Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0387/2016

19.12.2016

***IIZVJEŠĆEo prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/201(COM(2015)0472 – C8-0288/2015 – 2015/0226(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Paul Tang

RR\1113061HR.docx PE583.961v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Oznake postupaka

* Postupak savjetovanja*** Postupak suglasnosti

***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)

***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)

(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca

Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je podebljanim kurzivom u desnom stupcu.

U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba akta na koju se izmjena odnosi.

Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta

Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše ili precrta. Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

PE583.961v02-00 2/75 RR\1113061HR.docx

HR

SADRŽAJ

Stranica

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA.........................5

ANNEX: LIST OF ENTITIES OR PERSONS FROM WHOM THE RAPPORTEUR HAS RECEIVED INPUT..................................................................................................................68

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU..............................................................................74

RR\1113061HR.docx 3/75 PE583.961v02-00

HR

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/201(COM(2015)0472 – C8-0288/2015 – 2015/0226(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0472),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0288/2015),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. siječnja 2016.1,

– uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 11. ožujka 2016.2,

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0387/2016),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

1 SL C 82, 3.3.2016., str. 1.2 SL C 219, 17.6.2016., str. 2.

PE583.961v02-00 4/75 RR\1113061HR.docx

HR

Amandman 1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA*

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i izmjeni direktiva

2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/201

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora3,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke4,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) Sekuritizacijom su obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu – obično kreditnoj instituciji – omogućuje refinanciranje skupa kredita ili izloženosti, kao što su krediti za nekretnine, leasing automobila, potrošački krediti ili kreditne kartice, njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire kojima se trguje. Zajmodavac objedinjuje i „preoblikuje” portfelj svojih kredita i raspodjeljuje ih u različite kategorije rizika za različite ulagače, čime ulagačima omogućuje pristup ulaganjima u kredite i druge izloženosti kojima inače ne bi imali izravan pristup. Povrat od ulaganja ulagači ostvaruju iz novčanih tokova odnosnih kredita.

** Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.3 SL C 82, 3.3.2016., str. 1.4 SL C 219, 17.6.2016., str. 2.

RR\1113061HR.docx 5/75 PE583.961v02-00

HR

(2) U planu ulaganja za Europu koji je predstavljen 26. studenoga 2014. Komisija je najavila svoju namjeru ponovnog pokretanja kvalitetnih tržišta sekuritizacija bez ponavljanja pogrešaka iz razdoblja prije financijske krize 2008. Razvoj jednostavnog, transparentnog i standardiziranog sekuritizacijskog tržišta sastavni je dio unije tržišta kapitala i pridonosi prioritetnom cilju Komisije, a to je poticati otvaranje radnih mjesta i povratak održivom rastu.

(3) Europska unija želi ojačati zakonodavni okvir proveden nakon financijske krize u cilju rješavanja rizika svojstvenih iznimno složenim, netransparentnim i rizičnim sekuritizacijama. U tu svrhu, ovom Uredbom se uvodi zabrana resekuritizacije i poboljšavaju se uvjeti za ispunjavanje obveza zadržavanja rizika. Nužno je osigurati da se donesu pravila kojima će se jednostavni, transparentni i standardizirani proizvodi bolje diferencirati od složenih, netransparentnih i rizičnih financijskih instrumenata te primijeniti bonitetni okvir osjetljiviji na rizik.

(4) Sekuritizacija je važan element za dobro funkcioniranje financijskih tržišta. Dobro strukturirana sekuritizacija kanal je za diversifikaciju izvora financiranja i širu raspodjelu rizika unutar financijskog sustava Unije. Omogućuje širu distribuciju rizika financijskog sektora i može pomoći osloboditi bilance inicijatora kako bi se omogućilo daljnje kreditiranje realnog gospodarstva. ▌Sekuritizacija može biti most između kreditnih institucija i tržišta kapitala, što će neizravno donijeti korist poduzećima i građanima (na primjer jeftiniji krediti i financiranje poduzeća, krediti za nekretnine i kreditne kartice). Međutim, u ovoj Uredbi se prepoznaje rizik sve veće međupovezanosti i prekomjerne financijske poluge koji se javlja kod sekuritizacije te se poboljšava mikrobonitetni nadzor koji provode tijela nadležna za djelovanje financijske institucije na tržištu kao i makrobonitetni nadzor tržišta od strane Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) te nacionalna nadležna i imenovana tijela za makrobonitetne instrumente.

(5) Kako bi se uspostavio bonitetni okvir osjetljiviji na rizik za jednostavne, transparentne i standardizirane („STS”) sekuritizacije, Unija bi trebala jasno definirati što je STS sekuritizacija jer bi se u protivnom regulatorni tretman osjetljiviji na rizik za kreditne institucije i društva za osiguranje na drukčiji način primjenjivao na vrste sekuritizacija koje se razlikuju u državama članicama. To bi dovelo do nejednakih uvjeta i regulatorne arbitraže, a potrebno je i osigurati da Unija funkcionira kao jedinstveno tržište za STS sekuritizacije te olakšati prekogranične transakcije.

(6) Primjereno je u skladu s postojećim definicijama u sektorskom zakonodavstvu Unije utvrditi definicije svih ključnih pojmova iz područja sekuritizacije. Posebno je potrebna jasna i obuhvatna definicija sekuritizacije kako bi se obuhvatile sve transakcije ili sheme u kojima je kreditni rizik povezan s izloženošću ili skupom izloženosti tranširan. Izloženost iz koje proizlazi izravna obveza plaćanja za transakciju ili shemu koja se upotrebljava za financiranje ili upravljanje materijalnom imovinom ne treba se smatrati izloženošću prema sekuritizaciji, čak i ako iz transakcije ili sheme proizlaze obveze plaćanja različitog statusa u redoslijedu naplate.

PE583.961v02-00 6/75 RR\1113061HR.docx

HR

(7) Na međunarodnoj i europskoj razini uložen je velik trud u definiranje STS sekuritizacije, a u delegiranim uredbama Komisije (EU) 2015/615 i (EU) 2015/356 već su utvrđeni kriteriji za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju za posebne svrhe, s kojom se povezuje bonitetni tretman osjetljiviji na rizik.

(8) Na temelju postojećih kriterija, kriterija BCBS-a i IOSCO-a donesenih 23. srpnja 2015. za utvrđivanje jednostavnih, transparentnih i usporedivih sekuritizacija u okviru odgovarajućeg kapitala za sekuritizacije, a posebno na temelju mišljenja EBA-e o prihvatljivim sekuritizacijama objavljenog 7. srpnja 2015., od ključne je važnosti utvrditi opću definiciju STS sekuritizacije primjenjivu na različite sektore.

(9) Primjena STS kriterija u cijelom EU-u ne bi smjela dovesti do neujednačenih pristupa. Takvim bi se pristupima stvorile moguće prepreke prekograničnim ulagačima jer bi oni morali detaljno proučiti okvire država članica, čime bi se narušilo povjerenje ulagača u STS kriterije. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebalo bi stoga, zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišta vrijednosnica, nadzirati primjenu STS kriterija i razviti smjernica za osiguravanje zajedničkog i usklađenog tumačenja STS zahtjeva na razini Unije kako bi se riješili eventualni problemi s tumačenjem. Takvim jedinstvenim tumačenjem želi se podržati usvajanje STS kriterija od strane inicijatora, sponzora i ulagača. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo također bi trebalo imati aktivnu ulogu u rješavanju potencijalnih problema pri tumačenju.

(10) ▌U svjetlu tog cilja tri europska nadzorna tijela (ESA-e) trebala bi u okviru Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela dijeliti informacije u pogledu mogućih praktičnih pitanja povezanih s STS sekuritizacijama. Pritom bi trebalo zatražiti i mišljenja sudionika na tržištu te ih uzeti u obzir u mjeri u kojoj je to moguće. Rezultat tih rasprava treba objaviti na web-mjestima ▌ESMA-e kako bi se inicijatorima, sponzorima, sekuritizacijskim subjektima posebne namjene (SSPN-ovi) i ulagačima pomoglo pri procjeni STS sekuritizacija prije izdavanja ili ulaganja u takve pozicije. ▌

(11) Ne samo da će se ulaganjima u sekuritizacije ili izloženosti sekuritizacijama ulagači izložiti kreditnim rizicima odnosnih kredita ili izloženosti, već bi proces strukturiranja sekuritizacije mogao dovesti i do drugih rizika kao što su rizik agencije, rizik modela, pravni i operativni rizik, rizik druge ugovorne strane, rizik servisiranja, likvidnosni rizik, koncentracijski rizik i rizici operativne prirode. Stoga je nužno da institucionalni ulagači, uključujući upravitelje imovinom, podliježu proporcionalnim zahtjevima povezanima s dubinskom analizom, kojima se osigurava da pravilno procjenjuju rizike povezane sa svim vrstama sekuritizacije, u korist krajnjih ulagača. Stoga se dubinskom analizom može povećati povjerenje u tržište i među pojedinim inicijatorima, sponzorima i ulagačima. Potrebno je i da ulagači provedu primjerenu dubinsku analizu u pogledu STS sekuritizacija. Oni mogu prikupiti informacije koje objavljuju stranke sekuritizacije, osobito STS obavijest i povezane informacije objavljene u tom kontekstu, kojima bi se ulagačima pružile sve relevantne informacije o načinu

5 Delegirana uredba Komisije od 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) 575/2013 u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11, 17.1.2015., str. 1.).6 Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 od 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 12, 17.1.2015., str. 1.).

RR\1113061HR.docx 7/75 PE583.961v02-00

HR

ispunjivanja STS kriterija. Institucionalni ulagači trebali bi se moći na odgovarajući način osloniti na STS obavijest i informacije koje objavljuju inicijator, sponzor i SSPN-ovi u pogledu toga ispunjuje li sekuritizacija STS zahtjeve.

(12) Neophodno je uskladiti interese inicijatora, sponzora ▌ izvornih zajmodavaca koji su uključeni u sekuritizaciju i ulagača. Kako bi to postigli, inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac trebali bi zadržati znatan udio u odnosnim izloženostima sekuritizacije, po stopi od 5 % ili 10 %, ovisno o načinu zadržavanja. Nadalje, sekuritizirane izloženosti ne bi trebale imati učinak koji bi se značajnije razlikovao od izloženosti koje nisu sekuritizirane. Zato je važno da inicijatori ili sponzori zadrže značajnu neto ekonomsku izloženost predmetnom odnosnom riziku. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) bi po izvješću ESRB-a trebalo svake dvije godine revidirati stopu zadržavanja rizika između 5 % i 20 % na cijelom tržištu sekuritizacije ili u njegovim određenim segmentima u obliku nacrta regulatornih tehničkih standarda. Općenito, sekuritizacijske transakcije ne bi smjele biti strukturirane na način kojim se izbjegava primjena zahtjeva za zadržavanje. Taj bi se zahtjev trebao primjenjivati u svim situacijama u kojima je primjenjiv ekonomski sadržaj sekuritizacije, bez obzira na pravni oblik ili instrumente koji se upotrebljavaju. Nema potrebe za višestrukom primjenom zahtjeva za zadržavanje. Kod svake sekuritizacije dovoljno je da zahtjevu podliježe samo inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac. Isto tako, ako sekuritizacijske transakcije sadržavaju druge sekuritizacijske pozicije kao odnosne izloženosti, zahtjev za zadržavanje trebao bi se primjenjivati samo na sekuritizaciju koja je predmet ulaganja. U STS obavijesti ulagači se obavješćuju da inicijatori zadržavaju značajnu neto ekonomsku izloženost odnosnim rizicima. Potrebne su određene iznimke kada za sekuritizirane izloženosti u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamče određena javna tijela. U slučaju potpore iz javnih sredstava u obliku jamstava ili iz drugih izvora, ni jednom odredbom ove Uredbe ne dovode se u pitanje pravila o državnim potporama.

(13) Sposobnost ulagača za provedbu dubinske analize i donošenje utemeljene procjene kreditne sposobnosti određenog sekuritizacijskog instrumenta ovisi o njihovu pristupu informacijama o tim instrumentima. Na temelju postojećeg zakonodavstva važno je uspostaviti sveobuhvatan sustav u okviru kojeg će ulagači imati pristup svim relevantnim informacijama tijekom cijelog razdoblja trajanja transakcija i smanjiti obveze izvješćivanja inicijatora, sponzora i SSPN-ova te omogućiti trajan, jednostavan i slobodan pristup ulagača pouzdanim informacijama o sekuritizacijama. Inicijator, sponzor i SSPN bi također trebali objavljivati informacije o dugoročnoj održivoj prirodi sekuritizacije za ulagače, kako oni doprinose postizanju ciljeva Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP 21 i na koji način se u obzir uzimaju ekološki, društveni i upravljački kriteriji (ESG) iz Načela odgovornog ulaganja UN-a. U svrhu postizanja bolje tržišne transparentnosti, trebalo bi osmisliti zakonski okvir za registre podataka o odnosnim izloženostima u sekuritizaciji. ESMA bi takve registre podataka trebala odobriti i nadzirati kako bi se osiguralo da ispunjavaju stroge uvjete. U navođenju pojedinosti takvog izvješća, u ESMA-i bi se također trebalo uzeti u obzir da bi se informacije koje se obvezno moraju nalaziti u tim registrima trebale temeljiti na postojećim obrascima za objavljivanje takvih informacija.

(13.a) Obveze koje nastaju i učvršćuju se ovom Uredbom u pogledu zahtjeva da sudionici u sekuritizacijama objavljuju informacije ne bi trebale biti prepreka nejavnim

PE583.961v02-00 8/75 RR\1113061HR.docx

HR

sekuritizacijama u kojima inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije objavljuju barem popratnu dokumentaciju koja je nužna za razumijevanje transakcije i u dovoljnoj mjera obavješćuje ulagače.

(14) Inicijatori, sponzori i SSPN-ovi trebali bi u izvješću ulagačima staviti na raspolaganje sve materijalno značajne podatke o kreditnoj kvaliteti i kvaliteti odnosnih izloženosti, uključujući podatke kojima se ulagačima omogućuje da jasno utvrde neurednosti u plaćanju i neispunjavanje obveza odnosnih dužnika, restrukturiranje duga, otpust duga, odgodu plaćanja, otkup, razmake između plaćanja, gubitke, storniranja, povrate i druge instrumente za ispravljanje kvalitete imovine u skupu odnosnih izloženosti. U izvješću ulagačima trebali bi se navesti i podaci o novčanim tokovima koji nastaju na temelju odnosnih izloženosti i obveza povezanih s izdavanjem sekuritizacije, uključujući zasebno objavljivanje dobiti i isplata sekuritizacijske pozicije (planirana glavnica, planirane kamate, paušal glavnice, dospjele kamate i naknade te svi podaci povezani s bilo kojim događajem kojim se pokreću promjene u prvenstvu plaćanja ili zamjena bilo koje druge ugovorne strane), kao i podaci o iznosu i obliku kreditnog poboljšanja dostupnog svakoj tranši. Iako su jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije do sada bile uspješne, ispunjivanje STS zahtjeva ne znači da sekuritizacijska pozicija nije povezana s rizicima niti se time upućuje na ikakve pokazatelje kreditne kvalitete sekuritizacije. Naprotiv, to bi se trebalo shvatiti kao naznaka da će razborit i pažljiv ulagač moći analizirati rizike povezane sa sekuritizacijom. Trebale bi postojati dvije vrste STS zahtjeva: jedna za dugoročne, a druga za kratkoročne sekuritizacije (ABCP), koje bi trebale u velikoj mjeri biti podložne sličnim zahtjevima, uz posebnu prilagodbu kako bi se uzele u obzir strukturne značajke tih dvaju tržišnih segmenata. Funkcioniranje tih tržišta različito je kod programa ABCP koji se oslanjaju na niz ABCP transakcija, koje se sastoje od kratkoročnih izloženosti koje je potrebno zamijeniti nakon dospijeća. Osim toga, STS kriteriji trebaju odražavati i posebnu ulogu sponzora u pružanju likvidnosne potpore ABCP jedinicama. Time bi mogao porasti sistemski rizik zbog potencijalne koncentracije likvidnosnog rizika na strani sponzorske banke. Stoga se u ovoj Uredbi postavlja zahtjev redovnog testiranja otpornosti na stres financijskih institucija koje žele podržati ABCP programa.

(15) Ovim prijedlogom omogućuje se da samo sekuritizacije „stvarne prodaje” nose oznaku STS. U sekuritizaciji stvarne prodaje vlasništvo odnosnih izloženosti prenosi se ili dodjeljuje izdavatelju, a to je sekuritizacijski subjekt posebne namjene (SSPN). Prijenos odnosnih izloženosti SSPN-u ne bi trebao podlijegati strogim odredbama o povratu sredstava u slučaju nesolventnosti prodavatelja. Takve stroge odredbe o povratu sredstava uključuju, ali ne bi se trebale ograničiti na odredbe u skladu s kojima likvidator prodavatelja može poništiti prodaju odnosnih izloženosti isključivo na osnovi toga da je zaključena u određenom razdoblju prije objave nesolventnosti prodavatelja ili odredbe prema kojima SSPN može spriječiti to poništenje samo ako može dokazati da u trenutku prodaje nije bio svjestan nesolventnosti prodavatelja.

(16) U sekuritizacijama koje nisu „stvarna prodaja” odnosne izloženosti ne prenose se na takav subjekt izdavatelja, već se kreditni rizik povezan s odnosnim izloženostima prenosi na temelju ugovora o izvedenicama ili jamstava. Time se uvodi dodatni kreditni rizik druge ugovorne strane i potencijalna složenost povezana posebno sa sadržajem ugovora o izvedenicama. Iz tih razloga, u sklopu STS sekuritizacija nisu dozvoljene sintetske sekuritizacije.

RR\1113061HR.docx 9/75 PE583.961v02-00

HR

Trebalo bi prepoznati napredak o kojem je EBA obavijestio u svojem izvješću iz prosinca 2015., u kojem se određuje mogući niz STS kriterija za sintetsku sekuritizaciju. Jednom kada EBA jasno odredi niz STS kriterija primjenjivih specifično na bilančne sintetske sekuritizacije u cilju promicanja financiranja realnog gospodarstva, a pogotovo MSP-ova, koji će od takve sekuritizacije imati najviše koristi, Komisija je ovlaštena da sastavi izvješće i, gdje je to prikladno, zakonodavni prijedlog kako bi se STS okvir proširio na takve sekuritizacije, no Komisiji nije povjerena ovlast za arbitražu u sintetskim sekuritizacijama.

(17) Odnosne izloženosti koje je prodavatelj prenio na SSPN trebale bi ispunjivati prethodno utvrđene i jasno definirane kriterije prihvatljivosti kojima se ne dopušta aktivno upravljanje portfeljima tih izloženosti na diskrecijskoj osnovi. Zamjena izloženosti kojima se krše izjave i jamstva u načelu se ne bi trebala smatrati aktivnim upravljanjem portfeljima.

(18) Kako bi se osiguralo da ulagači provode primjerenu dubinsku analizu i olakšala procjena odnosnih rizika, važno je da sekuritizacijske transakcije budu osigurane skupovima izloženosti koje su slične prema vrsti imovine. ESMA je dobila ovlast da razvije regulatorne tehničke standarde kako bi se dodatno razjasnili kriteriji homogenosti u sklopu zahtjeva za jednostavnost.

(19) Nužno je izbjeći ponavljanje modela koji se temelje isključivo na načelu „kreiraj i distribuiraj”. U tim situacijama zajmodavci odobravaju kredite primjenjujući loše i slabe politike odobravanja plasmana jer unaprijed znaju da se povezani rizici naposljetku prodaju trećim osobama. Stoga bi se izloženosti koje se sekuritiziraju trebale inicirati u uobičajenom poslovanju inicijatora ili izvornog zajmodavca u skladu sa standardima odobravanja plasmana koji ne bi trebali biti manje strogi od onih koje inicijator ili izvorni zajmodavac primjenjuje na iniciranje sličnih izloženosti koje nisu sekuritizirane. Značajne promjene standarda odobravanja plasmana potrebno je u potpunosti objaviti potencijalnim ulagačima. Inicijatori ili izvorni zajmodavci trebali bi imati dovoljno iskustva u iniciranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane. U slučaju sekuritizacija u kojima su odnosne izloženosti stambeni krediti, skup kredita ne bi trebao uključivati kredite koji su stavljeni na tržište i zajamčeni pod pretpostavkom da su podnositelj zahtjeva za kredit ili, ovisno o slučaju, posrednici upozoreni da zajmodavac možda nije provjerio dostavljene informacije. Kada je to primjenjivo, procjena kreditne sposobnosti dužnika trebala bi ispunjivati i zahtjeve iz Direktive 2014/17/EU ili 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ili jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama.

(20) Ako inicijatori, sponzori i SSPN-ovi žele da njihove sekuritizacije nose oznaku STS, trebali bi obavijestiti ulagače, nadležna tijela i ESMA-u da sekuritizacija ispunjuje STS zahtjeve. Tada bi ih ESMA trebala objaviti na popisu transakcija koji je za potrebe pružanja informacija dostupan na njezinu web-mjestu. Uključivanjem izdavanja sekuritizacije u ESMA-in popis objavljenih STS sekuritizacija ne podrazumijeva se da su ESMA ili druga nadležna tijela potvrdili da sekuritizacija ispunjuje STS kriterije. Usklađenost s STS kriterijima u isključivoj je nadležnosti inicijatora, sponzora i SSPN-ova. Time će se osigurati da inicijatori, sponzori i SSPN-ovi preuzmu odgovornost za svoju tvrdnju da je riječ o STS sekuritizaciji, kao i transparentnost na tržištu.

