za razdoblje 2018. 2022. - Brinje...2.9. Obrazovanje i socijalna infrastruktura 36 2.10. Usporedna analiza: Brinje i izabrane Općine u RH i EU 40 2.11. SWOT analiza 42 2.12. EU projekti

Strateški razvojni program Općine Brinje

za razdoblje 2018. – 2022.

Brinje, travanj 2019.g.

Radna verzija ver 1.2

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE BRINJE 2018-2022 2

Naručitelj:

Općina Brinje Trg adm. J.V. Podkapelskog 6 HR-53260 Brinje

Izradu ovog dokumenta sufinancirala Europska unija - EPFRD

Sudjelovali u izradi dokumenta:

T&MC Group

❖ Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner

❖ Mag.oec. Ksenija Čulubrk, Senior Managing Consultant

❖ MBA Vedran Sablić, Consultant

❖ Univ.bacc.oec. Anton Knežević, Consultant

❖ Mag.oec. Tena Magličić, Consultant

Dokument izradili:

T&MC Group Amruševa 19 HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 4811 230 www.tmc-holding.com

http://www.tmc-holding.com/


Sadržaj

1. UVOD 4

1.1. Pristup i metodologija izrade strategije 5

1.2. Strategija EU 2020 /EU 2027 8

1.3. Nacionalni operativni programi 11

2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA: GDJE SMO DANAS? 15

2.1. Općina Brinje – Povijest 15

2.2. Osnovni podaci o Općini 16

2.3. Prirodni i prostorni potencijal 17

2.4. Kulturna baština 19

2.5. Narodni običaji 21

2.6. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastruktura

2.7. Gospodarstvo

23

29

2.8. Analiza financija Općine 34

2.9. Obrazovanje i socijalna infrastruktura 36

2.10. Usporedna analiza: Brinje i izabrane Općine u RH i EU 40

2.11. SWOT analiza 42

2.12. EU projekti u tijeku 44

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE: KAMO IDEMO? 49 3.1. Vizija i misija 50

3.2. Glavni razvojni ciljevi Općine za razdoblje do 2027. godine 52

3.3. Strategija razvoja gospodarstva 54

3.4. Strategija razvoja turizma 55

4. STRATEŠKA PODRUČJA DJELOVANJA: KAKO OSTVARITI CILJEVE? 79

4.1. Strateška područja djelovanja 79

4.2. Prioriteti intervencije 80

4.2.1. Prioritet 1 – gospodarstvo i turizam 80

4.2.2. Prioritet 2 – obrazovanje / kulturna baština 81

4.2.3. Prioritet 3 – komunalna i društvena infrastruktura 82

4.2.4. Prioritet 4 – poljoprivreda 84

4.2.5. Prioritet 5 – očuvanje okoliša i proizvodnja energije 85

5. MONITORING I EVALUACIJA 87

LITERATURA I IZVORI 91

POPIS SLIKA 92

POPIS TABLICA 94


UVOD

Općina Brinje jedinica je lokalne samouprave u

Gorskoj Hrvatskoj. Općina se nalazi u Ličko-

senjskoj županiji. Na području Općine postoji 12

naselja: Brinje, Glibodol, Jezerane, Križ

Kamenica, Križpolje, Letinac, Lipice, Prokike,

Rapain Klanac, Stajnica, Vodoteč i Žuta Lokva.

Prema popisu stanovništva Hrvatske iz 2011.

godine, na području Općine živi 3.256 stanovnika.

Općina se prostire na površini od 358,20 km2, a gustoća naseljenosti iznosi 9,08 km2. Općinu Brinje

okružuju susjedne općine Josipdol, Plaški, Saborsko te gradovi Senj, Otočac, Ogulin i Novi Vinodolski. S

obzirom na prometnu povezanost, mrežu cesta u Općini čini nekoliko županijskih i lokalnih cesta, a

potrebno je spomenuti i autocestu A1 Zagreb – Split te državnu cestu D23. Na prostoru Općine ne postoji

izgrađena željeznička infrastruktura. Najbliža zračna luka nalazi se u Gradu Rijeci koja je od Općine

udaljena 80 km.

Strateški razvojni program Općine (dalje u tekstu: Strategija) obuhvaća strateško razdoblje 2018-2027,

dakle horizont koji prelazi iz razdoblja financijske perspektive EU 2014-2020 te ulazi u novu financijsku

perspektivu Europske unije 2021-2027.

Za programiranje razvoja do 2020. godine i planiranje prioritetnih projekata su u ovom dokumentu korištene

odrednice strategije “Europa 2020“ te postojeći operativni programi za alokaciju strukturnih i kohezijskih

fondova EU u Republici Hrvatskoj. U strateškom razdoblju do 2020. godine naglašava se potreba

planiranja implementacijskih projekata koji će osigurati pametan, održiv i uključiv rast kao način

prevladavanja strukturnih slabosti europskog gospodarstva i poboljšanja njegove konkurentnosti i

produktivnosti te podupiranja održivog socijalnog tržišnog gospodarstva. Glavni ciljevi ove strategije odnose

se na: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energiju, obrazovanje, smanjivanje

siromaštva i socijalnu uključenost.

1


Iako nisu poznati detalji, okviri i glavni ciljevi strategije EU 2027 su objavljeni. Nakon usvajanja i definiranja

proračuna EU za naredno financijsko razdoblje, zemlje članice će predlagati nacionalne operativne

programe za korištenje EU fondova koji će biti usklađeni s glavnim ciljevima europske strategije. Područja

intervencije u Općini i implementacijski projekti iz ovog strateškog dokumenta usklađeni su s glavnim

ciljevima strategije EU 2027.

1.1. Pristup i metodologija izrade strategije

U izradi Strateškog razvojnog programa Općine Brinje za razdoblje 2018.-2027.g. primijenit će se

standardna i provjerena metodologija strateškog planiranja koja je prikazana u Slici 1.

Slika 1: Metodologija strateškog planiranja jedinica lokalne samouprave

Izvor: T&MC Group

Postupak izrade Strateškog razvojnog programa Općine Brinje započet će analizom sadašnjeg stanja koja

uključuje i analizu razvojnih potencijala te SWOT analizu. U drugom dijelu dokumenta definirana je misija i


vizija Općine kao podloga za određivanje strateških ciljeva i razvojne strategije kao pokretača dinamičnog

socio-ekonomskog razvoja te prioriteti intervencije u procesu implementacije. Na temelju prioriteta

intervencije definira se razvojna strategija Općine. Proces strateškog planiranja nakon zadanih prioriteta i

definirane strategije završava izradom akcijskog plana te glavnih implementacijskih projekata s kratkim

sažetkom projekta (project fiches).

Na Slici 2 prikazan je integrirani pristup implementaciji. Proces započinje identifikacijom razvojnih potreba

Općine na temelju analize sadašnjeg stanja. Na temelju razvojnih potreba definiraju se ciljevi razvoja te

strategija i prioriteti. Projekti koji će se predložiti bazirat će se na identificiranim razvojnim potrebama

Općine. Kako bi se implementacija razvojnog programa uspješno provela, važne su sljedeće smjernice:

jasna struktura implementacije, koordinacija JLS s tijelima regionalne i državne uprave, financijsko

planiranje / jasna veza s proračunom, kvantifikacija i mjerenje te izgradnja kapaciteta u JLS.

Slika 2: Integrirani pristup implementaciji

Izvor: T&MC Group

Katalogiziranje implementacijskih projekata predstavlja najvažniji dio ovog dokumenta. Projekti su

usklađeni sa smjernicama i ciljevima u dokumentima višeg ranga, odnosno strategijama regionalnog i


ruralnog razvoja na razini EU te odgovarajućim strategijama i operativnim programima korištenja

strukturnih i kohezijskih fondova na razini država – članica.

Priprema i realizacija implementacijskih projekata je kompleksan proces koji zahtijeva strukturiran pristup.

Proces započinje strateškim planiranjem i identifikacijom projekata koji će se provesti. Identifikacija projekta

bazira se na prethodnim studijama izvedivosti ili poslovnim slučajevima. Nakon identifikacije slijedi proces

pripreme projekta koji uključuje izradu studije izvedivosti s CBA analizom. Nakon izrade studije izvedivosti,

započinje proces implementacije za koji se prethodno mora izraditi plan implementacije. Nakon izrađenog

plana implementacije potrebno je izraditi tehničku dokumentaciju kako bi se u konačnici realizirao projekt te

osigurala njegova održivost.

Slika 3: Proces pripreme i realizacije implementacijskih projekata

Izvor: T&MC Group

Sastavni dio ovog dokumenta su Katalog strateških i implementacijskih projekata koje će Općina

samostalno ili u suradnji s privatnim investitorima pokretati u razdoblju do konca 2020. godine te u novom

financijskom razdoblju EU od 2021. do 2027. godine.


1.2. Strategija EU 2020 / EU 2027

Strategija Europa 2020 temeljni je strateški dokument predložen od strane Europske komisije 2010. godine

u cilju rasta i otvaranja radnih mjesta u Europskoj uniji. U okviru strategije Europa 2020 posebnu ulogu

imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne samouprave (lokalne vlasti). Europa 2020 naslijedila je

Lisabonsku strategiju za razdoblje 2000.-2010. Budući da strateški dokument ne predstavlja samo

formalnost, nego dokument prema kojem se sav razvoj Europske unije usmjerava (financira), za Hrvatsku

kao članicu pa tako i Općinu Brinje bitno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja Europske unije.

Glavni prioritet strategije Europa 2020 je pokretanje ekonomskog rasta koji mora biti:

▪ pametan – razvoj gospodarstva koji se temelji na znanju i inovacijama,

▪ održiv – promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva koji se temelji na učinkovitom korištenju

resursa,

▪ uključiv – poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti, uz rezultat ekonomske, socijalne i

teritorijalne kohezije.

Projekti u područjima koji su prikazani u Slici 4 imat će prednost u financiranju iz strukturnih fondova EU.

