoriti.



Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe vodom jedino u slučaju fizičkog ("terorističkog") zagađenja vodospremnika Vodovod d.o.o, koji bi tada bio nositeljem zaraze, čime bi najveći broj stanovništva općine i njenih okolnih naselja bio ugrožen (i životno) i doveo u pitanje funkcioniranje sustava i svih društvenih struktura. 3. Objekti za proizvodnju, skladištenje i distribuciju hrane Na području općine i njenih naselja nema proizvođača hrane pa se proizvodnja hrane svodi gotovo isključivo na individualne poljodjelske proizvođače i uzgoj pojedinih životinjskih vrsta poradi osobnih potreba (svinje, ovce i kokoši) u najvećoj mjeri. Opskrba prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta, trgovina mješovitom robom kao i dostavom (putujućom trgovinom) u svim naseljima općine. Uglavnom su to manji trgovački obrti, koji zbog svog potencijala ne mogu osigurati dugotrajnije zalihe prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, potrebne u situacijama poremećenosti opskrbe u nesrećama i katastrofama. Na cijelom području općine nema niti jedna veća robna kuća u sastavu nekog od velikih opskrbnih domaćih ili međunarodnih trgovačkih lanaca. Kako zakonodavstvo nije propisalo obvezu držanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period, mogu se očekivati svakodnevne migracije stanovništva Općine prema Makarskoj, Omišu ili pak ka Splitu. Prostornim planom je potrebno planirati veći zatvoreni prostor, koji bi služio kao distribucijski centar prehrambenih proizvoda za općinu i njena pripadajuća naselja. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Štetnih posljedica od poplava nema jer iste se na pojavljuju na području općine (vidi točke 1.1 i 2.3). Štetne posljedice od potresa

Posljedice od potresa jačine IX° po MSK ljestvici bile bi izražene u nemogućnosti opskrbe stanovništva prehrambenim artiklima putem maloprodajnih mjesta trgovina. Potrebno je PPU predvidjeti alternativnu mogućnost pohranjivanja određenih prehrambenih artikala u individualnim objektima koji imaju sklonište ili pak podrumske prostorije.

Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta, snježnih oborina, poledica i tuča

Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka nema.

Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu.

Štetnih posljedica od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu vezano uz prehranu moglo bi biti od ispuštanja klora iz zgrade Vodovod d.o.o. Makarska (vidi točke 2. 2.1. i 2.2.).



Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti

Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti su male s obzirom na način proizvodnje hrane u prethodno gore navedenim štetnim posljedicama.

4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoza, skupljanja i drugih radnji sa opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU Na području općine, prema trenutno dostupnim podacima, nalaze se objekti takve vrste djelatnosti koja podrazumijeva upotrebu tvari opasnih po živote stanovništva ili okoliš, kao što su BP INA sa podzemnim spremnicima naftnih derivata i to Euro dizel 20.000 l, Dizel (lož ulje) 20.000 l, Euro super 95 30.000l i Super plus 20.000 l, kao i Vodovod d.o.o Makarska koja u zgradi vodovoda drži nadzemni spremnik klora kapaciteta 1.300 kg. Analiza svih štetnih i opasnih tvari prikazana je u (točkama 2. i 2.1.). Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Posljedica od poplava i bujičnih voda za gore navedene objekte na području općine nema (vidi točke 1.1 i 2.3.).


Opasnost od potresa (obzirom da se po seizmološkim pokazateljima općina Zadvarje nalazi u zoni IXº po MSK ljestvici ugroženosti) bila bi teška na vodovodnoj infrastrukturi. Došlo bi do pucanja odvodno-dovodnih cjevovoda iz vodospremnika Vodovod d.o.o čime bi općina Zadvarje i njena naselja bila ugrožena s nedostatkom pitke vode, a spremnici klora tako su konstruirani i postavljeni da su male mogućnosti ugroženosti od potresa (vidi točke 2. i 2.1.).

5. Objekti javnog zdravstva

Na području općine Zadvarje nama nikakvih objekata zdravstva, pa stanovnici zdravstvenu njegu i usluge dobivaju u sklopu zdravstvene ambulante u gradu Omiš. Sve ostale oblike medicinske pomoći i zbrinjavanja stradalih u velikim nesrećama pružili bi KBC Firule u Splitu i Hitna medicinska pomoć iz Omiša i Makarske.


Štetnih posljedica bi bilo samo u slučaju ako bi došlo do teškog oštećenja cestovnih pravaca obzirom da je općina Zadvarje po seizmičkoj karti ugrožena od potresne opasnosti od IX° po MSK ljestvici zbog kojeg bi oštećenja stanovnici općine bili onemogućeni u korištenju zdravstvenih usluga u susjednim zdravstvenim objektima Omiš, Makarska ili Split.

6. Objekti za energetiku Na području općine i njenih naselja nema nalazišta plina i nafte također niti opskrbe plinom međutim na njenom području se nalazi HE Kraljevac a ako bi i došlo do proloma brane opasnosti od štetnih posljedica po područje općine i njenih naselja nema jer je brana locirana u kanjonu Cetine.



7. Objekti za telekomunikaciju Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja treba imati omogućen priključak na TK(telekomunikacijsku) mrežu. TK mreža u općini Zadvarje je 100% izvedena podzemno i kroz postojeće prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako se izvodi izvan prometnice ili zemljišnog pojasa treba se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, kao i izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na gradnju eventualne zračne TK mreže. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja rješavaju se kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline a na području općine u središtu Zadvarja nalazi se jedna samostalna telefonska centrala i jedna zgrada pošte. Na području općine Zadvarje nema baznih postaja mobilne telefonije. Za slučaj velike nesreće ili katastrofe sve gore navedeno ne garantira kvalitetnu uspostavu međusobnih veza, posebice između intervencijskih postrojbi i službi koje bi tada tek morale biti u neprekidnoj i neovisnoj te kompatibilnoj komunikaciji. Stoga valja razvijati pored ovih i kvalitetnu UKV vezu poput one koju koriste vatrogasci i policija. Zbog eventualnog prekida telefonskih veza ne bi bilo većih štetnih posljedica jer većina stanovništva posjeduje mobilne telefonske uređaje, a koji dobijaju signal sa bazne mobilne postaje iz susjedne općine Šestanovac. Štetne posljedice manifestirale bi se u određenoj materijalnoj šteti. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Štetnih posljedica od poplava i bujičnih voda nema (vidi točke 1.1. i 2.3.). Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa IX° po MSK ljestvici moglo bi doći do teškog oštećenja ili urušavanja poštanskog ureda i telefonske centrale na području općine tj. u središtu Zadvarja.


Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka za objekte telekomunikacije na području općine nema. Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu.

U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu može doći do oštećenja ili uništenja telekomunikacijskih objekata što nužno dovodi i do blokade telekomunikacijskog prometa na određeni period (vidi točke 2. i 2.1.). 8. Objekti za odvijanje prometa Pokrivenost prometnicama naseljenog dijela općine Zadvarje, može se reći da zadovoljava, iako ima prometnica među stambenim i ostalim objektima koje svojom



širinom, kvalitetom kolovoza te drugim elementima, ne zadovoljavaju. To se posebno odnosi na prometnice koje spajaju udaljene zaseoke, te poneke prometnice u samom središtu općine. Kako je u ljetnim mjesecima promet područja općine kontinuirano pojačan D-8 cestom Zagreb-Split rijetko se događaju zastoji u prometu koji bi eventualno mogli stvarati velike kolone vozila pa sukladno situaciji ne ukazuje se mogućnost nastajanja velikih prometnih nesreća ili katastrofa, ponajviše zahvaljujući izgrađenoj auto cesti Zagreb-Split a koja preko Šestanovca potpuno zaobilazi područje općine jer ona najveći dio prometa u pravcu južne Hrvatske apsorbira, odnosno značajno rasterećuje cestu D-39 koja prolazi središtem općine i nekih njenih pripadajućih naselja (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 4).

Postojeće ceste na području općine su slijedeće: D-8 GP Pasjak(gr. R. SLO) – Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-GP Klek(gr. R. BiH)-GP Zaton Doli (gr. R. BiH)-Dubrovnik-GP Karasovići (gr. SRJ)-658.0 km, D-39 Gr. R. BiH-Aržano-Cista Provo-Dubci spaja se na (D8)-36 km i Ž 6166-Dubci (D39)-5.5 km. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda na području općine po objekte za odvijanje prometa nema (vidi točke 1.1. i 2.3.). Također nema opasnosti tj. štetnih posljedica kada bi došlo i do proloma brane HE Kraljevac jer je locirana izvan područja objekata odvijanja prometa a koji su na području općine. Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa od IXº po MSK ljestvici moglo bi doći do teškog oštećenja objekata za odvijanje prometa na području općine primarno na lokalnim cestama no promet bi se mogao odvijati preko auto ceste. Mogući zastoji na prometnicama uslijed zakrčenosti od urušavanja pojedinih susjednih građevina.

Štetne posljedice od ostalih prirodnih uzroka

Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka ne bi bilo jer se ostali prirodni uzroci na području općine i njenih naselja ne pojavljuju u razmjerima koje bi prouzročile štetne posljedice po objekte za odvijanje prometa u prilog tome ide i podatak da u zadnjih deset godina nije bilo proglašavanih elementarnih nepogoda od ostalih prirodnih uzroka.

Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu.

Uslijed katastrofalnih ili većih nesreća u prometu kao i na BP - INA (lokacija benzinske postaje je uz županijsku cestu D-39) mogu izazvati prekid i blokadu u cestovnom prometu na toj županijskoj cesti, kao i ispuštanje klora iz nadzemnog spremnika lociranog u zgradi Vodovod d.o.o. u neposrednoj blizini ceste D-39 (vidi točke 2. i 2. 1.). 9. Objekti za pružanje financijskih usluga Na području općine nalazi se poštanski ured, drugih financijskih objekata nema. U slučaju rušenja ili oštećenja iste uslijed požara ili pak ispuštanja klora(vidi str. od 38-44) poslovanje bi bilo prekinuto tj. onemogućeno. Stanovništvo bi bilo primorano



financijske usluge koristiti u Šestanovcu ili pak Omišu. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Štetnih posljedica od poplava i bujičnih voda za objekte financijskih usluga nema (vidi točke 1.1. i 2.3.). Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa od IX° po MSK ljestvici zgrada pošte bi pretrpjela teška oštećenja, koje bi dovelo do prekida u radu. Prekid rada i obustava financijskog poslovanja ne bi imala značajan utjecaj na život stanovništva.


Štetnih posljedica od ostali prirodnih uzroka po objekte financijskog poslovanja nema. Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu.

Štetne posljedice su moguće po objekte za pružanje financijskih usluga zbog čega bi došlo do prekida poslovanja sa stanovništvom općine (vidi točke 2. i 2.1.).

10. Objekti za obavljanje znanstvene djelatnosti, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Prostor Općine Zadvarje bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem koje je izloženo trajnom utjecaju i pritiscima aktivnog života. Zbog svoje je fizičke strukture osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja kulturološkog identiteta treba permanentno štititi. Prostor se sastoji od raštrkanih ruralnih naselja uz trasu ceste prema obali (Vruja), te ruralnih naselja u sjevernom prostoru općine. To je područje koje ističe bogatstvom različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom kulturnog življenja od prapovijesti i antike do danas. Današnji baštinici općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja s ponosom čuvaju tragove prošlosti: kamene ulomke, zvonike na preslicu i skladne rozete, skulpture, reljefe i oltarne slike vjernih patrona u čijim je simbolima sačuvana poveznica duha tradicije i stalnosti trajanja (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 2).

Plan prostornog uređenja Općine propisuje zaštitu vrijednih dijelova i autohtonog i antropogenog pejzaža s točno određenim uvjetima zaštite istih sa statusom evidentiranog kulturnog dobra s prijedlogom za upis u registar kulturnog dobra od regionalnog i, lokalnog značenja II i III kategorije, tako se povijesnim spomenicima i drugim nacionalnim vrijednostima, smatraju sljedeća nacionalno-kulturna dobra: Urbano-ruralna naselja: Zadvarje - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro, Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj, Ruralna naselja Zaseoci: Šodani – Santrići – Vrbice - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro, Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj, Kultivirani krajolik: Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđeni prostori - vrtače, a ponekad i kao način parcelizacije polja,



Arheološke zone: Dubci-Zvizda-Zadvarje - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro - Valorizacija: regionalni značaj, II. Kategorija, Prosik-Podi - Vrbanj polje - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro- Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija,

Arheološki spomenici: Lokaliteti - Krnići – Podine - Bajića kuće - pećina na Dubcima - gomila iznad Dubaca - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro-Valorizacija; lokalni značaj, III. Kategorija,

Sakralni spomenici: Zadvarje – crkva sv. Ante Padovanskog - Gospina kapela - crkva sv. Kate - grobišna crkva sv. Ante - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro - Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija, Fortifikacije: Zadvarje - tvrđava Dvare - tvrđava Avala - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro - Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija, Industrijske građevine: Zadvarje – hidroelektrana Kraljevac - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro - Valorizacija: regionalni značaj, II. Kategorija, Profani spomenici: Zadvarje, župna kuća - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro – Valorizacija lokalni značaj III. Kategorija. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda Štetnih posljedica po kulturna dobra općine od poplava i bujičnih voda nema.


U slučaju potresa od IXº po MSK ljestvici sakralni objekti te arheološka nalazišta pretrpjeli bi teška oštećenja. Većih posljedica po stanovništvo moglo bi biti ukoliko se potresi dogode za vrijeme služenja misa. Potrebno je locirati mjesta sakralne i kulturno-prirodne baštine gdje se tradicionalno okuplja više stanovništva te sukladno tome planirati preventivne radnje u cilju sprječavanja i hitnog pružanja pomoći kod nastanka velikih posljedica po stanovništvo.


Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka na području općine ne bi bilo po objekte za obavljanje znanstvene djelatnosti, spomenike i druge nacionalne vrijednosti.

Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu.

Štetne posljedica od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu moguće su u slučaju havarije (eksplozije) podzemnih spremnika BP INA i nadzemnog Vodovod d.o.o. kod ispuštanja klora iz spremnika (vidi točke 2. i 2.1.).



III SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Sposobnost sustava zaštite i spašavanja za reagiranje u katastrofama i velikim nesrećama vidljiva je spremnošću operativnih snaga općine Zadvarje, ali i preventivne aktivnosti svih subjekata na području općine, fizičke i pravne osobe, izvršno i predstavničko tijelo općine rezultiraju umanjivanjem rizika i posljedica, prije svega od potresa, poplava i požara otvorenog prostora i one predstavljaju osnovu na kojoj se izgrađuje operativna sposobnost. Najprikladniji model ostvarivanja zaštite i spašavanja na području Općine bi bio neprofitno javno-privatno partnerstvo, koje bi općina trebala razvijati na osnovama angažiranja svih raspoloživih javnih kapaciteta i jednakomjernog opterećivanja svih raspoloživih privatnih resursa u zaštiti i spašavanju, osobito udruga građana čija je djelatnost sukladna djelatnosti zaštite i spašavanja. 1. Postojeći kapaciteti i snage Stožer zaštite i spašavanja općine Zadvarje ima 7 članova. Načelnik stožera zaštite i spašavanja općine Zadvarje je zamjenik Načelnika Općine. Stožer zaštite i spašavanja općine je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi Načelnik općine Zadvarje. 1.1. Redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nositelji su ustrojavanja i razvoja sustava zaštite i spašavanja te, sukladno načelu supsidijarnosti, najodgovornije za funkcionalnost i uspješnost operativnog djelovanja sustava na njihovom području uz primjenu načela solidarnosti u pružanju pomoći katastrofom pogođenih područja lokalnih zajednica. Potencijali službi pravnih osoba koje se u okviru svojih redovitih djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem su vrlo ograničene kako u ljudskim tako i u materijalnim potencijalima. Osposobljene su da mogu zadovoljiti potrebe stanovništva u svakodnevnim situacijama. Svaka pa čak i najmanja krizna situacija stavlja ove službe u ulogu organizatora, ali nikako kao potpune izvršitelje zadaća. Službe i pravne osobe koje imaju zadaće u sustavu zaštite i spašavanja, a osobito one u vlasništvu općine Zadvarje imaju obvezu uključivanja u sustav zaštite i spašavanja kroz redovnu djelatnost, posebno u slučajevima prema planu djelovanja civilne zaštite. Vatrogasno društvo U općini je osnovano Dobrovoljno Vatrogasno Društvo – Zadvarje koje ima 25 pripadnika smješteno u vatrogasnom domu, od vozila u svome sastavu imaju navalno vozilo kapaciteta 2700 l i cisternu marke TAM sa kapaciteta 700 l sa visokotlačnom pumpom, od kojih bi i najbrže mogla pristizati pomoć u slučaju potrebe, no za velike požare ili katastrofalne požare ili nesreće u pomoć pristižu sa razine Županije JVP-e kako ove tako i drugih Županija.



Komunalna djelatnost Općina Zadvarje na svom području nema komunalnu djelatnost a usluge istih svakodnevno na njenom području pruža komunalno poduzeće PEOVICA Omiš koja ima 48 uposlenih 1 kamion sandučar i 5 utovarivača. Nadalje sama općina na svom području nema nikakve građevinske mehanizacije koja bi se mogla koristiti u slučaju potrebe za zaštitu i spašavanje. 1.2. Druge operativne snage Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Makarska HGSS - Stanica Makarska kao javna služba organizira i obavlja djelatnost zaštite i spašavanja ljudskih života u planinama i nepristupačnim područjima te u drugim izvanrednim okolnostima kada je potrebno primijeniti posebno stručno znanje, tehniku i opremu namijenjenu spašavanju. Općina Zadvarje ima ugovor s HGSS - Stanica Makarska o sufinanciranju djelatnosti iste u dijelu namijenjen jačanju sposobnosti sustava zaštite i spašavanja. U sljedećoj tablici je prikazan ukupni broj pripadnika HGSS - Stanice Makarska. Ovisno o vrsti ugroze i situacije na terenu te angažiranosti ljudstva Stanice Makarska na drugim lokacijama, angažira se udarna grupa od 3 do 7 članova na području Općine Zadvarje za potrebe zaštite i spašavanja. Tablica 25: Osposobljenost i posebne vještine timova HGSS stanice Makarska

Redni broj

Naziv tima broj timova

broj članova

osposobljenost posebne vještine

1. HGSS-stanica Makarska 3 25

za sve zadače traganja i spašavanja na nepristupačnom terenu i pri nepovoljnim vremenskim uvjetima

tehnike kretanja i spašavanja na svim terenima i pri svim vremenskim prilikama (orijentacija u prirodi, skijanje, alpinizam, speleologija, rukovanje tehnikom GPS, radio vezom, pružanje prve pomoći i dr.)

2. Potraži timovi HGSS stanica Makarska

3 25 upravljanje potragama vođenje operacija potrage na nepristupačnim i drugim terenima

3. Ronioci HGSS stanica Makarska

1 2

obuka u tijeku za ronjenje i spašavanje iz vode (more, rijeke, potopljeni speleološki objekti)

obučen jedan ronilac za ronjenje sa trimiksima do dubine od 90 m

4. Letački timovi HGSS stanica Makarska

1 4

2 letača spašavatelja 2 spašavatelja u obuci i 10 članova prošlo helikopterske vježbe

organiziranje, upravljanje i izvođenje helikopterskim spašavanjima, pružanje prve medicinske pomoći

5. Medicinski tim HGSS stanica Makarska

1 4

uz liječnika na raspolaganju i licencirani spašavatelji (članovi HGSS- stanica Makarska u svojoj obuci prošli su više puta medicinske tečajeve dok je 17 članova licencirano)

održavanje života i prva medicinska pomoć u van bolničkim (terenskim) uvjetima

Izvor: Analiza stanja i plan aktivnosti za učinkovitiji rad HGSS stanice Makarska, 2009.god.



Udruge koje mogu sudjelovati u zaštiti i spašavanju Lovačko društvo Društvo broji 24 člana koje se može uključiti u sve akcije zaštite i spašavanja, posebno u akcije traganja za nestalim osobama. 1.3. Civilna zaštita Sukladno članku 20. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“ 40/08) i Pravilnika o izmjeni pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“44/08) za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite nadležan je načelnik općine Zadvarje uz potporu zapovjedništva općine kao i stožera za zaštitu i spašavanje koji broji 7 članova. Na području općine postoji postrojba opće namjene civilne zaštite po ustroju samostalni vod Zadvarje sa 10 obveznika, (podatak preuzet iz Plana zaštite i spašavanja općine Zadvarje, 2002. godine). 1.4. Fizičke osobe i materijalni resursi koji se mogu angažirati Stanje, vrste i kvaliteta standardne opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje od izuzetnog je značaja za ostvarivanje kvalitetne zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Kada se govori o opremljenost operativnih snaga zaštite i spašavanja najznačajniji dio veže se uz gotove snage, one koje se nekom od djelatnosti zaštite i spašavanja bave u okviru redovne djelatnosti. Ocjena je da, iz razloga što se uglavnom radi o pravnim osobama koje djelatnost obavljaju na tržištu, tijela vlasti nemaju potrebe za posebno praćenje stanja i utvrđivanje posebnih zahtjeva za nabavku posebne ili dodatne opreme i sredstava, s jedne strane zato što bi to zahtijevalo i financiranje u punom iznosu troškova za njihovu nabavku te s druge strane jer one zbog vlastite konkurentnosti i tržišnog natjecanja, same skrbe o njihovom stanju. Tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna su za opremanje vlastitih stožera zaštite i spašavanja, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite. Oprema i sredstva za civilnu zaštitu nabavljaju se izborom od raspoloživih na tržištu, a trebaju zadovoljiti potrebe ostvarivanja zadaća civilne zaštite, sukladno novom konceptu njenog ustrojavanja i njenoj ulozi u zajednici. Fizičke osobe obvezne su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih snaga sustava i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu zaštitu. Potencijali fizičkih osoba Općina Zadvarje gospodarski je srednje razvijena općina, pa je sukladno tome mogućnost za popunu materijalno-tehničkim sredstvima ograničena, osobito u smislu posjedovanja specijalnih radnih strojeva i agregata za proizvodnju el. energije. Kako se radi o prostoru u kojemu su turizam (slabo razvijen) i poljoprivredna proizvodnja osnovne grane djelatnosti, stanovništvo uglavnom raspolaže sa vozilima i radnim strojevima namijenjenim transportu i poljodjelstvu od čega imaju 53 traktora sa 4 prikolice te bačvi i cisterni 257, Izvor: Zavod za državnu statistiku, popis poljoprivrede iz 2003. godine. Popunu postrojbe opće namjene sa ovom vrstom mehanizacije (kombi vozila, traktori, prikolice, mot. pile i sl.) moguće je izvršiti iz lokalnih izvora, kao i sa jednostavnim oruđem za rad (lopate, krampovi, sjekire i sl.). Potencijali pravnih osoba na području Općine (materijalno tehnička sredstava u vidu teške građevinske mehanizacije) za slučaj velikih nesreća u kojima bi trebalo raditi alternativne putove, vršiti spašavanje iz ruševina ili u slučaju velikih požara otvorenog



prostora za brzu izradu protupožarnih putova ili prosjeka radi zaustavljanja širenja požara, su nedostatna no može se na njih računati. 2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje Na temelju procjene, sukladno pravilniku o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN br. 111/07) predlaže se osnovati jednu postrojbu opće namjene od 10 članova, te ih opremiti i obučiti. Povjerenici CZ: Povjerenici civilne zaštite veza su Stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom područja za koji je pojedini povjerenik imenovan. Preporučuje se imenovati povjerenike Civilne zaštite sukladno članku 21. stavak 2. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08) i to po naseljima. Dužnost povjerenika i njihovih zamjenika trebao bi biti njihov ratni raspored i ne bi ga trebalo zasnivati isključivo samo na dragovoljnosti. Bilo bi poželjno da osobe predložene za ove zadaće imaju ugled i povjerenje mještana u naselju za koje bi ih se zadužilo kao povjerenike. Raspored povjerenika i njihovih zamjenika po naseljima općine Zadvarje sa brojnim stanjem daje se u donjoj tablici. Tablica broj 26: Prijedlog rasporeda povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika po naseljima

Redni broj

Naselje Ukupno stanovnika

Povjerenik Zamjenik Povjerenika

Ukupno pripadnika

1. Kraljevac 10 - - - 2. Krčići 6 - - - 3. Krnići 38 - - - 4. Krželji 32 - - - 5. Pejkovići 31 - - - 6. Santrići 8 - - - 7. Šodani 20 - - - 8. Zadvarje 132 1 1 2 UKUPNO 1 1 2

Povjerenici civilne zaštite veza su Stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom područja za koji je pojedini povjerenik imenovan i vrlo je bitna potpora Stožeru zaštite i spašavanja u svim mogućim očekivanim situacijama. Općina Zadvarje bi žurno u suradnji s Područnim uredom za zaštitu i spašavanje u Splitu trebala ažurirati popunu brojem obveznika poštujući već spomenute kriterije koje bi valjalo uvažiti kako bi njihova učinkovitost u izvršavanju očekivanih zadaća bila što sigurnija i bolja. Postrojba opće namjene: Na prostoru Općine postoji organizirana postrojba Civilne zaštite opće namjene, kao posebni formacijski sastav za pružanje pomoći redovnim operativnim snagama koje se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, u izvršavanju obimnijih i složenijih zadaća u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda, velikih nesreća, katastrofa i ratnih djelovanja. Ova postrojba je osnovana na temelju odluke poglavarstva općine Zadvarje prije više od deset godina. Prema kriterijima za popunu u postrojbu opće namjene se raspoređuju osobe starijih godišta koji s obzirom na proteklo vrijeme više nisu niti u obvezi služiti civilnu



zaštitu. Potrebno je, stoga, žurno pristupiti ažuriranju popunjenosti sukladno važećim propisima. Postrojbu opće namjene nakon popune(sukladno članku 9. stavak 2. i 4. Pravilnika) valja opremiti (članak 14. stavak 3. Pravilnika) i obučiti i tada će predstavljati respektabilnu pomoć redovnim operativnim snagama zaštite i spašavanja. Slika broj 10: Postrojba za opću namjenu sa potrebnim snagama za područje općine Zadvarje i njenih naselja.

Na gornjoj slici prikazana je postrojba za opću namjenu na način da su sva pripadajuća naselja zajedno sa središnjim naseljem Zadvarje, pokrivena sa potrebnim brojem, ekipa i članova ekipe sukladno odredbama pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i uzbunjivanja. Postrojba u svome sastavu ima 2 ekipe i svaka svoga voditelja, 1 ekipa ima 6 pripadnika a 2 ekipa 4 pripadnika civilne zaštite. Struktura postrojbe je propisana člankom 5. gore citiranog Pravilnika. Obzirom da se na području općine nalazi starački dom, također i poradi veće učinkovitosti, a zbog i periodično prisutnog povećanog broja ljudi (turista) potrebne snage za zaštitu i spašavanje na području Općine su dostatne za provođenje primarnih zadaća zaštite i spašavanja u slučaju velikih nesreća. Svakako bi se u slučaju velikih nesreća sa katastrofalnim razmjerima u pomoć pozvale vatrogasne postrojbe Županije, specijalističke postrojbe CZ-e, Hrvatske vojske i policije.

Postrojba opće namjene CZ Općine ZADVARJE

Veličine 2 ekipe

2 Ekipe Zadvarje

Voditelj ekipe + 3 člana

1 Ekipa Kraljevac-Krčići-Krnići-Krželji-Pejkovići-

Potpoletnica-Santrići-Šodani Voditelj ekipe + 5 članova



IV ZAKLJUČNE OCJENE Temeljem navedenog u odnosu na moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se mogle dogoditi na području općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja proizlaze slijedeće zaključne ocijene u odnosu na : 1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana Na cijelom području općine Zadvarje nema opasnosti od poplave rijeke Cetine kao niti od bujičnih voda jer ih na području općine nema, također Općina i pripadajuća njena naselja ne bi bili ugroženi u slučaju rušenja akumulacije Peruča (vidi točku 1.1.). Vezano za HE Kraljevac (vidi točku 2.3) bitno je naznačiti da bi u slučaju potpunog proloma akumulacije Peruča došlo do naglog izdizanja nivoa vode u akumulaciji Prančevići gdje bi došlo do prelijevanja vodenog vala preko te akumulacije te u konačnici i do loma akumulacije Prančevići. U tome slučaju formiralo bi se novo čelo vala koje bi plavilo područje Blata na Cetini i kanjonski dio do prostora Općine Zadvarja. Daljnjom propagacijom val bi obrušavajući se niz Gubavicu rušio akumulaciju HE Kraljevac, gdje bi kota maksimalnog plavljenja iznosila 178.22 m a vrijeme pojave čela vala iznosilo bi 2.65 sati, dok bi vrijeme do pojave maksimalnog vala iznosilo 13.33 sata i brzina vala bi bila 13.19 m/s( metara u sekundi) te bi isti val dalje nastavio 20 km prema moru tj. Omišu. Podaci preuzeti iz studije; Pejaković, B. i suradnici - Zaštitni objekti za obranu od poplava na vodnom području dalmatinskih slivova, Knjiga I, Institut za elektroprivredu i energetiku, d.d. Zagreb, 2009. godina. Obzirom na gore navedeno i vremensko razdoblje od eventualnog rušenja akumulacije Kraljevac do pojave prvog vodnog vala postojeće snage bi bile dostatne i imale bi vremena intervenirati u slučaju potrebe spašavanja. 2. Potres Općina Zadvarje pripada području gdje su mogući potresi intenziteta IXo MSK ljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa vidljivo je da isti mogu dovesti do katastrofe ili velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem velikog broja objekata stanovanja i infrastrukture, te velikim materijalnim štetama. Za slučaj nastanka potresa intenziteta IXo MSK ljestvice, Procjenjuje se da će oko 148 objekata tipa A, B i C imati teška oštećenja, 107 objekta tipa A, B i C bit će razorno oštećena i da će 26 pojedinih objekata tipa A i B biti potpuno srušen. Ukupno 281 objekat bit će nesiguran za stanovanje te 5 ozlijeđenih i 1 poginuli stanovnika. U slučaju nastanka požara, za gašenje istih najvjerojatnije se neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju teška oštećenja tako da će se za gašenje morati koristiti, vode rijeke Cetine, odnosno drugi alternativni izvori napajanja vodom. Procjena vlastitih mogućnosti Stožer zaštite i spašavanja (7 pripadnika) bit će angažiran sa stručnim službama općine za organizaciju pružanja pomoći unesrećenima, procjenu štete i sanaciju. Postojeći DVD Zadvarje sa svim svojim operativnim članovima (25 pripadnika) i svom raspoloživom opremom i sredstvima bit će na raspolaganju Stožeru. Za provedbu evakuacije i organizaciju privremenog smještaja unesrećenih biti će angažirani povjerenik i zamjenik povjerenika.