PE583.961v02-00 10/75 RR\1113061HR.docx

HR

(21) Ako sekuritizacija više ne ispunjuje STS zahtjeve, inicijator, sponzor i SSPN trebaju odmah obavijestiti ESMA-u. Nadalje, ako je nadležno tijelo izreklo administrativne sankcije ili korektivne mjere u pogledu sekuritizacije koja je objavljena kao STS sekuritizacija, to nadležno tijelo treba odmah obavijestiti ESMA-u kako bi njezino navođenje na listi STS obavijesti omogućilo ulagačima informiranost o tim sankcijama i pouzdanosti STS obavijesti. Stoga je u interesu inicijatora, sponzora i SSPN-ova da pažljivo sastave obavijesti zbog utjecaja na ugled.

(22) Ulagači bi trebali provesti vlastitu dubinsku analizu o ulaganjima primjerenu povezanom riziku, ali bi se trebali moći osloniti na STS obavijesti i informacije koje o usklađenosti s STS kriterijima navode inicijator, sponzor i SSPN.

(23) Uključenost trećih osoba koje pridonose provjeri usklađenosti sekuritizacije s STS zahtjevima može koristiti ulagačima, inicijatorima, sponzorima i SSPN-ovima i mogla bi pridonijeti većem povjerenju u tržište STS sekuritizacija. Međutim, od ključne je važnosti da ulagači provedu vlastitu procjenu, preuzmu odgovornost za svoje odluke o ulaganju i ne oslanjaju se automatski na treće osobe.

(24) Države članice trebale bi imenovati nadležna tijela i dodijeliti im potrebne ovlasti u području nadzora, istrage i sankcioniranja. Administrativne sankcije i korektivne mjere trebalo bi u načelu objaviti. Budući da ulagači, inicijatori, sponzori, izvorni zajmodavci i SSPN-ovi mogu imati poslovni nastan u različitim državama članicama i mogu ih nadzirati različita nadležna sektorska tijela, potrebno je osigurati usku suradnju među odgovarajućim nadležnim tijelima, uključujući Europsku središnju banku (ESB) u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/20137, i s europskim nadzornim tijelima, s pomoću uzajamne razmjene informacija i pomoći u aktivnostima nadzora.

(25) Nadležna tijela trebala bi blisko koordinirati svoj nadzor i osigurati dosljedne odluke, osobito u slučaju povreda ove Uredbe. Kada se takva povreda odnosi na netočnu ili obmanjujuću obavijest, nadležno tijelo koje utvrdi tu povredu trebalo bi obavijestiti i ESA-e i odgovarajuća nadležna tijela premetne države članice. ESMA i, prema potrebi, Zajednički odbor europskih nadzornih tijela trebali bi biti u mogućnosti izvršiti svoje ovlasti za obvezujuće posredovanje.

(25.a) Kako bi mogla posegnuti za mogućnošću nametanja novčanih kazni i periodičkih sankcija, ovlast za usvajanje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi povjeriti Komisiji kako bi se nadopunila Uredba tako što će se utvrditi postupovna pravila za nametanje novčanih kazni ili periodičkih sankcija kao i vrste naknada, slučajeve u kojima se naplaćuju naknade i iznos tih naknada.

Kako bi ispunila obveze prema inicijatorima, sponzorima i izvornim zajmodavcima STS sekuritizacije koja se provodi u Uniji te u svjetlu potencijalnih razvoja okvira zasnovanih na kriterijima BCBS-IOSCO za definiranje jednostavnih, transparentnih i usporedivih sekuritizacija u trećim zemljama, ovlast za usvajanje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranje Europske unije trebalo bi delegirati Komisiju kako bi se ova Uredba nadopunila tako što će se utvrditi

7 Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 263.).

RR\1113061HR.docx 11/75 PE583.961v02-00

HR

ekvivalentnost zakonskih i nadzornih sustava te sustava izvršenja u trećim zemljama s STS okvirom Unije.

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.  travnja 2016. Osobito, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(26) Ovom Uredbom promiče se usklađivanje niza ključnih elemenata na sekuritizacijskom tržištu ne dovodeći u pitanje daljnje dopunsko tržišno usklađivanje postupaka i prakse na sekuritizacijskim tržištima. Iz tog je razloga ključno da sudionici na tržištu i njihova strukovna udruženja nastave raditi na daljnjoj standardizaciji tržišne prakse, a osobito na standardizaciji dokumentacije povezane sa sekuritizacijama. Komisija će pažljivo pratiti i izvješćivati o naporima koje sudionici na tržištu ulažu u standardizaciju.

(27) Direktiva o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), Direktiva Solventnost II, Uredba o agencijama za kreditni rejting (CRA), Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AFIM) i Uredba o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) na odgovarajući se način izmjenjuju kako bi se osigurala dosljednost pravnog okvira EU-a s ovom Uredbom u pogledu odredaba povezanih sa sekuritizacijom, čiji je glavni cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osobito osiguravanjem ravnopravnih uvjeta na unutarnjem tržištu za sve institucionalne ulagače.

(28) U pogledu izmjena Uredbe (EU) br. 648/2012, ugovori o OTC izvedenicama koje su sklopili sekuritizacijski subjekti posebne namjene ne bi trebali podlijegati obvezi poravnanja pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti jer su druge ugovorne strane ugovora o OTC izvedenicama sklopljenih sa sekuritizacijskim instrumentima posebne namjene osigurani vjerovnici na temelju sekuritizacijskih aranžmana te je obično osigurana odgovarajuća zaštita od kreditnog rizika druge ugovorne strane. U pogledu izvedenica kod kojih se poravnanje ne provodi centralno, kod potrebnih razina kolaterala treba uzeti u obzir i specifičnu strukturu sekuritizacijskih aranžmana i zaštite koje su u njima već sadržane.

(29) Pokrivene obveznice i sekuritizacije u određenoj su mjeri međusobno zamjenjive. Stoga, kako bi se spriječila mogućnost poremećaja ili arbitraže između upotrebe sekuritizacija i pokrivenih obveznica zbog različitog tretmana ugovora o OTC izvedenicama koje su sklopili subjekti pokrivenih obveznica ili SSPN-ovi, trebalo bi izmijeniti i Uredbu (EU) br. 648/2012 kako bi se subjekti pokrivenih obveznica izuzeli od obveze poravnanja te kako bi se osiguralo da subjekti pokrivenih obveznica podliježu istim bilateralnim odstupanjima.

(30) Kako bi se precizirao zahtjev za zadržavanje rizika, potrebno je Komisiji delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu donošenja regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju načini zadržavanja rizika, mjerenje razine zadržavanja, određene zabrane povezane sa zadržanim rizikom, zadržavanje na konsolidiranoj osnovi i izuzeće za određene transakcije. S obzirom na stručno znanje EBA-e pri definiranju delegiranih

PE583.961v02-00 12/75 RR\1113061HR.docx

HR

akata, Komisija bi trebala to stručno znanje upotrijebiti u pripremanju delegiranih akata. EBA bi se trebala blisko savjetovati s ostala dva europska nadzorna tijela.

(31) Kako bi se ulagačima omogućio kontinuiran, jednostavan i slobodan pristup pouzdanim informacijama o sekuritizacijama, Komisiji je potrebno delegirati iste ovlasti za donošenje akata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za usporedive informacije o odnosnim izloženostima i redovna izvješća ulagačima te zahtjeve s kojima treba biti usklađeno web-mjesto na kojem se informacije stavljaju na raspolaganje imateljima sekuritizacijskih pozicija. S obzirom na stručno znanje ESMA-e pri definiranju delegiranih akata, Komisija bi trebala to stručno znanje upotrijebiti u pripremanju delegiranih akata. ESMA bi se trebala blisko savjetovati s ostala dva europska nadzorna tijela.

(32) Kako bi se ulagačima, inicijatorima, sponzorima i SSPN-ovima olakšao postupak, Komisiji je potrebno delegirati iste ovlasti za donošenje akata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obrazac STS obavijesti kojom će se ulagačima i nadležnim tijelima pružiti dovoljno informacija za njihovu procjenu usklađenosti s STS zahtjevima. S obzirom na stručno znanje ESMA-e pri definiranju delegiranih akata, Komisija bi trebala to stručno znanje upotrijebiti u pripremanju delegiranih akata. ESMA bi se trebala blisko savjetovati s ostala dva europska nadzorna tijela.

(33) Kako bi se precizirali uvjeti obveze suradnje i razmjene informacija nadležnih tijela, Komisiji je potrebno delegirati iste ovlasti za donošenje akata u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju informacije koje se razmjenjuju te sadržaj i opseg obveza izvješćivanja. S obzirom na stručno znanje ESMA-e pri definiranju delegiranih akata, Komisija bi trebala to stručno znanje upotrijebiti u pripremanju delegiranih akata. ESMA bi se trebala blisko savjetovati s ostala dva europska nadzorna tijela.

(34) Komisija bi tijekom pripreme i sastavljanja delegiranih akata trebala osigurati da se relevantni dokumenti istovremeno, pravovremeno i na odgovarajući način dostave Europskom parlamentu i Vijeću.

(35) Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe jer sekuritizacijska tržišta djeluju na globalnoj razini te da je potrebno osigurati ravnopravne uvjete na unutarnjem tržištu za sve institucionalne ulagače i subjekte uključene u sekuritizaciju, ali se zbog njihova opsega i učinaka to može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Kako je utvrđeno u navedenom članku, u skladu s načelom proporcionalnosti ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(36) Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani na dan njezina stupanja na snagu ili nakon tog datuma.

(37) Za sekuritizacijske pozicije koje su neotplaćene na dan stupanja na snagu ove Uredbe, inicijatori, sponzori i SSPN-ovi mogu upotrijebiti oznaku STS pod uvjetom da je sekuritizacija u skladu s STS zahtjevima kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 20., za određene zahtjeve u razdoblju obavještavanja, a za druge u razdoblju iniciranja. Stoga bi inicijatori, sponzori i SSPN-ovi trebali biti u mogućnosti ESMA-i podnijeti STS obavijest u skladu s člankom 14. stavkom 1. ove Uredbe. Sve naknadne izmjene

RR\1113061HR.docx 13/75 PE583.961v02-00

HR

sekuritizacije trebale bi se prihvatiti pod uvjetom da sekuritizacija i dalje ispunjuje sve primjenjive STS zahtjeve.

(38) Zahtjevi u vezi s dubinskom analizom koji se primjenjuju u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije prije stupanja na snagu ove Uredbe trebalo bi nastaviti primjenjivati na sekuritizacije izdane 1. siječnja 2011. ili nakon tog datuma i na sekuritizacije izdane prije tog datuma, uključujući ako su nakon 31. prosinca 2014. dodane ili zamijenjene nove odnosne izloženosti. Odgovarajući članci Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 625/2014 kojima se preciziraju zahtjevi za zadržavanje rizika za kreditne institucije i investicijska društva kako su definirani u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 2013/575 trebali bi ostati primjenjivi do trenutka primjene regulatornih tehničkih standarda o zadržavanju rizika u skladu s ovom Uredbom. Iz razloga pravne sigurnosti, kreditne institucije ili investicijska društva, društva za osiguranje, društva za reosiguranje i upravitelji alternativnih investicijskih fondova trebali bi, za neotplaćene sekuritizacijske pozicije od datuma stupanja na snagu ove Uredbe i dalje podlijegati članku 405. Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljima 1., 2. i 3. te članku 22. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 625/2014, člancima 254. i 255. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/35 i članku 51. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 231/2013. Kako bi se osiguralo da se inicijatori, sponzori i SSPN-ovi pridržavaju svojih obveza u pogledu transparentnosti, do trenutka primjene regulatornih tehničkih standarda koje Komisija donosi u skladu s ovom Uredbom, oni stavljaju na raspolaganje informacije navedene u prilozima I. do VIII. Delegirane uredbe 2015/3/EU na web-mjestu iz članka 5. stavka 4. ove Uredbe.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje 1.Opće odredbe

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuje opći okvir za sekuritizaciju. Definira se sekuritizacija i utvrđuju zahtjevi za dubinsku analizu, zadržavanje rizika i transparentnost za stranke uključene u sekuritizacije▌. Utvrđuje se i okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu („STS”) sekuritizaciju.

2. Ova se Uredba primjenjuje na institucionalne ulagače ▌te na inicijatore, izvorne zajmodavce, sponzore i sekuritizacijske subjekte posebne namjene.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1) „sekuritizacija” znači transakcija ili shema u kojoj se kreditni rizik povezan s izloženošću ili skupom izloženosti tranšira te ima obje sljedeće karakteristike:

(a) plaćanja u transakciji ili shemi ovise o kvaliteti izloženosti ili skupa izloženosti;

PE583.961v02-00 14/75 RR\1113061HR.docx

HR

(b) podređenost tranši određuje razdiobu gubitaka tijekom trajanja transakcije ili sheme;

(2) „sekuritizacijski subjekt posebne namjene” ili „SSPN” znači društvo kapitala, zaklada ili neki drugi pravni subjekt, osim inicijatora ili sponzora, osnovan radi provođenja jedne sekuritizacije ili više njih, čije su djelatnosti ograničene samo na djelatnosti koje su prikladne za postizanje tog cilja, čija je struktura namijenjena izdvajanju obveza SSPN-a od obveza inicijatora te u kojem imatelji prava na udjele imaju pravo založiti ili razmijeniti te udjele bez ograničenja;

(3) „inicijator” znači sljedeće:

(a) subjekt koji je sam ili preko povezanih subjekata izravno ili neizravno sudjelovao u izvornom ugovoru na temelju kojeg su nastale obveze ili potencijalne obveze dužnika ili potencijalnog dužnika, zbog kojih nastaju izloženosti koje se sekuritiziraju ili ili

(b) subjekt koji kupuje izloženosti treće strane za svoj račun, a zatim ih sekuritizira;

(4) „resekuritizacija” znači sekuritizacija u kojoj je barem jedna od odnosnih izloženosti sekuritizacijska pozicija;

(5) „sponzor” znači kreditna institucija ili investicijsko društvo kako su definirani u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 2013/575, osim inicijatora, koji uspostavljaju i upravljaju programom komercijalnih zapisa osiguranih imovinom ili nekom drugom sekuritizacijskom transakcijom ili shemom koji otkupljuje izloženosti od trećih osoba;

(6) „tranša” znači ugovorno utvrđen segment kreditnog rizika povezanog s izloženosti ili skupom izloženosti, pri čemu pozicija u segmentu uključuje rizik gubitka po kreditu koji je veći ili manji od pozicije istog iznosa u drugom segmentu, pri čemu se ne uzima u obzir kreditna zaštita koju treće strane izravno pružaju imateljima pozicija u tom segmentu ili u drugim segmentima;

(7) „program komercijalnih zapisa osiguranih imovinom (ABCP)” ili „program ABCP” znači program sekuritizacije u kojem se izdaju vrijednosni papiri uglavnom u obliku komercijalnih zapisa osiguranih imovinom s izvornim rokom dospijeća od najviše godinu dana;

(8) „transakcija komercijalnim zapisima osiguranima imovinom (ABCP)” ili „ABCP� transakcija” znači sekuritizacija u okviru programa ABCP;

(9) „tradicionalna sekuritizacija” znači sekuritizacija koja uključuje ekonomski prijenos izloženosti koje se sekuritiziraju. To se postiže prijenosom vlasništva nad sekuritiziranim izloženostima s institucije inicijatora na SSPN ili podsudjelovanjem SSPN-a. Izdani vrijednosni papiri ne čine za instituciju inicijatora obveze plaćanja;

(10) „sintetska sekuritizacija” znači sekuritizacija u kojoj se prijenos rizika postiže uporabom kreditnih izvedenica ili jamstava, a izloženosti koje se sekuritiziraju ostaju izloženosti inicijatora;

(11) „ulagač” znači osoba koja drži sekuritizacijsku poziciju;

(12) „institucionalni ulagači” znači jedno od sljedećeg:

RR\1113061HR.docx 15/75 PE583.961v02-00

HR

(i) društvo za osiguranje kako je definirano u članku 13. točki 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Solventnost II);

(ii) društvo za reosiguranje kako je definirano u članku 13. stavku 4. Direktive 2009/138/EZ;

(iii) institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obuhvaćena područjem primjene članka 2. Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, osim ako je država članica odlučila ne primjenjivati navedenu Direktivu u cijelosti ili djelomično na tu instituciju u skladu s člankom 5. te Direktive;

(iv) upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća;

(v) društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS-om) kako je definirano u članku 2. točki (i) podtočki (b) Direktive 2009/65/EZ8;

(vi) UCITS s internim upravljanjem, koji je društvo za ulaganja ovlašteno u skladu s Direktivom 2009/65/EZ i koji nije odabrao društvo za upravljanje koje ima odobrenje za upravljanje njime u skladu s navedenom Direktivom;

(vii) novčani fond kako je utvrđen Uredbom .../... Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima;

(viii) kreditna institucija ili investicijsko društvo kako su definirani točkama 1. i 2. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

(ix) multilateralna razvojna banka u smislu članka 117. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 (1a), međunarodna organizacija ili subjekt za promidžbu.

(13) „serviser” znači subjekt definiran u članku 142. stavku 1. točki (8) Uredbe 2013/575/EU;

(14) „likvidnosna linija” znači sekuritizacijska pozicija koja proizlazi iz obveze preuzete ugovorom da će se osigurati sredstva za pravovremeno plaćanje ulagačima;

(15) „obnovljiva izloženost” znači izloženost kod koje je dopušteno da stanje iskorištenih iznosa izloženosti klijenata varira ovisno o njihovim odlukama o pozajmljivanju i otplati, i to do ugovorenog limita;

(16) „obnovljiva sekuritizacija” znači sekuritizacija u kojoj se sama struktura sekuritizacije obnavlja tako što se izloženosti dodaju skupu izloženosti ili uklanjaju iz njega bez obzira na to obnavljaju li se izloženosti ili ne;

(17) „odredba o prijevremenoj isplati” znači ugovorna odredba u sekuritizaciji obnovljivih izloženosti ili u obnovljivoj sekuritizaciji kojom se uvjetuje da se, kad nastupe definirani događaji, pozicije ulagatelja otkupe prije izvornog dospijeća izdanih vrijednosnih papira;

(18) „tranša prvoga gubitka” znači najniža podređena tranša u sekuritizaciji koja je prva tranša koja snosi gubitke po sekuritiziranim izloženostima i stoga pruža zaštitu tranšama drugoga gubitka i, prema potrebi, tranšama višeg položaja.

8 Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

PE583.961v02-00 16/75 RR\1113061HR.docx

HR

(18.a) „sekuritizacijska pozicija” znači izloženost sekuritizaciji;

(18.b) „izvorni zajmodavac” znači subjekt koji je ili sam ili preko povezanih subjekata zaključio izvorni ugovor na temelju kojeg su nastale obveze ili potencijalne obveze dužnika ili potencijalnog dužnika zbog kojih nastaje izloženost koja je predmet sekuritizacije;

(18.c) „bilančna sintetska sekuritizacija” znači sekuritizacija kako je definirana u članku 242. stavku 11. Uredbe 575/2013 gdje je inicijator kreditna institucija ili društvo povezano s kreditnom institucijom, sekuritizirane izloženosti dio su knjige banke institucije inicijatora ili jednog od s njom povezanih društava, a odnosne izloženosti ne uključuju prenosive vrijednosti, kako je definirano u Direktivi 2004/39/EC (MiFID).

(18.d) „potpuno osiguran program ABCP” znači program ABCP koji izravno i potpuno podržava sponzor pružajući likvidnosnu liniju SSPN-u kojom se pokriva sljedeće:

(a) svi likvidnosni i kreditni rizici programa;

(b) svi razrjeđivački rizici sekuritiziranih izloženosti;

(c) svi drugi troškovi materijalnih transakcija ABCP i programa ABCP.

(18.e) „nefinancijsko društvo” znači nefinancijska druga ugovorna strana kao što je definirana u članku 2. stavku 9. Uredbe 648/2012;

(18.f) „stvarni vlasnik” znači svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik ili nadzire subjekt u skladu s definicijom iz članka 3. stavka 6. Direktive (EU) 2015/849.

Članak 2.aStranke na sekuritizacijskom tržištu

1. Ulagatelji u sekuritizaciju su institucijski ulagatelji osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca sekuritizacije ili institucije trećih zemalja ili teritorija, čiji se nadzorni i regulatorni zahtjevi smatraju jednakovrijednim zahtjevima Unije kako su navedeni od članka 2. stavka 12. točke (i) do članka 2. stavka 12. točke (ix), gdje je to primjenjivo.

2. U sekuritizaciji barem jedan od inicijatora, sponzora ili izvornih zajmodavaca mora biti:

(a) regulirano društvo kako je definirano u članku 4. točki 4. Direktive 2002/87/EZ9;

(b) vjerovnik kako je definiran u članku 4. točki 2. Direktive 2014/17/EU;

(c) financijska institucija čiji je glavni poslovni cilj pružanje financijskih usluga, primjerice zajmova, zakupa, zakupa uz mogućnost otkupa ili sličnih usluga obuhvaćenih člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe br. 575/2013 ili koja posluje u području zajmova ili financijskog leasinga u skladu s točkama 2. i 3. Priloga I. Direktive 2013/36/EU; ili

9 Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.).

RR\1113061HR.docx 17/75 PE583.961v02-00

HR

(d) multilateralna razvojna banka u smislu članka 117. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 2.b

Zahtjevi za SSPN-ove

Na temelju ove Uredbe SSPN-ovi se ne osnivaju u trećoj zemlji ako vrijedi nešto od sljedećeg:

(a) ako se treća zemlja promovira kao offshore financijski centar ili zemlja koja ne ubire nominalni porez;

(b) ne postoji djelotvorna razmjena informacija s inozemnim poreznim tijelima;

(c) nema transparentnosti zakonodavnih, pravosudnih ili administrativnih odredbi;

(d) ne zahtijeva se stvarna lokalna nazočnost;

(e) tu treću zemlju je Radna skupina za financijsko djelovanje protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti navela kao nekooperativnu zemlju i teritorij ili se ta zemlja nalazi na Unijinom popisu nekooperativnih poreznih jurisdikcija;

(f) treća zemlja nije potpisala sporazum s matičnom državnom članicom izdavatelja, inicijatora ili izvornog zajmodavca kako bi se osiguralo da treća zemlja u potpunosti primjenjuje standarde određene predloškom porezne konvencije OECD-a u pogledu dohotka i kapitala i osigurava djelotvornu razmjenu informacija u pogledu poreznih pitanja, uključujući sve multilateralne porezne sporazume.