Općina će se sa svojim razvojnim projektima kandidirati za sufinanciranje strateških projekata iz Europskog

fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog socijalnog

fonda (ESF). Ključni izazov bit će pripremiti projekte u okviru sektora prikazanih na Slici 4 koji će biti

sufinancirani iz navedenih fondova. Ulaskom u punopravno članstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti

razvoj jedinica lokalne samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedničke agrarne politike (CAP), politike

regionalnog i ruralnog razvoja najvažnije su zajedničke ekonomske politike u EU. U svojoj strategiji Europa

2020, koja obuhvaća razdoblje od 2014.-2020.g., Europska unija definira jasno određenje nastavka

proaktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja europskih regija s razinom razvijenosti

nižom od europskog prosjeka.


Slika 4: Europa 2020 – sektori u koje će EU usmjeravati ulaganja iz Kohezijskih fondova

Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi / Prilagodba T&MC Group

U okviru strategije Europa 2020 definirano je jedanaest glavnih tematskih ciljeva s kojima trebaju biti

usklađene nacionalne i lokalne razvojne strategije, prema sljedećem:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija,

2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija,

3. Podizanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednih proizvođača, ribara i akvakulture,

4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama,

5. Poticanje prilagođavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicima,

6. Zaštita okoliša i unapređivanje efikasnosti i korištenja energije,

7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta,

8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage,

9. Poticanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva,

10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje,

11. Unapređivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave.

Projekti koji nisu usuglašeni s gore navedenim ciljevima neće biti u fokusu financiranja iz strukturnih i

kohezijskih fondova EU. S druge strane, to ne znači da se na razini jedinica lokalne samouprave ne mogu


financirati projekti koji nisu usklađeni gornjim glavnim ciljevima i koji nisu u domeni EU politika. Međutim, za

takva ulaganja pronalaženje financijskih sredstava bit će otežano.

Europska komisija objavila je prvi nacrt EU strategije i glavne ciljeve razvojnih politika (Slika 5) za razdoblje

2021.-2027.g.

U narednom financijskom razdoblju Europska komisija predlaže usmjeravanje EU fondova prema pet

najvažnijih razvojnih ciljeva:

1. “Pametnija Europa“ – ulaganja u inovativne projekte,

2. “Zelenija Europa“ – ulaganja u projekte cirkularne ekonomije i lokalne proizvodnje energije,

3. “Povezanija Europa“ – ulaganja u mobilnost, prometnice i ICT,

4. “Socijalno osjetljiva Europa“ – veća laganja u socijalnu skrb građana,

5. “Europa bliža građanima“ – ulaganja u održivi lokalni razvoj.

Slika 5: Strateški ciljevi programskog razdoblja EU 2021.-2027.

Izvor: T&MC Group


1.3. Nacionalni operativni programi

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska je postala korisnica sredstava iz

europskih fondova. Za financijsko razdoblje 2014.-2020., RH je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI)

fondova dostupno ukupno € 10,676 mlrd. Od navedenog iznosa, € 8,397 mlrd. odnosi se na ciljeve

kohezijske politike, € 2,026 mlrd. za poljoprivredu i ruralni razvoj te € 253 mil. za razvoj ribarstva.

Kohezijska politika financira se iz tri glavna fonda:

▪ kohezijski fond – namijenjen za države članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka

Europske unije te financira projekte iz područja prometa i okoliša,

▪ europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj

uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija,

▪ europski socijalni fond (ESF) – potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Slika 6: Nacionalni operativni programi

Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi / Prilagodba T&MC Group


Kohezijski fond namijenjen je za najmanje razvijene države članice Europske unije čiji je BDP po

stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Glavna svrha Kohezijskog fonda je jačanje ekonomske, socijalne i

teritorijalne kohezije Europske unije u interesu promicanja održivog razvoja. Osim navedenog, zadaća

fonda je i osigurati ravnotežu prema ulaganjima, investicijama i infrastrukturi, specifično za svaku državu

članicu. Za razdoblje od 2014. do 2020. godine sredstva iz Kohezijskog fonda su usmjerena na 15 država

članica: Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska,

Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Iako je Kohezijski fond uglavnom namijenjen za financiranje

velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz

sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara usluga i obavljanje radova.

U razdoblju od 2014. do 2020. godine, Republici Hrvatskoj dostupno je ukupno € 2,55 mlrd. iz Kohezijskog

fonda, a aktivnosti koje se mogu financirati su:

▪ transeuropska transportna mreža i paneuropski koridori,

▪ transportna infrastruktura koja pridonosi okolišno-održivom urbanom i javnom prometu,

interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave,

▪ okolišna infrastruktura radi preuzimanja EU standarda zaštite okoliša,

▪ učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) jedan je od pet fondova u sklopu Europskih strukturnih i

investicijskih fondova. Cilj fonda je jačanje gospodarske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između

regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i

podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Korisnici programa su istraživački

centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja

poduzeća, sveučilišta i udruge. Osim navedenih korisnika, sredstva fonda dostupna su i za javna tijela,

određene organizacije privatnog sektora (posebno mala poduzeća), nevladine organizacije i volonterske

organizacije. Republici Hrvatskoj na raspolaganju je € 4,321 mlrd. iz fonda, a sredstvima fonda podržavaju

se sljedeće aktivnosti:


▪ produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne

potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća,

▪ ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša,

prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT),

▪ ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu,

▪ razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacije,

▪ tehnička pomoć.

Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje

strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene

visokom stopom nezaposlenosti. Financijska sredstva ESF-a dolaze iz proračuna Europske unije i

dopunjavaju se nacionalnim doprinosima, a Hrvatskoj će u razdoblju od 2014. do 2020. godine biti

dostupno € 1,516 mlrd. iz Europskog socijalnog fonda. Program se provodi kroz pojedine projekte koji se

odvijaju pod vodstvom različitih organizacija - sudionika, kao što su javne uprave, poduzeća, nevladine

organizacije i socijalni partneri aktivni na području zapošljavanja i socijalne uključenosti. Zahtjev za

financiranje također mogu podnijeti i drugi oblici organizacija iz javnog i privatnog sektora poput lokalne i

regionalne vlasti, obrazovne institucije, nevladine institucije, sindikati, radnička vijeća, predstavnici

industrije i profesionalne udruge pojedinih poduzeća. Aktivnosti koje se financiraju iz fonda su:

▪ promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage,

▪ ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje,

▪ promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva,

▪ jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) ima za cilj jačanja europske politike ruralnog razvoja

i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike

(ZPP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. U razdoblju od 2014. do 2020. godine

Republici Hrvatskoj bit će dostupno €2,026 mlrd. iz fonda. Korisnici fonda mogu biti poljoprivredni


gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije

koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednike, šumare i mlade.

Aktivnosti koje se financiraju iz fonda su:

▪ poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima,

▪ jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva,

▪ promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi,

▪ obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu,

▪ promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i

klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu,

▪ promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim

zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i

ekološke održivosti. Za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine u Republici Hrvatskoj bit će

alocirano ukupno € 253 mil. iz fonda. Najveći udio sredstava (€ 86,8 mil.) osiguran je za prioritetno područje

1 koje se odnosi na poticanje okolišnog održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na

znanju utemeljenog ribarstva. Korisnici sredstava su gospodarski subjekti i udruge u državama članicama

koje se mogu prijaviti za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Aktivnosti koje se mogu

financirati unutar zajedničkog upravljanja su: održivi razvoj ribarstva, akvakulture, ribolovnih područja te

naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode i akvakulturu.

Ovim dokumentom Općina svoje razvojne prioritete i implementacijske projekte usuglašava s

mogućnostima sufinanciranja iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova u razdoblju do 2020. te u novoj

financijskog perspektivi EU u razdoblju 2021-2027. godine.


ANALIZA SADAŠNJEG STANJA: GDJE SMO?

2.1. Općina Brinje – Povijest

Općina Brinje ima dugu i bogatu povijest koja seže

još iz razdoblja prapovijesti. Lokalitet brdo Humac

(564 m) nalazište je prapovijesnih predmeta koji

upućuju na život ljudi toga kraja. Neki od pronađenih

predmeta su ostaci prapovijesnih kuća, ognjišta,

keramika i dr. Pretpostavka je da su na tom području

živjeli Japodi - pripadnici ilirskog plemena. Osim brda

Humac postoji i arheološko nalazište iz brončanog

doba kao i Siničić špilja. Siničić špilja se nalazi u

blizini sela Letinca, a nalazi u špilji datiraju iz mlađeg kamenog doba. Unutar špilje nalaze se crteži koji

datiraju i do 9.500 godina prije Krista. Iz rimskog razdoblja nema većih nalazišta arheoloških ostataka.

Naziv Brinje vjerojatno potječe od čakavskog izraza ''brnja'' što označava ljekovitu biljku borovicu ili klek koji

je čest na ovim područjima. Današnji naziv ''Brinje'' prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1343.

godine. Brinje je nekoć bilo prijestolnica grofova Frankopana koji su krajem 14. stoljeća dobili u posjed

Gacku i Brinje. Krčki knezovi Frankopani su podigli grad Sokolac i Ilovik, gradili su crkve i samostane te

širili pismenost i kulturu. Knez Ivan-Anž VIII. Frankopan, sin Bartolov u jednoj latinskoj ispravi navodi »in

castro nostro Brignie» ili «u našem gradu Brinju». Nakon podjele frankopanskih imanja 1449. godine, Brinje

pripada Bartolomejevoj grani i odvajanjem od Gacke župe djeluje kao samostalna hrvatska župa. Brinje je

bilo predmet raznih razaranja od strane Osmanlija. Veliki značaj u progonu Osmanlija sa područja Like i

Krbave imao je svećenik iz Brinja, Marko Mesić. Bista Marka Mesića nalazi se na ulazu u župnu crkvu.

Tijekom Domovinskog rata Općina je pretrpjela velika ratna razaranja i velike ljudske žrtve.