Za pomoć u spašavanju iz ruševina bit će potrebno mobilizirati Postrojbu opće namjene općine (12 pripadnika). Za pružanje medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih Općina Zadvarje nema mogućnosti jer ne raspolaže zdravstvenim objektima niti medicinskim osobljem. Općina Zadvarje će na raščišćavanju lokalnih prometnica od nastalih ruševina angažirati kamione i radne strojeve pravnih osoba sa područja susjednih općina i grada. Za građevinsku mehanizaciju i kamione načelnik Općine treba sklopiti ugovor o eventualnom angažiranju sa postojećim obrtnicima koji egzistiraju na području susjednih općina i grada, a raspolažu s građevinskom mehanizacijom i kamionima sukladno članku 30. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) što valja utvrditi Planom zaštite i spašavanja. Za pronalaženje i spašavanje zatrpanih osoba bit će potrebno da Stožer zaštite i spašavanja Općine Zadvarje od Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije zatraži angažiranje specijalističke postrojbe za spašavanje iz ruševina sa adekvatnom opremom. Za zbrinjavanje i identifikaciju poginulih i ozlijeđenih također će biti potrebno putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja tražiti angažiranje liječničkih timova i vozila iz HMP Županije Splitsko-dalmatinske prema njihovim vlastitim procjenama i planovima, kao i bolničke kapacitete KBC Split, Doma zdravlja Split, te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ. Bit će potrebno od županijskog stožera zaštite i spašavanja zatražiti angažiranje Gradskih društava Crvenog Križa Omiš i Imotski sa ekipom za organizaciju službe traženja nestalih osoba, pripremu izmještajnih centara, organizaciju logistike i tehničke pomoći kao i pružanja prve pomoći i psihosocijalne pomoći, te ekipe s potražnim psima. Prometnice u nadležnosti Hrvatskih cesta i županije će očistiti i popraviti Županijske ceste Split vlastitim resursima. Vozila, strojevi i oprema kojima raspolažu prvenstveno služi u funkciji održavanja prometnica, te je raspoređena ravnomjerno po bazama - nadcestarijama. Za slučaj potrebe većeg broja osoblja i tehnike, od strane firme bi se angažirali kooperanti i druge građevinske tvrtke, koje raspolažu sa odgovarajućim kapacitetima. Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon Elektrodalmacija Split sa vlastitim resursima ili angažiranjem kooperanata. Oštećenja na objektima vodoopskrbe sanirat će Vodovodi Omiš i Makarska sa svojim snagama sukladno vlastitim planovima. Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit će Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu vlastitim resursima i angažiranjem kooperanata. Dakle, Općina Zadvarje se nije u mogućnosti sama suočiti sa zaštitom i spašavanjem neposredno nakon potresa, bilo to u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih resursa, bilo u eliminiranju posljedica nastalih potresom. Iz svega navedenog vidljivo je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj nesreći Stožer zaštite i spašavanja općine morao pored angažiranih vlastitih snaga i sredstva zatražiti putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja pomoć šire zajednice.



3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka 3.1 Suša

Zbog dugotrajne suše, osim degradacije biljnog pokrova i smanjenog prinosa poljoprivrednih kultura znatno se povećava opasnost od nastanka požara otvorenog prostora. Rješenje za ublažavanje suše bilo bi izvršiti uvid u broj i kapacitete bunara, gustirni i čatrnja, odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem mogu služiti kao bunari od javnog interesa i iste staviti pod režim stalne sanitarne kontrole. Voda iz bunara mora biti pod stalnim režimom kontrole Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ. 3.2. Olujnog i orkanskog nevremena, tuče, poledice i snijega U slučaju olujnog i orkanskog vjetra ili tuče, poledice ili snijega nužno je da stručne službe općine preventivno upoznaju stanovništvo sa mogućim opasnostima koje donosi ovakva vrsta nepogode, predloži mjere i postupke koji bi doveli do smanjenja posljedica nevremena, a nakon prolaska nepogode izvrši uvid u nastale štete, pokrene odgovarajuće postupke za proglašenje stanja elementarne nepogode i nadoknadu za nastalu štetu. Eventualne štete nastale od posljedica olujnog i orkanskog vjetra i tuče mogu se ublažiti i pravovremenim osiguranjem stambenih objekata i poljoprivrednih površina kod osiguravajućih kuća. Općina Zadvarje može angažiranjem DVD–a i PON-a uz učešće radnih strojeva i kamiona pravnih i fizičkih osoba iz susjednih općina i gradova izvršiti čišćenje i uklanjanje oštećenja koja bi nastala kao posljedica ovih vrste prirodnih nesreća. Prometnice u nadležnosti Hrvatskih cesta i županije će očistiti Županijske ceste Split vlastitim resursima. Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon Elektrodalmacija Split sa vlastitim resursima. Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit će Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu. 4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama sa opasnim tvarima u

stacioniranim objektima u gospodarstvu i prometu Opasnost od tehničko-tehnoloških nesreća iz gospodarskih subjekata na području općine Zadvarje prijeti od:

● 4 podzemna spremnika naftnih derivata BP INA sa ukupnom količinom od 90 000 l

Apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP INA d.d. Zadvarje je 310 m za nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika dok je apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale pri punjenu spremnika lož uljem 192 m.

● 1 skladište klora na Uređaju za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“ Vodovod Makarska d.o.o. - maksimalne količine 1 300 kg

Krajnja točka kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja klora u skladištu iznosi za spremik od 50 kg je 300 m, dok je za spermnik od 1000 kg je 1 400 m. Osobe koje rukuju s opasnim tvarima su adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih razmjera.



Područjem Općine kao što je navedeno, opasne i štetne tvari prevoze se državnom cestom D 39. Ugroženost stanovništva od ove opasnosti je mala, ali postoji mogućnost nastanka većih šteta uslijed tehničko-tehnološke katastrofe u prometu, poglavito ako dođe do istjecanja nafte i naftnih derivata, razrjeđivača i drugih opasnih tvari. U slučaju prometnih nesreća istih može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu, a uslijed izlijevanja posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i poljoprivrednih kultura uz samu cestu. Pripadnici DVD-a Zadvarje, kao ni pripadnici postrojbe CZ-e ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od katastrofa izazvanih nesrećama s opasnim tvarima u gospodarstvu i prometu, te ih je potrebno dodatno osposobit i opremiti kako bi mogli intervenirati u slučaju nezgode pogotovo u slučaju ispuštanja klora. Vodovod Makarska d.o.o. je dužan sirenom obavjestiti stanovništvo naselja Zadvarje ako dođe do povećanih kncentracija klora u zraku. Stanovništvo je potrebno upoznati s mjerama zaštite u slučaju ispuštanja klora i evakuacijskim putovima. Prva interventna snaga koja je educirana i opremljena adekvatnom opremom su pripadnici JVP Split i PVP Hrvatske ceste koji zbog udaljenosti ne mogu na vrijeme intervenirati na području Općine Zadvarje. Pripadnici ostalih žurnih službi (policije, hitne medicinske pomoći), koji nemaju adekvatnu zaštitnu opremu ne smiju se približiti mjestu istjecanja opasne tvari već čekati da vatrogasci u zaštitnoj odjeći iznesu unesrećene na neugroženo područje kako bi im ukazali eventualnu pomoć. Članovi DVD–a i pripadnici postrojbe CZ-e Općine Zadvarje provodit će poslove čišćenja prometnica, sanaciju terena i eventualnih ruševina, te provoditi evakuaciju po potrebi. Dakle, Općina Zadvarje se nije u mogućnosti sama suočiti sa zaštitom i spašavanjem tehničko tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećom u gospodarstvu i prometu, bilo to u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih resursa, bilo u eliminiranju posljedica nastalih nesrećom. Iz svega navedenog vidljivo je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj nesreći Stožer zaštite i spašavanja općine morao pored angažiranih vlastitih snaga i sredstva zatražiti putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja pomoć šire zajednice. 5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija istih Na temelju iznesenih podataka kao i općeg uvida u karakter navedenih bolesti kojeg u okviru svog redovitog djelovanja imaju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, stanje zaraznih bolesti na području Općine Zadvarje može se ocijeniti kao razmjerno povoljno. Ne zaboravljajući niti jedan čimbenik u cijelom sustavu zaštite od zaraza, ističe se nužnost nastavka intenzivnog preventivnog i protuepidemijskog rada epidemioloških službi i ažuran sustav prijavljivanja i praćenja kretanja zaraznih bolesti, s ciljem da se postojeći povoljni trendovi u kretanju zaraznih bolesti, nastave, a poželjno i još više svakako i poboljšaju. Nužno je provoditi preventivne mjere nadzora nad namirnicama, kontrolu i evidenciju prijavljivanja oboljelih (ljudi, te flore i faune – domaćih i divljih životinja), bliska suradnja između veterinarske i medicinske službe, pregled životinja prije klanja, održavanja besprijekorne higijene ljudi koji rade sa namirnicama, uništavanje štakora, miševa itd. Opće mjere prevencije koje se moraju provoditi su: izolacija i liječenje zaraženih osoba kao izvora i prijenosnika zaraze, te izbjegavanje i uklanjanje drugih putova širenja s ciljem ograničavanja širenja bolesti, prevencija kontaminacije vode i hrane



uzročnicima, te osiguravanje osnovnih higijenskih mjera i sigurno odlaganje otpada. Na području Općina Zadvarje ne postoji realna opasnost od pojave epidemija različitih zaraznih bolesti. U posljednjih deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te razmjer epidemije. U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Splitsko-Dalmatinske županije i Veterinarska stanica u Splitu (uz ispostavu u Omišu) uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će se i DVD Zadvarje, Savjetodavna poljodjelska služba Splitsko-Dalmatinske županije te nadležne inspekcijske službe. 6. Prijedlog smjernica budućeg razvoja Analizirajući prethodno obrađena poglavlja ove Procjene ugroženosti možemo zaključiti da postoji opasnost i ugroženost za područje Općine Zadvarje od prirodnih katastrofa ili nesreća i tehničko tehnoloških nesreća.

Općina Zadvarje raspolaže sa minimalnim stalnim snagama zaštite i spašavanja koje ne mogu učinkovito odgovoriti na djelovanje mogućih velikih nesreća ili katastrofa dok pričuvne snage zaštite i spašavanja (postrojbe CZ, udruge građana) treba organizirati, te iste, opremiti, obučiti, uvježbavati i ugraditi u jedinstven sustav zaštite i spašavanja. Primjenom odgovarajućih postupaka rizici se mogu ublažiti do razine socijalne prihvatljivosti njihovih posljedica. Zato bi zaštita i spašavanje trebalo predstavljati prioritetni nacionalni sigurnosni interes također i Općine Zadvarje, čijim se ostvarivanjem, osim jačanja sigurnosti, smanjuje broj ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Na osnovu prikaza postojećeg stanja, obrade podataka i prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera, mogu se izvesti slijedeći temeljni zaključci:

• Postojeća razina zaštite na području Općine ne zadovoljava u potpunosti. • Na području Općine potrebno je obučiti i opremiti DVD-o Zadvarje, te ga

uvježbati kako bi se uspješno aktivirao u slučaju nastanka požara i ostalih većih nesreća i katastrofa (osobito u slučaju ispuštanja klora iz Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, - Vodovod d.o.o. Makarska, procijenjena je opasnost za cjelokupno stanovništvo Općine (vidi točku 2. i 2.1.).

• Formirati postrojbu opće namjene, odrediti povjerenike, te nabaviti sredstva civilne zaštite i opremiti postrojbu civilne zaštite (osobito vodeći računa o opasnosti od ispuštanja klora (vidi prethodni podstavak).

• Planski, organizacijski i operativno kontinuirano unaprjeđivati sustav zaštite i spašavanja na svim razinama njegovog ustrojavanja (izrada godišnjih analiza i smjernica)

• Unaprjeđivati preventivnu aktivnost u prostornom planiranju i građenju s ciljem umanjivanja rizika i opasnosti te posljedica katastrofa i velikih nesreća.

• Stalno nadzirati i obnavljati i osiguravati robne zalihe za djelovanje operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama.

• Razvijati strategiju zaštite sustava, mreža i objekata koji čine kritičnu infrastrukturu u cilju osiguranja kontinuiteta njihova djelovanja i u uvjetima katastrofa.

• Razvijati i provoditi programe osposobljavanja operativnih snaga zaštite na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.



V ZEMLJOVIDI PRILOG BROJ 1: Položaj Općine Zadvarje unutar Županije Splitsko-dalmatinske PRILOG BROJ 2: Kulturna baština Općine Zadvarje PRILOG BROJ 3: Dalekovodi i transformatorske stanice PRILOG BROJ 4: Infrastrukturni sustavi na području Općine Zadvarje PRILOG BROJ 5: Općina Zadvarje – zone ugroze



VI PRILOZI PROCJENE A. Položaj i karakteristike područja općine Zadvarje 1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 1.1. Položaj i površina prostora Općina Zadvarje, približne veličine kopnenog dijela 13,22 km2 i 277 stanovnika u 2001. godini, ima prosječnu gustoću naseljenosti od 20,95 st / km2. Jedino statističko naselje u obuhvatu Prostornog plana je naselje Zadvarje. Općina Zadvarje je smještena u obalnoj mikroregiji Splitsko-dalmatinske županje, između Općine Omiš i Brela, u uvali Vruja od koje se prostire preko prijevoja Dubci ka unutrašnjosti do granice s Općinom Šestanovac. Na moru je razgraničena s Općinom Selca. Obalni dio Općine u dužini od oko 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je, po svojoj specifičnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. U blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdižu iznad površine mora, a dno se pod istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Ovakva obala u našem priobalju je jedinstveno stanište za razvoj biocenoza okomitih podvodnih klifova i razvoj živog svijeta u području podvodnih izvora slatke vode-vrulja. Od ostalih specifičnosti ističe se rijeka Cetine, sa svojim kanjonom, a posebnom slapom Gubavica kao najvećim u državi. Danas, općina Zadvarje nema toliki prometni značaj kao u povijesti. Dovršetkom autoceste do čvora Šestanovci i planom izgradnje brze ceste Šestanovac-Dubci-Brela, Općina će dobit na dodatnom značaju koji je oduvijek povijesno imala ( V ZEMLJOVIDI Prilog broj 1). Općina Zadvarje, položajno i funkcijski pripada mikroregiji obalnog područja Županije i unutar nje prostornoj cjelini Makarskog priobalja. U odnosu na prostorne sustave Županije, prostor općine Zadvarje ističe se:

• manje lokalno (poticajno) razvojno središte, koje zahtijeva kompletiranje funkcija uprave, školstva, kulture, zdravstva, financijskih usluga, opskrba i športa.

