carina.gov.hr · Web viewKaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11 – 144/12) kojim je propisano kazneno sankcioniranje počinitelja koji izbjegavajući mjere carinskog nadzora

*P/13287299*

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJACARINSKA UPRAVASREDIŠNJI UREDKLASA: 011-02/15-03/8 UPUTA BR. 8/15 URBROJ: 513-02-1210/1-15-1Zagreb, 20. srpnja 2015. godine

Na temelju članka 11. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine" br. 68/13, 30/14) pomoćnik ministra i ravnatelj Carinske uprave donosi

U P U T UZA PROVEDBU CARINSKIH POSTUPAKA PRI NADZORU ROBE U

PUTNIČKOM PROMETU

Ovom uputom pojašnjava se provedba carinskih postupanja pri provedbi carinskih formalnosti kod nadzora robe u putničkom prometu s trećim zemljama u svrhu osiguravanja ujednačenog postupanja.

1. OPĆE ODREDBE

Pravna osnova se temelji na sljedećim propisima: Uredbi Vijeća EEZ-a br. 2913/92 kojom se donosi Carinski zakonik Zajednice (SL L 302,

19.10.1992. - u daljnjem tekstu: Carinski zakonik Zajednice ili CZZ) i sve njene izmjene i dopune,

Uredbi Komisije EEZ-a br. 2454/93 kojom se utvrđuju odredbe za provedbu Uredbe Vijeća EEZ-a br. 2913/92 kojom se donosi Carinski kodeks Zajednice (SL L 253, 11.10.1993. - u daljnjem tekstu: Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice ili UPCZZ) i sve njene izmjene i dopune,

Uredba Vijeća Europske unije br. 1186/09 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Europskoj uniji (SL L 324, 11. 10. 1993. str. 23 - u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća br. 1186/2009),

Zakonu o provedbi carinskih propisa Europske unije („Narodne novine“, br. 54/13 - u daljnjem tekstu: ZPCPEU),

Zakonu o trošarinama (“Narodne novine”, br. 22/13, 32/13 i 81/13), Zakonu o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine”, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i

143/14), Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića („Narodne novine“, br. 72/13), Zakon o veterinarstvu („Narodne novine”, br. 82/13, 148/14), Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14), Pravilnik o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u

osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih zemalja te uvoz robe u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja (“Narodne novine”, br. 79/13 - u daljnjem tekstu: Pravilnik o oslobođenju od PDV-a i trošarine u putničkom prometu),

Pravilnik o ostvarivanju prava na oslobođenje od carine (“Narodne novine”, br. 93/13 i 3/15).

Uputa za provedbu carinskih postupaka pri nadzoru robe u putničkom prometu br. 8/15

Na putnički promet primjenjuju se odredbe članaka 37., 40., 41., 48., 58., i 79. CZZ, a osnovne carinske formalnosti (načini deklariranja i oblici deklaracija, utvrđivanje podrijetla, određivanje pojma putnika te status robe u osobnoj prtljazi), koje se u pravilu obavljaju usmeno i drugim radnjama, reguliraju odredbe članaka 97.a, 181.c, 225., 230., 232., 233. st.2., 236., i 323. UPCZZ, dok neke posebnosti koje se odnose na vrstu prtljage i mjesto obavljanja carinskih formalnosti u zračnom i pomorskom prometu uređuju članci 190. do 197. iste Uredbe.

2. UVOZ ROBE NEKOMERCIJALNE NARAVI KOJU PUTNICI IZ TREĆIH ZEMALJA UNOSE U SVOJOJ OSOBNOJ PRTLJAZI

Unos osobne prtljage je oslobođen plaćanja uvoznih davanja bez ograničenja njene vrijednosti, a odnosi se na svaku osobu - putnika, koji ulazi u carinsko područje Unije, bez obzira nosi li prtljagu sobom ili je prtljaga prispjela zasebno pod uvjetom da može dokazati da je sva navedena prtljaga prijavljena istodobno u vrijeme polaska kod osobe koja je odgovorna za njezin prijevoz. Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva predmete (u razumnoj količini) za osobnu uporabu, neophodnu putniku za vrijeme njegovoga putovanja i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta, kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine i sl.