2


2.2. Osnovni podaci o Općini

Ličko-senjska županija je prostorno najveća županija u

Republici Hrvatskoj. Značenje županije se prvenstveno

odnosi na središnji geografski položaj i dobru prometnu

povezanost. No, značaj županije je također i zbog

pripadanja županiji dijela morskog teritorija (596,63 km2

ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija) te prirodnih

vrijednosti (58% površine svih nacionalnih parkova i

parkova prirode u Hrvatskoj). Općina Brinje je smještena

u sjevernom dijelu Ličko-senjske županije, odnosno u

Brinjskom krškom polju u sjeverozapadnom dijelu

Gackog polja. Prostire se na 358,20 km2. Graniči s Karlovačkom županijom na sjeveru, Primorsko-

goranskom županijom na sjeverozapadu, Gradom Senjom na zapadu i Gradom Otočcem na jugu. Općina

je dobro povezana s glavnim prometnim pravcima i Gradom Zagrebom. Upravo geoprometni položaj

Općine je jedan od važnih potencijala za daljnji razvoj. Važnost geoprometnog položaja je u povezivanju

središnje Hrvatske i Primorja. Područjem Općine Brinje prolazi autocesta Zagreb-Split, stara Jozefinska

cesta te križište državne ceste Duga Resa-Josipdol-Žuta Lokva-Senj (stara Jozefinska cesta). Na području

Općine nalazi se 12 naselja: Brinje, Glibodol. Jezerane, Križ Kamenica, Križpolje, Letinac, Lipice, Prokike,

Rapain Klanac, Stajnica, Vodoteč i Žuta Lokva. Sjedište Općine je naselje Brinje koje se nalazi u

sjeverozapadnom dijelu Like između obronaka Velebita i Velike Kapele. Većina stanovnika Brinjskog kraja

su Hrvati. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine je registrirano 3.261 stanovnika,

a u prethodnom razdoblju prema popisu stanovništva iz 2001. godine 4.108 stanovnika. Podaci ukazuju na

snažan pad broja stanovnika kojim nije obuhvaćena samo Općina već i Republika Hrvatska te ostale

općine i gradovi. Klima je kontinentalna s izrazito hladnim zimama. Bruto domaći proizvod po stanovniku

iznosi EUR 8.200 (2017), odnosno 71% prosjeka RH ili 21% prosjeka EU. Za razdoblje 2014. - 2016.

indeks razvijenosti županije iznosi 92.387, a Općine 92.588. Prosječni dohodak po stanovniku (osnovni

pokazatelj) za županiju iznosi 27.401,26, a za Općinu 20.504,51.


2.3. Prirodni i prostorni potencijal

Prirodnu baštinu od posebnog značaja za Općinu čine Siničićeva špilja i Rokina bezdana. Siničićeva špilja

predstavlja vrlo važan lokalitet koji se nalazi južno od Brinja pokraj Letinca. Špilja je prapovijesnog

značenja, a smatra se kako je u njoj vjerojatno živio paleolitski lovac i do 9.500 godina prije Krista. Na

stijenama špilje nalaze se crteži, odnosno slikovni leptolitički prikaz. Znanstvenici su pokušali objasniti

slikovno pismo, no bez uspjeha - izuzev nepotvrđenih teorija i pretpostavki. Unutrašnjost špilje sadrži

prostranu dvoranu sa prvim sifonskim jezerom. Pronađeni su keramički predmeti te kosti životinja što

upućuje na jedno od najstarijih tragova naselja Like. Dodatan značaj špilje je u obitavanju endemske vrste

iz skupine rakušaca, tzv. Redenšekov rakušac (1959), koji je u kategoriji kritično ugrožene svojte. Rokina

bezdana je krški fenomen nedaleko od Jezerana. Ubraja se u najzanimljivije speleološke objekte hrvatskog

krša. Istražuje se od 1960. godine. Unutar jame koja je duboka oko 100-110 m nalaze se razni podzemni

vodeni kanali koji zajedno čine najveću podzemnu rijeku u Hrvatskoj. Rokinu bezdan nastanjuju endemske

vrste poput čovječje ribice, slatkovodne spužvice i slijepi rakušci.

Tablica 1: Zaštićena prirodna baština Općine Brinje (temeljem Zakona o zaštiti prirode)

Oznaka dobra Mjesto Naziv Površina (ha) Udio u površini

Općine (%)

Okoliš starog grada Sokolca u Brinju

Brinje značajni krajobraz 6,0 -

Potok Stajnička jaruga Brinje posebni rezervat (uzgojni rezervat za matični

fond potočne pastrve) 556,6 4,29

Črnac polje i Stajničko polje

Brinje vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu prostornim planom kao značajni krajobraz

411,5 (podatak za Črnac polje)

1,14

Izvor: Plan djelovanja civilne zaštite Općine Brinje, 2018 / Prilagodba T&MC Group

Potrebno je također spomenuti i planinarsko poučno-pješačku stazu Brinjski prsten. Staza Brinjski prsten

dugačka je 18,5 km na relaciji Brinje - Zarin - Siničić špilja - Brinje (kružnog oblika). Prelazeći hrptom

planine Škamnice šetač dolazi do najvišeg vrha brinjske kotline - Zarin (828 m) i vidikovca Kozjak.

Zaštićenu prirodnu baštinu prema Planu djelovanja civilne zaštite Općine Brinje čini okoliš starog grada

Sokolca, potok Stajnička Jaruga, Črnac polje i Stajničko polje.


2.3.1. Reljef i struktura površina

Ličko-senjska županija se s obzirom na nadmorsku visinu može podijeliti u 3 skupine. Prvu čine planinski

vrhovi i grebeni Velebita, Male Kapele i Plješivice s nadmorskom visinom preko 1.000 m nadmorske visine.

Drugu skupinu čine nešto niža predjela većinom Ličkog Sredogorja. Treću skupinu čine kraška polja čija

nadmorska visina varira od 415 m nadmorske visine u Gackom polju do 750 m nadmorske visine u

Vrhovinskom polju. Općina Brinje, gorsko-planinsko područje između Velebita i Male Kapele, smještena je

u Brinjskom krškom polju u sjeverozapadnom dijelu Gackog polja. Prevladava krški reljef (karbonatne

podloge s krško-fluviokrškim reljefom) unutar kojeg se nalaze spremnici kvalitetne pitke vode. Područjem

dominiraju veća polja - gorske visoravni smještene između planinskih masiva Velebita i Male Kapele.

Glavna podjela Općine prema vegetacijskim karakteristikama je sljedeća: brdska i planinska područja

prekrivena šumom - dominiraju šume bukve, hrasta kitnjaka, hrasta medunca i graba; područja krških polja

- prosječna nadmorska visina polja je iznad 500 metara; površine definirane uglavnom kao poljoprivredni

prostor koji u kombinaciji s vodenim tokovima predstavljaju izuzetno kvalitetne poljoprivredne površine.

.

Tablica 2: Struktura zemljišta u Općini (ha)

Ukupno Građevin. područje

Strukture van

naselja

Poljopriv. površine

Šumske površine

Ostalo polj. tlo, šume i

zemljište

Vodne površine

Ostale površine

ha 35.820 658 203 8.634 14.472 11.305 203 343

% 100 1,83 0,56 24,10 40,40 31,56 0,56 0,95

Izvor: Općina Brinje / Prilagodba T&MC Group

Istaknuta polja u blizini šumovitih planina su: Stajničko, Crnačko, Križpoljsko, Brinjsko, Letinačko i

Glibodolsko polje.

Prostorom Općine dominiraju šumske površine s 40% (Tablica 2.). Poljoprivredne površine zauzimaju 24%

ukupnih površina, odnosno 8.634 hektara, što nije zanemarivo i predstavlja jedan od razvojnih potencijala.


2.3.2. Klima

Općina Brinje nalazi se na gorsko-planinskom području s kontinentalno-planinskom klimom izrazito oštrih

zima. Hladna klima je rezultat položaja Velebita koji ograničava toplinski utjecaj Jadranskog mora.

Karakteristike klime su kratka i suha ljeta, duge i hladne zime kao i dugi kišni periodi, snažni snježni nanosi

te niske temperature. Područje Brinjskog kraja jedno je od najhladnijih krajeva Hrvatske. Hladna klima

ograničava poljoprivredne mogućnosti s obzirom da je vegetacijski period izuzetno kratak.

2.4. Kulturna baština

Na području Općine registrirano je 12 kulturnih dobra sukladno podacima iz Registra kulturnih dobara

Ministarstva kulture prikazanim u Tablici 3:

Tablica 3: Popis kulturne baštine na području Općine

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-6745 Brinje Crkva Preobraženja Gospodnjeg Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-313 Brinje Kapela sv. Fabijana i Sebastijana Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-312 Brinje Kapela sv. Vida Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-6446 Brinje Mlin vretenaš Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-6538 Brinje Most preko potoka Radetića Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-3616 Brinje Priprema tradicijskoga ličkoga sira škripavca Nematerijalno kulturno dobro

Z-2710 Brinje Ruševine starog grada Sokolca Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-5747 Križpolje Crkva Našašća Svetog Križa Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2939 Letinac Crkva sv. Antuna Padovanskog Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-5581 Lipice Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-6349 Stajnica Crkva sv. Nikole Biskupa Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-6352 Stajnica Kapela sv. Petra i Pavla Nepokretno kulturno dobro -


pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture – Registar kulturnih dobara / Prilagodba T&MC Group

Srednjovjekovni plemićki grad Sokolac spomenik je nulte

kategorije smješten na uzvisini usred Brinjskog polja. Grad se

prvi put spominje u 14. stoljeću. Tijekom vladavine

Frankopana, Sokolac je bio iznimno reprezentativno mjesto te

svratište iznimnih povijesnih ličnosti, poput kralja Žigmunda

Luksemburškog i danskog kralja Ericha VII. Uslijed opasnosti

od turske vojske Frankopani ustupaju grad kralju. Kralj u svrhu

obrane od Turaka u grad smješta vojnu posadu. Brinje je nekoliko puta napadnuto, no nikada nije bilo

osvojeno. Ukidanjem Vojne krajine i odlaskom vojske grad je prepušten propadanju. Danas je ostala

sačuvana ulazna kula i dvokatna burgovna kapela sv. Trojstva, jedan od najznačajnijih kasnogotičkih

sakralnih spomenika u kontinentalnoj Hrvatskoj. U lipnju 2007. godine, u supstrukciji kapele, postavljena je

stalna izložba naziva “Plemićki grad Sokolac“.