• kao specifično malo (potencijalno) gospodarsko središte; uz već postojeće gospodarske djelatnosti kao što je elektroprivreda, tvornica trikotaže

• «Galeb», paniranom izgradnjom gospodarskih zona moguće je pretpostavljati daljnji gospodarski razvoj općine

• potencijalno turističko središte Županije i Makarskog priobalja, koje zahtjeva izgradnju smještajnih kapaciteta unutar naselja, potenciranje prirodnih resursa Cetine i Vruje.

• kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih krajobraznih karakteristika i specifičnog identiteta; naselje se razvija longitudinalno uz državnu cestu i uz kanjon rijeke Cetine.

U donjoj tablici dat je osnovni prikaz stanja u prostoru općine Zadvarje.

Tablica broj 27: Osnovni podaci o stanju u prostoru

Izvor: PPU općine Zadvarje, 2006. godina

Naziv Županije

Površina

STANOVNICI

STANOVI

DOMAĆINSTVA

Gustoća naseljenosti

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991.

Popis 2001.

km² % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj Broj Broj stan/km²

SPLITSKO-DALMATINSKA 4523,64 100,00 474019 100 463676 100 172726 100 190429 100 140481 144366 105,47

Općina Zadvarje Ukupno 13,22 0,29 292 0,06 277 0,06 195 0,001 168 0,001 97 84 20,95

Zadvarje 13,22 0,29 292 0,06 277 0,06 195 0,001 168 0,001 97 84 20,95



1.2. Reljef Općina Zadvarje je smještena u obalnoj mikroregiji Splitsko-dalmatinske županije, između Općine Omiš i Brela, u uvali Vruja od koje se prostire preko prijevoja Dubci ka unutrašnjosti do granice s Općinom Šestanovac. Na moru je razgraničena s Općinom Selca. Obalni dio Općine u dužini od cca 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je, po svojoj specifičnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. U blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdižu iznad površine mora, a dno se pod istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Jednim dijelom Općina ulazi u Park prirode Biokovo, na prijevoju Dubci koji je od povijesnog značaja. To je i danas jedino mjesto, uz planinu Biokovo, koji povezuje obalni i zaobalni dio Županije i dalje sve do Bosne. Velika površina ogoljenog krša i oskudica plodnih tala i vode, posljedica je u prvom redu vapnenačko-dolomitskog litološkog supstrata i s tim u vezi krškog, izrazito vodopropusnog karaktera područja, odnosno za takva područje tipičnog procesa „krške erozije“ gdje se tlo ispire u pukotine u razlomljenom krškom reljefu. 1.2.1. Hidrološki pokazatelji Na području općine jedini recipijent je rijeka Cetina dok bujičnih voda nema. Rijeka od brane Prančevići, odnosno dio voda Cetine skreće dovodnim kanalom do HE Zakučac, a dio vode nastavlja teći prirodnim kanjonskim koritom do Zadvarja odnosno do HE Kraljevac. Rijeka Cetina je tipičan kraški vodotok čiji se sliv i korito oblikovalo u prostoru izrazito razvijenog dinarskog krša. Obalni pojas koji je pod hidrološkim utjecajem (podzemne vode) rijeke Cetine duljine je oko 30 km. U središnjem dijelu ovog prostora nalazi ušće rijeke Cetine. Obala je razmjerno ravna bez izraženih uvala ili zaljeva.

1.2.2. Dužina morske obale i njena obilježja

Obalni dio Općine u dužini od cca 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je, po svojoj specifičnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. U blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdižu iznad površine mora, a dno se pod istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Uz taj dio obale ne odvija se nikakav pomorski promet niti ima luka ili lučica koji bi služili za pristanak brodova ili nekih drugih plovila a također nema nikakve gospodarske aktivnosti niti bilo kojih gospodarskih objekata. 1.2.3. Geološko - pedološki pokazatelji Područje terena Splitsko-dalmatinske županije pa tako i područje općine Zadvarje izgrađuju sedimentne stijene čija je starost u rasponu od trijasa do kvartara. Trijeski sedimenti zastupljeni su tinjčevim škriljevcima, vapnencima i pješčenjacima. Jurske su naslage zastupljene vapnencima s lećama dolomita, dobro slojevitim vapnencima i dolomitima, debelo slojevitim vapnencima. Sedimenti jure izgrađuju dio šireg područja grebena Biokova. Kredne naslage (donja kreda) je zastupljena bazalnim vapnenačkim brečama i dobro slojevitim vapnencima na padinama Biokova. Gornja je kreda zastupljena vapnencima i dolomitima različite debljine slojeva, a izgrađuje veći dio kopnenog područja. Naslage tercijara izgrađuju širi obalni pojas. U terenu su egzodinamski faktori (sunčanosti, voda, snijeg, led, vjetar, organizmi) rezultirali pojavama kao što su: abrazija (uz neuređenu obalu mora), erozija uz korito



rijeke Cetine. Prema starosti, to su naslage paleogena i neogena. Paleogen je na području zastupljen liburnijskim, eocenskim i oligocenskim naslagama. Nalazimo ih zajedno s foraminiferskim vapnencima, vrlo male su debljine, a u višim dijelovima prelaze u lapore. Flišne naslage izgrađuju jugozapadne padine Biokova te obalno područje. Zastupljene su izmjenom breča, brečokonglomerata, pješčenjaka, detritičnih vapnenaca i lapora. Približna debljina flišnih naslaga iznosi oko 800 m. Kvartarne naslage su pretežito zastupljene diluvijalnim brečama, zemljom crvenicom (u poljima i vrtačama) i aluvijalnim nanosom. U zabiokovlju su izdvojene manje pojave paleogenskih foraminiferskih vapnenaca, koji slijede na gornjokrednim vapnencima. Očita je velika raznolikost tipova tala i mozaičnost zemljišnih areala što je rezultat velike varijabilnosti osnovnih čimbenika tvorbe tala – u prvom redu geološko-litološke podloge, geomorfologije, hidrologije, klime i antropogenog utjecaja. U priobalju pa tako i na području Općine Zadvarje prevladavaju antropogena terasirana tla, napuštena terasirana tla i tla polja na flišnim laporcima i karbonatnim pješćenjacima i kvartarnim nanosima. Najvrijednije poljoprivredne površine su koluvijalna i aluvijalna tla kraških polja, a potom i antropogenizirana tla (nastala od crvenice i smeđih tala) zaravni, dolaca i vrtača. Tradicionalna mjera očuvanja tala – posebno u uvjetima poljoprivredne proizvodnje, kojom se narušava prirodni vegetacijski pokrov kojim se tlo stabilizira – je „sveprisutno“ terasiranje. 1.2.4. Meteorološki pokazatelji Klima je jedan vrlo bitan čimbenik koji utječu na morfologiju tla, vodene tokove, genezu i plodnost tla, a time i na rasprostranjenost biljnog pokrivača. Ovo područje obilježava mediteranska klima, sa periodom ljetne suše, nepovoljnog rasporeda oborina tijekom godine, semihumidne klime zbog inklinacije primorskih obronaka, te izrazitog eolskog utjecaja (naročito bura). Pošto se Općina nalazi u obalnom i zaobalnom području, za opis klime uzeti su podaci meteoroloških stanica Makarska i Imotski. Srednje vrijednosti klimatskih faktora date su za period motrenja i mjerenja od 1952-1989. Za sagledavanje klimatskih uvjeta, period od 27 godina je dovoljan za prikaz osnovnih klimatskih pokazatelja. U širem smislu možemo reći da ovo područje ima mediteranski tip klime, koja po Köpenovoj razdiobi spada u prijelaznu maritimnu klimu sa oznakom: -C s a k – prijelazna maritimna sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom

-C- umjereno topla klima(srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između +18 i -2o -s-suho razdoblje ljeti -a-srednja temperatura najtoplijeg mjeseca viša od 22o C -k-hladno (srednja godišnja temperatura niža od 18oC, a najtoplijeg mjeseca viša od 18oC) Tablica broj 28: Srednja mjesečna i godišnja temperatura

srednja mjesečna i godišnja temperatura

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

Makarska 8,6 9,0 10,7 14,6 18,4 22,5 25,1 24,9 21,3 16,7 13,0 10,6 16,2

Imotski 4,7 5,4 8,2 12,1 16,8 20,5 23,8 23,9 19,8 14,7 9,3 7,1 13,8

Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine



Tablica broj 29: Apsolutne i srednje temperature po godišnjim dobima

stanica Apsolutne temperature u oC Srednje temperature po godišnjim dobima u oC

minimum maksimum proljeće Ljeto jesen zima Makarska / 39,0 14,6 24,2 17,0 9,4 Imotski -12,0 38,0 12,4 22,7 14,6 5,7

Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine Tablica broj 30: Naoblaka po mjesecima

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Makarska 5,6 5,3 4,7 3,8 3,7 2,4 1,6 1,2 2,4 3,7 4,9 5,6 3,7 Imotski 6,4 6,2 5,5 5,6 5,5 4,3 3,1 2,5 4,1 5,2 6,3 6,4 5,1

Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine Tablica broj 31: Srednji broj oblačnih dana

srednji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka veća od 80%) Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Makarska 6,3 6,8 6,4 4,5 3,7 1,4 0,3 0,0 1,0 3,9 6,3 9,3 49,9 Imotski 13.7 12,3 11,1 8,7 8,2 4,2 2,0 1,8 5,1 11,4 13,0 14,2 105,7

Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine Tablica broj 32: Srednji broj vedrih dana

srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 20%) Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Makarska 8,3 8,5 10,9 10,1 11,8 15,5 20,2 25,0 16,5 13,4 6,1 6,1 152,4 Imotski 5,6 6,1 7,5 6,3 5,8 7,8 14,4 16,1 12,0 10,4 5,5 5,9 103,4


Tablica broj 33: Srednji broj dana s jakim vjetrom srednji broj dana s jakim vjetrom (>6bofora)


Makarska 5,4 4,0 2,7 5,2 2,9 1,9 1,1 1,3 2,0 4,6 2,6 5,0 38,7

Imotski 3,4 3,2 2,6 1,6 1,0 1,2 1,9 2,4 1,5 1,8 2,1 1,4 24,1

Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine Tablica broj 34: Srednji broj dana sa olujnim vjetrom

srednji broj dana s olujnim vjetrom (>8bofora) Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Makarska 0,1 0,3 0,1 0,7 0,1 0,8 0,4 0,3 0,3 0,7 0,7 0,4 4,4 Imotski 0,5 0,4 / 0,1 0,1 / 0,2 / / / 0,4 0,2 1,9

Izvor: DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine



Na području općine Zadvarje pretežito vladaju umjerene temperature. Najviše pojavne apsolutne temperature su u srpnju i dosežu preko 39°C u priobalnom dijelu općine, dok je u zaobalnom 38ºC dok velikih hladnoća nema. Temperature ispod 0ºC su rijetke, a ukoliko se pojave u prosjeku traju manje od jednog tjedna i to u zaobalnom dijelu općine. Srednja godišnja temperatura zraka za priobalno područje iznosi 16.2ºC., a u zaobalnom je 13.8ºC a srednja mjesečna temperatura se ne spušta ni u jednom mjesecu ispod 8ºC u najhladnijem periodu ima dana kad temperatura pada ispod 0ºC, što je češća pojava u zaobalnom dijelu općine. Prosječno je godišnje 49.9 dana oblačno vrijeme u priobalnom dijelu općine, dok je u zaobalnom dijelu takvih 105.7 dana godišnje. Vedrih dana u priobalnom dijelu je 152.4 dana godišnje a u zaobalnom ih ima 103.4 dana. Vjetrovitih je 43.1 dan godišnje u priobalnom dijelu općine, dok je u zaobalnom dijelu vjetrovitih 26 dana. Jak vjetar > od 6 bofora puše u priobalnom dijelu 38.7 dana godišnje, dok u zaobalnom dijelu puše 24.1 dan. Olujni vjetar >8 bofora puše u priobalnom dijelu općine 4.4 dana godišnje, a u zaobalnom dijelu samo 1.9 dana. U nižim predjelima mraz je razmjerno rijetka pojava pa nema većeg utjecaja na vegetaciju. Najčešći vjetrovi su slijedeći:

• Maestral - puše pretežito ljeti

• Bura - puše pretežito zimi

• Jugo - puše povremeno tijekom cijele godine

Maestral Na Jadranu je tipičan vjetar ljetnog razdoblja. Maestral je vjetar lijepog vremena i javlja se samo uz vedro nebo. Izostanak maestrala pretkazuje dolazak depresije. Počinje sredinom svibnja i traje do sredine rujna. Puše danju, počinje puhati oko 9-11 sati, a prestaje zalaskom Sunca. Najčešće puše kao slab vjetar (do 5.4 m/s). Bura Je hladan, jak i izrazito mahovit (refulan) vjetar iz smjera NE, tipičan za priobalno područje. Brzina bure je najveća u priobalnim područjima i prema pučini postupno slabi. Bura je posebno jaka u predjelima planinskih prijevoja općina je omeđena sa planinama Mosorom i Biokovom. Karakterističan predznak puhanja bure je pojava oblaka (“kapa”) na vrhovima planinskih lanaca preko kojih se prelijeva hladni zrak. Na području Zadvarja i njenih naselja bura je jaka u mjesecima prosinac, siječanj i travanj. Bura je vjetar hladnog doba godine, ali se pojavljuje na području općine i ljeti sa znatno manjim vremenom trajanja i obično je manje brzine. Kao i svi vjetrovi i bura ima svoj dnevni hod. Maksimalnu brzinu razvija u jutarnjim satima (oko 3 sata), oko podne slabi, a predvečer (zalaskom Sunca) ponovo jača. Jugo Je topao i vlažan vjetar koji puše od ESE do SSE smjera. Ljeti je također moguća pojava juga, ali slabijeg intenziteta i traje 1-2 dana. U jesensko-zimskom razdoblju jugo dostiže i olujne jačine, a može trajati od 2 do 6 dana. Prvi predznak juga, kojemu obično prethode tišina i promjenljivi slabi vjetrovi, jest sumaglica i mutan horizont u SE dijelu. Atmosfera postaje neprozirna, a vidljivost je i danju ograničena.