Poglavlje 2.Odredbe koje se primjenjuju na sve sekuritizacije

Članak 3.

Zahtjevi u vezi s dubinskom analizom za institucionalne ulagače

1. Prije izlaganja sekuritizacijskoj poziciji institucionalni ulagač, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca sekuritizacije, provjerava sljedeće:

(a) ako inicijator ili izvorni zajmodavac nije kreditna institucija ili investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točkama 1.  i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, inicijator ili izvorni zajmodavac odobrava sve kredite zbog kojih nastaju odnosne izloženosti na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje tih kredita i ima učinkovite sustave za primjenu tih kriterija i postupaka;

u skladu s člankom 5. ove Uredbe inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac objavljuje institucionalnom ulagaču da stalno zadržava značajan neto ekonomski udjel u skladu s člankom 4. ove Uredbe;

PE583.961v02-00 18/75 RR\1113061HR.docx

HR

(b) inicijator, sponzor i SSPN, ako je primjenjivo, stavljaju na raspolaganje informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5. ove Uredbe u skladu s učestalošću i načinima navedenima u tom članku;

2. prije izlaganja sekuritizacijskoj poziciji institucionalni ulagači, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca sekuritizacije, provode i procjenu na temelju dubinske analize primjerenu povezanom riziku. Ta procjena obuhvaća barem sljedeće:

(a) rizične karakteristike pojedinih sekuritizacijskih pozicija i njihovih odnosnih izloženosti;

(b) sve strukturne značajke sekuritizacije koje mogu značajno utjecati na kvalitetu sekuritizacijske pozicije, uključujući prvenstvo plaćanja definiranog ugovorom i pokretača povezanih s prvenstvom plaćanja, kreditnih poboljšanja, likvidnosnih poboljšanja, pokretača tržišne vrijednosti i posebnih definicija statusa neispunjavanja obveza u vezi s određenom transakcijom;

(c) u pogledu sekuritizacije objavljene kao STS sekuritizacije u skladu s člankom 14., usklađenost sekuritizacija sa zahtjevima utvrđenima u člancima 7. do 10., ako ta sekuritizacija nije sekuritizacija ABCP, ili člancima 11. do 14., ako ta sekuritizacija jest ABCP sekuritizacija. Institucionalni ulagači smiju se u odgovarajućoj mjeri osloniti na STS obavijest u skladu s člankom 14. stavkom 1. i na informacije o usklađenosti s STS zahtjevima koje su objavili inicijator, sponzor i SSPN.

Odstupajući od točaka (a) i (b), u slučaju potpuno osiguranih programa ABCP, institucionalni ulagači u relevantne komercijalne zapise uzimaju u obzir sve značajke programa ABCP i likvidnosne potpore sponzora.

3. Institucionalni ulagači izloženi sekuritizacijskoj poziciji, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca, barem:

(a) utvrđuju pisane postupke primjerene profilu rizika sekuritizacijske pozicije i prema potrebi usklađene s njihovom knjigom trgovanja i knjigom pozicija s kojima se ne trguje radi kontinuiranog praćenja usklađenosti sa stavcima 1. i 2. i kvalitete sekuritizacijske pozicije i odnosnih izloženosti; ti pisani postupci prema potrebi uključuju praćenje vrste izloženosti, postotak kredita dospjelih više od 30, 60 i 90 dana, postotak nastanka statusa neispunjavanja obveza, stope plaćenog predujma, kredite za koje je pokrenut ovršni postupak, stope naplata, otkup, izmjene kredita, razmake između plaćanja, vrstu i zauzeće kolaterala, distribuciju učestalosti kreditnih ocjena ili ostalih mjera kreditne sposobnosti povezanih s odnosnim izloženostima, sektorsku i geografsku diversifikaciju te distribuciju učestalosti omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine sa širinama raspona koje omogućuju odgovarajuću analizu osjetljivosti; ▌

(b) redovno provode testove otpornosti na stres novčanih tokova i vrijednosti kolaterala na kojima počivaju odnosne izloženosti, primjerene vrsti, opsegu i složenosti rizika sekuritizacijske pozicije; odstupajući od toga, u pogledu potpuno osiguranih transakcija ABCP i sekuritizacija objavljenih kao STS sekuritizacija redovno provode ispitivanja otpornosti na stres kreditne sposobnosti pružatelja likvidnosne linije;

RR\1113061HR.docx 19/75 PE583.961v02-00

HR

(c) osiguravaju odgovarajuću razinu internog izvješćivanja upravljačkom tijelu kako bi bilo upoznato sa značajnim rizikom koji proizlazi iz sekuritizacijskih pozicija te kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima koji proizlaze iz tih ulaganja;

(d) mogu na zahtjev nadležnih tijela za svaku svoju sekuritizacijsku poziciju dokazati da su u cijelosti i detaljno upoznati s pozicijom i njezinim odnosnim izloženostima te da su proveli pisane politike i postupke radi upravljanja povezanim rizikom i bilježenja relevantnih informacija.

(da) obavještavaju ESMA-u o svojem ulaganju u skladu s člankom 5.

3.a Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 3. ovog članka, ako je institucionalni ulagač investicijskim društvima ili reguliranim upraviteljima imovinom dao ovlast donošenja odluka o upravljanju ulaganjima koje bi ga mogle izložiti sekuritizaciji, institucionalni ulagač može naložiti tim investicijskim društvima ili reguliranim upraviteljima imovinom da ispune svoje obveze iz ovog članka u pogledu svake izloženosti sekuritizaciji koja proizlazi iz tih odluka. Ako institucionalni ulagač kojemu je u skladu s ovim stavkom naloženo da ispuni obveze drugog institucionalnog ulagača propusti to učiniti, države članice osiguravaju da se svaka sankcija koja se može izreći u okviru članaka 17. i 18. izriče institucionalnom ulagaču koji upravlja, a ne institucionalnom ulagaču koji je izložen sekuritizaciji.

3.b ESMA u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1905/2010 može usvojiti smjernice kako bi pobliže odredila uvjete pod kojima sekuritizacijske izloženosti ne predstavljaju izloženosti značajnom riziku u skladu sa stavkom 2. i pod kojima se ispunjavanje uvjeta točaka (a) do (c) ocjenjuje dostatnim.

Članak 4.

Zadržavanje rizika

1. Inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac sekuritizacije kontinuirano zadržava značajni neto ekonomski udjel u sekuritizaciji od najmanje 5 % ili 10 %, ovisno o načinu zadržavanja odabranom u skladu sa stavkom 2. U okviru svojih ovlasti u skladu s člankom 16.a ove Uredbe, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), usko surađujući s ESRB-om, donosi obrazloženu odluku o potrebnim stopama zadržavanja do 20 % u svjetlu tržišnih okolnosti. Značajan neto ekonomski udjel mjeri se pri iniciranju i utvrđuje se na temelju zamišljene vrijednosti izvanbilančnih stavki. Ako se inicijator, sponzor ili izvorni najmodavac nisu dogovorili o tome tko će zadržati značajni neto ekonomski udjel, značajni neto ekonomski udjel zadržava inicijator. Ni za jednu se sekuritizaciju zahtjevi za zadržavanje ne smiju primjenjivati više puta. Značajan neto ekonomski udjel mjeri se pri iniciranju i utvrđuje se na temelju zamišljene vrijednosti izvanbilančnih stavki. Značajan neto ekonomski udjel ne dijeli se među različitim vrstama zadržavatelja i ne podliježe smanjenju kreditnog rizika ni zaštiti.

▌

1.a U skladu s člankom 8. stavkom 4. gubitci po sekuritizranoj imovini izmjereni u razdoblju od jedne godine ne smiju biti značajno viši od gubitaka po homogenoj imovini, koja je nasumično odabrana s bilance inicijatora ili izvornog zajmodavca

PE583.961v02-00 20/75 RR\1113061HR.docx

HR

sekuritizacije, u tom istom razdoblju. Ako taj uvjet nije ispunjen, nadležno tijelo istražuje moguće nepravilnosti u odabiru imovine za koju se odlučio inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac sekuritizacije, posljedica čega može biti novčana kazna u skladu s člankom 17.

2. Samo sljedeće situacije ispunjuju uvjete zadržavanja značajnog neto ekonomskog udjela u visini od najmanje 5 % u smislu stavka 1.:

(a) zadržavanje najmanje 10 % nominalne vrijednosti svih tranši prodanih ili prenesenih ulagačima; alternativno, zadržavanje od barem 10 % nominalne vrijednosti svake od sekuritiziranih izloženosti, pod uvjetom da je kreditni rizik takve izloženosti jednak ili niži od kreditnog rizika sekuritiziranog za iste izloženosti;

(b) u slučaju obnovljivih sekuritizacija ili sekuritizacija obnovljivih izloženosti, zadržavanje udjela inicijatora u iznosu od najmanje 10 % nominalne vrijednosti svake od sekuritiziranih izloženosti;

(c) zadržavanje nasumce odabranih izloženosti u iznosu od najmanje 10 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti ako bi takve nesekuritizirane izloženosti inače bile sekuritizirane u sekuritizaciji, pod uvjetom da broj potencijalno sekuritiziranih izloženosti iznosi najmanje 100 pri iniciranju;

(d) zadržavanje tranše prvoga gubitka i, ako takvo zadržavanje ne doseže 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti, prema potrebi ostalih tranši istog ili još većeg profila rizičnosti od onih prenesenih ili prodanih ulagačima koje ne dospijevaju prije onih prenesenih ili prodanih ulagačima, tako da ukupan iznos koji se zadržava iznosi najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti;

(e) zadržavanje izloženosti prvog gubitka u iznosu od najmanje 7,5 % svake sekuritizirane izloženosti u sekuritizaciji. Ako mješoviti financijski holding s poslovnim nastanom u Uniji u smislu Direktive br. 2002/87/EZ, matična kreditna institucija ili financijski holding s poslovnim nastanom u Uniji ili jedno od njihovih društava kćeri, u smislu Uredbe (EU) br. 575/2013, kao inicijator ili sponzor, sekuritizira izloženosti jedne ili više kreditnih institucija, investicijskih društava ili drugih financijskih institucija koji su uključeni u opseg nadzora na konsolidiranoj osnovi, zahtjevi iz stavka 1. mogu se ispuniti na temelju konsolidiranog stanja matične kreditne institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Uniji.

Prvi podstavak primjenjuje se jedino ako se kreditne institucije, investicijska društva ili financijske institucije koje su kreirale sekuritizirane izloženosti pridržavaju zahtjeva iz članka 79. Direktive 36/2013/EU i inicijatoru ili sponzoru i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu s poslovnim nastanom u Uniji pravovremeno dostave informacije potrebne za ispunjivanje zahtjeva iz članka 5. ove Uredbe.

4. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je riječ o sekuritiziranim izloženostima prema sljedećim subjektima ili ako za njih u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamče sljedeći subjekti:

(a) središnje države ili središnje banke;

RR\1113061HR.docx 21/75 PE583.961v02-00

HR

(b) regionalne vlade, lokalna nadležna tijela i subjekti javnog sektora u smislu članka 4. stavka 1. točke 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 u državama članicama;

(c) nacionalne banke za promicanje gospodarstva ili institucije u smislu članka 2. stavka 3. Uredbe (EU) 2015/1017;

(d) multilateralne razvojne banke navedene u članku 117. Uredbe (EU) br. 575/2013.

▌

6. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) u uskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se izmijenila razina zadržavanja rizika u skladu s člankom 16.a i detaljnije utvrdio zahtjev za zadržavanje rizika, osobito u pogledu sljedećeg:

(a) načina zadržavanja rizika u skladu sa stavkom 2. i najnižu stopu zadržavanja izloženosti prvoga gubitka u skladu s točkom (e) stavka 2.;

(b) mjerenja razine zadržavanja iz stavka 1.;

(c) zabrane zaštite ili prodaje zadržanog udjela;

(d) uvjeta za zadržavanje na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 3.;

(e) uvjeta za izuzimanje transakcija koje se temelje na jasnom, transparentnom i dostupnom indeksu iz stavka 5.;

(ea) godišnje obveze izvješćivanja inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca sekuritizacije prema nadzornicima u pogledu gubitaka pretrpljenih u vezi sa sekuritiziranom imovinom u usporedbi sa zadržanom imovinom potrebnom za ocjenu obveza navedenih u stavku 1.a;

(eb) postupka za nasumičan odabir homogene imovine s bilance inicijatora ili izvornog zajmodavca, mjerenja kojim se određuje je li razlika u gubitku značajna i načina izračuna koristi dobivene zadiranjem u uvjet naveden u stavku 1.a;

(ec) potrebne najmanje stope zadržavanja izloženosti prvoga gubitka svake sekuritizirane imovine kao vrijednosti između 5 % i 10 %.

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda u roku od [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. ▌Komisiji se povjerava ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Nadležna tijela primjenjuju te regulatorne tehničke standarde.

Na temelju tih regulatornih tehničkih standarda nadležna tijela vode tablicu stope zadržavanja rizika za različite vrste sekuritizacije. EBA osigurava da nadležna tijela usklađeno provode te regulatorne tehničke standarde.

PE583.961v02-00 22/75 RR\1113061HR.docx

HR

Članak 5.Zahtjevi za transparentnost za inicijatore, sponzore, SSPN-ove i ulagače

1. Inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije u skladu sa stavkom 2. imateljima sekuritizacijske pozicije, ulagačima koji su prethodno bili izloženi sekuritizacijskoj poziciji i nadležnim tijelima iz članka 15. ove Uredbe stavljanju na raspolaganje barem sljedeće informacije:

(a) informacije o odnosnim izloženostima sekuritizacije, na tromjesečnoj osnovi, ili, u slučaju ABCP-a, informacije o odnosnim potraživanjima ili kreditnim potraživanjima na mjesečnoj osnovi;

(b) svu povezanu dokumentaciju koja je nužna za razumijevanje transakcije, uključujući, u okvirima dostupnosti takve dokumentacije, barem ▌:

(i) završnu ponudu ili prospekt, zajedno s dokumentima o završnoj transakciji, osim pravnih mišljenja;

(ii) za tradicionalnu sekuritizaciju, ugovor o prodaji, ustupanju, obnovi ili prijenosu imovine i sve bitne fiducijarne izjave;

(iii) sporazume o izvedenicama i jamstvima i sve relevantne dokumente o aranžmanima za kolateraliziranost ako izloženosti koje se sekuritiziraju ostaju izloženosti inicijatora;

(iiia) detaljan opis prioriteta plaćanja;

(iv) ugovore o servisiranju, dopunskom servisiranju, administriranju i upravljanju gotovinom;

(v) ugovore o punomoći, jamstvu, zastupanju, ugovor o bankovnom računu, ugovor o osiguranju ulaganja, uključene uvjete poslovanja, okvirne sporazume i temeljne ugovore, ili jednakovrijednu pravnu dokumentaciju;

(vi) sve bitne ugovore sklopljene među vjerovnicima, dokumentaciju povezanu s izvedenicama, ugovore o podređenim kreditima, ugovore o kreditima za pokretanje poslovanja i ugovore o likvidnosnim linijama;

(vii) ostalu povezanu dokumentaciju koja je nužna za razumijevanje transakcije;

(viia) informacije o odobravanju kredita i postupku ocjenjivanja kreditne sposobnosti za odnosnu imovinu u sekuritizaciji te o historijskom razvoju loših kredita koje je preuzeo inicijator;

(c) ako prospekt nije sastavljen u skladu s Direktivom 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća10, sažetak transakcije ili pregled osnovnih obilježja sekuritizacije, uključujući prema potrebi sljedeće:

(i) pojedinosti o strukturi transakcije;

10 Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).

RR\1113061HR.docx 23/75 PE583.961v02-00

HR

(ii) pojedinosti o značajkama izloženosti, novčanim tokovima, redoslijedu pokrića gubitaka, kreditnom poboljšanju i obilježjima likvidnosne podrške;

(iii) pojedinosti o pravima glasa imatelja sekuritizacijske pozicije i odnosu između njih i drugih osiguranih vjerovnika;

(iv) popis svih pokretača i događaja navedenih u dokumentaciji dostavljenoj u skladu s točkom (b) koji bi mogli znatno utjecati na kvalitetu sekuritizacijske pozicije;

(v) strukturne dijagrame koji sadržavaju pregled transakcije, novčanih tokova i vlasničke strukture;

(d) u slučaju STS sekuritizacija, STS obavijest iz članka 14.;

(e) tromjesečna izvješća ulagačima ili, u slučaju ABCP-a, mjesečna izvješća ulagačima koja obuhvaćaju sljedeće:

(i) sve materijalno značajne podatke o kreditnoj kvaliteti i kvaliteti odnosnih izloženosti;

(ii) podatke o novčanim tokovima koji nastaju na temelju odnosnih izloženosti i obveza povezanih sa sekuritizacijom i informacije o bilo kojem događaju kojim se pokreću promjene u prvenstvu plaćanja ili zamjena bilo koje druge ugovorne strane;

(iii) informacije o zadržanom riziku, uključujući informacije o tome tko ga zadržava i kako, u skladu s člankom 4. i informacije potrebne u skladu sa stavkom 3.

(f) prema potrebi, informacije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća11 o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem;

(g) ako se ne primjenjuje točka (f), svaki značajan događaj kao što je:

(i) značajno kršenje obveza utvrđenih u dokumentima dostavljenima u skladu s podstavkom (b), uključujući sve naknadne pravne lijekove, izuzeća ili suglasnosti povezane s tim kršenjem;

(ii) promjena strukturnih odlika koje mogu značajno utjecati na kvalitetu sekuritizacije;

(iii) značajna promjena rizičnih karakteristika sekuritizacije ili odnosnih izloženosti;

(iv) u slučaju STS sekuritizacija, ako sekuritizacija više ne ispunjuje STS kriterije ili ako su nadležna tijela poduzela korektivne ili upravne mjere;

(v) sve značajne izmjene dokumentacije o transakciji.

11 Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

PE583.961v02-00 24/75 RR\1113061HR.docx

HR

Informacije navedene u točkama (a), (b), (c) i (d) bez odgađanja se stavljaju na raspolaganje najkasnije nakon zaključivanja transakcije.

Informacije navedene u točkama (a) i (e) stavljaju se na raspolaganje u istom trenutku svakog tromjesečja, najkasnije mjesec dana nakon datuma dospijeća plaćanja kamate. U pogledu ABCP sekuritizacija, informacije navedene u točkama (a) i (e) stavljaju se na raspolaganje u istom trenutku svakog mjeseca, najkasnije mjesec dana nakon datuma dospijeća plaćanja kamate.

Informacije navedene u točkama (f) i (g) stavljaju se na raspolaganje bez odgađanja.

U slučaju programa ABCP, informacije opisane u točki (a), točki (c) podtočki (ii.) i točki (e) podtočki (i.) imateljima sekuritizacijske pozicije stavljaju se na raspolaganje u skupnom obliku.

1.a Ulagatelj u sekuritizacijsku poziciju na sekundarnom tržištu u skladu sa stavkom 2. ovog članka nadležnim tijelima na raspolaganje stavlja barem sljedeće informacije iz članka 15. ove Uredbe:

(a) o stvarnom vlasniku, uključujući zemlju poslovnog nastana i poslovni sektor; i

(b) iznos ulaganja te kojoj tranši sekuritizacije ono pripada.

ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci o načinu na koji ulagatelji moraju izvješćivati svoja nadležna tijela.

ESMA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [XXX mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se povjerava ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s postupkom propisanim člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2. Inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije među sobom određuju subjekt koji ispunjuje zahtjeve u pogledu informacija u skladu sa stavkom 1. Inicijator, sponzor i SSPN imatelju sekuritizacijske pozicije i nadležnim tijelima na pravovremen i jasan način osiguravaju dostupnost informacija bez naknade. Subjekt određen za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. i 1.a informacije o sekuritizacijskoj transakciji stavlja na raspolaganje putem nadziranog sekuritizacijskog repozitorija koji ispunjava zahtjeve navedene u člancima 22.a do 22.d ove Uredbe.

▌

Subjekt nadležan za izvješćivanje o informacijama u skladu s ovim člankom, kao i nadzirani sekuritizacijski repozitorij gdje se informacije stavljaju na raspolaganje, navode se u dokumentaciji povezanoj sa sekuritizacijom.

3. ESMA mora čuvati transparentnost tržišta sekuritizacije na dobrobit tržišnih sudionika i nadzornika tako što će se osmisliti barem pregled tržišta. u koji će biti uključena barem sekuritizirana imovina, izdavatelji i ulagačke pozicije, koristeći se informacijama dobivenim od izdavatelja, ulagatelja i repozitorija u skladu sa stavcima 1., 1.a i 2. ovog članka i članka 22.d stavka 3. ove Uredbe.

RR\1113061HR.docx 25/75 PE583.961v02-00

HR

Poglavlje 2.a

Uvjeti i postupci za registraciju sekuritizcaijskog repozitorija

Članak 5.a

Registracija sekuritizacijskog repozitorija

1. U svrhu članka 5. stavka 2. sekuritizacijski repozitorij se registrira pri EMA-i.

2. Kako bi bio prihvatljiv za registraciju u skladu s ovim člankom, sekuritizacijski repozitorij mora biti pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima 22.a do 22.d

3. Registracija sekuritizacijskog repozitorija proizvodi učinke na cijelom području Unije.

4. Registrirani sekuritizacijski repozitorij mora u svakom trenutku ispunjavati uvjete za registraciju. Sekuritizacijski repozitorij bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje ESMA-u o svim značajnim promjenama uvjeta za registraciju.