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana je kasnoromanička sakralna građevina iz

14. stoljeća. Zaštićeni je spomenik kulture nulte kategorije i jedan od

najstarijih sakralnih objekata na području Općine Brinje. Kapela se nalazi u

užoj urbanoj jezgri uz državnu cestu D-23 Duga Resa - Senj. Radi se o

jednobrodnoj građevini sa zaobljenim svetištem i zvonikom na preslicu

iznad pročelja zatvorenog trijema. Trenutno su u tijeku završni

restauratorski radovi na kapeli.

Crkva sv. Vida je gotička građevina i jedna je od najstarijih sakralnih

građevina u Brinju. Potječe iz 14. stoljeća, a nalazi se u blizini centra

Brinja u podnožju brda Humca. Crkva je povremeno u funkciji kao

grobna kapela. Svetište je šiljastog oblika, a zvonik se nalazi uz glavno

pročelje. Na pročelju je uklesan grb knezova Frankopana i grb knezova Divinskih. Na pročelnom zidu tornja


ugrađena je kamena medvjeđa glava sa prednjim nogama. Najsačuvaniji dio srednjovjekovne crkve je

zvonik.

U središtu Brinja na Jozefinskoj cesti preko potoka Gate-

Jaruge nalazi se preko 200 godina star kameni most. Most je

izgrađen 1801. godine od strane brinjskih i primorskih

graditelja. Na mostu se nalazi sučeva ura. Od ostalih

znamenitosti Brinja valja spomenuti: brončani spomenik

brinjskom mineru (brinjski su mineri poznati kao graditelji

mnogih cesta i tunela diljem Europe), kuća obitelji Vuković i

kuća Cvrčak iz 1864. u Jezeranima (zbog načina gradnje mnoge obiteljske kuće su oblik tradicijske

arhitekture ovih krajeva), poprsje slavnog popa Marka Mesića (osloboditelja Like od Osmanlija).

2.5. Narodni običaji

Brinje je jedno od naselja koje Novu godinu dočekuju točno u

podne. Doček započinje oko 11 h na brinjskom trgu gdje se

okupljaju stanovnici kako bi u podne ispratili Staru godinu i

dočekali Novu godinu. Organizatori dočeka su Općina Brinje i

Planinarsko društvo ''Škamnica''.

Tijekom višegodišnjeg organiziranja dočeka Nove godine, broj posjetitelja se povećao te time osim

stanovnika dolaze turisti iz ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva. Točno u podne podižu se čaše za

zdravicu, a posjetiteljima je osigurano besplatno kuhano vino i kuhane kobasice uz bogati glazbeni

program.

Za promociju ličkog kraja i lokalnih poduzetnika u lipnju prošle godine po prvi put je organizirana utrka

''Brinje trail''. Organizator utrke bilo je Sportsko-rekreativno društvo ''Mumma'' uz podršku Općine Brinje, TZ

Općine Brinje, PD Škamnica, NK Sokolac i DVD Brinje. Utrka je dio KontinenTrail lige koja se sastoji od 8


utrka na području kontinentalne Hrvatske. Utrka Brinje Trail je 4. kolo KontinenTrail lige. Manifestacije je

okupila 174 natjecatelja iz različitih zemalja - Hrvatska, Irska, Rusija, Slovenija, Švicarska, Slovačka i

Ukrajina. Utrka brdskog trčanja ima dvije kategorije prema težini: Mali medo (17 km i 430 m visinske

razlike) i Veliki medo (26 km i 800 m visinske razlike). Svaki sudionik je dobio poklon paket kojeg je činila

majica Brinje trail, kupon za ulaznicu u Nacionalni park Sjeverni Velebit te tradicionalni lički obrok. Prva tri

mjesta osvojila su medalje u izradi lokalnog drvodjelca Ante Bublića i dodatni poklon paket od pokrovitelja

Agro velebita, Salomona i Easy Going Storea. Ostali suradnici i sponzori utrke bili su NP Sjeverni Velebit,

Lika club, Sirana Runolist, Stilanova Lika, Briks i Pivovara Ličanka. Kvaliteta organizacije i same ideje

ocjenjena je sa 4,9/5 na društvenim mrežama od strane posjetitelja.

Dan Općine Brinje i blagdan Velike Gospe slavi se od 10. do 15.

kolovoza. Raznovrsni program ima svrhu okupljanja građana kroz

druženja te podizanje svijesti o vrijednostima Općine. Prvi dan

sastoji se od polaganja vijenaca i paljenja svijeća te svečane

sjednice vijeća Općine. Ostali dani su upotpunjeni glazbeno-

zabavnim programima, razgledavanjem kapele Presvetog

Trojstva na starom gradu Sokolcu i Zbirke narodnog blaga Općine Brinje, održavanjem svetih misa te se na

prošlom obilježavanju dana Općine predstavio Projekt “Zaželi - program zapošljavanja žena u Općini

Brinje“.


2.6. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastruktura

2.6.1. Prometna infrastruktura

Na području Općine izgrađene su lokalne i županijske ceste, a potrebno je spomenuti i državne ceste te

autocestu A1 Zagreb – Split koja prolazi kroz središte Općine. S obzirom na lokalne ceste, na prostoru

Općine izgrađeno je pet lokalnih cesta koje su prikazane u Tablici 4:

Tablica 4: Popis lokalnih cesta u Općini

Broj ceste Naziv Duljina

L-59003 Krivi Put (Ž-5110) – Vodoteč - Brinje (D-23) 14,90

L-59005 L-59003 - Križ Kamenica (Ž-5111) 3,20

L-59006 Brinje (D-23) - Limarići 3,80

L-59007 Jezerane (D-23) – Stajnica - Tominac Draga 9,50

L-59015 Brinje (D-23) – Hobari – Vučetići – Ž-5114 8,90

Ukupna duljina lokalnih cesta 40,30

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Brinje, Izvješće o stanju u prostoru Općine Brinje / Prilagodba T&MC Group

Područjem Općine prolazi šest županijskih cesta koja su prikazane u Tablici 5:

Tablica 5: Popis županijskih cesta u Općini


Ž-5110 Klenovica (D-8) - Krivi Put - Prokike (D-23) 6,50

Ž-5111 Križ Kamenica (L-59005) - Križpolje (D-23) 2,70

Ž-5112 Stajnica (L-59007) - Ž-5113 3,00

Ž-5113 Križpolje (D-23) - Glibodol - Lička Jasenica (D-42) 26,80

Ž-5114 Brinje (D-23) - Letinac 7,80

Ž-5191 Gr. Županije – Jezerane (D-23) 7,00

Ukupna duljina županijskih cesta 53,80



Kroz Općinu također prolazi autocesta A1 i tri državne ceste koje su prikazane u Tablici 6:

Tablica 6: Popis državnih cesta i autocesta u Općini


A1 Zagreb - Split n/a

D-23 Duga Resa (D-3) – Josipdol - Žuta Lokva - Senj (D-8) 29,80

D-32 G.P. Prezid (gr. R. Slovenije) - Delnice (D-3) n/a

D-50 Žuta Lokva (D-23) – Otočac – Gospić - Gračac (D-27) 4,40


Prema Prostornom planu uređenja, na području Općine izgrađene su nerazvrstane ceste ukupne duljine

143,0 km čije je održavanje u nadležnosti Općine. Od ukupne duljine nerazvrstanih cesta, 90,5 km je sa

suvremenim kolovozom, a 46,5 km sa tucaničkim zastorom.

Na prostoru Općine Brinje izgrađene su dvije biciklističke staze koje spadaju u prirodnu i kulturnu baštinu

zbog važnosti ukazivanja na prirodne ljepote ovoga kraja. Vožnja biciklom je omogućena na 50 km

asfaltiranim biciklističkim stazama. Moguć je i najam bicikla pomoću sustava javnih bicikala Next bike.

Slika 7: Brinje - staza 1 (39 km)

Izvor: Turistička zajednica Općine Brinje


Slika 8: Brinje - staza 2 (10 km)

Izvor: Turistička zajednica Općine Brinje

Na prostoru Općine ne postoji izgrađena željeznička infrastruktura, a najbliža željeznička postaja nalazi se

u naselju Lička Jesenica koja graniči s Općinom Brinje na istoku. Navedena željeznička postaja udaljena je

30 km od središta naselja Brinje. Prema Prostornom planu uređenja Općine Brinje, kroz središte Općine

planirana je izgradnja brze transeuropske željezničke pruge. Najbliža zračna luka nalazi se u Gradu Rijeci

koji je udaljen 80 km od središta Općine.

2.6.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Prema Prostornom planu, na prostoru Općine izgrađena je telekomunikacijska infrastruktura za fiksni

pristup internetu. Sva naselja na području Općine pokrivena su pristupnom mrežom, a na području Općine

izgrađeno je devet mjesnih telefonskih centrala koje su prikazane u Tablici 7:


Tablica 7: Popis mjesnih telefonskih centrala u Općini

Redni broj Lokacija

1 Žuta Lokva

2 Prokike

3 Brinje

4 Križpolje

5 Jezerane

6 Stajnica

7 Letinac

8 Letinac

9 Lipice

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Brinje / Prilagodba T&MC Group

Na Slici 9 prikazana je karta pokrivenosti Općine fiksnim pristupom internetu. Sva naselja pokrivena su

fiksnim pristupom internetu brzine do 30 Mbit/s, a određena naselju u Općini i pristupnim brzinama od 30

do 100 Mbit/s s obzirom na neposrednu blizinu mjesne telefonske centrale.

Slika 9: Pokrivenost fiksnim pristupom internetu u Općini

Izvor: HAKOM

S obzirom na pokrivenost mobilnim internet signalom, prostor Općine pokriven je mobilnim signalom brzine

iznad 30 Mbit/s, a aktualni podaci vodećih teleoperatera u Hrvatskoj ukazuju kako je prostor Općine

pokriven 4G signalom koji nudi velike brzine prijenosa podataka.