Osobnom prtljagom se smatra cjelokupna prtljaga koju putnik daje na uvid nadležnim carinskim tijelima pri dolasku, kao i sva prtljaga koju kasnije podnosi tim tijelima pod uvjetom da može dokazati da je sva navedena prtljaga prijavljena istodobno u vrijeme polaska kod osobe koja je odgovorna za njezin prijevoz.

Temeljem članka 41. Uredbe Vijeća br.1186/2009, roba koja se nalazi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja oslobođena je od plaćanja uvozne carine pod uvjetom da je takav uvoz oslobođen poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) i trošarine na temelju odredaba nacionalnoga zakonodavstva država članica. S tim u vezi, člankom 44. stavkom 1. točkom 2. Zakona o PDV-u, propisano je i oslobođenje od plaćanja PDV-a dok je člankom 30. stavkom 1. točkom 3. Zakona o trošarinama propisano oslobođenje od plaćanja trošarina na robu koja se nalazi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja.

Sukladno odredbama navedenih propisa, roba uvezena u osobnoj prtljazi putnika oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da je uvoz nekomercijalne naravi te da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koju propisuje Pravilnik o oslobođenju od PDV-a i trošarine u putničkom prometu.

Vrsta ili količina robe u osobnoj prtljazi ne smije ukazivati na uvoz iz komercijalnih razloga. U smislu članka 1. točke 6. UPCZZ te članka 5. st. 3. Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine u putničkom prometu, roba nekomercijalne naravi je roba:

za koju se određeni carinski postupak zahtijeva povremeno, čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za pojedinačnu, osobnu uporabu, za

uporabu u kućanstvu primatelja ili osoba koje je unose, ili za koju je jasno da se radi o poklonima.

2.1. Vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja od uvoznih davanja

Roba nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika oslobađa se plaćanja uvoznih davanja, ako njena ukupna vrijednost ne prelazi iznos od 2.200,00 kuna po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu 3.200,00 kuna. Putnici mlađi od 15 godina, mogu ostvariti oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja ako ukupna vrijednost robe ne prelazi iznos od 1100,00 kuna, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

Premašuje li vrijednost pojedinoga predmeta koji se uvozi prema prethodnom stavku utvrđene vrijednosti, u svrhu ostvarivanja oslobođenja, podjela vrijednosti takvoga predmeta nije dopuštena, niti

2


se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobođenje na dvije ili više osoba.

U izračun vrijednosti robe na koju se primjenjuje oslobođenje od PDV-a i trošarine ne uključuje se vrijednost osobne prtljage putnika koja se privremeno uvozi ili se nakon privremenog izvoza ponovno uvozi te vrijednost medicinskih proizvoda neophodnih za putnikove osobne potrebe.

Neovisno o navedenim vrijednosnim ograničenjima pri uvozu se oslobođenje od uvoznih davanja odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda:

a) duhanske prerađevine: – 200 cigareta, ili– 100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po

komadu), ili– 50 cigara, ili– 250 grama duhana za pušenje, ili– odgovarajuća kombinacija količine navedenih duhanskih prerađevina;

b) alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni

alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra, ili;– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre, ili;– odgovarajuća kombinacija količine navedenog alkohola i alkoholnih pića;

c) mirno vino: 4 litre;d) pivo: 16 litara.

Količine proizvoda, navedene u prethodnom stavku oslobađaju se od svih uvoznih davanja neovisno o njihovoj vrijednosti, a ujedno se ta vrijednost ne uključuje u vrijednost ostale robe nekomercijalne naravi pri izračunavanju vrijednosnog ograničenja za eventualnu primjenu oslobođenja.

Oslobođenje na navedene trošarinske proizvode ne može se primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

Pri unosu dolje navedenih trošarinskih proizvoda u količinama većim od količina naprijed propisanih za primjenu oslobođenja, može se dopustiti unos istih uz obračun i naplatu svih uvoznih davanja, ali samo pod uvjetom da su isti prijavljeni carinskom službeniku te da ih unosi fizička osoba i ista ih sama prevozi za osobne potrebe. Pri tome, oslobođenje se primjenjuje na naprijed navedene ograničene količine a za ostale količine obračunavaju se i naplaćuju uvozna davanja. Pod prihvatljivim količinama trošarinskih proizvoda koje se unose za osobne potrebe smatraju se količine ne veće od:

– 800 komada cigareta,– 400 komada cigarilosa,– 200 komada cigara,– 1,0 kilogram duhana za pušenje,– 10 litara jakog alkoholnog pića,– 20 litara međuproizvoda,– 5 litara vina,– 110 litara piva.