ESMA ima pravo usprotiviti se značajnoj izmjeni uvjeta za registraciju o kojoj je obavještava sekuritizacijski repozitorij.

Članak 5.b

Zahtjev za registraciju

1. Sekuritizacijski repozitorij podnosi zahtjev za registraciju ESMA-i.

2. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku 20 radnih dana od primitka zahtjeva.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok do kojeg sekuritizacijski repozitorij osigurava dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje sekuritizacijski repozitorij.

3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci i format za zahtjev za registraciju iz stavka 1.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku od... [jedne godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se povjerava ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 5.c

Razmatranje zahtjeva

1. ESMA u roku 40 radnih dana od obavijesti iz trećeg podstavka članka 5.b stavka 2. razmatra zahtjev za registraciju na temelju usklađenosti sekuritizacijskog repozitorija s člancima 22.a do 22.d i donosi potpuno obrazloženu odluku o registraciji ili odluku o odbijanju registracije.

2. Odluka koju donosi ESMA u skladu sa stavkom 1. proizvodi učinke petog radnog dana nakon usvajanja ili kasnije, ako to ESMA ocijeni potrebnim, uključujući ako odluka proizvodi učinke samo ako se ispune posebni uvjeti koje ESMA odredi u svojoj odluci.

PE583.961v02-00 26/75 RR\1113061HR.docx

HR

Članak 5.d

Obavješćivanje o odlukama ESMA-e o registraciji

1. Kada ESMA donese odluku o registraciji ili odluku o odbijanju ili oduzimanju registracije, ona u roku pet radnih dana o svojoj odluci obavješćuje sekuritizacijski repozitorij. Obavijest mora biti popraćena potpuno obrazloženim objašnjenjem odluke.

2. ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis sekuritizacijskih repozitorija registriranih u skladu s ovom Uredbom. Taj se popis ažurira u roku pet radnih dana od donošenja odluke u skladu sa stavkom 1.

Članak 5.e

Izvršavanje ovlasti iz članaka 5.f do 5.h

Ovlasti dodijeljene ESMA-i ili bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ovlasti ESMA u skladu s člancima 5.f do 5.h ne smiju se koristiti za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 5.f

Zahtjev za informacijama

1. ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sekuritizacijskih repozitorija i povezanih trećih strana kojima su sekuritizacijski repozitoriji izdvojili poslovne funkcije ili aktivnosti da pruže sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njenih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. Prilikom slanja običnog zahtjeva za informacijama u skladu sa stavkom 1., ESMA:

(a) upućuje na ovaj članak kao pravni temelj za zahtjev;

(b) navodi svrhu zahtjeva;

(c) određuje koje su informacije potrebne;

(d) utvrđuje vremenski rok u kojem treba pružiti informacije;

(e) obavješćuje osobu od koje se zahtijevaju informacije da nije obvezna pružiti informacije, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev, pružene informacije ne smiju biti netočne ili obmanjujuće; i

(f) navodi novčanu kaznu predviđenu člankom 5.j u vezi s točkom (a) odjeljka IV. Priloga I. u slučaju davanja netočnih ili obmanjujućih odgovora na postavljana pitanja.

3. Kada u odluci zatraži pružanje informacija u skladu sa stavkom 1., ESMA:

(a) upućuje na ovaj članak kao pravni temelj za zahtjev;

(b) navodi svrhu zahtjeva;

(c) određuje koje su informacije potrebne;

(d) utvrđuje vremenski rok u kojem treba pružiti informacije;

RR\1113061HR.docx 27/75 PE583.961v02-00

HR

(e) navodi periodične sankcije predviđene člankom 5.k ako su dane informacije nepotpune;

(f) navodi novčanu kaznu predviđenu člankom 5.j u vezi s točkom (a) odjeljka IV. Priloga I. u slučaju davanja netočnih ili obmanjujućih odgovora na postavljana pitanja. i

(g) navodi pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na preispitivanje te odluke od strane Suda pravde Europske unije (Sud) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4. Osobe navedene u stavku 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ovlaštene zakonom ili njihovim statutom, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu pružiti informacije u ime svojih klijenata. Potonji ostaju i nadalje u potpunosti odgovorni za nepotpunost, netočnost ili obmanjujuću prirodu pruženih informacija.

5. ESMA bez odlaganja šalje presliku odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacijama imaju sjedište ili poslovni nastan.

Članak 5.g

Opće istrage

1. S ciljem obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage osoba iz članka 5.f stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ovlasti ESMA imaju ovlast:

(a) pregledati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njenih zadaća, bez obzira na kojem se mediju čuvaju;

(b) izraditi ili dobivati ovjerene preslike ili izvode iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 5.f stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i zabilježiti odgovore;

(d) ispitati sve ostale fizičke ili pravne osobe koje pristanu na takvo ispitivanje radi prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) tražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici i ostale osobe koje je ESMA ovlastila za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti na temelju pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U tom ovlaštenju se također navodi novčana kaznu predviđena člankom 5.j u vezi s točkom (a) odjeljka IV. Priloga I. u slučaju davanja netočnih ili obmanjujućih odgovora na postavljana pitanja osobama navedenima u članku 5.f stavku 1.

3. Osobe iz članka 5.f stavka 1. surađuju u pogledu istraga koja se provodi na temelju odluke ESB-a. U odluci se navodi predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 5.k, pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju

PE583.961v02-00 28/75 RR\1113061HR.docx

HR

u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 i pravo na preispitivanje odluke od strane Suda.

4. Ako je u skladu s nacionalnim pravilima, za zahtjev za evidenciju o telefonskim razgovorima ili prometu podataka iz točke (e) stavka 1. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za to ovlaštenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

5. Kada se podnosi zahtjev za odobrenje kako je navedeno u stavku 5., nacionalno pravosudno tijelo provjerava autentičnost odluke ESMA-e i provjerava jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili prekomjerne u odnosu na predmet istraga. Prilikom provjere proporcionalnosti prisilnih mjera, nacionalno pravosudno tijelo može tražiti od ESMA-e detaljna pojašnjenja, posebno vezano uz razloge za sumnju ESMA-e da je došlo do povrede ove Uredbe i ozbiljnost povrede na koju se sumnja i prirodu uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne smije preispitivati potrebu za istragom ili zahtijevati da mu se pruže informacije iz spisa ESMA-e. Zakonitost ESMA-ine odluke podliježe jedino preispitivanju Suda nakon postupka navedenog u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 5.h

Izravni nadzor

1. S ciljem obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe, ESMA može provoditi sve potrebne izravne nadzore u svim poslovnim prostorima ili na zemljištu pravnih osoba iz članka 5.f stavka 1. Kada ispravno vođenje i učinkovitost nadzora to traže, ESMA može provoditi izravni nadzor bez prethodne obavijesti.

2. Dužnosnici i ostale osobe koje imaju ovlaštenje ESMA-e za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore ili na zemljišta pravnih osoba na temelju odluke o istrazi koju donosi ESMA, i imaju sve ovlasti utvrđene člankom 5.g stavkom 1. Oni također imaju ovlast za pečaćenje svih poslovnih prostora i knjiga ili evidencije tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za nadzor.

3. Dužnosnici i ostale osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti na temelju pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora.

4. Osobe iz članka 5.f stavka 1. surađuju u pogledu izravnog nadzora kojeg nalaže odluka ESMA-e. U odluci se navodi predmet i svrha nadzora, određuje datum njegovog početka te navode periodične novčane kazne predviđene člankom 5.k, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 kao i pravo na preispitivanje te odluke od strane Suda Europske unije. ESMA donosi te odluke nakon savjetovanja s nadležnim tijelom države članice u kojoj se treba provesti nadzor.

5. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se treba provesti nadzor kao i osobe koje imaju ovlaštenje ili ih je imenovalo nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima i ostalim osobama koje imaju ovlaštenje ESMA-e. U navedenu svrhu izvršavaju ovlasti navedene u stavku 2. Na zahtjev, izravnom nadzoru mogu prisustvovati i dužnosnici nadležnog tijela dotične države članice.

RR\1113061HR.docx 29/75 PE583.961v02-00

HR

6. ESMA može također zahtijevati od nadležnih tijela da provode određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 5.g stavkom 1. u njeno ime. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 5.g stavkom 1.

7. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje imaju odobrenje ESMA-e ustanove da se određena osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo dotične države članice pruža im potrebnu pomoć, i zahtjeva, prema potrebi, pomoć policije ili nekog istovrijednog provedbenog tijela, kako bi im omogućili provođenje izravnog nadzora.

8. Ako je u skladu s nacionalnim zakonom za izravni nadzor iz stavka 1. ili za pomoć iz stavka 7. potrebno dobiti ovlaštenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to ovlaštenje. Zahtjev za to ovlaštenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

9. Kada se podnosi zahtjev za ovlaštenje kako je navedeno u stavku 8., nacionalno pravosudno tijelo provjerava autentičnost ESMA-ine odluke i provjerava jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili prekomjerne u odnosu na predmet nadzora. Prilikom provjere proporcionalnosti prisilnih mjera, nacionalno pravosudno tijelo može tražiti ESMA-u za detaljna objašnjenja. Međutim, nacionalno sudsko tijelo ne preispituje potrebu pregleda i ne traži informacije iz ESMA-inog spisa. Zakonitost ESMA-ine odluke podliježe jedino preispitivanju Suda nakon postupka navedenog u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 5.i

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i nametanje globa

1. Kada u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ESMA ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati jednu ili više povreda navedenih u Prilogu I., ESMA imenuje neovisnog istražnog službenika unutar ESMA-e radi istrage o tom predmetu. Imenovani službenik ne smije biti uključen ili ne smije biti osoba koja je izravno ili neizravno bila uključena u nadzor ili u postupak registracije dotičnog sekuritizacijskog repozitorija i on obavlja svoje funkcije neovisno od ESMA-e.

2. Istražni službenik istražuje navedene povrede, uzimajući u obzir sve komentare dobivene od osoba koje su predmet istraga i podnosi ESMA-i potpuno izvješće sa svojim nalazima.

U cilju obavljanja svojih zadaća, istražni službenik može izvršavati ovlast koja mu daje pravo zahtijevati informacije u skladu s člankom 61. i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 5.g i 5.h. Prilikom uporabe tih ovlasti, istražni službenik ispunjava uvjete iz članka 5.e.

Prilikom obavljanja svojih zadaća, istražni službenik ima pristup svim dokumentima i informacijama koje prikupi ESMA tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

3. Nakon završetka njegove istrage i prije podnošenja spisa s njegovim nalazima ESMA-i, istražni službenik daje osobama koje su predmet istraga priliku da budu saslušane vezano uz predmete koji se istražuju. Istražni službenik temelji svoje nalaze samo na onim činjenicama koje su dotične osobe imale priliku komentirati.

PE583.961v02-00 30/75 RR\1113061HR.docx

HR

Pravo dotičnih osoba na obranu u potpunosti se poštuje tijekom istraga u skladu s ovim člankom.

4. Prilikom podnošenja izvješća s nalazima ESMA-i, istražni službenik o toj činjenici obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa izvješću, ne dovodeći u pitanje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup izvješću ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

5. Na temelju izvješća s nalazima istražnog službenika i na zahtjev uključenih osoba a nakon što je saslušala osobe koje su predmet istrage u skladu s člankom 5.l, ESMA odlučuje jesu li osobe koje su predmet istrage izvršile jednu ili više povreda navedenih u Prilogu I. te u potvrdnom slučaju poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 5.p i nameće globu u skladu s člankom 5.j.

6. Istražni službenik ne sudjeluje u raspravama ESMA-e i ne intervenira na drugi način u postupku odlučivanja ESMA-e.

7. Komisija donosi daljnje poslovnike za izvršavanje ovlasti za nametanje globa ili periodičnih novčanih kazni, kao i odredbe o pravu na obranu, vremenske odredbe i naplatu globa ili periodičnih novčanih kazni te donosi detaljna pravila o zastari za nametanje i izvršenje kazni.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 22.e kako bi nadopunila/izmijenila ovu Uredbu određujući točna postupovna pravila iz prvog podstavka.

8. Kada u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati kazneno djelo, upućuje dotične predmete mjerodavnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA se suzdržava od nametanja globa ili periodičnih novčanih kazni u slučaju pravomoćne prethodne oslobađajuće presude ili osude koja proizlazi iz identičnih činjenica ili iz sličnih činjenica, u kaznenim postupcima prema nacionalnom pravu.

Članak 5.j

Novčane kazne

1. Kada u skladu s člankom 5.i stavkom 5. ESMA ustanovi da je sekuritizacijski repozitorij, namjerno ili nemarom, izvršio jednu od povreda navedenih u Prilogu I., ona donosi odluku kojom nameće globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Smatra se da je povreda koju je izvršio sekuritizacijski repozitorij izvršena namjerno ako ESMA utvrdi objektivne čimbenike koji pokazuju da je sekuritizacijski repozitorij ili njegovo više rukovodstvo djelovalo s namjerom da izvrši povredu.

2. Temeljni iznosi globa iz stavka 1. određeni su u okviru sljedećih najviših iznosa:

(a) za povrede iz točke (c) odjeljka I. Priloga I. i točaka (c) do (g) odjeljka II. Priloga I, i točaka (c) i (f) odjeljka III. Priloga I., novčane kazne iznose najmanje [100 000 EUR] i najviše [200 000 EUR];

RR\1113061HR.docx 31/75 PE583.961v02-00

HR

(b) za povrede iz točaka (a), (b) i (d) do (h) odjeljka I. Priloga I. i točaka (a), (b) i (g) odjeljka II. Priloga I., novčane kazne iznose najmanje [50 000 EUR] i najviše [100 000 EUR];

(c) za povrede iz odjeljka IV. Priloga I. novčane kazne iznose najmanje 5 000 EUR i ne prelaze 10 000 EUR.

Prilikom odlučivanja o nižim, srednjim ili višim vrijednostima temeljnog iznosa globa iz prvog podstavka, ESMA uzima u obzir godišnji promet u prethodnoj poslovnoj godini dotičnog sekuritizacijskog repozitorija. Niža vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za sekuritizacijske repozitorije s godišnjim prometom ispod [1 milijun EUR], srednja vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za sekuritizacijske repozitorije s godišnjim prometom između [1 i 5 milijuna EUR] i viša vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za trgovinske repozitorije s godišnjim prometom većim od [5 milijuna EUR].

3. Temeljni iznosi navedeni u stavku 2. usklađuju se, prema potrebi, tako da se uzimaju u obzir otežavajući ili olakšavajući čimbenici u skladu s relevantnim koeficijentima navedenima u Prilogu II.

Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog otežavajućeg koeficijenta, temeljnom iznosu se dodaje razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta.

Relevantni olakšavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog olakšavajućeg koeficijenta, od temeljnog iznosa oduzima se razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog olakšavajućeg koeficijenta.

4. Neovisno o stavcima 2. i 3., iznos novčane ne smije biti manji od 2 % niti prelaziti 20 % godišnjeg prometa dotičnog sekuritizacijskog repozitorija u prethodnoj poslovnoj godini ali, ako je sekuritizacijski repozitorij povredom izravno ili neizravno stekao financijsku korist, iznos globe mora biti barem jednak toj koristi.

Kada čin ili propust sekuritizacijskog repozitorija čini više od jedne povrede iz Priloga I., primjenjuje se samo viša globa izračunata u skladu sa stavcima 2. i 3. koja se odnosi na jednu od tih povreda.

Članak 5.k

Periodične novčane kazne

1. ESMA odlukom nameće periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) sekuritizacijski repozitorij da prekine povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 5.p stavkom 1. točkom (a); ili

(b) osobu iz članka 5.f stavka 1.:

(i) i. da pruži sve informacije koje se traže odlukom u skladu s člankom 5.f;

(ii) da surađuje u istrazi i posebno da pruži potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale i da dopuni i ispravi ostale

PE583.961v02-00 32/75 RR\1113061HR.docx

HR

informacije pružene tijekom istrage koja je pokrenuta odlukom na temelju članka 5.g; ili

(iii) da se surađuje u izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 5.h.

2. Periodična novčana kazna mora biti učinkovita i razmjerna. Periodična novčana kazna nameće se za svaki dan kašnjenja.

3. Neovisno o stavku 2., iznos periodičnih novčanih kazni je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. On se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se nameće periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna nameće se za maksimalno razdoblje od šest mjeseci nakon obavijesti o odluci ESMA-e. Nakon isteka tog razdoblja, ESMA preispituje tu mjeru.

Članak 5.l

Saslušanje relevantnih osoba

1. Prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni iz članaka 5.j i 5.k, ESMA daje osobama koje su predmet postupka priliku da budu saslušane u pogledu njenih nalaza. ESMA temelji svoje odluke samo na nalazima koje su osobe koje su predmet postupka imale priliku komentirati.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Oni imaju pravo na pristup spisu ESMA-e, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ako je potrebno hitno djelovati u cilju sprečavanja znatne i neposredne štete financijskom sustavu ili znatne i neposredne štete integritetu, transparentnosti, učinkovitosti ili ispravnom funkcioniranju financijskih tržišta, uključujući stabilnost prijavljivanja podataka trgovinskom repozitoriju. U tom slučaju, ESMA može donijeti privremenu odluku i dati dotičnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

Članak 5.m

Objava, priroda, izvršenje i dodjela globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu nametnutu u skladu s člancima 5.j i 5.k osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama. Takva objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Globe i periodične novčane kazne nametnute u skladu s člancima 5.j i 5.k administrativne su prirode.

3. Kada ESMA odluči da neće nametnuti globe ili novčane kazne, ona o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela dotične države članice i navodi razloge za svoju odluku.

RR\1113061HR.docx 33/75 PE583.961v02-00

HR

4. Odluke o globama i periodičnim novčanim kaznama nametnutima u skladu s člancima 5.j i 5.k provodit će se u skladu s pravilima građanskog postupka na snazi u državi članici ili teritoriju na kojem je globa ili periodična novčana kazna izrečena.

Nalog za njezino izvršenje prilaže se uz odluku, bez ikakvih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke, koju provodi tijelo koje u tu svrhu imenuje vlada svake države članice i o kojem obavješćuje ESMA-u i Sud.

Kada su te formalnosti ispunjene na zahtjev zainteresirane strane, ona može nastaviti s izvršenjem u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj neposredno pred nadležno tijelo.

Izvršenje se može obustaviti samo odlukom Suda. Međutim, sudovi dotične države članice imaju nadležnost nad pritužbama da je izvršenje provedeno na neodgovarajući način.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih plaćanja dodjeljuju se općem proračunu Europske unije.

Članak 5.n

Preispitivanje od strane Suda

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA nametnula globu ili periodičnu novčanu kaznu. On može poništiti, smanjiti ili povećati nametnutu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 5.o

Oduzimanje registracije

1. Ne dovodeći u pitanje članak 73., ESMA oduzima registraciju sekuritizacijskom repozitoriju ako sekuritizacijski repozitorij:

(a) se izričito odrekne registracije ili u šest mjeseci prije datuma donošenja odluke o oduzimanju nije pružao usluge;

(b) je dobio registraciju na temelju lažnih navoda ili na neki drugi nezakonit način;

(c) više ne ispunjava uvjete pod kojima je registriran.

2. ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje mjerodavno nadležno tijelo iz članka 15. o odluci o oduzimanju registracije sekuritizacijskom repozitoriju.

3. Nadležno tijelo države članice u kojoj sekuritizacijski repozitorij obavlja svoje usluge i aktivnosti i koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1., može zatražiti od ESMA-e da ispita jesu li ispunjeni uvjeti za oduzimanje registracije dotičnom sekuritizacijskom repozitoriju. Ako ESMA odluči ne oduzeti registraciju dotičnom sekuritizacijskom repozitoriju, to u potpunosti obrazlaže.

4. Nadležno tijelo iz stavka 3. je tijelo određeno u skladu s člankom 15.

Članak 5.p

Naknade za nadzor

PE583.961v02-00 34/75 RR\1113061HR.docx

HR

1. ESMA zaračunava naknade sekuritizacijskim repozitorijima u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenim u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Te naknade moraju u potpunosti pokrivati troškove nastale ESMA-i u vezi s registracijom i nadzorom sekuritizacijskog repozitorija.

2. Iznos naknade zaračunate sekuritizacijskom repozitoriju pokriva sve administrativne troškove ESMA-e koji se odnose na njegovu registraciju i aktivnosti nadzora i razmjeran je prometu dotičnog sekuritizacijskog repozitorija.

3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 82. radi dopunjavanja/izmjene ove Uredbe pobližim određivanjem vrsta naknada, predmeta u vezi s kojima se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina na koji se one plaćaju.

Članak 5.q

Nadzorne mjere ESMA-e

1. Kada, u skladu s člankom 5.i stavkom 5., ESMA ustanovi da je trgovinski repozitorij izvršio neku od povreda navedenih u Prilogu I., ona donosi jednu ili više sljedećih odluka:

(a) zahtijeva od sekuritizacijskog repozitorija da prekine povredu;

(b) nameće globe u skladu s člankom 5.j;

(c) izdaje javne obavijesti;

.

(e) zahtijeva privremenu obustavu svake prakse koja je protivna ovoj Uredbu;

(f) poduzima sve mjere kako bi osigurala da sekuritizacijski repozitoriji nastave ispunjavati pravne zahtjeve iz ove Uredbe;

(g) nameće privremenu zabranu prihvaćanja novih inicijatora, sponzora ili SSPN-ova ili produljenje usluga koje nudi sekuritizacijski repozitorij ako bi to ugrozilo stabilnost ili točnost podataka;

(h) zahtijeva uklanjanje fizičkih osoba iz upravljačkih tijela trgovinskog repozitorija;

(d) kao krajnju mjeru oduzima registraciju sekuritizacijskom repozitoriju.