Tablica broj 35: Beaufortova ljestvica ( mjerne jedinice snage vjetra ) Beauforti ( Bf ) Naziv Razred brzine ( m/s )

0 tišina 0.0 – 0.2 1 lagan povjetarac 0.3 – 1.5 2 povjetarac 1.6 – 3.3 3 slab vjetar 3.4 – 5.4 4 umjeren vjetar 5.5 – 7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0 – 10.7 6 jak vjetar 10.8 – 13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9 – 17.1 8 olujni vjetar 17.2 – 20.7 9 oluja 20.8 – 24.4

10 jaka oluja 24.5 – 28.4 11 orkanski vjetar 28.5 – 32.6 12 orkan 32.9 – 36.9

Izvor: Procjena ugroženosti RH, Zagreb, 2009. godina N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

10%

30%

20%

Imotskizima

18.1%%

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

16.0%

10%

30%

20%

Imotskiproljeće

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

16.5%

10%

30%

20%

Imotskiljeto

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

18.4%

10%

30%

20%

Imotskijesen

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

17.3%

10%

30%

20%

Imotskigodina

slab vjetar ( 1-3 Bf )

umjeren vjetar ( 4-5 Bf )

jak vjetar ( >5 Bf )

tišina

Slika broj 11: Godišnja i sezonske ruže vjetrova, Izvor: DHMZ, Mjerne postaje, Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine



Bura je vjetar hladnog doba godine, ali se pojavljuje i ljeti sa znatno manjim vremenom trajanja i obično je manje brzine. Kao i svi vjetrovi i bura ima svoj dnevni hod. Maksimalnu brzinu razvija u jutarnjim satima (oko 3 sata), oko podne slabi, a predvečer (zalaskom Sunca) ponovo jača. U slijedećoj tablici prikazana je prosječna učestalost dominantnih vjetrova na ovom području: Tablica broj 36: Prosječna učestalost dominantnih vjetrova

Jugo Bura Maestral Levant

36% 31% 27% 6%


Tablica broj 37: Srednja mjesečna i godišnja količina oborina

srednja mjesečna i godišnja količina oborina


Makarska 118 75 74 83 68 57 27 30 95 113 146 190 1076

Imotski 137 119 86 95 84 66 39 42 104 142 197 199 1310


Tablica broj 38: Srednja vrijednost količine oborina po godišnjim dobima

Srednja vrijednost količine oborina po godišnjim dobima

Stanica proljeće ljeto jesen zima

Makarska 225 114 354 383

Imotski 265 147 443 455


Tablica broj 39: Najveća količina oborina

Najveća količina oborina (mm)

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Makarska 86,0 45,0 30,5 138,0 52,4 47,0 29,0 65,0 135,0 65,9 70,8 120,1

Imotski 54,8 66,1 52,2 50,2 44,3 56,2 47,6 52,6 77,0 84,2 107,2 78,4

Srednji broj dana s kišom (0,1 mm)


Makarska 10,9 9,5 9,5 9,3 8,2 5,8 4,6 3,9 6,3 10,8 13,2 13,7 105,7

Imotski 10,2 9,3 9,0 9,9 10,4 8,9 5,8 4,7 7,1 10,2 12,7 14,1 112,3




Tablica broj 40: Srednji broj snježnih dana

Srednji broj snježnih dana (0,1 mm)


Makarska 0,7 0,6 0,6 / / / / / / / / / 1,9

Imotski 2,3 2,7 1,2 0,4 / / / / / / 0,2 0,9 7,7

Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine Iz gornjih tablica vidi se da srednja mjesečna i godišnja količina oborina u priobalnom području općine iznosi 1 076 mm/m, u zaobalnom području iznosi 1 310 mm/m. Po godišnjim dobima u priobalnom području najveća količina oborina padne zimi i iznosi 383 mm / m a zaobalnom području zimi količina oborina iznosi 455 mm / m. Nadalje se vidi da je maksimalna količina oborina pada u priobalnom području općine u mjesecu travnju i iznosi 138.o mm / m, dok u zaobalnom području količina padalina iznosi 107.2 mm / m. Srednji broj dana godišnje sa kišom (> o.1 mm) u priobalnom području općine iznosi 105.7 dana, u zaobalnom dijelu općine srednji broj dana godišnje iznosi 112.3. Kada je u pitanju srednji broj snježnih dana (> 0.1 mm) u priobalnom području iznosi 1.9 dana godišnje, dok u zaobalnom području taj broj srednjih snježnih godišnjih dana iznosi 7.7. TWH – indeks osjeta ugodnosti Osjet ugodnosti prema TWH indeksu predstavlja indeks koji međusobno povezuje više klimatoloških podataka (brzinu vjetra, temperaturu zraka, temperaturu mokrog termometra i tlak zraka). Indeks je predstavljen opisno u 9 razreda osjeta ugodnosti: izvanredno hladno, vrlo hladno, hladno, svježe, ugodno, toplo, vruće, vrlo vruće, izvanredno vruće. Sezonski osjet ugodnosti prema TWH indeksu pokazuje da je proljeće svježe na svim područjima Županije Splitsko-dalmatinske, ljeto je toplo, u općini Zadvarje vrlo vruće, jesen je vrlo blago topla a zima je ugodna. Tablica broj 41: Sezonski i godišnji osjet ugodnosti prema TWH indeksu –

Sezonski i godišnji osjet ugodnosti prema TWH indeksu ZIMA PROLJEĆE LJETO JESEN GODINA TWH indeks hladno svježe toplo ugodno ugodna Sezonski i godišnji stupanj dana grijanja i hlađenja ZIMA PROLJEĆE LJETO JESEN GODINA grijanje (<15.5°C)

979,2 389,5 3,2 288,6 1660,5

hlađenje (>27° C)

0,0 0,0 1,6 0,0 1,6

Povratni period (Tgod) apsolutne maksimalne dnevne količine oborine Povratni period Apsolutna maksimalna vrijednost 77 godina 127,4 mm Povratni period apsolutne maksimalne temperature zraka Povratni period Apsolutna maksimalna vrijednost 78 godina 39°C Povratni period apsolutne minimalne temperature zraka Povratni period Apsolutna minimalna vrijednost 77 godina 0°C




Najveće količine oborina pojavljuju se tijekom jeseni i zime, međutim najmanje oborina padne tijekom ljetnog razdoblja (lipanj i srpanj mjesec). Na području općine je izmjerena najveća dnevna količina oborine i iznosi 117.4 mm. Broj dana s kišom odnosno sa snijegom predstavlja broj dana kada je izmjerena dnevna količina oborina bila >= 0.1 mm. Kiša najčešće pada na području općine u jesen i zimu, prosječno 105.7 dana godišnje, dok snijeg pada prosječno 1.9 dana s dnevnom količinom oborina većom >= 0.1 mm. Područje općine ima najveću količini oborina na prijelazu iz jeseni u zimu, kao posljedica ciklonalne aktivnosti. Prosječno godišnje padne cca 1076 mm oborina, što daje prosječnu mjesečnu vrijednost od 89.6 mm/m². 2. Stanovništvo 2.1. Broj stanovnika Stanovništvo je temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života i razvitka svakog društva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa. S druge strane, stanovništvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima koji određuju njegovu materijalnu osnovu opstanka i razvitka, jer proizvedena dobra služe zadovoljavanju raznovrsnih potreba stanovništva, a potrošnja je krajnji smisao proizvodnje. Zato se razmatranja o gospodarstvenom razvitku ne mogu odvojiti od stanovništva kao njihova bitnog okvira. Formiranje i korištenje radnih resursa društva jedan je od osnovnih problema društvene reprodukcije i razvitka, te planiranje društvenog i gospodarskog razvitka mora kao svoj bitni element uključiti i analizu raspoloživih radnih resursa i način njihove uporabe. Prema podacima popisa stanovništva 2001. godine u općini Zadvarje, koje se prostire na 13,22 km2 ili 0,29% površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 277 stanovnika, odnosno 0,06 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije a koji prikaz se daje u sljedećoj tablici. Tablica broj 42: Stanovništvo Zadvarja u okviru Splitsko-dalmatinske županije

Područje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Općina

Zadvarje 719 597 431 293 292 277

Splitsko-dalmatinska

županija 313.277 338.005 389.277 436.680 474.019 463.676

Udio općine u % 0,230 0,177 0,111 0,067 0,062 0,060 Izvor: Popisi stanovništva, 2001. godina Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno smanjenje broja stanovnika Općine Zadvarje, ali i relativno smanjenje udjela stanovnika Općine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije. Brojčani odnos posebno je nepovoljan za Općinu Zadvarje u razdoblju 1953.-1981. god, a nakon toga negativni trendovi broja stanovnika u Općini Zadvarje skoro su identični onima na razini Županije. Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom području rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni izraz zajedničkog kretanja ovih veličina u prošlosti i sadašnjosti. To iziskuje složeni pristup praćenju i proučavanju demografskog procesa, jer demografski razvoj ne ovisi samo o procesima na njenom području, već i o funkcijama i demografskim



kretanjima širih prostora. Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaničkom kretanju. Praćenje i izučavanje demografskih procesa je složeno jer demografska kretanja ne ovise samo o funkcijama koje se obavljaju na području današnjeg Općine, već i o funkcijama i kretanjima širih prostora, te šire regije (Splitsko-dalmatinske županije). Stanovništvo Općine Zadvarje različito se kretalo u pojedinim međupopisnim razdobljima (1857 - 2001), do 1931. godine raste, da bi u svim kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika. U sljedećoj tablici dan je prikaz broja stanovnika svih naselja u sastavu Općine Zadvarje. Tablica broj 43: Stanovništvo Općine Zadvarje po popisnim razdobljima

Nas

elje

Pop

is 1

857.

Pop

is 1

869.

Pop

is 1

880.

Pop

is 1

890.

Pop

is 1

900.

Pop

is 1

910.

Pop

is 1

921.

Pop

is 1

931.

Pop

is 1

948.

Pop

is 1

953.

Pop

is 1

961.

Pop

is 1

971.

Pop

is 1

981.

Pop

is 1

991.

Pop

is 2

001.

Zadvarje 371 - 455 233 543 695 803 920 744 719 597 431 293 292 277

1 371 - 455 233 543 695 803 920 744 719 597 431 293 292 277

Izvor: Popisi stanovništva (1857.-2001. godine)

2.2. Struktura radne aktivnosti Popisom stanovništva 2001. zaposlena prema pretežitoj aktivnosti je bila 74 osobe. Od toga u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva 2, prerađivačke industrije 12, opskrbe električnom energijom, vodom i plinom 22, građevinarstva 1, trgovine na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikla-predmeti za osobnu upotrebu i kućanstvo 7, hoteli i restorani 2, prijevoza-skladištenja-veza 5, poslovanja nekretninama-iznajmljivanjem-poslovnim uslugama 2, javne uprave i obrane-obveznog socijalnog osiguranja 2, obrazovanja 7, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 6, ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 2 i nepoznatom djelatnošću 2. Tablica broj 44: Stanovništvo kao gospodarski potencijal

Naselje

Radni kontigent 2001.

Aktivno stanovništvo 2001.

Zaposleni 1991.

Zaposleni 2001.

Poljoprivrednici 1991.

Poljoprivrednici 2001.

Općina Zadvarje 158 97 79 74 6 3 Izvor: Popisi stanovništva 2001. godine



Tablica broj 45: Stanovništvo prema aktivnosti Godina Pokazatelj Ukupno Aktivno Osobe s

osobnim prihodom

Uzdržavano

Udio aktivnog u ukupnom

stanovništvu Svega Obav.

zan. 2001. Broj 277 97 74 86 94 35,02

Udio 43,06 34,68 32,94 24,00 Izvor: Popis stanovništva 2001.godine Radni kontingent je prema popisu iz 2001. godine iznosio ukupno 158 osoba, odnosno čini 57,04% ukupnog stanovništva, na razini Splitsko-dalmatinske županije je 63,92%. Iznos stope aktivnosti u 2001. godini od 61,39% radnog kontingenta, koji se s obzirom na stalni pad gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti stalno smanjivao, ukazuje da postoje značajne rezerve za povećanje uključenosti radne snage na tržište rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti doseže vrijednost do 80%. Poljoprivrednog stanovništva gotovo da nema, ima svega troje popisnika.

2.3. Dobna i spolna struktura stanovnika Prirodni priraštaj Općine Zadvarje daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog stanja. Kratkoročna i direktna posljedica je odlazak primarno mlađih dobnih kohorti, što se naknadno odražava kroz smanjen broj stanovništva prouzročen smanjenjem nataliteta. Donja slika prikazuje dobnu i spolnu strukturu stanovništva Općine Zadvarje.

Slika broj 12: Dobna i spolna struktura stanovništva općine Zadvarje, Izvor: Popis stanovništva 2001. godina Slika jasno ukazuje i na karakteristike emigracijskog razvoja Općine Zadvarja zbog strmijeg piramidnog oblika, odnosno relativno nesrazmjerno manjih mlađih skupina u odnosu na brojnije starije skupine. Dobno-spolna piramida poremećena je na štetu mladih dobnih skupina. Opća slika dobne skupine naselja je zabrinjavajuća. Uzroci i posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovništva proističu i radni i vitalni kontingent. U ovoj situaciji je odgovarajuće pomlađivanje prijeko potrebno, ali i vrlo teško. Da bi došlo do šire baze i normalnije strukture, potrebni su zahvati širokih

0 5 10 15 20 25

0-4

5-9

10-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990-94

95 i višeNepoznato

Sveukupno

Muškarci

Žene



razmjera od čisto gospodarskih, vezanih za mogućnost zapošljavanja i materijalne sigurnosti do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i dr.

Tablica broj 46: Velike dobne skupine Općina 0–19 20–59 >60

2001. % 2001. % 2001. % Zadvarje 74 27 129 46 74 27

Izvor: Popis stanovništva, 2001. godine Dobna struktura stanovništva općine Zadvarje je dosta nepovoljna. Utjecaj dobne strukture stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročno-posljedične veze s komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracionim kretanjima te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom da je na području općine Zadvarje koeficijent starosti veoma nepovoljan (26.7 u 2001. godini) čime je pređena granična vrijednost od 12, a indeksa starosti 100 čime je pređena granična vrijednost od 40, riječ je o dosta starom stanovništvu na području općine, što je moguće da implicira negativnu tendenciju demografskog razvoja. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 44 i više godina u ukupnom stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos između broja starih 44 i više godina prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritična vrijednost iznosi 40% ili 0,40. Smatra se kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost da je dotično stanovništvo već zašlo u proces starenja. Tablica broj 47: Koeficijent i indeks starosti

Nas

elje

Pro

sječ

na

star

ost

20

01.

Ind

eks

star

enja

200

1.

Ko

efic

ijen

t st

aro

sti

2001

.

Općina Zadvarje 40,8 100,0 26,7

Izvor: Popis stanovništva 2001. godina 2.4. Dobna i spolna struktura zaposlenih osoba Iz analize aktivnosti stanovništva vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2001. godini iznosi 35,02 % (žena svega 25,36 %). Od 97 aktivnih stanovnika njih 74 (ili 76%) obavlja zanimanje. Od ukupnog broja stanovnika na mlađe dobne skupine (do 15 godina) otpada 52 stanovnika ili 18,8%, na donje skupine od 15 do 65 godina, koje obuhvaćaju radno aktivno stanovništvo, otpada 167 stanovnika ili 60, 3%, a na starije dobne skupine iznad 65 godina 58 stanovnika ili 28,1 %. Na zavod za zapošljavanje prijavljene su 43 osobe. Stvarni broj nezaposlenih, koji nisu u evidenciji zavoda, je znatno veći. Od ukupnoga broja nezaposlenih na muškarce otpada 22 osoba, a na žene 21 osobe. Budući da je obrazovanje bitan način specijalizacije za obavljanje kompliciranog rada, ono je ujedno i pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju koje nastaju usporedno sa gospodarskim razvojem, odnosno kvaliteta ljudskih resursa koja se odražava kroz obrazovnu strukturu stanovništva i njezino kretanje osigurava značajne razvojne potencijale, no sve brži tehnički progres



zahtijeva sve kvalitetnije formalno obrazovanje i organizaciju i poticanje kontinuiranog obrazovanja uz rad. U donjoj tablici dat je pregled stanovništva po osnovi stečene školske spreme.