Ako se prilikom unosa cigareta pojave cigarete čija maloprodajna cijena nije prijavljena kod Ministarstva financija, Carinske uprave, proporcionalna trošarina obračunava se u odnosu na najviše prijavljenu maloprodajnu cijenu cigareta u Republici Hrvatskoj.

Prethodno navedene količine duhana i duhanskih prerađevina te alkohola i alkoholnih pića nisu predmet obveze označavanja propisanim nadzornim markicama Ministarstva financija u smislu odredaba članka 64. i članka 78. Zakona o trošarinama.

3


Ogledni primjer obračuna trošarina pri unosu gore navedenih trošarinskih proizvoda prikazan je u Prilogu 1 ove Upute.

Trošarinski proizvodi u količini iznad prethodno navedenih (koji se smatraju prihvatljivima za osobne potrebe), koji su prijavljeni carinskom službeniku, moraju se vratiti u inozemstvo (usmenim nalogom) ili se moraju zadržati pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka (u skladu s člankom 84. ZPCPEU) kada putnik nije prijavio unos trošarinskih proizvoda. Naime, kako se u putničkom prometu sve procedure u pravilu obavljaju neposredno na graničnom prijelazu, uvjetovanje ustupanja viška trošarinskih proizvoda u korist države putem izjave putnika na odnosnom graničnom prijelazu, nije u skladu s člankom 60. ZPCPEU, jer nadležni carinski ured nije u mogućnosti ocijeniti ispunjava li roba uvjete za uvoz, nije blagovremeno u mogućnosti donijeti odgovarajući upravni akt o ustupanju a ujedno nije praktički moguće osigurati da kasnije uništenje trošarinskih proizvoda bude na trošak podnositelja zahtjeva. Stoga će carinski službenici kada ulazni putnik prijavi unos veće količine trošarinskih proizvoda od navedenih u točki 2.1 stavak 4. točke a) do d) Upute, naložiti putniku povrat odnosne količine u carinsko područje iz kojega je došao. Izuzetno, u zračnom i pomorskom putničkom prometu može se prihvatiti i institut odricanja robe u korist države na temelju pisane izjave putnika.

Od plaćanja uvoznih davanja oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo

2.2. Posebnosti uvoza robe nekomercijalne naravi u putničkim prometu za određene kategorije osoba

Vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja iz prethodne točke ne odnose se na:

a) osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnim područjima Republike Hrvatske (RH) i susjednih trećih zemalja,

b) radnike na granici ili u pograničnom području susjedne treće zemlje, tec) posade prijevoznih sredstava u prometu između susjednih trećih zemalja i RH, prilikom

putovanja u obavljanju svojega posla.

Navedene osobe mogu, uz oslobođenje od uvoznih davanja, dnevno u svojoj prtljazi unijeti robu čija je vrijednosti do 300,00 kuna, pri čemu se oslobođenje odnosi i na sljedeće dnevne količine trošarinskih proizvoda:

a) duhanske prerađevine: – 25 cigareta, ili– 10 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po

komadu), ili– 5 cigara, ili– 25 grama duhana za pušenje ili,– odgovarajuća kombinacija količine navedenih duhanskih prerađevina;

b) alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni

alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 0,25 litre, ili– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 0,25 litre ili,– odgovarajuća kombinacija količine navedenih pića;

c) mirno vino: 1 litra;d) pivo: 1,5 litra.

Kod izračuna vrijednosti robe na koju se primjenjuje oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja, u istu se ne uključuje vrijednost trošarinskih proizvoda iz prethodnog stavka koji su količinski oslobođeni od uvoznih davanja.