Slika 10: Pokrivenost mobilnim internet signalom u Općini

Izvor: HAKOM

2.6.3. Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba na području Općine vrši se iz tri crpilišta. Dva crpilišta nalaze se u blizini naselja Brinje, a

jedno u blizini naselja Stajnica. Voda iz crpilišta doprema se do vodospreme, a prema Prostornom planu na

području Općine trenutno je izgrađeno 6 vodosprema. Daljnja distribucija vrši se putem crpnih stanica i

cjevovoda prema krajnjim potrošačima. Opskrbu vodom na području Općine vrši komunalno poduzeće

Vodovod d.o.o. sa sjedištem u naselju Brinje koje je osnovano 1993. godine. Sustav odvodnje otpadnih

voda izgrađen je samo u naselju Brinje. Dio naselja ima mješoviti sustav odvodnje, odnosno zajedno se

odvode oborinske i fekalne vode, a dio odvojeni sustav. Većina izgrađenih kanalizacijskih sustava je

vodopropusna s parcijalnim rješenjima.

2.6.4. Energetska infrastruktura

Kroz Općinu prolaze elektro-prijenosni dalekovodi visokog napona. Izgrađenu su i dalekovodi srednjeg

napona te lokalna distributivna mreža do krajnjih korisnika. Sustavom lokalne distribucije električne energije

uprava HEP ODS d.o.o, distributivno područje Elektrolika iz Gospića, dio HEP Grupe.


Sadašnje stanje distribucijske mreže čini: 35 kV, 20 kV i 10 kV mreža, niskonaponska mreža (0,4 kV) i

priključci (0,4 kV), niskonaponska mreža na autocesti napajana je iz transformatorskih stanica 20/0,4 kV,

magistralni dalekovod 400 kV Meline-Velebit, bez transformacije na nižu razinu.

Područjem Općine prolaze sljedeće trase dalekovoda:

▪ DV 220 kV Brinje – Konjsko,

▪ DV 220 kV Senj – Brinje,

▪ DV 220 kV Mraclin – Brinje,

▪ DV 220 kV ulaz i izlaz iz RP kao privremeni spoj DV 400 kV Meline - Obrovac u RP Brinje.

Slika 11: Prikaz SN mreže na području Općine Brinje

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Brinje

Na području Općine izgrađeno je 65 trafostanica ukupne instalirane snage (kVA) 13310. Sva mreža

građena prilikom izgradnje autoceste A1 je podzemna (kalibrirana), dok je na ostalim cestama mreža

uglavnom nadzemna, no predviđen je rast udjela podzemne mreže i opadanja udjela nadzemne mreže.


Kroz Općinu prolazi magistralni plinovod od Bosiljeva do Splita, ali na području Općine nije izgrađena

mreža za lokalnu distribuciju plina.

2.6.5. Upravljanje otpadom

Područje Općine Brinje pokriveno je organiziranim odvozom otpada kojeg na temelju sklopljenog ugovora

skuplja i odvozi Komunalno društvo Brinje d.o.o. sa sjedištem u naselju Brinje. Odvoz otpada obavlja se

jednom tjedno specijalnim komunalnim vozilom. Odvoz otpada vrši se u devet naselja: Brinje, Križpolje,

Križ-Kamenica, Jezerane, Stajnica, Donje Lipice, Letinac, Prokike i Žuta Lokva. Krajem siječnja 2019.

godine na području Općine otvoreno je reciklažno dvorište Brinje. Prema Planu gospodarenja otpadom, na

području Općine izgrađeno je 15 zelenih otoka koji sadrže kontejnere zapremnine 1.100 l za papir, plastiku

i staklo.

Dio naselja ima mješoviti sustav odvodnje (zajedno se odvode oborinske i fekalne vode), a dio odvojeni

sustav. Većina izgrađenih kanalizacijskih sustava je vodopropusna s parcijalnim rješenjima. Nedovoljno

kvalitetni sustavi odvodnje imaju loš utjecaj na okoliš te u svrhu zaštite okoliša potrebno je unaprijediti

kvalitetu sustava odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode zbog loših sustava odvodnje mogu ugroziti

podzemne vode iz kojih se na određenim mjestima crpi voda za vodoopskrbu.

2.7. Gospodarstvo

Nosioci poljoprivredne proizvodnje u Općini čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Prema podacima

iz Upisnika poljoprivrednika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na datum

31.12.2018. u Općini je registrirano 605 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najveći broj OPG-a

registriran je u naselju Brinje što je prikazano u Tablici 8:


Tablica 8: Broj OPG-a u Općini po naseljima (31.12.2018.)

Naselje Broj OPG-a

Brinje 242

Glibodol 3

Jezerane 51

Križ Kamenica 52

Križpolje 101

Letinac 36

Lipice 28

Prokike 29

Rapain Klanac 3

Stajnica 38

Vodoteč 19

Žuta Lokva 3

UKUPNO 605

Izvor: APPRRR / Prilagodba T&MC Group

S obzirom na broj zaposlenih u pravnim osobama, na datum 31. ožujka 2015. godine registrirano je 321

zaposlenih u pravnim osobama. Najveći broj zaposlenih odnosi se na djelatnost poljoprivrede i šumarstva u

kojem je zaposleno 70 osoba (rast u odnosu na 2014. godinu kada je broj zaposlenih iznosio 65 osoba) i

prerađivačku industriju u kojoj je zaposleno 51 osoba (pad u odnosu na 2014. godinu kada je broj

zaposlenih iznosilo 58). Ostale značajne djelatnosti odnose se na trgovinu na veliko i malo te obrazovanje

u kojima je zaposleno 48 osoba zasebno.

Slika 12: Zaposleni u pravnim osobama, stanje 31. ožujka 2015.

Izvor: DZS / Prilagodba T&MC Group


U Tablici 9 prikazan je popis 10 najvećih aktivnih poduzeća prema prihodima sa sjedištem u Općini Brinje.

Poduzeće IM-Commerce d.o.o. sa sjedištem u naselju Jezerane u 2017. godini ostvarilo je ukupno

25.483.943 kuna prihoda što ga svrstava u poduzeće s najvišim ostvarenim prihodima u Općini. Primarna

djelatnost poduzeća IM-Commerce-a je u djelatnosti šumarstva i šumarskih usluga. Ostala poduzeća s

prihodima iznad 10 mil. kuna su Zlatko-Commerce d.o.o. koje se bavi šumarstvom i sječom drva te Drvo

Samaržija d.o.o. koje se također bavi šumarstvom.

Tablica 9: Popis prvih 10 poduzeća po prihodima (predan GFI u 2017. godini)

Poduzeće Sjedište Ukupni prihodi (2017)

IM-COMMERCE d.o.o Jezerane 25.483.943

ZLATKO-COMMERCE d.o.o. Jezerane 18.155.658

DRVO SAMARŽIJA d.o.o. Rapain Klanac 13.689.822

MARIO-COMMERCE d.o.o. Jezerane 9.247.155

KUŠANIĆ d.o.o. Brinje 7.965.313

VODOVOD d.o.o. Brinje 6.690.375

DRVNA BIOMASA d.o.o. Brinje 2.386.103

VETERINARSKA AMBULANTA BRINJE d.o.o. Brinje 1.971.904

GAJA, d.o.o. Križpolje 1.950.005

KOMUNALNO DRUŠTVO BRINJE d.o.o. Brinje 1.486.016

UKUPNO 89.026.294

Izvor: HGK – Digitalna komora / Prilagodba T&MC Group

U 2017. godini registrirana su ukupno 23 aktivna poduzeća na području Općine koji su predali financijske

izvještaje. Na Slici 13 prikazan je broj poduzeća prema djelatnostima u 2017. godini sukladno NKD

klasifikaciji.


Slika 13: Broj poduzeća prema djelatnostima (NKD klasifikacija)

Izvor: HGK – Digitalna komora / Prilagodba T&MC Group

Slika 14 prikazuje broj gospodarskih subjekata prema vrsti i broju na području Općine. Najveći broj

gospodarskih subjekata odnosi se na OPG-ove. Prema podacima Ministarstva gospodarstva,

poduzetništva i obrta, u siječnju 2019. godine bilo je registrirano 37 obrta u radu na području Općine.

Slika 14: Gospodarski subjekti prema vrsti u Općini

Izvor: APPRRR / Prilagodba T&MC Group

2.7.1. Poslovni subjekti u vlasništvu Općine

Prema podacima iz Sudskog registra, Općina Brinje posjeduje određeni udio vlasništva u dva subjekata koji

su prikazani u Tablici 10:


Tablica 10: Poslovni subjekti s vlasničkim udjelom Općine

Naziv subjekta Sjedište subjekta Udio vlasništva

DJEČJI VRTIĆ TRATINČICA Popa Marka Mesića bb, Brinje 100%

KOMUNALNO DRUŠTVO BRINJE društvo s ograničenom odgovornošću za komunalne djelatnosti

Frankopanska 62/B, Brinje 100%

Izvor: Sudski registar / Prilagodba T&MC Group

2.7.2. Nezaposlenost

Tablica 11 prikazuje kako je prosječan broj nezaposlenih na području Općine Brinje u 2017. godini iznosio

192 nezaposlene osobe. Najveći broj nezaposlenih osoba zabilježen je u gradovima – Gospić, Otočac i

Senj. Općina Brinje kao i ostali gradovi i općine Ličko-senjske županije bilježi pad broja nezaposlenih u

odnosu na 2016. godinu.

Tablica 11: Prosječan broj nezaposlenih po gradovima i općinama Ličko-senjske županije

Gradovi / općine 2016. 2017. Stopa rasta

17./16.(%) Broj Udio % Broj Udio %

Brinje 218 6,9 192 7,3 -12,1

Donji Lapac 255 8,1 253 9,6 -1,0

Gospić 831 26,4 663 25,2 -20,2

Karlobag 41 1,3 27 1,0 -33,3

Lovinac 65 2,1 56 2,1 -13,9

Novalja 113 3,6 98 3,7 -12,8

Otočac 617 19,6 516 19,6 -16,3

Perušić 166 5,3 129 4,9 -22,4

Plitvička jezera 211 6,7 162 6,2 -22,9

Senj 518 16,4 438 16,6 -15,4

Udbina 56 1,8 47 1,8 -15,5

Vrhovine 59 1,9 50 1,9 -15,0

Ličko-senjska županija 3.148 100,0 2.631 100,0 -16,4

Izvor: HZZ – Područni ured Gospić / Prilagodba T&MC Group

Tablica 12 prikazuje kako je prema starosti najveći broj nezaposlenih u 2017. godini bio u skupini od 20 -

29 godina, no broj je sličan i za ostale skupine od 30 do 59 godina starosti. Razina obrazovanja osnovne

škole i srednjih škola izuzev gimnazije ima najvećih problema sa pronalaskom posla. Odnos žena i

muškaraca u broju nezaposlenih je podjednak.