2. Pri donošenju odluka iz stavka 1. ESMA uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) jesu li povredom otkrivene ozbiljne ili sistemske slabosti u postupcima društva ili u njegovim sustavima za upravljanje ili internim kontrolama;

(c) je li povreda prouzrokovala, olakšala ili je na neki drugi način povezana s financijskim kaznenim djelima;

(d) je li povreda izvršena namjerno ili je uzrokovana nemarom.

3. Bez nepotrebnog odlaganja, ESMA obavješćuje dotični sekuritizacijski repozitorij o svakoj odluci koju donese u skladu sa stavkom 1. i dostavlja je nadležnim tijelima određenima u skladu s člankom 15. te Komisiji. Ona javno objavljuje

RR\1113061HR.docx 35/75 PE583.961v02-00

HR

svaku takvu odluku na svojoj internetskoj stranici u roku od 10 radnih dana od dana njezinog donošenja.

Prilikom javne objave svoje odluke kako je navedeno u prvom podstavku, ESMA također javno objavljuje pravo dotičnog sekuritizacijskog repozitorija na podnošenje žalbe na odluku, činjenicu, ovisno o slučaju, da je ta žalba podnesena i uz navođenje da ta žalba nema odgodni učinak kao i činjenicu da Odbor za žalbe ESMA-e može odgoditi primjenu osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 5.r

Zabrana resekuritizacijeOdnosne izloženosti korištene u sekuritizaciji ne smiju uključivati sekuritizacije.

Poglavlje 3.Jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija

Članak 6.

Upotreba oznake „jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija”

Inicijatori, sponzori i SSPN-ovi za svoju sekuritizaciju mogu upotrebljavati oznaku „STS” ili „jednostavna, transparentna i standardizirana” ili oznaku koja se izravno ili neizravno odnosi na te uvjete samo ako sekuritizacija ispunjava sve zahtjeve odjeljka 1. ili odjeljka 2. ove Uredbe ▌ ako su obavijestili ESMA-u u skladu s člankom 14. stavkom stavkom 1. i ako je relevantna sekuritizacija unesena na popis iz članka 14. stavka 4.

Inicijator, sponzor i SSPN uključeni u sekuritizaciju koja se smatra STS sekuritizacijom moraju imati poslovni nastan na području Unije, osim ako nemaju poslovni nastana u trećoj zemlji za koju je Komisija donijela delegirani akt u skladu s člankom 22.f.

ODJELJAK 1.OPĆI ZAHTJEVI ZA STS SEKURITIZACIJU

Članak 7.

Jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija

1. Sekuritizacije, osim ABCP programa i transakcija, koje ispunjuju zahtjeve iz članaka 8., 9. i 10. ove Uredbe smatraju se „STS” sekuritizacijama.

1.a Sekuritizacije, osim ABCP programa i transakcija, koje su prodane ulagačima nakon 1. siječnja 2011. i prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, smatrat će se „STS” sekuritizacijama od trenutka u kojem podliježu obvezi obavješćivanja u skladu s člankom 14. stavkom 1. pod uvjetom da:

(a) u trenutku izdavanja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 8. stavcima 1. do 5. i 7. do 9. te u članku 9. stavcima 1. i 3.;

(b) od trenutka obavješćivanja iz članka 14. stavka 1. ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 8. stavcima 2. i 6., članku 9. stavcima 2. i 4. do 8. te članku 10. stavcima 1. do 4.;

PE583.961v02-00 36/75 RR\1113061HR.docx

HR

1.b ESMA u skladu s člankom 16. Uredbe br. 1095/2010 donosi smjernice i preporuke o usklađenom tumačenju i primjeni zahtjeva određenih člancima 8., 9. i 10.;

Članak 8.

Zahtjevi povezani s jednostavnošću

1. SSPN stječe odnosne izloženosti prodajom ili ustupanjem na način provediv prema prodavatelju ili bilo kojoj trećoj osobi, uključujući u slučaju nesolventnosti prodavatelja. Prijenos odnosnih izloženosti SSPN-u ne podliježe nikakvim strogim odredbama o povratu sredstava u slučaju nesolventnosti prodavatelja. Ako se prijenos odnosnih izloženosti provodi s pomoću ustupanja i usavršava nakon faze zaključivanja transakcije, pokretači navedenog usavršavanja moraju uključivati barem sljedeće događaje:

(a) ozbiljno pogoršanje kreditne kvalitete prodavatelja;

(b) neispunjavanje obveza ili nesolventnost prodavatelja i

(c) neispravljena kršenja ugovorne obveze od strane prodavatelja.

2. Prodavatelj daje izjave i jamstva da, prema njegovim saznanjima, odnosne izloženosti uključene u sekuritizaciju nisu opterećene ili na neki drugi način u situaciji za koju se može predvidjeti da će na negativan način utjecati na provedivost prodaje ili ustupanja.

3. Odnosne izloženosti koje je prodavatelj prenio na SSPN ispunjuju prethodno utvrđene i jasno definirane kriterije prihvatljivosti kojima se ne dopušta aktivno upravljanje portfeljima tih izloženosti na diskrecijskoj osnovi.

4. Sekuritizacija je osigurana skupom odnosnih izloženosti koje su slične. Odnosne izloženosti u skupu smatraju se sličnima ako pripadaju istoj vrsti imovine i ako su njihove karakteristike u pogledu ugovornih obveza, kreditnog rizika i predujma te druge karakteristike koje određuju novčane tokove povezane s tom imovinom u dovoljnoj mjeri slične. Skupovi stambenih kredita, skupovi kredita trgovačkim društvima, skupovi kredita za imovinu poduzeća, najmovi i kreditne linije iste kategorije, skupovi kredita i najmova za kupnju automobila, te skupovi kreditnih linija odobreni pojedincima za osobne potrebe ili potrebe obitelji ili potrošnje kućanstva smatraju se istom vrstom imovine. Odnosne izloženosti ugovorno su obvezujuće i izvršive obveze s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnike, s definiranim tokovima obročnog plaćanja, pri čemu se iznosi obroka mogu razlikovati, povezanima s plaćanjem najma, glavnice, kamata ili povezanima s bilo kojim drugim pravom na prihod od imovine na kojem se temelje takva plaćanja. Odnosne izloženosti ne uključuju prenosive vrijednosne papire, kako je definirano Direktivom 2014/65/EU.

5. Odnosne izloženosti ne uključuju sekuritizacije.

6. Odnosne izloženosti iniciraju se u uobičajenom poslovanju inicijatora ili izvornog zajmodavca u skladu sa standardima odobravanja plasmana koji nisu manje strogi od onih koje inicijator ili izvorni zajmodavac primjenjuje na iniciranje sličnih izloženosti koje nisu sekuritizirane, te su usporedive u smislu ekonomskog sadržaja i kategorije vjerovnika s izloženostima iniciranim u uobičajenom poslovanju inicijatora ili izvornog zajmodavca koje nisu sekuritizirane. Značajne promjene

RR\1113061HR.docx 37/75 PE583.961v02-00

HR

standarda odobravanja plasmana u potpunosti se objavljuju potencijalnim ulagačima. U slučaju sekuritizacija u kojima su odnosne izloženosti stambeni krediti, skup kredita ne uključuje kredite koji su stavljeni na tržište i zajamčeni pod pretpostavkom da su podnositelj zahtjeva za kredit ili, ovisno o slučaju, posrednici upozoreni da zajmodavac možda nije provjerio dostavljene informacije. Procjena kreditne sposobnosti dužnika mora ispunjivati zahtjeve iz članka 18. stavaka od 1. do 4., stavka 5. točke (a) i stavka 6. Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća ili članka 8. Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ili jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama. Inicijatori ili izvorni zajmodavci imaju stručno znanje u području iniciranja izloženosti sličnih onima koje se sekuritiziraju.

7. U trenutku odabira, odnosne izloženosti koje se bez nepotrebnog odlaganja prenose na SSPN ne uključuju izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza u smislu članka 178. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili izloženosti dužniku ili jamcu smanjene kreditne sposobnosti, koji je, u trenutku potpisivanja ugovora o kreditu, koliko je poznato inicijatoru ili izvornom zajmodavcu:

(a) proglasio stečaj, dogovorio sa svojim vjerovnicima otpis ili reprogramiranje duga ili je sud njegovim vjerovnicima dodijelio pravo na ovrhu ili materijalnu odštetu kao posljedicu izostanka plaćanja u roku od tri godine prije datuma iniciranja sekuritizacije;

(b) u službenoj evidenciji osoba s nepovoljnom kreditnom prošlosti;

(c) ima kreditnu procjenu ili kreditnu ocjenu koja upućuje na to da je rizik od neizvršenja ugovorno dogovorenih plaćanja znatno viši od onog u slučaju prosječnog dužnika za tu vrstu kredita u relevantnoj nadležnosti.

8. Dužnici ili jamci izvršili su do trenutka prijenosa izloženosti barem jedno plaćanje, osim u slučaju obnovljivih sekuritizacija osiguranih ▌ izloženostima plativim u jednom obroku ili s dospijećem kraćim od jedne godine, uključujući, bez ograničenja, mjesečna plaćanja revolving kredita.

9. Otplata imatelja sekuritizacijskih pozicija ne smije se strukturirati tako da pretežito ovisi o prodaji imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti. Odnosne izloženosti koje su osigurane imovinom čija je vrijednost zajamčena ili čiji je rizik potpuno smanjen zahvaljujući obvezi otkupa od strane prodavatelja imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti ili neke druge treće strane ne ovise o prodaji imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti. Time se ne sprječava naknadna obnova ili refinanciranje te imovine.

9.a Arbitražne sintetske sekuritizacije u kojima imovina nije prenesena na SSPN u sekuritizaciji stvarne prodaje, niti je zadržana u bilanci inicijatora kao što je to slučaj kod bilančne sintetske sekuritizacije, nisu dio STS sekuritizacije i ne smatraju se jednostavnima, transparentnima i standardiziranima.

9.b ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih standarda kojima se dodatno određuju:

(a) karakteristike odnosnih izloženosti iz stavka 4. ovog članka i kriteriji uz pomoć kojih se utvrđuje jesu li te karakteristike dovoljno slične; i

(b) druge vrste imovine koje se smatraju istom vrstom imovine u svrhu stavka 4. ovog članka i članka 12. stavka 2.

PE583.961v02-00 38/75 RR\1113061HR.docx

HR

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih standarda do... [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisija ima ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 9.

Zahtjevi povezani sa standardizacijom

1. Inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac zadovoljavaju zahtjev za zadržavanje rizika u skladu s člankom 4. ove Uredbe.

2. Smanjuju se rizici kamatnih stopa i valutni rizici koji proizlaze iz sekuritizacije i objavljuju se mjere poduzete u tom smislu. Odnosne izloženosti ne uključuju izvedenice, osim za potrebe zaštite valutnog rizika i rizika kamatnih stopa. Te su izvedenice zajamčene i dokumentirane u skladu sa zajedničkim standardima u području međunarodnih financija.

3. Sva plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru sekuritizacijske imovine i obveza temelje se na općim tržišnim kamatnim stopama i ne upućuju na ▌ formule ili izvedenice.

4. Ako je sekuritizacija uspostavljena bez razdoblja obnove ili je razdoblje obnove završilo i ako je dostavljena obavijest o izvršenju ili ubrzanju plaćanja, nikakav znatan iznos gotovine ne zadržava se u SSPN-u, a primici glavnice iz odnosnih izloženosti prenose se na ulagače postupnom amortizacijom sekuritizacijskih pozicija, kako je utvrđeno nadređenošću sekuritizacijske pozicije. Otplata sekuritizacijskih pozicija ne smije se odvijati suprotnim redoslijedom u odnosu na njihovu nadređenost te se u transakcije s nepostupnim redoslijedom plaćanja uključuju pokretači povezani s kvalitetom, a koji uključuju barem pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti ispod prethodno utvrđenog praga. Ne smije biti odredaba kojima se zahtijeva automatska likvidacija odnosnih izloženosti po tržišnoj vrijednosti.

5. Dokumentacija o transakciji uključuje odgovarajuće događaje kojima se pokreće prijevremena isplata ili pokretače završetka razdoblja obnove ako je sekuritizacijom predviđeno razdoblje obnove, koji uključuju barem sljedeće:

(a) pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti do ili ispod prethodno utvrđenog praga;

(b) nastanak događaja povezanog s nesolventnosti u pogledu inicijatora ili servisera;

(c) pad vrijednosti odnosnih izloženosti koje drži SSPN ispod prethodno utvrđenog praga (događaj kojim se pokreće prijevremena isplata);

(d) nesposobnost stvaranja dostatnih novih odnosnih izloženosti prethodno utvrđene kreditne kvalitete (pokretač za završetak razdoblja obnove).

6. U dokumentaciji o transakciji jasno se navodi sljedeće:

RR\1113061HR.docx 39/75 PE583.961v02-00

HR

(a) ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti servisera i njegova upravljačkog tima, koji imaju stručno znanje u području servisiranja odnosnih izloženosti i, prema potrebi, povjerenika i drugih pružatelja pomoćnih usluga;

(b) postupci i odgovornosti potrebni kako bi se osiguralo da status neispunjavanja obveza ili nesolventnost servisera ne dovedu do prekida servisiranja, kao što je ugovorna odredba o zamjeni kojom se omogućuje zamjena servisera u slučaju neispunjavanja obveza ili nesolventnosti;

(c) odredbe kojima se osigurava zamjena drugih ugovornih strana u izvedenicama, pružatelja likvidnosti i bankovnog računa u slučaju njihova statusa neispunjavanja obveza, nesolventnosti i drugih utvrđenih događaja, prema potrebi.

Politike, procedure i kontrolni mehanizmi primjereno se dokumentiraju i uspostavljaju se učinkoviti sustavi.

7. Dokumentacija o transakciji uključuje jasne i sažete definicije, pravne lijekove i mjere u pogledu neurednosti u plaćanju i neispunjenja obveza dužnika, restrukturiranja duga, otpusta duga, odgode plaćanja, razmaka između plaćanja, gubitaka, storniranja, povrata i drugih instrumenata za ispravljanje kvalitete imovine. U toj se dokumentaciji jasno navode prvenstvo plaćanja, događaji koji služe kao pokretači, promjene u prvenstvu plaćanja uslijed događaja koji su pokretači te obveza izvješćivanja o takvim događajima. Promjene je u takvim uvjetima i postupcima moguće unijeti pod uvjetom da te promjene nemaju znatan negativan utjecaj na otplatu sekuritizacijskih pozicija. O svim promjenama u prvenstvu plaćanja izvješćuje se u trenutku njihova nastanka.

8. Dokumentacija o transakciji uključuje jasne odredbe kojima se omogućuje pravovremeno rješavanje sukoba između različitih kategorija ulagača, glasačka su prava jasno definirana i dodijeljena imateljima zapisa te su odgovornosti povjerenika i drugih subjekata s fiducijarnim dužnostima prema ulagačima jasno utvrđene.

Članak 10.

Zahtjevi povezani s transparentnošću

1. Za izloženosti koje su u znatnoj mjeri slične onima koje se sekuritiziraju, inicijator i sponzor ▌prije ulaganja ulagaču pružaju pristup podacima o statičkom i dinamičkom učinku u pogledu neispunjavanja obveza i gubitaka, kao što su podaci o neurednosti u plaćanju i neispunjenju obveza. Ti podaci obuhvaćaju razdoblje od najmanje sedam godina za izloženosti koje nisu maloprodajne i pet godina za maloprodajne izloženosti. Potrebno je objaviti na temelju čega se izloženosti smatraju sličnima.

2. Uzorak odnosnih izloženosti podliježe vanjskoj provjeri prije izdavanja vrijednosnih papira na temelju sekuritizacije koju provodi odgovarajuća neovisna stranka, koja provjerava i točnost podataka objavljenih u pogledu odnosnih izloženosti, primjenjujući razinu pouzdanosti od 95 %.

3. Prije određivanja cijene sekuritizacije i zatim na kontinuiranoj osnovi inicijator ili sponzor ulagačima stavlja na raspolaganje jasno dokumentiran model novčanih tokova obveza, u kojem je precizno predstavljen ugovorni odnos između odnosnih izloženosti i plaćanja koja se odvijaju između inicijatora, sponzora, ulagača, drugih trećih strana i SSPN-a.

PE583.961v02-00 40/75 RR\1113061HR.docx

HR

3.a Inicijator i sponzor objavljuju informacije o dugoročnoj i održivoj prirodi sekuritizacije za ulagače, koristeći se ekološkim i socijalnim kriterijima te kriterijima upravljanja za opisivanje načina na koji se sekuritizacijom doprinijelo ulaganjima u realno gospodarstvo i načina na koji je izvorni zajmodavac iskoristio oslobođeni kapital.

4. Inicijator i sponzor ▌ zajednički su odgovorni za poštovanje članka 5. ove Uredbe i za jamčenje da se potencijalnim ulagačima prije određivanja cijene stavljaju na raspolaganje sve informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5. stavka 1. točke (a). Inicijator i sponzor također su dužni osigurati da se informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5. stavka 1. točaka (b) do (e) stavljaju na raspolaganje prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili u početnom obliku, ako je to dopušteno u skladu s člankom 3. Direktive 2003/71/EZ. Nadalje, inicijator i sponzor ▌dužni su osigurati da se konačna dokumentacija stavlja na raspolaganje ulagačima najkasnije 15 dana nakon zaključenja transakcije.

ODJELJAK 2.ZAHTJEVI ZA ABCP SEKURITIZACIJU

Članak 11.

Jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija ABCP sekuritizacijâ

Transakcija ABCP smatra se jednostavnom, transparentnom i standardiziranom kada je usklađena sa zahtjevima na razini transakcije iz članka 12. Program ABCP smatra se jednostavnim, transparentnim i standardiziranim ako je usklađen sa zahtjevima iz članka 13.

Članak 12.

Zahtjevi na razini transakcije

1. Transakcija u okviru programa ABCP mora ispunjavati zahtjeve iz ovog članka da bi je se moglo smatrati jednostavnom, transparentnom i standardiziranom. Za potrebe ovog odjeljka, „inicijator” i „izvorni zajmodavac” iz članka 8. stavka 7. smatraju se prodavateljem.

1.a Otplata imatelja sekuritizacijskih pozicija ne ovisi o prodaji imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti. Taj se zahtjev ne odnosi na imovinu čija je vrijednost zajamčena ili čiji je rizik potpuno smanjen zahvaljujući efektivnoj obvezi prodavatelja ili neke druge treće strane o otkupu ili refinanciranju imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti po fiksnom iznosu niti se njime sprječava naknadno obnavljanje ili refinanciranje te imovine.

2. Transakcije u okviru programa ABCP osigurane su skupom odnosnih izloženosti koje su slične prema vrsti imovine i imaju preostalo ponderirano prosječno trajanje od najviše jedne godine, a ni jedna takva transakcija nema preostali rok do dospijeća duži od šest godina, osim skupova kredita za kupnju automobila, leasinga automobila i transakcija leasinga opreme koji imaju preostalo ponderirano prosječno trajanje izloženosti od najviše četiri i pol godine, a ni jedna od odnosnih izloženosti nema preostali rok do dospijeća duži od šest godina. Odnosne izloženosti ne uključuju zajmove osigurane stambenom ili poslovnom hipotekom ili stambene kredite za koje se u cijelosti jamči, kako je navedeno u članku

RR\1113061HR.docx 41/75 PE583.961v02-00

HR

129. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) br. 575/2013. Odnosne izloženosti sadržavaju ugovorno obvezujuće i izvršive obveze s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnike, s definiranim tokovima plaćanja povezanima s najmom, glavnicom, kamatama ili povezanima s bilo kojim drugim pravom na prihod od imovine na kojem se temelje takva plaćanja. Odnosne izloženosti ne uključuju prenosive vrijednosne papire, kako je definirano Direktivom 2014/65/EU.

3. Sva plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru sekuritizacijske imovine i obveza temelje se na općim tržišnim kamatnim stopama, ali ne upućuju na složene formule ili izvedenice.

4. U slučaju neispunjavanja obveza prodavatelja ili ubrzanja plaćanja, nikakav znatan iznos gotovine ne zadržava se u SSPN-u, a primici glavnice iz odnosnih izloženosti prenose se na ulagače koji drže sekuritizacijsku poziciju postupnom isplatom sekuritizacijskih pozicija, kako je utvrđeno nadređenošću sekuritizacijske pozicije. Ne smije biti odredaba kojima se zahtijeva automatska likvidacija odnosnih izloženosti po tržišnoj vrijednosti.

5. Odnosne izloženosti iniciraju se u uobičajenom poslovanju prodavatelja u skladu sa standardima odobravanja plasmana koji nisu manje strogi od onih koje prodavatelj primjenjuje na iniciranje sličnih izloženosti koje nisu sekuritizirane. Značajne promjene standarda odobravanja plasmana u potpunosti se objavljuju potencijalnim ulagačima. U slučaju sekuritizacija u kojima su odnosne izloženosti stambeni krediti, skup kredita ne uključuje kredite koji su stavljeni na tržište i zajamčeni pod pretpostavkom da su podnositelj zahtjeva za kredit ili, ovisno o slučaju, posrednici upozoreni da zajmodavac možda nije provjerio dostavljene informacije. Prodavatelj ima stručno znanje u području iniciranja izloženosti sličnih onima koje se sekuritiziraju.

6. Dokumentacija o transakciji uključuje pokretače za završetak razdoblja obnove, uključujući barem sljedeće:

(a) pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti do ili ispod prethodno utvrđenog praga;

(b) nastanak događaja povezanog s nesolventnosti u pogledu prodavatelja ili servisera;

(c) nesposobnost stvaranja dostatnih novih odnosnih izloženosti prethodno utvrđene kreditne kvalitete.