4


Naprijed navedena vrijednosna i količinska ograničenja neće se primjenjivati ako osobe navedene u stavku 1. ove podtočke podnesu dokaz da putuju dalje od pograničnog područja ili da se ne vraćaju iz pograničnog područja susjedne treće zemlje (pa će se primijeniti vrijednosna i količinska ograničenja navedena u podtočki 2.1.). Međutim, ista će se primijeniti ako radnici na granici ili u pograničnom području ili posade prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu uvoze robu u okviru obavljanja svojih poslova.

2.3. Putovanje između država članica EU preko područja trećih zemalja

Kada putnik putuje iz druge države članice EU a njegovo putovanje uključuje prelazak preko područja treće zemlje, naprijed navedena ograničenja prilikom unosa robe nekomercijalne naravi iz trećih zemalja primjenjuju se ako putnik ne može dokazati da je roba u njegovoj osobnoj prtljazi nabavljena u skladu s općim uvjetima koji se primjenjuju kod oporezivanja na domaćem tržištu države članice i ne podliježe povratu PDV-a ili trošarina.

Okolnost da je roba nabavljena u skladu s općim uvjetima oporezivanja na tržištu države članice dokazuje se obveznim podnošenjem računa ili druge komercijalne isprave i davanjem pojašnjenja iz kojih proizlazi da je roba zakonito nabavljena na domaćem tržištu države članice te da ne podliježe povratu PDV-a ili trošarina.

Pri tome, ako se radi o trošarinskim proizvodima, sukladno članku 22. Zakona o trošarinama za proizvode već puštene u potrošnju u drugoj državi članici EU i koje u RH unosi fizička osoba i ista ih sama prevozi za osobne potrebe obveza plaćanja trošarine u RH ne nastaje.

Radi utvrđivanja jesu li trošarinski proizvodi namijenjeni za osobne potrebe ili za komercijalne svrhe posebno se uzima u obzir:

– komercijalni status osobe koja drži trošarinske proizvode i razlog njihova držanja,– mjesto gdje se trošarinski proizvodi nalaze ili, ako je s obzirom na okolnosti slučaja

primjereno, vrsta prijevoza,– dokumente koji se odnose na trošarinske proizvode,– svojstva trošarinskih proizvoda,– količinu trošarinskih proizvoda,– druge okolnosti koje se smatra relevantnima.

U svrhu ocjene okolnosti količine trošarinskih proizvoda kao jednog od kriterija koji se uzima u obzir za prosudbu komercijalne, odnosno nekomercijalne namjene robe, smatra se da uneseni trošarinski proizvodi nisu namijenjeni za komercijalne svrhe ako njihove količine ne prelaze:

– 800 komada cigareta,– 400 komada cigarilosa,– 200 komada cigara,– 1,0 kilogram duhana za pušenje,– 10 litara jakog alkoholnog pića,– 20 litara međuproizvoda,– 90 litara vina, uključujući najviše 60 litara pjenušavog vina,– 110 litara piva.

Neovisno o naprijed navedenim količinama unos cigareta iz Bugarske, Estonije, Grčke, Litve, Latvije, Mađarske, Poljske i Rumunjske količinski se ograničava na 300 komada cigareta.

3. POSTUPAK CARINJENJA I OBRAČUN DAVANJA U PUTNIČKOM PROMETU

Roba nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja, čija vrijednost ili količina prelazi ograničenja opisana u točki 2. ove Upute, podliježe plaćanju uvoznih davanja. Pri

5


tome se carinske formalnosti za puštanje robe u slobodni promet mogu, ako su ispunjeni ispod navedeni uvjeti, provesti na graničnom prijelazu u tzv. skraćenom postupku carinjenja robe uz podnošenje usmene carinske deklaracije ili u redovitom postupku uz podnošenje pisane carinske deklaracije na jednom od carinskih ureda za robno carinjenje.

Podnošenjem usmene deklaracije za puštanje robe u slobodni promet ne može se deklarirati roba koja je predmet ograničenja, zabrana ili drugih posebnih formalnosti.

Ako uredujući carinski službenik sumnja da podaci prijavljeni usmenom deklaracijom nisu ispravni ili potpuni, može zahtijevati podnošenje pisane deklaracije.