Tablica 12: Broj nezaposlenih po dobi, razini obrazovanja i spolu, 2017. godina

Dob nezaposlenih osoba Žene Muškarci 15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 iznad 60

100 92

14 46 33 43 43 12

Razina obrazovanja

Bez škole Osnovna

škola

Srednja

škola Gimnazija

Viša, 1.

stupanj

fakulteta i

stručni

studij

Fakulteti,

akademije,

magisterij,

doktorat

35 61 91 0 3 3

Izvor: HZZ – Područni ured Gospić / Prilagodba T&MC Group

2.8. Analiza financija Općine

U Tablici 13 prikazan je proračun Općine koji obuhvaća razdoblje od 2017. do 2019. godine, uključujući i

projekciju za 2020. godinu. Proračun osim za redovno financiranje poslova, funkcija i programa Općine

također služi kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko blagostanje Općine,

odnosno ekonomski rast i zaposlenost. Najveći udio u prihodima Općine za 2020. godinu imat će prihodi od

poreza koji će iznositi 6,32 mil. kuna te pomoći u iznosu od 5,50 mil. kuna koji se odnose na financiranje iz

EU fondova. Najveći udio u rashodima u 2020. godini odnosit će se na rashode za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine u iznosu od 4,44 mil. kuna koji se najvećim dijelom odnose na građevinske objekte.

Osim navedenog, potrebno je spomenuti i materijalne rashode u iznosu od 4,16 mil. kuna. Iz prikazanih

podataka uočljivo je kako je Općina vodila odgovornu proračunsku politiku, a u 2019. i 2020. godini planiran

je rast redovnih proračunskih prihoda koji se temelje na rastu poreznih prihoda s uključenim prihodima od

kompenzacijskih mjera iz proračuna središnje Države. Općina planira povlačenje sredstva iz EU fondova i

ulaganje u materijalnu imovinu.


Tablica 13: Proračun Općine Brinje

2017.

2018.

2019. (plan)

2020. (projekcija)

PRIHODI PRORAČUNA 19.072.800 22.084.000 38.217.000 14.955.000

Prihodi od poreza 2.345.000 6.413.000 6.296.000 6.325.000

Pomoći 11.335.000 7.683.300 26.155.500 5.505.000

Prihodi od imovine 330.600 205.400 195.300 195.250

Prihodi od admin. pristojbi i po posebnim propisima 3.711.187 3.384.848 3.009.200 2.783.750

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 100 100 1.000 1.000

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.280.000 210.000 200.000 90.000

Primici od financijske imovine i zaduživanja - 3.410.000 1.600.000 -

Vlastiti izvori 70.912 777.351 760.000 55.000

RASHODI PRORAČUNA 19.072.800 22.084.000 38.217.000 14.955.000

Rashodi za zaposlene 1.757.650 2.855.000 2.562.000 2.572.000

Materijalni rashodi 3.704.400 4.806.000 4.940.000 4.168.000

Financijski rashodi 66.000 106.000 116.000 126.000

Subvencije 230.000 220.000 220.000 220.000

Pomoći 25.000 20.000 1.015.000 1.010.000

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 375.000 720.000 1.280.000 1.040.000

Donacije i ostali rashodi 2.045.000 1.951.000 1.585.000 1.274.000

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.079.749 10.111.000 25.654.000 4.440.000

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 790.000 1.295.000 845.000 105.000

RAZLIKA – VIŠAK/MANJAK - - - -

Izvor: Općina Brinje – Proračun / Prilagodba T&MC Group

Prema bilanci Općine za 2017. godinu, nefinancijska imovina iznosila je 14,55 mil. kuna koja se najvećim

dijelom odnosi na građevinske objekte i prijevozna sredstva. Financijska imovina iznosila je 3,10 mil. kuna,

a najveći dio odnosi se na vrijednosne papire. Obveze su u 2017. godini iznosile 1,21 mil. kuna što se

najviše odnosi na obveze za zajmove i kredite. Vlastiti izvori u 2017. godini iznosili su 16,44 mil. kuna.

Tablica 14: Bilanca stanja Općine Brinje

2017

(31.12.2017.)

IMOVINA 17.658.608

Nefinancijska imovina 14.553.427

Financijska imovina 3.105.181

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 17.658.608

Obveze 1.213.199

Vlastiti izvori 16.445.409

Izvor: Općina Brinje – Bilanca / Prilagodba T&MC Group


Bilanca stanja na dan 31.12.2017. godine pokazuje da su vlastiti izvori u strukturi ukupnih izvora

financiranja Općine imali učešće od vrlo visokih 93,7%. Općina je nisko zadužena i može koristiti

financijsku polugu za razvojne projekte.

2.9. Obrazovanje i socijalna infrastruktura

2.9.1. Obrazovanje

Na području Općine Brinje djeluju 4 osnovne škole prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Početkom 2017./2018. godine ukupno je bilo zaposleno 24 učitelja u 15 razrednih odjela, a 186 učenika

pohađalo je osnovnu školu.

Tablica 15: Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, početak školske godine 2017./2018.

Škole Razredni

odjeli Učitelji

Učenici

Ukupno I. – IV. razred V. – VIII. razred

4 15 24 186 81 105


S obzirom na broj učenika kroz duže vremensko razdoblje, u Općini je zabilježen pad broja učenika u

osnovnim školama. Broj učenika početkom 2017./2018. godine iznosio je 186 što je 21% manje u odnosu

na početak školske godine 2012./2013. kada je broj učenika iznosio 236.

Tablica 16: Broj učenika u osnovnim školama u Općini (početak školske godine)

12/13 13/14 14/15 15/16 16/17 17/18

Brinje 236 223 216 215 214 186


Na području Brinja djeluje jedan vrtić za predškolski odgoj. Početkom pedagoške godine 2017./2018.,

zabilježeno je ukupno 37 upisane djece za koje se brinu dvoje odgojitelja.


Tablica 17: Dječji vrtići i druge pravne osobe, djeca i zaposleni, početak pedagoške godine 2017./2018.

Dječji vrtići i druge pravne

osobe

Djeca Zaposleni

Ukupno do 3.

godine 3 - 5

5 i više godina

Ukupno Odgojitelji i

učitelji Zdravstveno

osoblje

1 37 - 7 30 3 2 -


Osnovna škola Luke Perkovića

Osnovna škola Luke Perkovića Brinje nalazi se u naselju

Brinje. Nastava je organizirana u jutarnjoj smjeni u svim

razredima te se održava u tri razreda stare školske

zgrade i dva razreda nove školske zgrade. Škola ima

športsku dvoranu u kojoj se održava nastava tjelesne i

zdravstvene kulture. Škola je od 2004. godine uključena

u međunarodni program Eko-škole kako bi se podigla

svijest o zaštiti okoliša, a potrebno je spomenuti i aktivnu

novinarsku grupu. Uz matičnu školu nastava je organizirana i u trima područnim školama u kombiniranim

razrednim odjeljenjima. Područne škole su: područna škola Križpolje, područna škola Jezerane i područna

škola Stajnica. Katolički vjeronauk organiziran je kao izborna nastava u matičnoj školi i područnim školama.

Organizirane su izvanškolske aktivnosti za učenike – nogomet i taekwondo.

Dječji vrtić Tratinčica

Dječji vrtić Tratinčica u naselju Brinje posluje od 1988.

godine. Djelatnost vrtića uključuje redoviti program za djecu i

djecu predškolskog uzrasta. U sklopu vrtića je izgrađeno

igralište financirano dijelom od zaklade Kajo Dadić i Splita, a

dijelom sredstvima Općine i županije. Dječji vrtić Tratinčica

je ostvario sportski uspjeh 2013. godine na ''Olimpijadi

dječjih vrtića Ličko-senjske županije'' kada su mališani bili ukupni olimpijski pobjednici u županiji. U sklopu


suradnje sa udrugom Postojim iz Zagreba provode se radionice sa djecom i roditeljima. Osnivač vrtića je

Općina Brinje, a ravnateljica je Ružica Perković.

2.9.2. Socijalna infrastruktura

Na području Općine prema podacima Ministarstva uprave registrirano je ukupno 14 aktivnih sportskih

udruga koje su prikazane u Tablici 18:

Tablica 18: Sportske udruge na području Općine

Naziv udruge Sjedište

Planinarsko društvo “Škamnica“ Brinje

Streličarski klub “Brinje“ Brinje

Lovačko društvo “Kapela“ Jezerane

Lovačko društvo “Jelen“ Vodoteč

Nogometni klub “Sokolac“ Brinje

Skijaški klub “Brinje“ Brinje

Nogometni klub “Križpolje“ Križpolje

Stanica planinarskih vodiča “Lika“ Brinje

Lovačka udruga “Brinje“ Brinje

Tae Kwon Do klub “Brinje“ Brinje

Zajednica sportova Općine Brinje Brinje

Sportsko-rekreativno društvo “Mumma“ Letinac

Udruga uzgajivača konja “Brinjski sokol“ Brinje

Udruga streličara lovaca “Bowhunter“ Brinje

Izvor: Ministarstvo uprave - Registar udruga / Prilagodba T&MC Group

S obzirom na vatrogasne udruge, na području Općine registrirana je jedna vatrogasna udruga, odnosno

Dobrovoljno vatrogasno društvo “Brinje“ sa sjedištem u naselju Brinje.

Tablica 19: Vatrogasne udruge na području Općine


Dobrovoljno vatrogasno društvo Brinje Brinje



Na području Brinja također djeluju četiri kulturne udruge koje su prikazane u Tablici 20.