7. U dokumentaciji o transakciji jasno se navodi sljedeće:

(a) ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti sponzora, servisera i njegova upravljačkog tima, koji imaju stručno znanje u području servisiranja odnosnih izloženosti i, prema potrebi, povjerenika i drugih pružatelja pomoćnih usluga;

(b) postupci i odgovornosti potrebni kako bi se osiguralo da status neispunjavanja obveza ili nesolventnost servisera ne dovedu do prekida servisiranja;

(c) odredbe kojima se osigurava zamjena drugih ugovornih strana u izvedenicama i bankovnog računa u slučaju njihova statusa neispunjavanja obveza, nesolventnosti i, prema potrebi, drugih utvrđenih događaja, prema potrebi.

▌

PE583.961v02-00 42/75 RR\1113061HR.docx

HR

Politike, procedure i kontrole upravljanja rizikom primjereno se dokumentiraju i uspostavljaju se učinkoviti sustavi.

Članak 12.a

Uloga sponzora programa ABCP

1. Sponzor programa ABCP kreditna je institucija nad kojom se provodi nadzor u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili regulirani upravitelj fonda ili imovine.

2. Sponzor programa ABCP pružatelj je likvidnosne linije i pruža podršku svim sekuritizacijskim pozicijama na razini programa ABCP pokrivanjem svih likvidnosnih i kreditnih rizika i svih znatnih razrjeđivačkih rizika sekuritiziranih izloženosti kao i svih drugih troškova transakcije i cijelog programa putem takve podrške. Sponzor ulagačima daje na uvid opis podrške pružene na razini transakcije, uključujući opis pruženih likvidnosnih linija.

3. Prije no što će moći sponzorirati jednostavni, transparentni i standardizirani program ABCP, kreditna institucija ispitivanjem otpornosti na stres dokazuje svojem nadzorniku da njezina uloga iz stavka 2. ne ugrožava njezinu financijsku stabilnost, čak ni u slučaju ekstremno stresnih situacija na tržištu u kojima tržište za kratkoročna financiranja presuši za sve programe ABCP za koje ima tu ulogu. Sponzor u tu svrhu svojem nadzorniku redovito dostavlja konkretne informacije o svojim obvezama u pogledu kumulativnih likvidnosnih rizika i o tome kako te obveze može ispuniti uz pomoć svojih zaštitnih slojeva likvidnosti.

4. Prije izlaganja transakciji ABCP, sponzor programa ABCP provjerava da prodavatelj odobrava sve svoje kredite na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje tih kredita i da ima učinkovite sustave za primjenu tih kriterija i postupaka. Sponzor provodi vlastitu dubinsku analizu u skladu s člankom 3. ove Uredbe i provjerava poštuje li prodavatelj dobre standarde odobravanja plasmana, sposobnost servisiranja i postupke naplate koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 259. stavka 3. točaka od (i) do (m) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama. Politike, procedure i kontrole upravljanja rizikom primjereno se dokumentiraju i uspostavljaju se učinkoviti sustavi.

5. Izvorni zajmodavac ili izdavatelj, na razini transakcije, ili sponzor, na razini programa ABCP, zadovoljavaju zahtjev za zadržavanje rizika u skladu s člankom 4.

6. Članak 5. primjenjuje se na programe ABCP. Sponzor programa ABCP odgovoran je za usklađenost s člankom 5. i:

(a) čini dostupnim ulagačima sve objedinjene informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5., stavka 1., točke (a), a te informacije ažuriraju se svaka tri mjeseca; i

(b) čini dostupnim informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5. stavka 1. točaka od (b) do (e ) ove Uredbe.

7. Ako sponzor ne obnovi obvezu financiranja likvidnosne linije prije njezina isteka, likvidnosna linija se povlači, a dospjeli se vrijednosni papiri isplaćuju.

RR\1113061HR.docx 43/75 PE583.961v02-00

HR

Članak 13.

Zahtjevi na razini programa

1. Sve transakcije u okviru programa ABCP ispunjuju zahtjeve iz članka 12. ▌ Uz iznimku članka 12. stavka 2., pojedinačne transakcije koje predstavljaju najviše 5 % ukupnog iznosa odnosnih izloženosti programa ABCP mogu privremeno biti nesukladne s člankom 12., a da to ne utječe na STS status programa.

2. Inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac zadovoljavaju zahtjev za zadržavanje rizika u skladu s člankom 4.▌

3. ▌Kreditnim poboljšanjem ne uspostavlja se druga razina tranširanja na programskoj razini.

4. Sponzor programa ABCP kreditna je institucija nad kojom se provodi nadzor u skladu s Direktivom 2013/36/EU. Sponzor je pružatelj likvidnosne linije i pruža podršku svim sekuritizacijskim pozicijama na razini transakcije u okviru programa ABCP te pokriva sve likvidnosne i kreditne rizike i sve značajne razrjeđivačke rizike sekuritiziranih izloženosti kao i sve druge troškove transakcije i cijelog programa.

5. Sekuritizacije koje izdaje program ABCP i koje uključuju opcije kupnje, odredbe o produženju ili druge odredbe prema odluci inicijatora, sponzora ili SSPN-a, i koje utječu na njihovo konačno dospijeće ne smatraju se jednostavnima, transparentnima i standardiziranima.

6. Smanjuju se rizici kamatnih stopa i valutni rizici koji se pojavljuju na razini programa ABCP i objavljuju se mjere poduzete u tom smislu. Izvedenice se upotrebljavaju samo na programskoj razini za potrebe zaštite valutnog rizika i rizika kamatnih stopa. Te se izvedenice dokumentiraju u skladu sa zajedničkim standardima u području međunarodnih financija.

7. U dokumentaciji povezanoj s programom jasno se navodi sljedeće:

(a) odgovornosti povjerenika i drugih subjekata s fiducijarnim dužnostima, ako postoje, prema ulagačima;

▌ (c) ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti sponzora i njegova upravljačkog tima, koji imaju stručno znanje u području odobravanja kredita, povjerenika, ako postoje, i drugih pružatelja pomoćnih usluga;

▌ (e) odredbe za zamjenu drugih ugovornih strana u izvedenicama i bankovnog računa na razini programa ABCP u slučaju njihova statusa neispunjavanja obveza, nesolventnosti i drugih utvrđenih događaja, ako likvidnosna linija to ne pokriva;

(f) u slučaju utvrđenih događaja, statusa neispunjavanja obveza ili nesolventnosti sponzora osiguravaju se korektivne mjere kako bi se, prema potrebi, postigla kolateraliziranost obveze financiranja ili zamjena pružatelja likvidnosne linije. Ako pružatelj likvidnosne linije ne obnovi obvezu financiranja u roku od 30 dana od njezina isteka, likvidnosna se linija povlači, dospjeli se vrijednosni papiri isplaćuju i prekida se kupnja izloženosti, uz istovremeno amortiziranje postojećih odnosnih izloženosti.

Politike, procedure i kontrole upravljanja rizikom primjereno se dokumentiraju i uspostavljaju se učinkoviti sustavi.

PE583.961v02-00 44/75 RR\1113061HR.docx

HR

8. Inicijator i sponzor ▌zajednički su i solidarno odgovorni za poštovanje članka 5. ove Uredbe na razini programa ABCP i osiguravaju da se potencijalnim ulagačima prije određivanja cijene stavljaju na raspolaganje sljedeće informacije:

(a) sve objedinjene informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5., stavka 1. točke (a);

(b) informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 5. stavka 1. točaka od (b) do (e ).

8.a U prospektu ili, ako prospekt nije izdan, u dokumentaciji koja se odnosi na program navodi se jesu li i na koji način kriteriji za STS iz članaka od 11. do 13. ispunjeni.

Članak 14.

STS obavijest i dubinska analiza

1. Inicijatori i sponzori zajednički obavješćuju ESMA-u s pomoću obrasca iz stavka 5. ovog članka da sekuritizacija ispunjuje zahtjeve iz članaka 7. do 10. ili članaka 11. do 13. ove Uredbe („STS obavijest”). Ako program ABCP ima više inicijatora, svaki inicijator obavješćuje ESMA-u samo o zahtjevima iz članka 12. u pogledu njegovih vlastitih transakcija. ESMA objavljuje STS obavijest na svojem službenom web-mjestu u skladu sa stavkom 4. Oni obavješćuju i svoje nadležno tijelo. Inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije među sobom određuju subjekt koji će biti prva osoba za kontakt za ulagače i nadležna tijela. Ako se inicijator i sponzor među sobom nisu dogovorili o tome koji će subjekt biti zadužen za ispunjavanje zahtjeva iz ovog članka, navedene zahtjeve ispunjava inicijator.

1.a Inicijator, sponzor ili SSPN mogu se koristiti uslugama treće strane da provjere ispunjava li sekuritizacija STS kriterije. Međutim, takav savjet treće strane ne utječe na odgovornost inicijatora, sponzora ili SSPN-a u pogledu njihovih pravnih obveza koje proizlaze iz ove Uredbe.

Ako se inicijator, sponzor ili SSPN koriste uslugama treće strane za ocjenu usklađenosti sekuritizacije s člancima od 7. do 10. ili člancima od 11. do 13., STS obavijest obuhvaća izjavu da je usklađenost s STS kriterijima potvrdila ta treća strana. Ta obavijest također sadržava naziv treće strane i mjesto njezina nastana.

2. Ako inicijator ili izvorni zajmodavac nije kreditna institucija ili investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, obavijest iz stavka 1. ovog članka popraćena je sljedećim:

(a) potvrdom inicijatora ili izvornog zajmodavca da kredite odobrava na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje kredita te da inicijator ili izvorni zajmodavac ima učinkovite sustave za primjenu tih postupaka;

(b) izjavom o tome jesu li elementi navedeni u podstavku (a) podložni nadzoru.

3. Inicijator, sponzor ili SSPE odmah obavješćuju ESMA-u i svoje nadležno tijelo ako sekuritizacija više ne ispunjuje zahtjeve iz članaka 7. do 10. ili članaka 11. do 13. ▌

4. ESMA u odgovarajućem odjeljku na svojem web-mjestu odmah navodi popis svih sekuritizacija za koje su inicijatori, sponzori i SSPN-ovi izvijestili da ispunjavaju zahtjeve iz članaka od 7. do 10. ili članaka od 11. do 13. ESMA ažurira popis ako se

RR\1113061HR.docx 45/75 PE583.961v02-00

HR

sekuritizacije više ne smatraju STS sekuritizacijama nakon odluke nadležnog tijela ili obavijesti inicijatora, sponzora ili SSPN-a. Ako je nadležno tijelo izreklo administrativne sankcije ili korektivne mjere u skladu s člankom 17., ono o tome odmah obavješćuje ESMA-u. ESMA na popisu odmah navodi da je nadležno tijelo izreklo administrativne sankcije ili korektivne mjere u pogledu predmetne sekuritizacije.

5. ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za utvrđivanje informacija koje pružaju inicijator, sponzor i SSPN kako bi ispunili svoje obveze iz stavka 1. te utvrđuje format na temelju standardiziranih obrazaca.

ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [dvanaest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

▌Komisija ima ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Poglavlje 4.Nadzor Članak 15.

Određivanje nadležnih tijela

1. Ispunjivanje obveza iz članka 3. ove Uredbe osiguravaju sljedeća nadležna tijela u skladu s ovlastima koje su im dodijeljene odgovarajućim pravnim aktima:

(a) za društva za osiguranje i društva za reosiguranje, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 13. točkom 10. Direktive 2009/138/EZ;

(b) za upravitelje alternativnih investicijskih fondova, odgovorno nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 44. Direktive 2011/61/EU;

(c) za UCITS-e i društva za upravljanje UCITS-ima, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 97. Direktive 2009/65/EZ;

(d) za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 6. točkom (g) Direktive 2003/41/EZ;

(e) za kreditne institucije i investicijska društva, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 4. Direktive 2013/36/EU, uključujući ESB u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.

2. Nadležna tijela odgovorna za nadzor sponzora u skladu s člankom 4. Direktive 2013/36/EU, uključujući ESB u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, osiguravaju da se sponzori pridržavaju obveza utvrđenih u člancima 4. do 14. ove Uredbe.

3. Kada se nadzor inicijatora, izvornih zajmodavaca i SSPN-ova provodi u skladu s Direktivom 2013/36/EU, Uredbom (EU) br. 1024/2013, Direktivom 2009/138/EZ, Direktivom 2003/41/EZ, Direktivom 2011/61/EU ili Direktivom 2009/65/EZ, odgovarajuća nadležna tijela određena na temelju navedenih akata, uključujući ESB

PE583.961v02-00 46/75 RR\1113061HR.docx

HR

u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, osiguravaju pridržavanje obveza utvrđenih u člancima 4. i 5. ove Uredbe.

4. Za subjekte koji nisu obuhvaćeni zakonodavnim aktima Unije iz stavka 3., države članice određuju jedno nadležno tijelo ili više njih kako bi se osiguralo poštovanje članaka 4. i 5. ove Uredbe. Države članice obavješćuju Komisiju, ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u te nadležna tijela drugih država članica o određivanju nadležnih tijela u skladu s ovim stavkom. Ta se obveza ne primjenjuje na nefinancijska društva koja prodaju izloženosti u okviru programa ABCP ili druge transakcije ili sheme sekuritizacije.

4.a ESMA, zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima koja su odgovorna za nadzor tržišta vrijednosnica, nadzire i osigurava poštovanje obveza utvrđenih člancima od 6. do 14.

5. ESMA objavljuje i ažurira popis nadležnih tijela iz ovog članka na svojem web-mjestu.

Članak 16.

Ovlasti nadležnih tijela

1. Svaka država članica osigurava da nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 15. stavcima od 2. do 4.a ima potrebne ovlasti u području nadzora, istrage i sankcioniranja za ispunjivanje svojih dužnosti u okviru ove Uredbe.

2. Nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 15. stavcima od 2. do 4.a redovno preispituje aranžmane, postupke i mehanizme koje primjenjuju inicijatori, sponzori, SSPN-ovi i izvorni zajmodavci u cilju poštovanja odredaba ove Uredbe.

2.a Nadležno tijelo nadzire, između ostalog redovnim provođenjem nasumičnih kontrola, nova izdavanja, posebice sekuritizacija s kojima tržište nema mnogo iskustva, kako bi se otkrila kršenja iz članka 17. stavka 1. ili značajke za koje ne postoji očito obrazloženje osim namjere da se zaobiđu odredbe ove Uredbe.

3. Nadležna tijela zahtijevaju da se rizici koji proizlaze iz sekuritizacijskih transakcija, uključujući reputacijske rizike, ocjenjuju i rješavaju s pomoću odgovarajućih politika i postupaka inicijatora, sponzora, SSPN-ova i izvornih zajmodavaca.

3.a Nadležno tijelo nadzire, ako je primjenjivo, konkretne učinke koje sudjelovanje na tržištu sekuritizacije ima na stabilnost financijske institucije koja djeluje kao izvorni zajmodavac, inicijator, sponzor ili ulagač u sklopu svojeg bonitetnog nadzora u području sekuritizacije, ne dovodeći u pitanje strožu sektorsku regulaciju i uzimajući u obzir:

(a) veličinu zaštitnih slojeva kapitala, kako bi se ublažila procikličnost tržišta sekuritizacije;

(b) veličinu zaštitnih slojeva likvidnosti, kao protutežu potencijalnoj koncentraciji potpore koje programima ABCP pružaju kreditne institucije;

(c) likvidnosni rizik za ulagače koji je posljedica velike ročne neusklađenosti između njihova financiranja i ulaganja.

RR\1113061HR.docx 47/75 PE583.961v02-00

HR

U slučaju da nadležno tijelo ustanovi postojanje rizika za financijsku stabilnost financijske institucije ili financijskog sustava u cjelini ,nadležno tijelo, neovisno o svojim obvezama iz članka 21., poduzima mjere za ublažavanje tih rizika, o svojim nalazima izvješćuje imenovano tijelo nadležno za makrobonitetne instrumente u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 i Europski odbor za sistemske rizike, te o tome obavješćuje Komisiju i Europski parlament.

3.b Nadležno tijelo, zajedno s ESMA-om, nadzire sve moguće slučajeve u kojima se obveze iz članka 4 stavka 1.a ove Uredbe zaobilaze tako da se sekuritizacije strukturiraju ili stavljaju na tržište na takav način da se izbjegne da uđu u područje primjene tih obveza. Nadležno tijelo provodi nadzor i izvještava ESMA-u, ESMA analizira informacije koje joj je dostavilo nadležno tijelo i izvješćuje Komisiju, Parlament i Vijeće o svim bitnim događanjima u razvoju tržišnih praksi u tom području.

Članak 16.a

Makrobonitetni nadzor sekuritizacijskog tržišta

1. Unutar okvira svojih zadaća, Europski odbor za sistemske rizike odgovoran je za makrobonitetni nadzor sekuritizacijskog tržišta Europske unije, a EBA je odgovorna za mikrobonitetni nadzor, pri čemu se vodi računa o posebnostima tržišnih segmenata i kategorija imovine.

2. Nakon objave dvogodišnjeg izvješća o sekuritizacijskom tržištu iz članka 29., te kako bi se odrazile promjene tržišnih okolnosti, spriječio nastanak balona na tržištu imovine u različitim tržišnim segmentima ili kategorijama imovine te kako bi se spriječilo da se dijelovi sekuritizacijskog tržišta Unije zatvore u razdobljima krize, EBA, u bliskoj suradnji s ESRB-om, razvija nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku od šest mjeseci od datuma objave takvog izvješća te svake dvije godine nakon toga izrađuje revidirane regulatorne tehničke standarde, kako bi utvrdila:

(a) stopu zadržavanja rizika iz članka 4. stavka 1. unutar maksimalnog raspona od 5 % do 20 %, primjenjivu na načine zadržavanja rizika navedene u članku 4. stavku 2., vodeći računa o posebnostima tržišnih segmenata;

(b) do koje su mjere jamstva primjenjiva na sekuritiziranu imovinu;

(c) je li inicijator zadržao izloženosti na svojoj bilanci tijekom dijela njihova izvornog roka dospijeća, pri određivanju potrebne stope zadržavanja;

(d) hoće li potrebne stope zadržavanja biti podignute do maksimalnih 20 % ili objašnjenje zašto bi ih trebalo smanjiti, pri čemu se vodi računa o posebnostima tržišnih segmenata; i

(e) jesu li jamstva primjenjiva na sekuritiziranu imovinu.

Taj se nacrt regulatornih tehničkih standarda izrađuje do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] ili, ovisno o slučaju, dvije godine od izrade najnovijeg nacrta regulatornih tehničkih standarda u skladu s ovim stavkom. Prilagodba stope zadržavanja koja je uključena u nacrt regulatornih tehničkih standarda stupa na snagu za sekuritizacije o kojima ESB nije bio obaviješten u skladu s člancima 243. i 244. Uredbe (EU) br. 575/2013 do trenutka stupanja na snagu tih regulatornih tehničkih standarda.

PE583.961v02-00 48/75 RR\1113061HR.docx

HR

EBA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisija ima ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

3. Nakon objave izvješća iz stavka 29. ove Uredbe, ESRB daje preporuke državama članicama u kojima navodi je li potrebno ponovno ocijeniti mjere koje se odnose na dužnike, uključujući prilagodbu maksimalnog omjera kredita i vrijednosti, omjera kredita i prihoda ili omjera otplate duga i prihoda za imovinu koja se sekuritizira.

4. Svaki put kada se podnese nacrt regulatornih tehničkih standarda u skladu sa stavkom 2. ovog članka, Komisija također razmatra jesu li, u skladu s člankom 270. Uredbe (EU) br. 575/2013, potrebne izmjene donjih granica rizika za sekuritizacije iz članaka 259., 260., 261., 263. i 264. Uredbe (EU) br. 575/2013, te u skladu s tim, ako je potrebno, donosi delegirane akte.

Članak 17.

Administrativne sankcije i korektivne mjere

1. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i izriču kaznene sankcije u skladu s člankom 19. ove Uredbe, države članice utvrđuju pravila za odgovarajuće administrativne sankcije i korektivne mjere primjenjive na situacije za koje vrijedi sljedeće:

(a) inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac nije ispunio zahtjeve iz članka 4.;

(b) inicijator, sponzor i SSPN nisu ispunili zahtjeve iz članka 5.;

(c) sekuritizacija nosi oznaku STS, a inicijator, sponzor i SSPN te sekuritizacije nisu ispunili zahtjeve iz članaka 7. do 10. ili članaka 11. do 13.▌

(ca) inicijator ili sponzor koristi se oznakom „STS” za svoju sekuritizaciju, pri čemu krši članak 6. ove Uredbe, osim ako ta sekuritizacija ne ispunjava uvjete postavljene ili člancima 7. do 10. ili člancima 11. do 13. ove Uredbe;

(cb) inicijator ili sponzor je izdao obmanjujuću obavijest s obzirom na članak 14. stavak 1. ove Uredbe.

Države članice osiguravaju i učinkovitu provedbu administrativnih sankcija i/ili korektivnih mjera.

2. Te su sankcije i mjere učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te uključuju barem sljedeće:

(a) javno upozorenje u kojem se navodi identitet fizičke ili pravne osobe i priroda povrede u skladu s člankom 22.;

(b) nalog kojim se fizičkoj ili pravnoj osobi nalaže da prekine takvo postupanje i da takvo postupanje više ne ponovi;

(c) privremenu zabranu obavljanja upravljačke funkcije u takvim društvima protiv bilo kojeg člana upravljačkog tijela inicijatora, sponzora ili SSPN-a ili bilo koje fizičke osobe, koji se smatraju odgovornima;

RR\1113061HR.docx 49/75 PE583.961v02-00

HR

(d) u slučaju povrede iz stavka 1. točke (c) ovog članka, privremenu zabranu inicijatoru, sponzoru i SSPN-u da daju obavijest o tome da sekuritizacija ispunjuje uvjete utvrđene člancima 7. do 10. ili člancima 11. do 13. ove Uredbe;

(e) u slučaju fizičke osobe, maksimalnu administrativnu novčanu kaznu od najmanje 5 000 000 EUR, ili, u državama članicama u kojima valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti na dan ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]

(f) ili, u slučaju pravne osobe, maksimalnu administrativnu novčanu kaznu iz točke (e) ili do 10 % ukupnoga godišnjeg prometa pravne osobe u skladu s posljednjim dostupnim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo; ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnim računovodstvenim zakonodavnim aktima, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva;

(g) maksimalnu administrativnu novčanu kaznu u iznosu koji je barem trostruko viši od iznosa koristi ostvarene povredom kada je tu korist moguće utvrditi, čak i ako ona prelazi maksimalne iznose iz točaka (e) i (f).