Okolnosti bitne za primjenu odgovarajućega postupka carinjenja robe, skraćenog ili redovitog, utvrđuju uredujući carinski službenici na graničnim prijelazu u pravilu temeljem usmenog deklariranja od strane putnika, a samo u slučajevima osnovanosti naplate uvoznih davanja ili sumnje u zakonito unošenje ili iznošenje određenih predmeta, pregledom robe i priloženih isprava (računa i sl.), koju je putnik na graničnom prijelazu ulaska ili izlaska deklarirao.

Pri tome se utvrđuje:

a) radi li se o osobnoj prtljazi te robi nekomercijalne naravi ili robi komercijalne naravi za koju je dopušteno podnošenje usmene deklaracije (točka 3.1.3.),

b) radi li se o robi na koju se može primijeniti oslobođenje od uvoznih davanja, c) može li se temeljem utvrđenja i priloženih isprava primijeniti skraćeni postupak ili je potrebno

provesti redovan postupak, ted) je li roba predmet ograničenja, zabrana ili drugih posebnih formalnosti (dozvola, certifikat,

odobrenje, i sl.).

Ako putnik ne posjeduje račun ili drugu odgovarajuću ispravu iz koje se može utvrditi vrsta, količina te vrijednost robe, carinski službenik je dužan od putnika zatražiti sačinjavanje posebne izjave o robi, njenoj količini i realnoj vrijednosti, na obrascu iz Priloga 2 ove Upute. Ovu izjavu ovjerava i potpisuje uredujući carinski službenik te ju odlaže uz obrazac za obračun uvoznih davanja, kao dokaz na osnovu kojega je obavljen obračun.

3.1. Primjena jedinstvene stope carine

Na robu nekomercijalne naravi sadržanu u osobnoj prtljazi putnika naplaćuje se carina po jedinstvenoj stopi od 2,5 % (ad valorem), pod uvjetom da vrijednost robe za koju se plaća uvozna carina ne prelazi 700 EUR po pošiljci ili po putniku.

Takva jedinstvena stopa carine ne primjenjuje se na robu za koju je stopa carine u popisu carinskih stopa „slobodno” i na robu iz poglavlja 24 carinske tarife (Duhan i prerađeni nadomjesci duhana) koja je sadržana u osobnoj prtljazi putnika u iznosima koji premašuju ograničenja za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja uvoznih davanja (točka 2.2. ove Upute).

Jedinstvena stopa neće se primijeniti ako putnik zahtijeva da se uvozna carina na robu obračuna po stopi koja je za nju propisana. U tom će se slučaju, uz uvažavanje odredaba o oslobođenju od plaćanja carine, obračunati uvozna carina po propisanoj stopi i isto odgovarajuće naznačiti u obrazac za obračun uvoznih davanja.

3.2. Primjena povlaštene stope carine

Ako je predmet obračuna carine roba vrijednosti do 1.200,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti podrijetlom iz država s kojima EU ima zaključene ugovore o slobodnoj trgovini ili iz država na koje se primjenjuju jednostrane preferencijalne mjere propisane UPCZZ, prilikom obračuna uvoznih davanja, a temeljem zahtjeva putnika, može se primijeniti povlaštena stopa carine pri čemu nije potrebno

6


zahtijevati podnošenje dokaza o podrijetlu već se prihvaća izjava putnika da su proizvodi podrijetlom iz država ugovornica. Pri tome, ako nema dvojbe ili druge indikacije da se ne radi o povlaštenom podrijetlu, u obrascu obračuna uvoznih davanja navodi se primjena povlaštenog podrijetla te napomena da je povlaštena stopa primijenjena temeljem izjave putnika.

Ako vrijednost robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika prelazi 1.200,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, da bi se mogla primijeniti povlaštena stopa carine za istu je nužno podnijeti odgovarajući dokaz o podrijetlu robe u redovitom postupku uz podnošenje standardne elektronske carinske deklaracije na jednom od carinskih ureda za robno carinjenje.

3.3. Carinjenje ostale usmeno deklarirane nekomercijalne robe

Ako vrijednost robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika ne prelazi 10.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti te ako predmetna roba ne podliježe registraciji (npr. prijevozna sredstva), carinski ured može obračunati uvozna davanja u skraćenom postupku na obrascu za obračun uvoznih davanja u putničkom prometu, uz uvažavanje propisa o oslobođenju od uvoznih davanja, primjenom jedinstvene stope carine, carinske stope utvrđene razvrstavanjem robe u Zajedničku carinsku tarifu ili povlaštene stope ako su ispunjeni uvjeti za njenu primjenu.