Tablica broj 48: Udio stanovništva po školskoj spremi

Općina/općina Naselja Bez škole

2001. Osnovna

škola 2001. Srednja

škola 2001. VŠS 2001.

VSS 2001.

Zadvarje 1 3 45 100 8 15 % 1,8 26,3 58,4 4,7 8,8

Izvor: Popis stanovništva 2001. godine

Iz tablice se vidi da je stanovništvo općine Zadvarje uglavnom završilo srednju školu, uz vrlo mali udio onih koji su bez škole. 2.5. Kategorije ukupnog stanovništva i zaposlenih, planiranih za evakuiranje U donjoj tablici dat je prikaz stanovništva planirano za evakuiranje na području općine. Tablica broj 49: Kategorije stanovništva za evakuaciju

Djeca od 0 – 10 godina 34 Majke u pratnji djece iz rubrike 1 34 Djeca od 10-14 g. starosti koji se evakuiraju bez roditelja uz pratnju

18

Osobe starije od 70 godina organizirano 40 Bolesni, invalidni i nemoćni 31

UKUPNO 157 Iz tablice je vidljivo da je za evakuaciju planirano 157 osoba sa područja općine Zadvarje. 2.6. Gustoća naseljenosti po jedinici površine Prema podacima popisa stanovništva 2001. u općini Zadvarje, koje se prostire na 13,22 km2 ili 0,29 % površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 277 stanovnika, odnosno 0,06 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije što se i daje u prikazu u donjoj tablici. Tablica broj 50: Gustoća naseljenosti po naseljima

Naziv naselja Broj stanovnika(popis 2001.g.)

Površina (km²) Gustoća (st./ km²)

Kraljevac 10 0.25 40 Krčići 6 0.06 100 Krnići 38 0.64 59.37 Krželji 32 0.48 66.66

Pejkovići 31 0.4 77.5 Santrići 8 0.12 66.66 Šodani 20 0.3 66.66

Zadvarje 132 3.0 44 Izvor: PPU općine, 2006. godina



Iz tablice je vidljiva neproporcijalna zastupljenost broja stanovnika u odnosu na površinu po metru četvornom gdje je daleko veća površina u odnosu na broj stanovnika općine. Može se kazati za područje općine kako je migracija osobito mlađeg stanovništva imala za posljedicu lošu gospodarstvenu sliku, te je stanovništvo općine u kategoriji izrazite starosti. Samim time udio radno aktivnog stanovništva obzirom na sve gore navedeno je nepovoljan za Općinu. Stope aktivnosti radnog kontingenta na području općine i njenih naselja u neposrednoj su vezi sa potrebama sustava zaštite i spašavanja. Slučaj kriznih stanja, osobito onih koja mogu imati dimenziju katastrofe, zahtjeva angažiranje aktivnih ljudskih resursa. Stvorena slika stanja radnog kontingenta pokazuje da na razini općine ne postoji dostatan postotak aktivnog ukupnog ljudskog potencijala, koji bi se ovisno o potrebama sustava zaštite i spašavanja mogli uspješno angažirati na zadacima zaštite i spašavanja. 3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš Arheološki lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet prostora. Upravo zbog stupnja neistraženosti arheološki se lokaliteti svrstavaju u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Većina lokaliteta indicirana je na temelju slučajnih nalaza, geomorfoloških položaja te povijesnih podataka. Na dosad neistraženim arheološkim lokalitetima potrebno je provesti pokusna arheološka sondiranja, kako bi se mogle odrediti granice zaštite lokaliteta, te provesti pokusna arheološka istraživanja na područjima koja se namjeravaju razviti u naselja ili infra strukturalne sisteme (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 2).

Prostor Općine Zadvarje bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem koje je izloženo trajnom utjecaju i pritiscima aktivnog života. Zbog svoje je fizičke strukture osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja kulturološkog identiteta treba permanentno štititi. Prostor se sastoji od raštrkanih ruralnih naselja uz trasu ceste prema obali (Vruja), te ruralnih naselja u sjevernom prostoru općine. To je područje koje ističe bogatstvom različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom kulturnog življenja od prapovijesti i antike do danas. Spoznaja da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam krajolika i prostorne baštine. Uz tradicionalne pojmove zaštite spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja cjelinu čiji su elementi nedjeljivi, nameće se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne baštine, osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se spriječi devastacija neposrednog prostora, kako bi očuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. U postupku obnove i konzervacije lokaliteta i spomenika mora se koristiti uobičajene metode snimanja postojećeg stanja, dodatnih istraživanja i vrednovanja nalaza, te projekata konzervacije i obnove. Teren oko objekata, potporni zidovi i terase moraju se graditi tako da ne narušavaju izgled naselja (preporučljivo je korištenje tradicionalnih rješenja, oblika i materijala, i da ne mijenjaju bitno postojeću konfiguraciju terena, te da ne mijenjaju prirodno otjecanje vode na štetu susjednog



zemljišta. Treba naglasiti da prema podacima planske dokumentacije višeg reda i očitovanja mjerodavnog Ministarstva da na području općine Zadvarje postoji registrirano zaštićeno prirodno područje Park prirode Biokovo. Tradicijsko graditeljstvo na području općine Zadvarje tipološki pripada jadranskoj zoni, a njegovu osobitost čini upotreba kamena kao građevinskog materijala. Ruralne cjeline formiraju primarna naselja – domicilna naselja sa crkvom i grobljem, te sekundarna naselja – stočarski stanovi u kojima se boravi tijekom ljetnih izgona stoke u planinu. Prostorni Plan uređenja općine Zadvarje određuje elemente zaštite, uređenja i korištenja spomenika kulture, registriranih, preventivno zaštićenih, i evidentiranih od strane Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine. Na području evidentiranih arheoloških lokaliteta i spomeničkih objekata i u njihovom neposrednom okolišu nije dopuštena nikakva gradnja. Posebni uvjeti nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine u postupku izrade UPU ili DPU ili u postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebni su za zahvate unutar zaštićenih cjelina ili u blizini spomenika kulture. Za potrebe izrade ovog plana izrađena je konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i vrednovana nepokretna kulturna dobra općine Zadvarje. Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća: • povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, • povijesne građevine i sklopovi, • elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima, • područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe • arheološka nalazišta i lokaliteti, • krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru. • etnozone Nepokretna kulturna dobra navedena kako slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama: - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara - preventivno zaštićeno kulturno dobro - (evidentirano) zaštita prostornim planom Povijesne građevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra pripadaju vrsti sakralnih, i civilnih građevina. Pojedinačne građevine i sklopovi također su vrednovani navedenim kategorijama: nacionalnog (I. kategorija), regionalnog (II. kategorija, lokalnog (III. Kategorija značaja). Na području općine Zadvarje nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0 kategorija, internacionalnog značaja. Urbano-ruralna naselja Urbano-ruralno naselje Zadvarje Urbano-ruralno naselje nastaje uz lokalnu prometnicu koja povezuje obalu sa zaleđem. Naselje se razvija kao trgovište podno tvrđave iz razdoblja mletačko-turskih ratova. Uz prometnicu su izgrađene kuće u nizu, sa prizemljima koja imaju trgovačku



ili ugostiteljsku namjenu, sa karakterističnim «vratima na koljeno». Kuće su zidane kamenom, imaju dvostrešne krovove danas pokrivene utorenim crijepom. U središtu naselja formiran je trg, na kojem je sačuvano postolje za štandarac. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj Režim zaštite: Unutar cjeline A. zona zaštite obuhvaća stare djelomično sačuvane tradicijske sklopove (uz glavni trg i uglavnom južno i istočno od lokalne prometnice). B. zona zaštite uključuje povijesni prostor te ostalih dijelova naselja u kojem je sačuvana tradicionalna parcelacija te tradicijska arhitektura, ali je djelomično izgrađena novijim građevinama (prostor naselja uglavnom sjeverno od lokalne prometnice). Naselje sa širim pojasom kontaktne zone treba štititi kroz urbanističke planove. Predlaže se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. Očuvati karakter naselja bez povezivanja građevinskih područja. Preporuča se izrada detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika. Ruralna naselja Zaseok Šodani Zaseok je sagrađen južno od lokalne prometnice Gornja Brela-Zadvarje, smješten na prisojnoj padini pod brdom Potpoletnicom. Šodani pripadaju zaseoku zgusnutog tipa izgradnje, a ističu se kuće katnice građene lokalnim kamenom «modracem», dok je izvorni pokrov danas uglavnom zamijenjen utorenim crijepom. U sklopu zaseoka ima i novije izgradnje, no ona se volumenom i katnošću uglavnom prilagodila postojećim kućama, pa sklad nije narušen. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj Režim zaštite: Unutar cjeline A. zona zaštite obuhvaća stare djelomično sačuvane tradicijske sklopove i pojedinačna kulturna dobra. B. zona zaštite uključuje povijesni prostor te ostalih dijelova naselja u kojem je sačuvana tradicionalna parcelacija te tradicijska arhitektura, ali je djelomično izgrađena novijim građevinama. Naselje sa širim pojasom kontaktne zone treba štititi kroz urbanističke planove. Predlaže se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. Očuvati karakter naselja bez većeg širenja građevinskih područja. Zaseok Santrić Zaseok Santrić smješten je istočno od Vrbanj-polja. Manji zaseok, danas gotovo potpuno napušten odlikuje se skladnom tradicijskom arhitekturom koji čine katnice



pravokutnog tlocrta, zidane kamenom. Izvorni pokrov od kamene ploče većim je dijelom zamijenjen utorenim crijepom. Naselje ima potencijal za razvoj ruralnog turizma. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj Režim zaštite: Cijeli zaseok pripada A. zoni zaštite i obuhvaća stare, većim dijelom sačuvane tradicijske sklopove i pojedinačna kulturna dobra. Predlaže se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnosti (P i P+1), materijala (kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru, tim više što ovaj zaseok dobro očuvanom tradicijskom arhitekturom, prirodnim resursima u neposrednoj blizini, te blizinom Zadvarja ima dobre preduvjete za razvoj ruralnog turizma. Preporuča se izrada detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika. Zaseok Vrbica Zaseok Vrbica sastoji se od par skladnih kamenih prizemnica, smještenih u Vrbanj-polju. Kuće su građene od pravilnih kamenih klesanaca, sa dvostrešnim krovovima. Prostor ima velike potencijale kao izletište, ili za razvoj seoskog turizma. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj Režim zaštite: Naselje pripada tipu A. zona zaštite, i obuhvaća stare, većim dijelom sačuvane tradicijske sklopove. Izgradnja je u polju, u neposrednom kontaktu sa obradivom površinom i manjom barom, tako da predstavlja prostor kulturnog krajolika. Nema recentne gradnje koja bi narušavala prostor. Predlaže se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. U koliko bi se prostor razvijao prema turističkoj ponudi, preporuča se izrada detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika. Kultivirani krajolik Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Općine Zadvarje skroman je resurs ovog uglavnom krševitog područja. Vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđeni prostori - vrtače, a ponekad i kao način parcelizacije polja. Najkvalitetniji agrarni krajolik nalazi se u središnjem dijelu općine Zadvarje, u Vrbanj polju, gdje je povijesno dominiralo ratarstvo i uzgoj vinove loze, a uz rub polja smjestili su se zaseoci Popovići, Krnići, Čizmici, Krčići, Pejkovići, koji su gravitirali polju. Na ostalom području općine dominiralo je stočarstvo, uz ekstenzivnu poljoprivredu ograničenih kultura.



Arheološke zone Prostor Općine Zadvarje bogato je područje prapovijesne arheologije s kontinuitetom naseljavanja od prapovijesti do danas. O životu u prapovijesnom razdoblju svjedoče brojne gradine i tumuli s vrijednim prapovijesnim nalazima. Tijekom rimskog perioda i kasne antike područje je prošarano putevima. Tijekom srednjeg vijeka područje se sporadično spominje u povijesnim izvorima uz srednjovjekovna groblja i rijetko sačuvanu sakralnu arhitekturu zbog rušenja tijekom dugotrajne turske okupacije.

Arheološka zona Prosik-Podi

Lokalitet se zapravo nalazi na kamenitoj zaravni iznad zapadnog kraja kanjona Prosik u južnom dijelu općine tj. sjeverno od brda Stupica i ceste Dupci –Slime.

Radi se o nekoliko (najmanje 3) kamenih gomila-tumula tj. brončanodobnih grobnica. 200-tinjak metara istočnije od njih na kraju spomenute zaravni iznad Prosika smjestila se i gradina. Gradina je zauzela trokutasti plato dužine oko 50-60 m. Kameni nasip tj. bedem ima samo na zapadnoj strani, dug je oko 40 i širok oko 13 m.

Radi se o položaju koji kontrolira početak jedne od prastarih prometnica od Dubaca prema Zadvarju i od Dubaca prema Slimenu.

100-tinjak metara zapadnije od spomenutih gomila je trasa starog puta koji ide u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Put je vjerojatno antičkog podrijetla.

Status zaštite: evidentirano kulturno dobro

Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija

Režim zaštite: Tretirati kao A zonu zaštite. S obzirom da se radi o širem prostoru kao takvog ga treba čuvati arheološki i u pejzažu. Svaku buduću gradnju, zemljane radove, poljoprivredne radove, gradnju infrastrukture i sl. treba obavljati uz suglasnost i suradnju s konzervatorima te prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološka zona Dubci-Zvizda-Zadvarje

Radi se o prapovijesnoj, antičkoj i srednjovjekovnoj prometnici koja od Dubaca vodi prema Zadvarju. Put je zapravo vidljiv još iznad Vrulje. Jedan dio nastavlja prema Donjim Brelima a drugi prelazi Dubce kojima prilazi s istočne strane. Na Dubcima se dijeli u tri pravca.

Jedan prati trasu današnje ceste preko Gornjih Brela.

Drugi preko Padališća vodi kroz zapadni dio Prosika (ispod prethodno opisane gradine), i preko Čikeševca i Zvizde izbija na cestu Zadvarje-Kraljevac i tvrđavu iznad Zadvarja. U dolini južno od zaseoka Šodani i Vrisove glavice (Čikaševac) put je trasiran trima brončanodobnim tumulima-gomilama- promjera 17-25 m i visine 3-4 m( sve tri gomile su označene na karti). Odatle kominikacija dalje nastavlja prosjekom zapadno od Vrisove glavice odakle se penje prema položaju Zvizda, da bi izbio na cestu Zadvarje-Kraljevac. Ta cesta prati njegovu trasu do križanja s cestom Zadvarje-Gornja Brela, zapadno od crkve sv. Ante i groblja u Zadvarju. Put se od tog mjesta serpentinasto penje prema tvrđavi gdje je podzidan visokim zidom rađenim od velikih kamenih blokova. Na tom je mjestu širok 3-4 m. Osim ovog glavnog pravca postoji i još nekoliko manjih.