(ga) minimalnu administrativnu novčanu kaznu u iznosu koji je barem jednak iznosu koristi ostvarene povredom kada je tu korist moguće utvrditi, čak i ako ona prelazi maksimalne iznose iz točaka (e)  i  (f) ovog stavka.

3. Ako se odredbe iz prvog stavka primjenjuju na pravne osobe, države članice osiguravaju i da nadležna tijela primjenjuju administrativne sankcije i korektivne mjere utvrđene u stavku 2. na članove upravljačkog tijela i na druge osobe koje su na temelju nacionalnog zakonodavstva odgovorne za povredu.

4. Države članice osiguravaju da su sve odluke kojima se izriču administrativne sankcije ili korektivne mjere iz stavka 2. propisno obrazložene i podliježu pravu žalbe pred sudom.

Članak 18.

Izvršavanje ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i korektivnih mjera

1. Nadležna tijela izvršavaju ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i korektivnih mjera iz članka 17. ove Uredbe u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirima:

(a) izravno;

(b) u suradnji s drugim tijelima;

(c) podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

2. Pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija ili korektivnih mjera koje se izriču u skladu s člankom 17. ove Uredbe nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući stupanj namjere počinjenja te povrede ili u kojem je ona posljedica činjenične pogreške te, ako je to primjereno, sljedeće:

PE583.961v02-00 50/75 RR\1113061HR.docx

HR

(a) značajnost, težinu i trajanje povrede;

(b) stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu i je li o tome jesu li ispunjeni uvjeti za STS primljen savjet od treće strane;

(c) financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, koja se utvrđuje na temelju ukupnog prometa odgovorne pravne osobe ili godišnjeg dohotka i neto imovine odgovorne fizičke osobe;

(d) važnost ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(e) gubitke koje su zbog povrede imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(f) razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu za osiguravanjem povrata dobivene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(g) prijašnje povrede odgovorne fizičke ili pravne osobe.

Članak 19.

Određivanje kaznenih sankcija

1. Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama ili korektivnim mjerama za povrede koje u njihovu nacionalnom pravu podliježu kaznenim sankcijama.

2. Ako su, prema stavku 1., utvrdile kaznene sankcije za povrede iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe, države članice osiguravaju uspostavu odgovarajućih mjera kako bi nadležna tijela imala sve potrebne ovlasti za održavanje veze s pravosudnim, državnoodvjetničkim ili kaznenopravnim tijelima unutar svoje nadležnosti radi zaprimanja posebnih informacija povezanih s kriminalističkim obradama ili kaznenim postupcima pokrenutima zbog povreda iz članka 17. stavka 1. te pružanja takvih informacija drugim nadležnim tijelima te ESMA-i, EBA-i i EIOPA-i kako bi i oni ispunili svoje obveze u pogledu suradnje u okviru ove Uredbe.

Članak 20.

Dužnosti obavješćivanja

Države članice obavješćuju Komisiju, ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u o pravnim, upravnim i drugim propisima, uključujući sve mjerodavne kaznenopravne odredbe, za provedbu ovog poglavlja do [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Države članice obavješćuju Komisiju, ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u bez nepotrebne odgode o svim njihovim daljnjim izmjenama.

Članak 21.

Suradnja između nadležnih tijela i europskih nadzornih tijela

1. Nadležna tijela iz članka 15. ove Uredbe te ESMA, EBA i EIOPA međusobno blisko surađuju i razmjenjuju informacije radi obavljanja svojih zadaća u skladu s člancima 16. do 19., osobito u cilju utvrđivanja i uklanjanja povreda ove Uredbe.

RR\1113061HR.docx 51/75 PE583.961v02-00

HR

1.a Osniva se poseban odbor za sekuritizaciju u sklopu zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela u okviru kojeg će nadležna tijela usko surađivati kako bi izvršila svoje dužnosti iz članaka 16. do 19. ove Uredbe.

2. Nadležna tijela mogu surađivati i s nadležnim tijelima trećih zemalja radi lakše provedbe svojih ovlasti sankcioniranja i lakše naplate novčanih kazni.

3. Ako nadležno tijelo utvrdi povredu ove Uredbe ili ima razloga da to pretpostavi, o svojim nalazima u dostatno preciziranoj mjeri obavješćuje nadležno ▌tijelo inicijatora, sponzora, izvornog zajmodavca, SSPN-a ili ulagača. Predmetna nadležna tijela blisko koordiniraju svoj nadzor kako bi osigurala dosljednost odluka te nadležno tijelo koje je utvrdilo postojanje povrede o tome odmah obavještava ESMA-u.

4. Osobito ako se povreda iz stavka 3. odnosi na netočno ili obmanjujuće obavješćivanje u skladu s člankom 14. stavkom 1. ove Uredbe, nadležno tijelo koje je utvrdilo povredu o svojim nalazima bez odgode obavješćuje i ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u.

5. Nakon što zaprimi informacije iz stavka 3., nadležno tijelo poduzima sve potrebne mjere radi rješavanja utvrđene povrede i obavješćuje druga predmetna nadležna tijela, osobito nadležna tijela inicijatora, sponzora, SSPN-a i, ako su poznata, nadležna tijela imatelja sekuritizacijskih pozicija. U slučaju neslaganja među nadzornim tijelima, predmet se prosljeđuje ESMA-i te se primjenjuje postupak iz članka 19. te, ako je primjenjivo, članka 20. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6. ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, razvija nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja općih obveza suradnje i informacija koje se trebaju razmjenjivati u skladu sa stavkom 1. te obveze obavješćivanja u skladu sa stavcima 3. i 4.

ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, Komisiji dostavlja navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do ... [dvanaest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisija ima ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 22.

Objava administrativnih sankcija i korektivnih mjera

1. Države članice osiguravaju da nadležna tijela bez nepotrebne odgode objave na svojim službenim web-mjestima sve odluke o uvođenju administrativnih sankcija ili korektivnih mjera za povrede članaka 4. i 5. ili članka 14. stavka 1. ove Uredbe nakon što se obavijest o tim odlukama dostavi adresatima kojima su sankcije ili mjere izrečene.

2. U objavu iz stavka 1. uključene su informacije o vrsti i prirodi povrede, identitetu odgovornih osoba te uvedenim sankcijama ili mjerama.

3. Ako nadležno tijelo na temelju ocjene od slučaja do slučaja smatra da je objava identiteta, u slučaju pravnih osoba, ili identiteta i osobnih podataka, u slučaju fizičkih osoba, nerazmjerna ili smatra da se objavom takvih podataka ugrožava stabilnost

PE583.961v02-00 52/75 RR\1113061HR.docx

HR

financijskih tržišta ili istragu u tijeku, države članice osiguravaju da nadležna tijela poduzmu jedno od sljedećeg:

(a) odgode objavu odluke o uvođenju administrativne sankcije ili korektivne mjere do trenutka kada razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati ili

(b) objave odluku o uvođenju administrativne sankcije ili korektivne mjere ne navodeći pritom, tijekom razumnog razdoblja, identitet i osobne podatke adresata, ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati te uz uvjet da se takvom anonimnom objavom osigura djelotvorna zaštita predmetnih osobnih podataka ili

(c) uopće ne objave odluku o uvođenju administrativne sankcije ili korektivne mjere ako smatraju da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:

i. neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta;

ii. razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

4. Ako se donese odluka o anonimnoj objavi sankcije ili mjere, objava relevantnih podataka može se odgoditi. Ako odluka o uvođenju administrativne sankcije ili korektivne mjere podliježe žalbi mjerodavnim pravosudnim tijelima, nadležna tijela bez odgode na svojem službenom web-mjestu dodaju tu informaciju i sve naknadne informacije o ishodu te žalbe. Objavljuje se i svaka pravosudna odluka kojom se poništava odluka o uvođenju sankcije ili mjere.

5. Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava iz stavaka 1. do 4. ostane na njihovom službenom web-mjestu najmanje pet godina nakon objave. Osobni podaci u objavi pohranjuju se samo na službenom web-mjestu nadležnog tijela u trajanju koje je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

6. Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u o svim uvedenim administrativnim sankcijama i korektivnim mjerama, uključujući prema potrebi sve povezane žalbe i njihove ishode. Države članice osiguravaju da nadležna tijela dobiju informacije i konačnu presudu povezanu sa svakom izrečenom kaznenom sankcijom te je podnose ESMA-i, EBA-i ili EIOPA-i.

7. ESMA, EBA i EIOPA zajednički održavaju središnju bazu podataka o administrativnim sankcijama i korektivnim mjerama o kojima su obaviještene. Ta je baza podataka dostupna samo nadležnim tijelima i ažurira se na osnovi informacija koje nadležna tijela dostavljaju u skladu sa stavkom 6.

Poglavlje 4.aZahtjevi za sekuritizacijske repozitorije

Članak 22.a

Opći zahtjevi

1. Sekuritizacijski repozitorij:

(a) ima pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti i primjerene

RR\1113061HR.docx 53/75 PE583.961v02-00

HR

mehanizme unutarnje kontrole i dobre administrativne i računovodstvene postupke koji sprečavaju otkrivanje povjerljivih informacija;

(b) održava i upravlja učinkovitim pisanim organizacijskim i administrativnim aranžmanima za identifikaciju i upravljanje svim mogućim sukobima interesa koji se odnose na njegove direktore, zaposlenike ili osobe koje su s njima usko povezane, bilo izravno ili neizravno;

(c) uspostavlja primjerene politike i postupke kojima se može osigurati njegova usklađenost, kao i usklađenost njegovih direktora i zaposlenika, s ovom Uredbom u cijelosti; i

(d) održava i upravlja primjerenom organizacijskom strukturom koja osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje sekuritizacijskog repozitorija u obavljanju njegovih usluga i aktivnosti. On se koristi primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima.

2. Ako sekuritizacijski repozitorij nudi pomoćne usluge kao što su analiza, tržišne prognoze, procjene gospodarskih trendova, utvrđivanje cijena i druge analize općenitih podataka kao i povezane usluge distribucije, sekuritizacijski repozitorij operativno odvaja te pomoćne usluge od funkcije sekuritizacijskog repozitorija središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o sekuritizaciji kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. ove Uredbe.

3. Više rukovodstvo i članovi odbora sekuritizacijskog repozitorija imaju dovoljno dobar ugled i dovoljno iskustva kako bi osigurali pouzdano i razborito upravljanje sekuritizacijskim repozitorijem.

4. Sekuritizacijski repozitorij ima objektivne, nediskriminirajuće i javno objavljene zahtjeve za pristup inicijatora, sponzora i SSPN-ova koji podliježu obvezi u pogledu transparentnosti iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe. Sekuritizacijski repozitorij daje pružateljima usluga nediskriminirajući pristup informacijama u sekuritizacijskom repozitoriju, pod uvjetom da su relevantne druge ugovorne strane suglasne s time. Ograničavanje pristupa dopušteno je samo pod uvjetom da ono ima za cilj kontrolu rizika za podatke u sekuritizacijskom repozitoriju.

5. Sekuritizacijski repozitorij javno objavljuje cijene i naknade povezane s uslugama koje se pružaju u skladu s ovom Uredbom. On objavljuje cijene i naknade za svaku pruženu uslugu posebno, uključujući diskonte i rabate i uvjete koje je potrebno ispuniti da bi se ostvarila korist od tih smanjenja. On omogućava inicijatorima, sponzorima i SSPN-ovima da ispune zahtjeve u pogledu informacija za odvojeni pristup konkretnim uslugama. Cijene i naknade koje zaračunava sekuritizacijski repozitorij temelje se na troškovima.

6. Sekuritizacijski repozitorij primjenjuje odgovarajuće postupke kako bi se zajamčila kvaliteta objavljenih informacija.

7. Kako bi se osigurala dosljedna primjena zahtjeva u pogledu transparentnosti i točnost informacija, ESMA izrađuje nacrt regulatornih standarda u kojem se utvrđuju detalji postupaka koje će primjenjivati sekuritizacijski repozitorij za provjeru potpunosti i točnosti informacija koje su dali inicijatori, sponzori i SSPN-ovi u skladu s člankom 5. stavkom 2.

PE583.961v02-00 54/75 RR\1113061HR.docx

HR

ESMA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisija ima ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 22.b

Operativna pouzdanost

1. Sekuritizacijski repozitorij utvrđuje izvore operativnog rizika i minimalizira ih kroz razvoj odgovarajućih sustava, kontrola i postupaka. Ti sustavi su pouzdani i sigurni i imaju dovoljne kapacitete za obradu primljenih informacija.

2. Sekuritizacijski repozitorij uspostavlja, provodi i održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija koji imaju za cilj osigurati održavanje njegovih funkcija, pravovremeni oporavak operacija i ispunjavanje obveza sekuritizacijskog repozitorija. Takav plan osigurava barem uspostavu rezervnih kapaciteta.

3. Sekuritizacijski repozitorij kojemu je oduzeta registracija osigurava urednu zamjenu i prijenos podataka drugim sekuritizacijskim repozitorijima.

Članak 22.c

Zaštita i evidentiranje

1. Sekuritizacijski repozitorij osigurava povjerljivost, integritet i zaštitu informacija primljenih u skladu s člankom 5. stavkom 1.

2. Sekuritizacijski repozitorij može se koristiti informacijama koje primi u skladu s ovom Uredbom u komercijalne svrhe samo ako su inicijator, sponzor ili SSPN dali suglasnost za to.

3. Sekuritizacijski repozitorij odmah evidentira informacije primljene u skladu s člankom 5. stavkom 1. i drži ih najmanje 10 godina nakon prekida predmetnih ugovora. Za dokumentiranje promjena u pohranjenim podacima, on se koristi pravovremenim i učinkovitim postupcima evidentiranja.

4. Sekuritizacijski repozitorij pravovremeno omogućava inicijatoru, sponzoru ili SSPN-u pristup i ispravak informacija o tom ugovoru.

5. Sekuritizacijski repozitorij poduzima sve odgovarajuće korake za sprečavanje zlouporabe informacija koje se vode u njegovim sustavima.

Fizička osoba koja je usko povezana sa sekuritizacijskim repozitorijem ili pravna osoba koja je u odnosu matičnog društva ili društva kćeri sa sekuritizacijskim repozitorijem, ne smije se koristiti povjerljivim informacijama koje se evidentiraju u sekuritizacijskom repozitoriju u komercijalne svrhe.

Članak 22.d

Transparentnost i dostupnost podataka

1. Sekuritizacijski repozitorij redovito i na lako dostupan način u skladu s člankom 5. stavkom 1. ove Uredbe objavljuje informacije o standardiziranim obrascima koji su mu prijavljeni.

RR\1113061HR.docx 55/75 PE583.961v02-00

HR

2. Sekuritizacijski repozitorij prikuplja i održava podatke i osigurava da subjekti iz stavka 3. imaju izravan i trenutačan pristup informacijama iz članka 5. stavka 1. točaka (a) i (d) ove Uredbe kako bi im omogućio ispunjavanje njihovih odnosnih odgovornosti i mandata.

3. Sekuritizacijski repozitorij dostavlja zbirne podatke prema standardiziranom obrascu koji izrađuje ESMA. ESMA objavljuje te informacije u skladu s člankom 5. stavkom 2.a ove Uredbe.

4. Sekuritizacijski repozitorij stavlja na raspolaganje potrebne informacije sljedećim subjektima kako bi im omogućio ispunjavanje njihovih odnosnih odgovornosti i mandata:

(a) ESMA-i;

(b) nadležnom tijelu određenom u skladu s člankom 15. ove Uredbe;

5. ESMA daje ostalim relevantnim tijelima Unije informacije potrebne za obavljanje njihovih zadaća.

6. ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda, uključujući standardizirane obrasce, za utvrđivanje informacija, i njihova formata, koje inicijator, sponzor i SSPN trebaju pružiti kako bi ispunili svoje obveze iz članka 5. stavka 1. točaka (a) i (d) ove Uredbe.

ESMA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisija ima ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 22.e

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata daje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5.i stavka 7., članka 5.p stavka 3. i članka 22.f stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređen razdoblje od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5.i stavka 7., članka 5.p stavka 3. i članka 22.f stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Odluka o opozivu počinje proizvoditi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta, Komisija se savjetuje s ESMA-om.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 5.i stavkom 7., člankom 5.p stavkom 3. i člankom 22.f stavkom 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na

PE583.961v02-00 56/75 RR\1113061HR.docx

HR

njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 4.b (novi)Sustav trećih zemalja

Članak 22.f

Jednakovrijednost i priznavanje regulatornog okvira

1. Komisija ima ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 22.e u svrhu nadopunjavanja ove Uredbe tako da se utvrdi da su zakonski i nadzorni sustavi te sustavi izvršenja u trećim zemljama:

(a) jednakovrijedni zahtjevima iznesenim u člancima od 7. do 10. za sekuritizaciju koja nije ABCP i u člancima od 11. do 13. za ABCP sekuritizaciju te nadzornim ovlastima i sankcijama iz Poglavlja 4.; i

(b) da se učinkovito primjenjuju i izvršavaju na pravedan način i bez narušavanja tržišnog natjecanja s ciljem osiguravanja učinkovitog nadzora i izvršenja u toj trećoj zemlji;

2. Kada Komisija donese delegirani akt o jednakovrijednosti u pogledu treće zemlje, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka, smatra se da sekuritizacija ispunjava uvjete iz članaka od 7. do 10. za sekuritizaciju koja nije ABCP i iz članaka od 11. do 13. za ABCP sekuritizaciju ako inicijator, sponzor ili SSPN te sekuritizacije ima poslovni nastan u toj trećoj zemlji te ako su inicijator, sponzor ili SSPN, kako je primjenjivo, ispunili relevantne obveze te treće zemlje u vezi s tom sekuritizacijom.

3. Komisija, u suradnji s ESMA-om, prati učinkovitu primjenu zahtjeva koji su jednakovrijedni onima iz članaka od 6. do 14. od strane trećih zemalja za koje je donesen delegirani akt o jednakovrijednosti, i redovito o tome podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Kada se u izvješću otkrije da su tijela trećih zemalja nedovoljno ili nedosljedno primjenjivala jednakovrijedne zahtjeve, Komisija u roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja izvješća razmatra hoće li oduzeti priznanje o istovrijednosti dotičnog pravnog okvira treće zemlje.

RR\1113061HR.docx 57/75 PE583.961v02-00

HR

GLAVA III.IZMJENE

Članak 23.

Izmjena Direktive 2009/65/EZ

Članak 50.a Direktive 2009/65/EZ se briše

Članak 24.

Izmjena Direktive 2009/138/EZ

Direktiva 2009/138/EZ mijenja se kako slijedi:

(1) u članku 135., stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim

„2. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima pobliže propisuje pojedinosti u pogledu okolnosti u kojima se, ne dovodeći u pitanje članak 101. stavak 3., mogu uvesti proporcionalni dodatni kapitalni zahtjevi ako dođe do povrede zahtjeva utvrđenih člancima 3. i 4. Uredbe [Uredba o sekuritizaciji].

3. Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi sa stavkom 2., EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje metodologija za izračun proporcionalnog dodatnog kapitalnog zahtjeva iz tog stavka.

▌Komisiji je ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”

(2) Članak 308.b stavak 11. se briše.

Članak 25.

Izmjena Uredbe (EZ) br. 2009/1060

Uredba (EZ) br. 2009/1060 mijenja se kako slijedi:

(1) U uvodnim izjavama (22) i (41), u članku 8.c i Prilogu II. točki 1. izraz „strukturirani financijski instrument” zamjenjuje se izrazom „sekuritizacijski instrument” u odgovarajućem gramatičkom obliku.

(2) U uvodnim izjavama (34) i (40), u članku 8. stavku 4., članku 8.c, članku 10. stavku 3., članku 39. stavku 4. te Prilogu I. odjeljku A točki 2. stavku 5., Prilogu I. odjeljku B točki 5., Prilogu II. (naslov i točka 2.), Prilogu III. dijelu I. točkama 8., 24. i 45., Prilogu III. dijelu III. točki 8. izraz „strukturirani financijski instrumenti” zamjenjuje se izrazom „sekuritizacijski instrumenti” u odgovarajućem gramatičkom obliku.

(3) U članku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ovom se Uredbom utvrđuju i obveze izdavatelja i povezanih trećih osoba s poslovnim nastanom u Uniji u vezi sa sekuritizacijskim instrumentima.”

(4) U članku 3. točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

PE583.961v02-00 58/75 RR\1113061HR.docx

HR

„1. ,sekuritizacijski instrument’ znači financijski instrument ili drugu imovinu koja proizlazi iz transakcije ili sheme sekuritizacije iz članka 2. stavka 1. Uredbe [ove Uredbe];

(5) Članak 8.b se briše.”

Članak 26.

Izmjene Direktive 2011/61/EU

Članak 17. Direktive 2011/61/EU se briše.

Članak 27.

Izmjena Uredbe (EU) 648/2012

Uredba 648/2012/EU mijenja se kako slijedi:

(1) U članku 2. dodaju se točke (30) i (31):

„(30) ,pokrivena obveznica’ znači obveznica koja ispunjuje zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(31) ,subjekt pokrivenih obveznica’ znači izdavatelj pokrivenih obveznica ili skupina za pokriće pokrivenih obveznica.”