Tablica 20: Kulturne udruge na području Općine


Ogranak Matice hrvatske Brinje

Udruga žena za očuvanje tradicije, kulturne baštine i ruralnog razvitka “Pavenka“ Brinje

Kulturno-umjetničko društvo Brinje Brinje

Kreativna udruga “Unique Stella“ Brinje


Ostale aktivne udruge prema Ministarstvu uprave koje djeluju na području Općine prikazane su u Tablici

21.

Tablica 21: Ostale udruge na području Općine


Udruga ratnih veterana “Hrvatski domobran“ Brinje

Općinski ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata Općine Brinje Brinje

Udruga “Lipice“ Lipice

Udruga umirovljenika Općine Brinje Brinje


KUD Brinje

Kulturno-umjetničko društvo “Brinje“ osnovano je 1978.

godine. Društvo je osnovano s ciljem njegovanja pjesmi,

plesova, običaja i idioma svojega kraja. Brinjski KUD

proslavio se nastupima diljem Hrvatske i šire, a potrebno je

spomenuti kako okuplja članove po principu “od 5 do 105

godina“.


Na području Općine prema Prostornom planu i podacima Hrvatske pošte djeluju 3 poštanska ureda:

▪ poštanski ured Brinje,

▪ poštanski ured Križpolje,

▪ poštanski ured Jezerane.

U Općini trenutno djeluje nekoliko ugostiteljskih objekata. Od ostalih značajnih objekata potrebno je

spomenuti sljedeće:

▪ benzinska postaja INA,

▪ Konzum prodavaonica,

▪ poslovnica FINA,

▪ Erste banka Brinje i pripadajući bankomat,

▪ Tisak,

▪ Ljekarna Brinje,

▪ Dom zdravlja.

2.10. Usporedna analiza: Brinje i izabrane Općine u EU

Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem Zakona o regionalnom

razvoju Republike Hrvatske (NN br. 153/09) i Uredbe o indeksu razvijenosti (NN br. 63/10). Indeks

razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku,

proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg

kretanja stanovništva i stope obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost.

Slika 15 prikazuje analizu glavnih ekonomskih pokazatelja Općine u usporedbi s jedinicama lokalne

samouprave slične veličine i geografskog položaja u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Austriji. Austrijska

Općina Loipersdorf u pokrajini Gradišće bilježi najveći BDP po stanovniku od € 28.059. Ova austrijska

općina ima najrazvijeniju ekonomiju, s dominacijom poljoprivrede i turizma, relativno velikim brojem radnih

mjesta (820) te proračunom u iznosu od € 4.0 mil. Općina ima vrlo razvijenu turističku ponudu u kojoj


prevladava lječilišni turizam te ostvaruje preko 100.000 noćenja turista godišnje. Među usporedivim

općinama u Hrvatskoj i regiji Općina Brinje ima viši indeks razvijenosti i BDP/stanovniku u odnosu na

Općinu Sirač, a potrebno je spomenuti i veći proračun koji se sastoji od izvornih prihoda Općine.

Slika 15: Usporedni pokazatelji ekonomske razvijenosti Općine

Izvor: T&MC Research


2.11. SWOT analiza

Na Slici 16 prikazana je SWOT analiza Općine Brinje koja uključuje analizu njezinih snaga, slabosti, prilika i

prijetnji. Izrada SWOT analize neophodna je podloga za definiranje strateških ciljeva i prioriteta razvoja

Općine. Najveća snaga Općine sastoji se u njezinoj povoljnoj geolokaciji i blizini mora. Također, Općina je

odlično prometno povezana (autocesta A1) i nalazi se u blizini glavnih prometnih pravaca, a potrebno je

spomenuti i blizinu velikih gradova. Osim navedenog, Općina je poznata po svojim prirodnim ljepotama,

očuvanom okolišu i kulturno-povijesnom nasljeđu.

Slabosti Općine sastoje se u njezinoj nerazvijenoj gospodarskoj infrastrukturi i nedostatku radnih mjesta.

Osim navedenog, potrebno je spomenuti i nepovoljne demografske trendove koji su karakteristični i za

Republiku Hrvatsku. Općina također nema dovoljno razvijenu turističku infrastrukturu s obzirom na veliki

turistički potencijal, a ostale slabosti uključuju i nedostatak obrazovne infrastrukture te nedovoljno razvijena

društvena infrastruktura.

S obzirom na prilike, Općina ima velike mogućnosti za razvoj turizma i mogućnost drvno-prerađivačke

industrije. Ostale prilike koje je potrebno spomenuti su prilika lokalne proizvodnje energije i obnovljivih

izvora te pristup fondovima EU zbog niske razine razvijenosti.

Prijetnje razvoja Općine sastoje se u izostanku kvalitetnih razvojnih projekata, nedovoljno razvijenoj

poduzetničkoj aktivnosti lokalnog stanovništva i smanjenju ljudskih potencijala.


Slika 16: SWOT analiza Općine Brinje

Izvor: T&MC Research


2.12. EU projekti u tijeku

2.12.1. Katalog projekata komunalnog poduzeća Vodovod d.o.o. Brinje

Red. br. Naziv projekta Aktivnosti Vrijednost Status

1.

Vodovod Križ Kamenica-

Vodoteč s odvojkom za

Brinjsku Kamenicu

Opskrba vodom dijela Vodoteča i

Brinjske Kamenice 3.000.000,00

Radovi su u tijeku, u

toku 2019. se očekuje

završetak radova

2. Vodovod Gornja Jelvica,

selo Rajkovići

Opskrba vodom naselja Gornja Jelvica,

cjevovod i Crpna stanica Perkovići 3.500.000,00

Gotova projektna

dokumentacija

3.

Sanacija i uređenje izvora

Lončari sa opskrbnim

cjevovodom

Spajanjem vode s ovog izvora s vodom

s izvora Maljkovac može opskrbljivati

dio Brinja vodom

1.500.000,00

Započeto ishođenje

projektne

dokumentacije

4.

Objekti za zahvaćanje

dodatnih količina vode na

izvoru Žižić, pomoćni

bazen i crpke

Mogućnost crpljenja dodatnih količina

vode za vrijeme sušnih razdoblja 2.000.000,00 Započeto projektiranje

5.

Rekonstrukcija vodovoda

Brinje, mreža Maljkovac s

kompletnom izmjenom

postojeće mreže

Smanjenje gubitaka vode te mogućnost

opskrbe većeg dijela naselja vodom s

ovog izvora

4.500.000,00 Projektni zadatak

6. Vodovod Prokike Opskrba naselja Prokike vodom spojem

na vodospremu Grabar 4.000.000,00 Projektni zadatak

2.12.2. Katalog projekata TZ Brinje

Red. br. Naziv projekta Aktivnosti Vrijednost Status

1.

Projekt označavanja i

interpretacije kulturno-

povijesne baštine i

prirodne baštine Općine

Brinje - Totem

Nabava i postavljanje digitalne interaktivne ploče

80.000,00 Plan

2. Pješačko – poučna staza

„Brinjski prsten“ faza II.

Trasiranje, markiranje i postavljanje tablice za drugi dio staze. Proširivanje

ponude.

50.000,00 Plan

3.

Uvođenje novih

tehnologija u turističku

ponudu

Nabava i postavljanje pametnih digitalnih klupa

30.000,00 Plan

4. Projekt spajanja Trasiranje, markiranje i postavljanje tabli n/a Plan


postojećih biciklističkih

staza sa drugim stazama

5.

Edukacije za male

iznajmljivače i edukacije

za selektivne oblike

turizma

Educiranje 20.000,00 Plan

6. Projekt izgradnje izletišta Nabava i postavljanje roštilja, stolova i

klupa za sjedenje. 35.000,00 Plan

7.

Projekt nabave i montaže

servisnog stalka za

bicikle

Nabava i montaža servisnog stalka za bicikle

20.000,00 Plan

8. Ruta starih dvoraca na

Jozefini (3D Mapping)

Izrada 3D karte starih dvoraca na Jozefinskoj cesti ( u suradnji sa više TZ-

a, općina i gradova) 15.000,00 Plan

9. Obogaćivanje turističkih

staza i šetnica

Obogaćivanje postojećih biciklističkih i pješačko-poučnih staza i šetnica sa

dodatnim sadržajem (klupama, koševima, stolovima i sl..)

30.000,00 Plan

10.

Promotivni alat ključnog

turističkog proizvoda –

„Sakralna baština i vjerski

turizam Općine Brinje“

Promotivne aktivnosti n/a Plan

11.

Redizajn Internet stranice

Turističke zajednice

Općine Brinje

n/a n/a Plan

12.

Izrada virtualne šetnje

turističkim atraktivnostima

Općine Brinje

n/a n/a Plan

13.

Panoramski teleskop u

sklopu vidikovca na ulazu

u Brinje

Nabava i postavljanje panoramskog teleskopa na kovanice

20.000,00 Plan

14. Projekt proširivanja

ponude aktivnog turizma Projektiranje, dizajn, izrada i montaža

umjetne stijene za penjanje n/a Plan

15. Projekt Siničić špilje Provedba ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu te daljnji turistički

razvoj n/a Plan

16. Projekt nordijskog

hodanja Označavanje staza za nordijsko

hodanje n/a Plan

17.

Održavanje postojećih

turističkih staza i

nadopuna turističke

signalizacije

n/a n/a Plan

18. Brandiranje turističke

destinacije i labelling n/a n/a Plan

19. Strukovno usavršavanje i n/a 20.000,00 Plan


treninzi za nositelje

turističke ponude i

davatelje usluga

2.12.3. Katalog projekata Općine Brinje

Red. broj. Naziv projekta Aktivnosti Vrijednost Status

0. Reciklažno dvorište

Brinje

Izvođenje radova i opremanje

reciklažnog dvorišta u Brinju 4.200.000,00 Realiziran

1. Sanacija odlagališta

otpada

Sanacija i zatvaranje odlagališta

neopasnog otpada „Javorov vrh“ u

Općini Brinje

9.400.000,00 U tijeku

2. Energetska obnova

dječjeg vrtića

Energetska obnova dječjeg vrtića

„Tratinčica“ u Brinju 1.600.000,00 U tijeku

3. Rekonstrukcija zgrade

javne namjene u Brinju

Građenje i opremanje društvenog

doma/kulturnog centra na k.č.br. 583/2

k.o. Brinje

3.000.000,00 U tijeku

4.