Treći dio tog puta se odvaja prema istoku i ispod brda Stupica vodi prema Slimenu. Veći dio toga puta je zatrpan i uništen nedavnim širenjem prometnice Dubci-Slime.




Valorizacija: regionalni značaj, II. Kategorija

Režim zaštite: S obzirom na važnost ovih prometnica i činjenicu da je veliki dio istih nestao širenjem današnjih lokalnih cesta i izgradnjom infrastrukture (dalekovodi) predlažemo da se na sačuvanim dijelovima zabrani bilo kakva gradnja najmanje 50 m sa svake strane te se tako stvori arheološka zona. Spomenute tri gomile se moraju naći unutar te zone pa se ovaj režim zaštite odnosi i na njih. Sve moguće zemljane i veće poljoprivredne radove mora se planirati u suradnji i uz nadzor nadležne konzervatorske službe i obavljati ih prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Trasu prometnice trebalo bi čuvati i u pejzažu i koristiti je kao izletničku stazu.

Arheološka zona Vrbanj polje

Ovo je polje je zapravo vrtača većih dimenzija i ujedno najveća obradiva površina ovog prostora. Kako su obližnje vrtače kod Krnića (vidi prije) naseljene već u brončano doba, a potvrdu o naseljavanju toga prostora daje i gomila na Podinama (vidi prije), mišljenja smo da i ovaj lokalitet, radi svojih karakteristika, u budućnosti može pružiti zanimljive arheološke nalaze.


Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija

Režim zaštite: Opisano polje i njegova neposredna okolica jedno je od rijetkih dosta dobro sačuvanih ruralnih cjelina s dugim kontinuitetom življenja. Sve moguće građevinske, zemljane i poljoprivredne radove treba organizirati uz sudjelovanje konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki spomenici

Arheološki lokalitet Krnići

Lokalitet se nalazi 100-tinjak metra istočnije od ceste Šestanovac – Zadvarje 50-ak m sjevernije od puta koji od spomenute ceste vodi za zaseok Krnići. Radi se zapravo o tri manje vrtače koje su po nalazima bile naseljene u brončano doba a možda i ranije.



Režim zaštite: Kako u blizini prolazi auto-cesta tj. njena dionica Dugopolje – Zagvozd ovaj je lokalitet već obuhvaćen elaboratom koji se radio za spomenutu auto cestu. Sve građevinske, zemljane a posebno poljoprivredne radove trebalo bi obavljati uz nadzor i u suradnji s nadležnom konzervatorskom službom i prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki lokalitet Podine

Radi se o lokalitetu koji se nalazi oko 300 metara sjeveroistočno od zaseoka Krnići. Tu se sačuvala jedna gomila tj. brončanodobni tumul visok oko 2 metra i promjera oko 12 metara.



Režim zaštite: !00-tinjak metara sjevernije od lokaliteta prolazi buduća auto-cesta i ova je gomila obuhvaćena elaboratom koji se radio za dionicu Dugopolje-Zagvozd.



Sve građevinske, poljoprivredne i zemljane radove obavljati uz nadzor nadležnog konzervatorskog odjela i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki lokalitet Bajića kuće

Lokalitet se nalazi južno od ceste Zadvarje-Brela, u Potploetnici, istočno od puta koji sa spomenute ceste vodi u zaseok Šodani.

Ovdje ga navodimo radi nalaza karolinškog mača i koplja pronađenih u prvoj polovici 20. stoljeća. U samoj blizini se nalazi i jedan stećak. Sve upućuje na postojanje srednjovjekovnog groblja.



Režim zaštite: Radi se o jednoj široj arheološkoj zoni koju treba sačuvati od mogućih devastacija te bilo kakvu gradnju i moguće zemljane i poljoprivredne radove, izgradnju infrastrukture planirati i vršiti uz suradnju s konzervatorskom službom i prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Tretirati kao A zonu zaštite. Lokalitet ima regionalno značenje jer na ovim prostorima (zapadno od Cetine) imamo vrlo malo ranosrednjovjekovnih(starohrvatskih) nalaza kakvi su spomenuti mač i koplje.

Arheološki lokalitet pećina na Dubcima

Pećina se nalazi 50-ak metara istočnije od prijevoja na Dubcima, iznad same ceste. Pogodna je za naseljavanje jer joj je ulaz okrenut prema jugozapadu pa je tako zaštićena od jakih udara bure. Za pretpostaviti je da je bila naseljena u neolitiku iako najraniji nalazi iz nje (keramika, koštano šilo, i jedna kamena sjekirica) pripadaju brončanom dobu.



Režim zaštite: Prostor neposredno oko pećine i nju samu tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i slične radove tj. izvoditi ih u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe. Sve radove obavljati prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki lokalitet gomila iznad Dubaca

Ovaj brončanodobni tumul-gomila nalazi se 30-ak m zapadnije od prijevoja Dubci. Promjera je oko 10 m i visine oko 1 m, ali je dijelom razgrađena i raskopana. S istočne strane je vidljiv devastirani grob. Moguće je da gomila krije još grobova.


Valorizacija; lokalni značaj, III. kategorija

Režim zaštite: Obližnja privatna izgradnja gomilu je većim dijelom devastirala pa predlažemo što prije njeno istraživanje. Dok do toga ne dođe u blizini je potrebno zabraniti sve građevinske, zemljane i poljoprivredne radove te postupati prema zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Sakralni spomenici

Zadvarje – crkva sv. Ante Padovanskog (Na karti pod brojem 13) Crkva sv. Ante iz XIX. stoljeća izgrađena je uz cestu, na samom ulazu u Zadvarje sa jugozapada. Zidana je kamenom u redovima, a izvorna krovna konstrukcija recentno je zamijenjena betonskom, sa pokrovom od utorenog crijepa i novom preslicom. Ulaz



u crkvu je sa istoka, u osi pročelja nalazi se portal i nad njom mala rozeta, a jednostavni polukružni prozori na južnom pročelju Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prilikom buduće sanacije crkve potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obraditi arhitektonsko oblikovanje, uz naglasak na primjerenu rekonstrukciju preslice, kao i crkveni inventar i prezentaciju interijera. Zadvarje – Gospina kapela Na jugoistočnom ulazu u naselje Zadvarje izgrađena je u XIX. stoljeću kapela (poklonac). Kapela je zidana kamenim klesancima, sa vijencem kasnobarokne profilacije i pokrovom od kamenih ploča. Prije nekoliko godina je uz kapelu izgrađen vidikovac s križem. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Uz kapelu je 90-ih godina XX. stoljeća izgrađen vidikovac sa križem i pomoćnom prostorijom, koji je do danas ostao nedovršen. Vidikovac ima izrazito jake dimenzije i svojim je oblikovanjem nadjačao značaj kapele u prostoru, stoga je Konzervatorski odjel sugerirao izmještanje kapele na obližnji prostor uz primjereno hortikulturno uređenje. Zadvarje, crkve sv. Kate Istočno od Zadvarja, na putu prema zaseoku Pejkovići, izgrađena je u XIX. stoljeću crkva sv. Kate. Jednobrodna crkva bez apside zidana je kamenom u redovima. Nad jednostavnim glavnim ulazom je manja rozeta i jednodijelna kamena preslica kasnobaroknog sloga. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Krovište i pokrov na crkvi nedavno su zamijenjeni, prilikom budućih radova uređenja i prezentacije interijera crkve potrebno je konzultirati nadležni Konzervatorski odjel. Zadvarje – grobišna crkva sv. Ante Grobišna crkva sv. Ante građena je na ulazu u Zadvarje sa juga, pod cestom, a uz nju je i mjesno groblje. Crkva sv. Ante Padovanskog sagrađena je 1755. i posvećena 1774. godine, o čemu svjedoči natpis na ploči koja je ugrađena nad glavnim portalom kasnobaroknog oblikovanja. Građevina pravokutnog tlocrta ima naglašenu apsidu, koja je prvobitno mogla biti manja kapela, na koju je kasnije dograđena crkva kasnobaroknog oblikovanja. U osi glavnog pročelja je portal, nad njim rozeta, a u zabatu krova postavljena je trodijelna preslica baroknog oblikovanja. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prilikom buduće sanacije crkve potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obraditi



arhitektonsko oblikovanje, uz naglasak na primjerenu rekonstrukciju preslice, kao i crkveni inventar i prezentaciju interijera. Fortifikacije Zadvarje - tvrđava Dvare Utvrda Dvare građena je za nadzor i zaštitu prirodne komunikacije, koja je iz kopnenog dijela vodila na more i time bila od strateškog značaja za prostor Makarskog primorja i njegovog zaleđa. Tvrđavu su u XVI. stoljeću sagradili Turci. Za vrijeme mletačko-turskog rata (1644.-1671.) u tvrđavi je smještena mletačka posada, nakon čega je ponovno osvajaju Turci, i drže do Morejskog rata (1683.-1699.). Godine 1684. tvrđavu ponovno preuzima mletačka posada. Tvrđava je zidana tlocrtno u obliku trokuta, čiji su vrhovi pojačani kulama, dok su u unutrašnjosti tvrđave izgrađene prizemnice za smještaj posade. Obrambeni zid građen je lomljenim kamenom, dijelom i u suhozidu, a po zidovima čitave tvrđave su puškarnice i otvori za topove. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: regionalni značaj, II. kategorija Režim zaštite: Tvrđava je znatno oštećena kako kontinuiranim vađenjem kamena za gradnju kuća, kao i za gradnju bunkera u Drugom svjetskom ratu. Nedavno je u neposrednoj blizini tvrđave sagrađena vodosprema, koja je znatno narušila vizure na tvrđavu i onemogućila nesmetani pristup zbog uvjeta ograđenosti. Optimalno je rješenje izmještanje vodospreme na prihvatljiviju lokaciju, kada se za to postignu uvjeti, te izrada konzervatorskog elaborata i projekta sanacije i prezentacije tvrđave, koja bi se koristila kao lokalitet kulturnog turizma. Zadvarje – tvrđava Avala Na strmoj hridi istočno od tvrđave Dvare, na lokalitetu Osoje u XVI. stoljeću su Turci sagradili kulu koja je imala ulogu promatračnice. Kula je tlocrtno imala kružan oblik, promjera oko 8 metara i debljine zidova oko 1 metar, bila je zidana lomljenim kamenom, a danas su sačuvani njeni skromni ostaci, u visini od 1,5-2 metra. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: U sklopu izrade Konzervatorskog elaborata za tvrđavu Dvare potrebno je arhitektonski dokumentirati i obraditi i kulu Avala, koja je činila sastavni dio obrambenog sustava. Arhitektonske ostatke tvrđave potrebno je konzervirati, te markirati stazu koja vodi do tvrđave, čime se kula može uklopiti u turističku ponudu kao obilazak kulturno-povijesnog lokaliteta. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro


Režim zaštite: U blizini kule zabraniti bilo kakvu gradnju, a sve radove koji se tiču infrastrukture, zemljane radove i sl. Izvoditi uz konzultaciju nadležne konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.



Industrijske građevine Zadvarje – hidroelektrana Kraljevac Hidroelektrana Kraljevac izgrađena je na lijevoj obali rijeke Cetine uz naselje Zadvarje, regulirajući prirodni pad Velike i Male Gubavice od 87 m i protok od 25 m3/sek. Koncesiju bečkog društva «Wasserwerke» preuzelo je talijansko društvo «Sufid». HE Kraljevac sagrađena je u periodu od 1908 – 1912. godine temeljem projekta kojeg je 1906. izradio ing. Charles de Halle u Ženevi. U prvoj fazi izgrađena je brana, obilazni tunel, dovodni i odvodni kanal, vodna komora, dva tlačna cjevovoda, te dva agregata snage 12,8 MW. HE Kraljevac u to je vrijeme spadala u najveće i najjeftinije hidroelektrane u Evropi. Kapacitet hidroelektrane povećavan je još u dva navrata. U kompleks elektrane spadaju i upravna zgrada, kao i dvije zgrade za smještaj i boravak djelatnika. Čitav kompleks spada u jedan od ranih primjera industrijske arhitekture u Dalmaciji. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: regionalni značaj, II. kategorija Režim zaštite: Sam pogon hidroelektrane još je u funkciji, osim što je najstariji generator tijekom rekonstrukcije 1990.-91. zamijenjen suvremenim dvostrukog kapaciteta. Potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja čitavog sklopa, te konzervatorski elaborat čije će smjernice biti ugrađene u projektnu dokumentaciju. Nekadašnje zgrade za stanovanje trenutačno su bez namjene, a očekuje se njihova rekonstrukcija za turističku namjenu. Profani spomenici Zadvarje, župna kuća

U šumi 50-ak metara istočno od crkve sv. Kate i 15-ak metara južno od ceste koja vodi pokraj spomenute crkvice nalaze se ostaci kamene građevine. Radi se o kući, najvjerojatnije dvokatnici, loše očuvanoj i obrasloj u gusti bršljan. Najbolje su sačuvani zapadni i južni zid ( do visine od 4-5m), dok su ostali gotovo porušeni. Zbog gustog raslinja i zapuštenosti nemoguće je reći išta više ali s obzirom da vizitacije splitskih nadbiskupa uz 18. stoljeću spominju da zadvarsko-žeževički župnik živi kod crkve sv. Kate, pretpostavljamo da se ovdje radi o ostacima te župne kuće.

Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prilikom buduće sanacije kuće potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obuhvatiti i arhitektonsku rekonstrukciju građevine. 3.1. Vodoopskrbni objekti

Glavno crpilište za vodoopskrbu Makarskog primorja , Općina Zadvarje, Šestanovac, te dio grada Omiša, je u bazenu HE Kraljevac. Kapacitet crpne stanice Kraljevac je cca 650 l/s. Od vodo zahvata Kraljevac, voda ide tlačnim cjevovodima Ø 500 i Ø 600 mm do vodospreme Makarskog vodovoda, a odatle tlačnim cjevovodom do vodospreme Zadvarje. Iz vodospreme Zadvarje, vodom se opskrbljuju sva naselja u



općini Zadvarje. Voda se crpi s dva tlačna cjevovoda na vodo zahvatu Kraljevac do uređaja za preradu vode, gdje se nalazi taložnik, filter stanica i vodosprema cca 5000 m3, kao i crpna stanica za vodoopskrbu Općine Zadvarje i Općine Šestanovac. Kapacitet crpne stanice ( mak. vod.) je 40 l/s.

Općina Zadvarje se opskrbljuje gravitacijskim cjevovodom s vodospreme Zadvarje, koja je smještena iznad uređaja za preradu vode (V ZEMLJOVIDI Prilog broj 4).

Vodoopskrba južnog dijela općine Zadvarje se vrši na način da od vodospreme Zadvarje cjevovod koji je manjim dijelom Ø 150, a većim dijelom Ø 100 opskrbljuje vodom područje do naselja Podpoletnica. Sjeverni dio naselja Zadvarje opskrbljuje se vodom putem cjevovoda Ø 200, koji se nastavlja prema općini Šestanovac. Voda prema Makarskom primorju ide gravitacijskim cjevovodom Ø 500 mm, čeličnim cjevovodima. U naselju Šodani se nalazi procrpna stanica Šodani koja povećava protočnost postojećeg cjevovoda. Preko prijevoja Dubci, voda ide hidrotehničkim tunelom prema Makarskom primorju.