(2) U članku 4. dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Članak 4. stavak 1. ne primjenjuje se na ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili subjekti pokrivenih obveznica u vezi s pokrivenom obveznicom ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene u vezi sa sekuritizacijom u smislu Uredbe [Uredba o sekuritizaciji], uz sljedeće uvjete:

(a) u slučaju sekuritizacijskog subjekta posebne namjene, sekuritizacijski subjekt posebne namjene izdaje samo sekuritizacije koje ispunjuju zahtjeve iz članaka 7. do 10. ili članaka 11. do 13. i članka 6. Uredbe [Uredba o sekuritizaciji];

(b) ugovor o OTC izvedenicama primjenjuje se samo za zaštitu kamatne stope ili tečajnih neusklađenosti u okviru pokrivene obveznice ili sekuritizacije i

(c) aranžmanima u okviru pokrivene obveznice ili sekuritizacije primjereno se umanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane u odnosu na ugovore o OTC izvedenicama koje je subjekt pokrivene obveznice ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene zaključio u vezi s pokrivenom obveznicom ili sekuritizacijom.

6. Da bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka te uzimajući u obzir potrebu za sprečavanjem regulatorne arbitraže, europska nadzorna tijela izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija za utvrđivanje aranžmana u okviru pokrivenih obveznica ili sekuritizacija na temelju kojih se primjereno umanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane u smislu stavka 5.

RR\1113061HR.docx 59/75 PE583.961v02-00

HR

Europska nadzorna tijela dostavljaju Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

(3) U članku 11. stavak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, europska nadzorna tijela izrađuju zajednički nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a) postupci za upravljanje rizicima, uključujući razine i vrstu kolaterala i dogovore o odvajanju, koji su potrebni radi usklađenja sa stavkom 3.;

(b) postupci kojih se druge ugovorne strane i mjerodavna nadležna tijela trebaju pridržavati prilikom primjene izuzeća u skladu sa stavcima 6. do 10.;

(c) primjenjivi kriteriji iz stavaka od 5. do 10., uključujući posebno što bi se trebalo smatrati praktičnom ili pravnom zaprekom brzom prijenosu kapitala i otplati obveza između drugih ugovornih strana.

Razina i vrsta kolaterala potrebnog za ugovore o OTC izvedenicama koje u vezi s pokrivenom obveznicom zaključe subjekti pokrivenih obveznica ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene u vezi sa sekuritizacijom u smislu [ove Uredbe] i u skladu s uvjetima iz članka 4. stavka 5. ove Uredbe te zahtjevima članaka 7. do 10. ili članaka 11. do 13. i članka 6. Uredbe [Uredba o sekuritizaciji] utvrđuju se uzimajući u obzir sve prepreke s kojima se suočuje pri razmjeni kolaterala u odnosu na postojeće aranžmane o kolateralu u okviru pokrivene obveznice ili sekuritizacije. Europska nadzorna tijela dostavljaju Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].

Ovisno o pravnoj prirodi druge ugovorne strane ▌Komisija je ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.”

Članak 28.

Prijelazne odredbe

1. Ova se Uredba primjenjuje na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani na dan stupanja na snagu ove Uredbe ili nakon tog datuma [datum stupanja na snagu Uredbe], podložno stavcima 2. do 6.

2. Za sekuritizacijske pozicije koje su neotplaćene na dan [datum stupanja na snagu Uredbe] inicijatori, sponzori i SSPN-ovi mogu upotrijebiti oznaku „STS” ili oznaku koja se izravno ili neizravno odnosi na te zahtjeve samo ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 6. ove Uredbe.

3. Na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani na dan 1. siječnja 2011. ili nakon tog dana, ali prije ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe], te na sekuritizacije

PE583.961v02-00 60/75 RR\1113061HR.docx

HR

izdane prije tog datuma, ako su nove odnosne izloženosti dodane ili zamijenjene nakon 31. prosinca 2014., i dalje se primjenjuju zahtjevi u vezi s dubinskom analizom kako su utvrđeni u Uredbi (EU) br. 575/2013, Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/35 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 231/2013 u inačici koja važi ... [dan prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

4. Za sekuritizacijske pozicije koje su neotplaćene na dan [datum stupanja na snagu Uredbe] kreditne institucije ili investicijska društva kako su definirani u članku 4. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, društva za osiguranje kako su definirana člankom 13. stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ, društva za reosiguranje kako su definirana člankom 13. stavkom 4. Direktive 2009/138/EZ i upravitelji alternativnih investicijskih fondova kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2011/61/EU nastavljaju primjenjivati članak 405. Uredbe (EU) br. 575/2013, poglavlja 1., 2. i 3. te članak 22. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 625/2014, članke 254. i 255. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 i članak 51. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 231/2013 u inačici koja važi [dan prije stupanja na snagu ove Uredbe].

5. Do trenutka primjene regulatornih tehničkih standarda koje Komisija donosi u skladu s člankom 4. stavkom 6. ove Uredbe inicijatori, sponzori ili izvorni zajmodavac zbog obveza iz članka 4. ove Uredbe primjenjuju na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani na dan [datum stupanja na snagu ove Uredbe] ili kasnije odredbe iz poglavlja 1., 2. i 3. te članak 22. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 625/2014.

6. Do trenutka primjene regulatornih tehničkih standarda koje Komisija donosi u skladu s člankom 5. stavkom 3. ove Uredbe inicijatori, sponzori i SSPN-ovi, zbog obveza utvrđenih u točkama (a) i (e) članka 5. stavka 1. ove Uredbe, objavljuju na web-mjestu iz članka 5. stavka 2. informacije navedene u prilozima I. do VIII. Delegiranoj uredbi Komisije br. 2015/3.

Članak 29.

Izvješća

1. Do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, objavljuje izvješće o provedbi STS zahtjeva kako je utvrđeno u člancima 6. do 14. ove Uredbe.

2. Do... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija, nakon savjetovanja s europskim nadzornim tijelima i ESRB-om, objavljuje izvješće o učincima koje je ova Uredba imala na tržište sekuritizacija u Uniji. U tom se izvješću posebice nalazi ocjena svih sljedećih točaka:

(a) učinak uvođenja oznake STS sekuritizacije, uključujući učinak na realno gospodarstvo te posebice na pristup zajmovima za MSP-ove;

(b) funkcioniranje tog tržišta;

(c) učinak na međupovezanost financijskih institucija i stabilnost financijskog sektora.

2.a EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, barem svake dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe objavljuje izvješće o sukladnosti sudionika na tržištu sa zahtjevima iz ove Uredbe, a posebice sa zahtjevima u pogledu zadržavanja rizika i načinima zadržavanja rizika u skladu s člankom 4. stavkom 2.

RR\1113061HR.docx 61/75 PE583.961v02-00

HR

3. Do ... [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, objavljuje izvješće o funkcioniranju zahtjeva za transparentnost iz članka 5. ove Uredbe te razini transparentnosti sekuritizacijskog tržišta u Uniji.

3.a Do ... [dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe] ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, objavljuje izvješće o provedivosti regulatornog okvira kojim se nadopunjuje novi okvir za sekuritizaciju uspostavljen ovom Uredbom i uspostavlja sustav licenciranih banaka s ograničenom odgovornosti koje bi djelovale kao SSPN-ovi i imale ekskluzivno pravo kupnje izloženosti od inicijatora te prodavale tražbine osigurane kupljenim izloženostima ulagačima. U izvješću se sa stanovišta javne politike i realnog gospodarstva detaljno ispituju prednosti i nedostaci jasno definiranih subjekata na koje se primjenjuje poseban režim nadzora i nesolventnosti koji pokriva temeljne posredničke aktivnosti između inicijatora i ulagača u usporedbi s trenutačnom situacijom koja je vrlo heterogena.

3.b Do ... [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, objavljuje izvješće o izvedivosti okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sintetsku sekuritizaciju, ograničenu na bilančnu sekuritizaciju i uključujući prijedloge za odgovarajuće kapitalne zahtjeve za takvu sekuritizaciju.

3.c Do ... [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija, na temelju izvješća EBA-e iz stavka 3.b, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o uspostavljanju okvira za prijedloge za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sintetsku sekuritizaciju, ograničenu na bilančnu sekuritizaciju i uključujući prijedloge za odgovarajuće kapitalne zahtjeve za takvu sekuritizaciju, i po potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlozima.

Članak 30.

Preispitivanje

Do ... [tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o funkcioniranju ove Uredbe, uz koje, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

U tom se izvješću posebice razmatraju zaključci iz izvješća navedenih u članku 29. stavcima od 1. do 3.c.

Članak 31.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PE583.961v02-00 62/75 RR\1113061HR.docx

HR

RR\1113061HR.docx 63/75 PE583.961v02-00

HR

PRILOG I.

Popis povreda iz članka 5.j

I. Povrede koje se odnose na organizacijske zahtjeve ili sukobe interesa:

(a) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 1. time što nema pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti i primjerene mehanizme unutarnje kontrole i dobre administrativne i računovodstvene postupke koji sprečavaju otkrivanje povjerljivih informacija;

(b) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 2. time što ne održava i ne upravlja učinkovitim pisanim organizacijskim i administrativnim aranžmanima za identifikaciju i upravljanje svim mogućim sukobima interesa koji se odnose na njegove direktore, zaposlenike ili osobe koje su s njima usko povezane, bilo izravno ili neizravno;

(c) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 3. time što ne uspostavlja primjerene politike i postupke kojima se osigurava njegova usklađenost, kao i usklađenost njegovih direktora i zaposlenika, s ovom Uredbom u cijelosti;

(d) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 4. time što ne održava i ne upravlja primjerenom organizacijskom strukturom koja osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje sekuritizacijskog repozitorija u obavljanju njegovih usluga i aktivnosti;

(e) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 5. time što operativno ne odvaja svoje pomoćne usluge od svoje funkcije središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o izvedenicama;

(f) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 6. time što ne osigurava da njegovo više rukovodstvo i članovi odbora imaju dovoljno dobar ugled i dovoljno iskustva kako bi osigurali pouzdano i razborito upravljanje sekuritizacijskim repozitorijem;

(g) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.a stavak 7. time što nema objektivne, nediskriminirajuće i javno objavljene zahtjeve za pristup pružatelja usluga i inicijatora, sponzora i SSPN-ova koji podliježu obvezi izvješćivanja iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe;

(h) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.b stavak 8. time što javno ne objavljuje cijene i naknade povezane

PE583.961v02-00 64/75 RR\1113061HR.docx

HR

s uslugama koje se pružaju u skladu s ovom Uredbom, što ne dopušta izvještajnim subjektima zaseban pristup pojedinačnim uslugama ili time što naplaćuje cijene i naknade koje se ne temelje na trošku.

II. Povrede koje se odnose na operativne zahtjeve:

(a) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.b stavak 1. time što ne utvrđuje izvore operativnog rizika i ne minimalizira ih razvojem odgovarajućih sustava, kontrola i postupaka;

(b) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.b stavak 2. time što ne uspostavlja, ne provodi i ne održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija koji imaju za cilj osigurati očuvanje njegovih funkcija, pravovremeni oporavak operacija i ispunjavanje obveza sekuritizacijskog repozitorija;

(c) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.c stavak 1. time što ne osigurava povjerljivost, integritet ili zaštitu informacija primljenih u skladu s člankom 5. stavkom 2. ove Uredbe;

(d) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.c stavak 2. uporabom podataka koje prima u skladu s ovom Uredbom u komercijalne svrhe bez suglasnosti relevantnih drugih ugovornih strana;

(e) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.c stavak 3. time što odmah ne evidentira informacije primljene u skladu s člankom 5. ili time što ih ne čuva najmanje 10 godina od prekida relevantnih ugovora ili time što se ne koristi učinkovitim postupcima evidentiranja za dokumentiranje promjena u evidentiranim informacijama;

(f) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.c stavak 5. time što pravovremeno ne omogućava stranama u ugovoru pristup i ispravak informacija u tom ugovoru;

(h) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 22.c stavak 6. time što ne poduzima sve odgovarajuće korake za sprečavanje zlouporabe informacija koje se vode u njegovim sustavima.

III. Povrede koje se odnose na transparentnost i dostupnost informacija:

(a) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 5.d stavak 1. time što ne objavljuje redovito i na lako dostupan način zbirne podatke o informacijama koje su mu prijavljene;

(b) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 5.d stavak 2. time što ne omogućava subjektima iz članka 5.d stavka 3.

RR\1113061HR.docx 65/75 PE583.961v02-00

HR

izravan i trenutačan pristup informacijama iz članka 5. kako bi im omogućio ispunjavanje njihovih odnosnih odgovornosti i mandata.

IV. Povrede koje se odnose na prepreke nadzornim aktivnostima:

(a) sekuritizacijski repozitorij povređuje članak 5.f stavak 1. time što na običan zahtjev za informacijama koji postavlja ESMA u skladu s člankom 5.f stavkom 2. ili kao odgovor na odluku ESMA-e kojom se traže informacije u skladu s člankom 5.f stavkom 3. pruža netočne ili obmanjujuće informacije;

(b) sekuritizacijski repozitorij pruža netočne ili obmanjujuće odgovore na pitanja postavljena u skladu s člankom 5.g stavkom 1. točkom (c);

(c) sekuritizacijski repozitorij ne usklađuje se pravovremeno s nadzornom mjerom koju donosi ESMA u skladu s člankom 5.q.(d) sekuritizacijski repozitorij ne obavješćuje pravovremeno ESMA-u o značajnim promjenama uvjeta svoje inicijalne registracije.

PRILOG II.

Popis koeficijenata vezanih uz otežavajuće i olakšavajuće čimbenike za primjenu članka 22.j stavka 3.

Na temeljne iznose iz članka 5.j stavka 2., kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti:

I. Koeficijenti usklađenja vezani uz otežavajuće čimbenike:

(a) ako se radi o opetovanoj povredi, za svako njeno ponavljanje primjenjuje se dodatni koeficijent od 1,1;

(b) ako se radi o povredi koja traje dulje od jednog mjeseca, primjenjuje se koeficijent od 1,5;

(c) ako se radi o povredi kojom su otkrivene sistemske slabosti u organizaciji sekuritizacijskog repozitorija, a posebno u njegovim postupcima, sustavima upravljanja ili internim kontrolama, primjenjuje se koeficijent od 2,2;

(d) ako se radi o povredi koja ima negativni utjecaj na kvalitetu podataka koje on vodi, primjenjuje se koeficijent od 1,5;

(e) ako se radi o povredi koja je izvršena namjerno, primjenjuje se koeficijent od 2;

(f) ako nisu poduzete korektivne mjere od trenutka kad je otkriveno kršenje, primjenjuje se koeficijent od 1,7;

(g) ako više rukovodstvo sekuritizacijskog repozitorija nije surađivalo s ESMA-om u provođenju istraga, primjenjuje se koeficijent od 1,5.

II. Koeficijenti usklađenja vezani uz olakšavajuće čimbenike:

(a) ako se radi o povredi koja je trajala kraće od 24 sata, primjenjuje se koeficijent od 0,9;

PE583.961v02-00 66/75 RR\1113061HR.docx

HR

(b) ako više rukovodstvo sekuritizacijskog repozitorija može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere za sprečavanje povrede, primjenjuje se koeficijent od 0,7;

(c) ako je sekuritizacijski repozitorij obavijestio ESMA-u brzo, učinkovito i u potpunosti o povredi, primjenjuje se koeficijent od 0,4;

(d) ako je sekuritizacijski repozitorij dobrovoljno poduzeo mjere kako bi osigurao da ne dođe do slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent od 0,6.

RR\1113061HR.docx 67/75 PE583.961v02-00

HR

ANNEX: LIST OF ENTITIES OR PERSONSFROM WHOM THE RAPPORTEUR HAS RECEIVED INPUT

The following list is drawn up on a purely voluntary basis under the exclusive responsibility of the rapporteur. The rapporteur has received input from the following entities or persons in the preparation of the report:

At the first stakeholders meeting on 25 January 2016:

Entity and/or person

AFME, Richard Hopkin

AIMA, Jane Moran

APG, Johan Banard

Bank of America Merill Lynch, Alexander Batchvarov

Blackrock, Carey Evans

Deutsche Bank, Stephanie Schneider

European Association of Public Banks, Thorsten Guthke

European Banking Federation, Enrique Velazquez

Financing and Leasing Association, Edward Simpson

French Banking Federation, Antoine Garnier

HSBC, Constance Usherwood

ING, Johanneke Weitjens

Intesa Sanpaolo, Francesca Passamonti

Lease Europe, Ingrid Vermeersch

Nederlandse Vereniging van Banken, Martijn Vliegenthart

NN Investment Partners, Emanuel van Praag

PGGM, Michel De Jonge

Prime Collateralised Securities, Ian Bell

PE583.961v02-00 68/75 RR\1113061HR.docx

HR

At the second stakeholders meeting on 21 June 2016:

Entity and/or person

AFME, Richard Hopkin

AIMA, Jane Moran

AmCham, Cameron Morrisy

APG, Johan Banard

Association of British Insurers, Julie Shah

Association of Danish Mortgage Banks, Jens Valdemar Krenchel

Association of German Banks, Kolja Gabriel

Autorité des Marchés Financiers, Veronique Cerneau

AXA Group, Emmanuelle Nasse-Bridier

Bank of America Merill Lynch, Alexander Batchvarov

Banking & Payments Federation Ireland, Niamh O'Donnellan

Blackrock, Carey Evans

BMW, Maurus Unsoeld

British Banking Association, Ashley Dorrington

CreditUtility, Casey Campbell & Tamar Joulia-Paris

CREFC Europe, Peter Cosmetatos

Dutch Securitisation Association, Rob Koning

EuroABS, Ben Bates

European Association of Public Banks, Thorsten Guthke

European Banking Federation, Enrique Velazquez

European Financial Services Round Table, Rémi Haumonté

RR\1113061HR.docx 69/75 PE583.961v02-00

HR

European Fund and Asset Management Association, Vincent Dessard

European Investment Fund, George Passaris

Finance Watch, Frederic Hache

Financing and Leasing Association, Edward Simpson

Fleishman Hillard, Chiara Sandon

Ford Credit Europe, Eugene Scales

French Asset Management Association, Maria Goncalves

French Banking Federation, Antoine Garnier

HSBC, Constance Usherwood

ING, Johanneke Weitjens

Insurance Europe, Alois Thiant

International Capital Market Association, Patrik Karlsson

Italian banking association, Emanuela Farris

KfW Bankengruppe, Helmut von Glasenapp

Lease Europe, Ingrid Vermeersch

Loan Market Association, Nicholas Voisey

McGraw Hill Financial, David Henry Doyle

Moody’s Investors Service, Winifred Alexander-Tate

NN Investment Partners, Emanuel van Praag

PGGM, Michel De Jonge

Prime Collateralised Securities, Ian Bell

Prudential M&G, Branimira Radoslavova

Société Générale, Hugues Saillard

Standard Life Investment, Anne Schneider

The Investment Association, Pamela Gachara

PE583.961v02-00 70/75 RR\1113061HR.docx

HR

TwentyFour Asset Management, Rob Ford

Verband der Automobilindustrie, Ralf Diemer

Webers Handwick, Katie LaZelle

Other persons, who were not present at one of the two stakeholders meetings:

Entity and/or person

Bundesverband der Deutschen Industrie e.V., Reinhard Kudiß

CEPS, Karel Lannoo

CFA Institute, Josina Kamerling

De Argumentenfabriek, Robin Fransman

Deutsche Bank, Stephanie Schneider

Deutscher Industrie- und Handelskammertag e.V., Susanne Lechner

Deutsches Aktieninstitut e.V., Norbert Kuhn

EURONEXT, Daphne van der Stam

European Central Bank, Vítor Constâncio

European Court of Auditors, Baudilio Tomé Muguruza

European Investment Bank, Susanne Fuhrmann

ESMA, Steven Maijoor

FESSUD, Marie Lepretre

Financial Conduct Authority, Nicholas Herbert-Young

French Association of Specialised Finance Companies, Louis-Marie Durand

Intesa Sanpaolo, Francesca Passamonti

Investment Association, Pamela Gachara

Nederlandse Vereniging van Banken, Martijn Vliegenthart

Rabobank, Bas Brouwers

RR\1113061HR.docx 71/75 PE583.961v02-00

HR

Santander, Andrew Scourse

Scope Ratings AG, Torsten Hinrichs

U.S. Treasury Representative, Lawrence Norton

University of Amsterdam, Ewald Engelen

University of the West of England, Daniela Gabor

VNO-NCW, Winand Quaedvlieg

PE583.961v02-00 72/75 RR\1113061HR.docx

HR

RR\1113061HR.docx 73/75 PE583.961v02-00

HR

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov Zajednička pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

Referentni dokumenti COM(2015)0472 – C8-0288/2015 – 2015/0226(COD)

Datum podnošenja EP-u 30.9.2015

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

14.10.2015

Odbori čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.10.2015

IMCO

14.10.2015

JURI

14.10.2015

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

ITRE

13.10.2015

IMCO

10.11.2015

JURI

13.10.2015

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Paul Tang

26.11.2015

Razmatranje u odboru 24.5.2016 13.6.2016 21.6.2016 11.10.2016

Datum usvajanja 8.12.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

44

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Neena Gill, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Petr Ježek, Othmar Karas, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

David Coburn, Fabio De Masi, Ildikó Gáll-Pelcz, Eva Joly, Siegfried Mureşan, Joachim Starbatty, Tibor Szanyi

PE583.961v02-00 74/75 RR\1113061HR.docx

HR

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Salvatore Cicu, Jan Huitema, Seán Kelly, Mairead McGuinness, Jens Nilsson

Datum podnošenja 19.12.2016

RR\1113061HR.docx 75/75 PE583.961v02-00

HR