Izrada projektne

dokumentacije za

rekonstrukciju i proširenje

nerazvrstane ceste

Draženovići - Brinje

Usluge 180.000,00 U tijeku

5.

Izrada projektne

dokumentacije za

uređenje šetnice oko

jezera Brodić

Usluge 92.500,00 U tijeku

6.

Izgradnja infrastrukture u

Poduzetničkoj zoni Brinje

- Križpolje Maljen

Radovi 10.000.000,0

0 Plan

7.

Izgradnja ceste i

odvodnje u Poduzetničkoj

zoni Žuta Lokva

Radovi 4.000.000,00 Dijelom realiziran

8.

Izgradnja sportsko-

rekreacijskog centra u

Brinju

Radovi 8.500.000,00 Plan

9. Obnova Starog grada

Sokolca Radovi 7.000.000,00 Plan

10.

Izgradnja i rekonstrukcija

kanalizacijskog sustava u

Brinju


11. Rekonstrukcija i Radovi, nadzor 6.000.000,00 Plan


proširenje nerazvrstane

ceste Draženovići –

Brinje

12.

Uređenje šetnice oko

jezera Brodić i gradnja

adrenalinskog parka

Radovi, nadzor, opremanje 5.000.000,00 Plan

13. Izgradnja tržnice u Brinju Radovi, nadzor, opremanje 7.500.000,00 Prijavljeno na 7.4.1

14.

Rekonstrukcija

centralnog groblja u

Brinju (Komunalno

društvo d.o.o.)

Radovi, nadzor, opremanje 5.600.000,00 Prijavljeno na 7.4.1

15.

Gradnja vodovodne

mreže Križ Kamenica –

Brinjska Kamenica

(Vodovod d.o.o.)

Radovi, nadzor 3.000.000,00 U tijeku

16.

Rekonstrukcija centralne

vodovodne mreže

(Vodovod d.o.o.)

Izrada projektne dokumentacije 400.000,00 kn Plan

17.

Rekonstrukcija i

opremanje zgrade DVD

Brinje

Radovi, nadzor i opremanje 3.000.000,00 U tijeku

18. Gradnja šumske ceste

Lipice – Letinac (Negore) Izrada projektne dokumentacije 125.000,00 U tijeku

19. Gradnja šumske ceste

Lipice – Letinac (Negore) Radovi, nadzor 3.000.000,00 Plan

20. Šetnica na Škamnici Izrada projektne dokumentacije 100.000,00 kn Plan

21. Šetnica na Škamnici Radovi, opremanje 1.500.000,00 Plan

22. Izgradnja dječjeg vrtića Radovi

23. Modernizacija javne

rasvjete Radovi 1.000.000,00 Plan

24.

Adaptacija zgrade na

k.č.br. 591/10 k.o. Brinje,

na Trgu admirala J.V.

Potkapelskog


25. Poboljšanje uvjeta u

vrtićima Usluge n/a Plan

26.

Povezivanje

poljoprivrednika u

proizvođačku

organizaciju

n/a n/a Plan

27.

Razvoj i unapređenje

malog i srednjeg

poduzetništva

n/a n/a Plan


28. Lovni turizam n/a n/a Plan

29. Sređivanje zemljišnih

knjiga n/a n/a Plan

30. Komasacija

poljoprivrednog zemljišta n/a n/a Plan

31.

Energetska obnova

nestambene zgrade na

k.č.br. 583/1, k.o. Brinje

Radovi n/a Plan


STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE: KAMO IDEMO?

Analizom postojećeg stanja utvrđeni su veliki razvojni manjkovi i potrebe, ali i veliki razvojni potencijali.

Ubrzani ekonomski razvoj Općine koji bi bio brži u odnosu na prosjek gospodarskog razvitka jedinica

lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj predstavlja glavni opći cilj koji uprava Općine želi ostvariti u

razdoblju 2018-2027. godine. Za ostvarivanje cilja potrebno je planirati prioritetna intervencijska područja.

Veliki prostor za ubrzani razvoj predstavljaju područja prerađivačkih pogona, zelene ekonomije novih

tehnologija i turizma.

Slika 17: Ulaganja jedinica lokalne samouprave – prioriteti alokacije vlastitih prihoda i EU fondova

Izvor: Grant Thorton, Prilagodba T&MC Group

Jedinice lokalne samouprave u EU svoja ulaganja prioritetno usmjeravaju prema projektima u obrazovanju,

kulturnim djelatnostima, zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti, lokalnoj mobilnosti, informacijsko-

telekomunikacijskim tehnologijama i energiji te izgradnji vodoopskrbnih sustava i izgradnji komunalnih

stanova (Slika 17). Ova su područja ključna za ubrzavanje ukupnog socio-ekonomskog razvitka.

3


Za ubrzavanje općeg razvoja Općine u razdoblju od 2018-2027. godine bit će ključno osigurati

pretpostavke i stvoriti uvjete za ulaganja kojima bi se pokrenule gospodarske aktivnosti i stvaranje novih

radnih mjesta.

Općinska uprava i sve zainteresirane strane imaju odgovornost programiranja vlastitog razvitka. Strategija

razvoja Općine u razdoblju do 2027.g. temelji se na dva glavna strateška koncepta: 1) koncept pametnog

uključivog rasta lokalnih zajednica iz strategije EU 2020, 2) koncept ”pametnog sela” (Slika 18).

Slika 18: ”Smart Village” - razvojni koncept tzv. pametnog sela

Izvor: CMEDT - Smart Villages Initiative, Trinity College, Cambridge University, Prilagodba T&MC Group

3.1. Vizija i misija

Ovaj dokument predstavlja dugoročni plan mobilizacije svih potencijala kako bi se ostvarila definirana

misija, dugoročna vizija i dugoročni ciljevi razvoja Općine. Razvoj i napredak u Općini bazirat će se na

principima održivog razvoja te na očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i socijalne uključivosti kako bi se

osiguralo kvalitetno mjesto za život budućim generacijama. Općina će također s kapitalom u svom


vlasništvu te uz sufinanciranje strukturnih fondova Europske unije pokrenuti nekoliko razvojnih projekata.

Za uspješnu provedbu strategije razvoja Općine potrebno je ne samo mobilizirati lokalnu samoupravu i

njezine institucije već i njene stanovnike. U procesu definiranja dugoročnih strateških ciljeva polazi se od

definiranja vizije i misije. Vizija je okrenuta prema budućnosti, predstavlja izvor inspiracije i motivacije.

Misija je usmjerena prema sadašnjosti, ulozi zbog koje jedinica lokalne samouprave postoji te način kako

će se ostvariti vizija.

Osigurati ubrzani razvoj i postati u roku narednih 7-10 godina ekonomski uspješna

jedinica lokalne samouprave s rastućim gospodarstvom koje će osigurati

blagostanje stanovnika Općine.

VIZIJA

Osigurati kvalitetan život svim svojim stanovnicima u suvremenom, gospodarski

naprednom, socijalno sigurnom, kulturno razvijenom i ekološki održivom općinskom

okruženju.

MISIJA


3.2. Glavni razvojni ciljevi Općine za razdoblje do 2027. godine

U ovom se strateškom dokumentu postavljaju tri glavna razvojna cilja koji se planiraju ostvariti u razdoblju

do 2027. godine: ubrzavanje ekonomskog rasta i lokalnog razvoja, stvaranje uvjeta za poželjan život u

Općini te energetski nezavisna Općina (lokalna proizvodnja energije). Ciljevi razvoja Općine Brinje do

2027. godine baziraju se na definiranoj viziji Općine i predstavljaju skup zadataka koje je potrebno ispuniti u

svrhu uspješne provedbe strategije razvoja Općine (Slika 19).

Slika 19: Glavni razvojni ciljevi Općine u razdoblju 2019.-2027.g.

Izvor: T&MC Group

Za ostvarivanje gornjih ciljeva Općina u ovom dokumentu planira korištenje tri glavna pokretača lokalnog

razvoja:

▪ ulaganje u infrastrukturu i stvaranje općih uvjeta za razvoj poduzetništva, osobito malih i srednjih

poduzeća u sektoru prerađivačkih djelatnosti i turizma – poduzetničke zone, turistička infrastruktura i

dr.,


▪ stvaranje infrastrukturnih i općih uvjeta za ulaganja u ”četvrti sektor” (sektor inovacija, istraživanja i

razvoja),

▪ vlastita ulaganja i poticanje privatnih ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Slika 20: Razvojni indikatori – Brinje 2027

Izvor: T&MC Group

Na Slici 20 prikazani su razvojni indikatori u strateškoj viziji Brinje 2027. Od najznačajnijih indikatora

potrebno je napomenuti kako će Brinje u 2027. godini imati 4.000 stanovnika, a BDP po stanovniku iznosit

će € 11.000. Također, indeks razvijenosti porast će na 80% prosjeka Republike Hrvatske, a Proračun

Općine po stanovniku iznosit će € 700. U razdoblju do 2027. godine prosječan rast novostvorene vrijednosti

u Općini iznosit će 4% godišnje.


3.3. Strategija razvoja gospodarstva

U razdoblju od 2018.-2027. za razvoj Općine planira se korištenje 3 glavna pokretača prikazana na Slici 21:

▪ razvoj infrastrukture,

▪ razvoj gospodarstva i turizma,

▪ održivi razvoj – proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i upravljanje komunalnim otpadom.

Slika 21: Pokretači dugoročnog razvija Općine

Izvor: T&MC Group

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE BRINJE 2018-2022

Documents

za razdoblje 2018. 2022. - Brinje...2.9. Obrazovanje i socijalna infrastruktura 36 2.10. Usporedna analiza: Brinje i izabrane Općine u RH i EU 40 2.11. SWOT analiza 42 2.12. EU projekti