3.2. Zona poljoprivredne proizvodnje Poljoprivreda je grana gospodarstva koja se tradicionalno odvija u Vrbanj polju. Ona danas nema većeg ili gotovo nikakvog značaja i najčešće se radi o proizvodnji voća i povrća na razini individualne proizvodnje. 3.3. Šumske površine Područje je inače karakteristično po većim površinama na kojima je degradacija šumskog pokrova znatno uznapredovala, što se očituje na površinama sa samom šmrikom ili šikarama. Stanje šumskih površina i analiza pogodnosti tla pokazuju da područje općine Zadvarje prema pedološkim uvjetima uopće nema većih površina za podizanje ekonomskih (gospodarskih) šuma, koje bi se mogle uzdržavati od svoje proizvodnosti, odnosno prirasta drvne mase. Šume nemaju ekonomsku, odnosno tržišnu vrijednost. Vrlo su važne sa stajališta zaštitne funkcije tala, vodotoka, prometnica, naselja, zatim estetske i rekreativne funkcije. Šume daju hranu za stoku i pružaju prebivalište za divljač. Dio tih površina su pašnjačke površine koje su od interesa za razvoj stočarstva u obiteljskim su gospodarstvima.

3.4. Industrijska zona i gospodarski objekti Hidroelektrana Kraljevac izgrađena je na lijevoj obali rijeke Cetine uz naselje Zadvarje, u periodu od 1908 – 1912. godine temeljem projekta kojeg je 1906. izradio ing. Charles de Halle u Ženevi. U prvoj fazi izgrađena je brana, obilazni tunel, dovodni i odvodni kanal, vodna komora, dva tlačna cjevovoda, te dva agregata snage 12,8 MW. U kompleks elektrane spadaju i upravna zgrada, kao i dvije zgrade za smještaj i boravak djelatnika. Također na području općine nalazi se i objekt Vodovod d.o.o iz Makarske vodocrpna postaja koja snabdijeva općinu i cijelo Makarsko primorje pitkom vodom kao i tri trgovine specijalizirane za poljoprivredu – poljoprivredne apoteke, dvije prodavaonice stočne hrane, tri ugostiteljska objekta, veleprodaja mješovite robe, dvije prodavaonice maloprodaje mješovite robe, mesnica, jedna kamenoklesarska radionica i frizerski salon i jedna benzinska crpka. Na području općine za sada nema industrijskih zona.



3.5. Položaj i zone gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio općine Zadvarje Prostornim Planom općine Zadvarje građevinska područja naselja definirana su kao površine mješovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja niske gustoće i katnosti (osnovna namjena), te svi sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): gospodarske (proizvodne, poslovne, turističko ugostiteljske, športsko-rekreacijske), i javne namjene (zdravstvene, obrazovne, vjerske i sl.), kao i prometne i zelene površine, te komunalni objekti i uređaji. Pored toga još su definirana i područja za mješovite namjene, pretežito poslovne i turističko-ugostiteljske, te stambene i gospodarske objekte. Svi ti sadržaji izgrađeni su i planirani unutar naselja općine i ne mogu se tretirati kao posebne zone već kao dio naselja. U postojećim, izgrađenim dijelovima naselja (29,2 ha) danas je podignuto ukupno oko 170 stambenih objekata. Posebnost gospodarskog objekta Vodovod d.o.o iz Makarske je u tome što koristi štetnu i opasnu tvar klor u svezi obavljanja svoje redovite djelatnosti opskrbljivanja pitkom vodom područja općine i njenih naselja kao i cijelog Makarskog primorja te je iz tog razloga ta posebnost detaljno elaborirana (vidi točku 2. i 2.1.) gdje su procijenjeni rizici i zaštita od iste moguće opasnosti. 3.6. Skloništa i objekti za sklanjanje Na području Općine Zadvarje ne postoji javno sklonište. Međutim za sklanjanje cjelokupnog stanovništva općine svakako mogu poslužiti dom za starije i nemoćne osobe u samome središtu općine kao i Popratne zgrade HE Kraljevac. 3.7. Objekti za zbrinjavanje, smještaj i za pripremu hrane Na području općine Zadvarje za potrebe privremenog smještaja u slučaju velike nesreće ili katastrofe mogli bi se koristiti objekti HE Kraljevac kao i zgrada staračkog doma koja je u funkciji. Za pripremu hrane mogu poslužiti Konoba "Cetina" i gostionica "Bife" s kapacitetom od 200 obroka. 3.8. Objekti zdravstva Objekata zdravstva nema na području općine. 4. Prometno-tehnička infrastruktura 4.1. Prometnice Općinom Zadvarje prolaze važni cestovni pravci i to državna cesta D8 ( "Jadranska magistrala") koja ide njenim južnim dijelom i predstavlja direktnu vezu na primorski dio općine, te državna cesta D39 koja se spaja na državnu cestu D8, prolazi samim općinskim središtem i nastavlja se dalje preko Ciste Provo i Aržana do sam granice sa susjednom BiH. Stanje cestovne mreže na području Općine Zadvarje s obzirom na razvojne planove koji se posebno odnose na planirane gospodarske zone, može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Postojeća državna cesta D 39 ostaje u funkciji, te se na taj način ne remete postojeći pristupi pojedinim dijelovima naselja. Ova se cesta na određenim dijelovima rekonstruira i tako uklapa u mrežu prometnica općine Zadvarje. Izgradnjom nove ceste D 39, ova će cesta vjerojatno biti prometnica niže kategorije. Prometna povezanost općine Zadvarje sa susjednim Općinama i



Gradovima apsolutno za sada zadovoljava. To se prvenstveno odnosi na sustav javnog prometa, koji u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva, a orijentiran je prvenstveno na povezivanje općine Zadvarje s Gradovima Omiš i Makarska. 4.1.1. Cestovni promet Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značenju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: - državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste Područjem općine Zadvarje prolaze slijedeći cestovni pravci ukupne dužine 66.2 km. Po vrsti i značenju stanja prometnica prikazano je u tablicama 19, 20 i 21. Tablica broj 51: Tablični prikaz Državnih, Županijskih i lokalnih cesta BROJ

CESTE OPIS DULJINA

(ukupna u km) D8 GP Pasjak ( gr. R. Slov.)-Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-GP

Klek ( gr. R. BiH)-GP Zaton Doli (gr. R. BiH)-Dubrovnik-GP Karasovići ( gr. SRJ)

658,0

D39 Gr. R. BiH-Aržano-Cista Provo-Dubci ( D8) 36,7 Ž6166 Omiš (D8)-Kučiće-Slime-D39 24,0 L67134 Ž 6166-Dubci ( D39) 5,5 Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje, 2006. godina Stanje cestovne mreže na području Općine Zadvarje s obzirom na razvojne planove koji se posebno odnose na planirane gospodarske zone, može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Postojeća državna cesta D 39 ostaje u funkciji, te se na taj način ne remete postojeći pristupi pojedinim dijelovima naselja. Ova se cesta na određenim dijelovima rekonstruira i tako uklapa u mrežu prometnica općine Zadvarje. Izgradnjom nove ceste D 39, ova će cesta vjerojatno biti prometnica niže kategorije. Prometna povezanost općine Zadvarje sa susjednim Općinama i Gradovima apsolutno za sada zadovoljava. To se prvenstveno odnosi na sustav javnog prometa, koji u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva, a orijentiran je prvenstveno na povezivanje općine Zadvarje s Gradovima Omiš i Makarska (V ZEMLJOVIDI Prilog broj 4).

4.1.2. Pomorski promet

Premda općina ima izlaz na more tj. obalu u dužini cca. 4 km nema registriranih gospodarskih objekata u oblasti pomorskog prometa i servisnih usluga u prometu. 4.2. Dalekovodi transformatorske stanice Elektrifikacija općine Zadvarje je započela 60-ih godina, ali je u zadnjih desetak godina primjetno smanjenje konzuma na području općine. Postojeći sustav elektroopskrbe se sastoji od pet naponskih nivoa: 220, 110, 35, 10 i 0,4 kV. U izravnoj funkciji elektroopskrbe ove općine su međutim samo objekti naponskog



nivoa 10kV i 0,4kV. Na području općine Zadvarje se nalazi i jedan proizvodni objekt, hidroelektrana Kraljevac instalirane snage 2x26 MVA + 16 MVA. Uz samu hidroelektranu je i transformatorska stanica TS 35/10 kV Kraljevac, instalirane snage 2x4 MVA. U neposrednoj blizini, zapadno i nizvodno od hidroelektrane smještena je trafostanica TS 110/35 kV Kraljevac, instalirane snage 20 MVA. Osim već spomenutih vodova koji presijecaju područje općine i tri važna gore spomenuta elektroenergetska objekta, na području općine nalazi se i 9 TS 10/0,4 kV ukupno instalirane snage 2980 kVA. Najznačajnije su dvije trafostanice vodovoda, jedna je u Zadvarju (2x630 kVA), a druga je u zaseoku Šodani u Gornjim Brelima. Cijelo područje općine Zadvarje se napaja iz TS 35/10 kV “Kraljevac” i to putem četiri zračna 10 kV izvoda i jednog kabelskog 10 kV izvoda. TS 35/10 kV “Kraljevac” je instalirane snage 2x4 MVA, a opterećena je sa cca 56% instalirane snage pa zadovoljava potrebe konzuma u pogledu opterećenja (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 3).

Zračni 10 kV izvodi su presjeka 25 mm2 i 35 mm2 Al i 35 mm2 Cu (izvod Brela). Prijenosna moć najslabijeg voda je cca 2 MW što je otprilike jednako ukupno instaliranoj snazi u trafostanicama koje oni napajaju. Izvod Zadvarje-1 je zatvoren u petlju sa izvodom Gornja Brela pa postoji mogućnost dvostranog napajanja, iako vrlo ograničena zbog malog presjeka, odnosno male prijenosne moći postojećih vodova. Pogonska sigurnost tog izvoda je značajno povećana nakon polaganja kabelskog voda iz TS 35/10 kV Kraljevac do TS Zadvarje-1. Predmetni vod je tipa XHE 49A 3x(1x150) mm2. Međutim i dalje ostaje problem što spomenuti izvod napaja i cjelokupan konzum Šestanovca i dalje prema Katunima. Niskonaponska mreža je karakterizirana velikim duljinama i nedovoljnim presjecima. Ocjena stanja postojeće elektroopskrbe općine Zadvarje svodi se na slijedeće: - Postojeće stanje 10 kV mreže je loše jer ona ne udovoljava u pogledu sigurnosti i

kvalitete opskrbe električnom energijom, a ne omogućava ni priključak novih potrošača zbog popunjenosti postojećih kapaciteta, ali i zbog same konfiguracije postojeće 10 kV mreže na terenu.

- Na području općine nalaze se tri značajna elektroenergetska objekta: hidroelektrana Kraljevac, TS 110/35 Kraljevac i TS 35/10 Kraljevac.

- Mjesne distribucijske mreže 0,4 kV su gotovo isključivo zračne osim manjeg dijela u centru općine. Karakterističan je problem mreže niskog napona gdje su trafostanice građene u središtu više zaseoka što je zadovoljavalo u počecima elektrifikacije, ali danas s porastom konzuma veći broj lokalnih mreža niskog napona ne zadovoljava u pogledu dužine vodova (zaštita) i dozvoljenih padova napona.

Slično su nastajale i razvijale se i postojeće potrošačke električne instalacije za minimalni elektroenergetski standard koji je međutim u proteklih 30-ak godina razvitka elektrifikacije ovog područja narastao na oko 2500 kWh/dom. godišnje što prema elektroprivrednoj kategorizaciji potrošnje domaćinstava spada u niži elektroenergetski standard, ali uz tendenciju porasta, čemu će trebati adekvatno prilagoditi i strategiju budućeg razvitka sustava elektroopskrbe općine Zadvarje u konceptualnom i tehničko-tehnološkom pogledu. Kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe općine Zadvarje trebat će paralelno rješavati dva temeljna pitanja: - Sanacija i dogradnja postojećeg sustava



- Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom, gospodarskom i prostornom razvitku općine kao i aktualnim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama prijenosne mreže visokih napona i područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog sustava dustribucijskih napona i novih tehničko-tehnoloških rješenja i ugradnju nove elektroprivredne opreme i uređaja.

Sa elektroenergetskog stajališta općina Zadvarje ima posebno značenje za Splitsko-dalmatinsku županiju jer se na njenom području nalazi hidroelektrana Kraljevac kao i dvije značajne trafostanice, TS 110/35 kV Kraljevac i TS 35/10 kV Kraljevac. Po veličini potrošnje ne spada u značajnije konzume električne energije. Osim toga značaj općine Zadvarje s elektroenergetskog aspekta je i u tome što njenim područjem prolazi više prijenosnih vodova visokog napona koji su županijskog i državnog značaja. Tablica broj 52: Popis trafostanica na području općine Zadvarje utvrđeno stanje 2009. godine R. br. Naziv

trafostanice Izvor napajanja

(kV) Građeno za snagu

(kVA) Instalirana

snaga (kVA)

1. Zadvarje 1 TS Kraljevac 35/10

250 250

2. Zadvarje 2 / 50 50

3. Zadvarje 3 / 100 100

4. Potpoletnica / 50 50 5. Vodovod d.o.o. / 2x630 2x630

6. Galeb / 100 100 7. Brana / 250 250

Izvor: Tehnička dokumentacija pogon Omiš, HEP, 2009. godina Proizvodni objekti Postojeća hidroelektrana KRALJEVAC Prijenosni objekti - Postojeći 220 kV dalekovod Zakučac-Mostar - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Imotski - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Makarska - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Buško Blato - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Zakučac 4.3. Telekomunikacije Postojeći telekomunikacijski sustav zadovoljava potrebe stanovništva, sve kuće imaju telefon, a pokrivenost mobilnih mreža (Cronet i Vip-net) je zadovoljavajuća signal je dostupan sa baznih mobilnih postaja u susjednoj općini Šestanovac. Prioriteti se odnose na priključenje još ne priključenih mjesta, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Nepokretne mreže: Postojeće mreže će se razvijati samo u početnom planskom razdoblju, u cilju zadovoljavanja korisnika, u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstveni telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. Pokretne mreže: Postojeća analogna NMT mreže ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Digitalna



GSM mreža pokriva gotovo 100% teritorij Županije pa i same općine Zadvarje. Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja treba imati omogućen priključak na TK mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno i kroz postojeće prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako se izvodi izvan prometnice ili zemljišnog pojasa treba se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, kao i izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na gradnju eventualne zračne TK mreže. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja rješavaju se kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Na svome području općina nema antenske stupove GSM mreže. Uzimajući u obzir izgrađenost telekomunikacijske infrastrukture u općini Zadvarje te namjenu površina po PPU planirani objekti će se vezati na izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu. Primarne telekomunikacijske pravce od postojeće tk infrastrukture do budućih objekata koji se opremaju infrastrukturom, potrebno je voditi u principu po postojećim ili budućim prometnicama.

Documents

ZADVARJE 6 12 2010 · 2.6. Gusto ća naseljenosti po jedinici površine 84 3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš 84 3.1. Vodoopskrbni objekti 94 3.2. Zona poljoprivredne proizvodnje