Ako vrijednosti robe nekomercijalne naravi prelazi 10.000,00 € putnika će se uputiti na provedbu redovitog postupka carinjenja robe. Također, ako se deklarant/putnik ne slaže sa obračunom carinskog duga utvrđenom u skraćenom postupku, isti će se uputiti na redoviti postupak carinjenja uz podnošenje pisane carinske deklaracije.

3.4. Izdavanje Obrasca za obračun uvoznih davanja

Ako za robu za koju se podnosi usmena deklaracija za puštanje u slobodni promet nije predviđeno oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja, ova davanja obračunavaju se u skraćenom postupku na obrascu iz Priloga 4 Pravilnika o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije („Narodne novine“, br. 77/13) – „Obrazac za obračun uvoznih davanja u putničkom i poštanskom prometu“, sukladno članku 228. UPCZZ.

Obračun davanja i izdavanje obrasca vrši se uporabom aplikacije „Obračun uvoznih davanja u putničkom i poštanskom prometu“. Obračun vrši službenik kojem je podnesena usmena deklaracija za puštanje robe u slobodan promet. U slučaju privremene nedostupnosti aplikacije obračun davanja vrši se na pisanom obrascu uz obvezno naknadno unošenje podataka obračuna u aplikaciju. Poveznica za pristup aplikaciji nalazi se na intranet aplikaciji Carinske uprave.

Obračun davanja pri uvozu mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) identifikacijske podatke o putniku,b) opis robe koji je dovoljno detaljan da omogućuje utvrđivanje istovjetnosti; opis može uključivati

tarifni broj,c) vrijednost iz računa i/ili količinu robe, ovisno o okolnostima,d) obračunata uvozna davanja iskazana po stavkama,e) datum izdavanja obračuna, tef) naziv carinskog ureda koja je izdao obračun,g) pečat carinskog ureda, potpis i faksimil carinskog službenika.

Prilikom popunjavanja obrasca za obračun davanja roba mora biti jasno opisana po svojoj vrsti i količini. Za opis robe ne smiju koristiti općenite formulacije kao „razna roba“, „kućanske potrepštine“, „odjeća i obuća“, osim ukoliko se uz obračun prilaže i preslika računa, iz kojega je razvidna specifikacija robe, količine i vrijednost.

Carinski ured pohranjuje primjerak obrasca za obračun davanja i prilaže mu račun, odnosno drugu ispravu (izjava), temeljem koje je obračun izvršen.

7


3.5. Unos robe nekomercijalne naravi vozilima za prijevoz robe

Obračun davanja u skraćenom postupku primijeniti će se na robu nekomercijalnoga karaktera koje putnik unosi za svoje osobne potrebe i potrebe članova njegovoga kućanstva u svojoj osobnoj prtljazi što u cestovnom prometu znači u osobnom automobilu, autobusu ili u vlastitom vozilu za prijevoz robe.

Pri unosu robe i predmeta putem vozila za prijevoz robe, ovisno o svakom konkretnom slučaju (posebice glede vrste, količine i vrijednosti robe), carinjenje se može provesti u skraćenom postupku, ali i uputiti putnika na provedbu redovnoga postupka carinjenja podnošenjem pisane deklaracije.

Uredujući carinski službenik uputiti će putnika na provedbu redovitog postupka carinjenja ako, pri prijevozu određenih vrsta roba vozilima za prijevoz robe zbog njene vrste i količine, osnovano posumnja da se radi o robi komercijalnoga karaktera a iz priloženih isprava i obrazloženja putnika nije razvidno je li roba namijenjena osobnim potrebama a nisu ispunjeni uvjeti za podnošenje usmene deklaracije za puštanje u slobodni promet robe komercijalne naravi. Stoga je, kada se određeni predmeti (npr. namještaj, stolarija, građevinski i instalacijski materijal, ogrjev i sl.) unose na takav način, potrebito obratiti pozornost na njihovu vrstu, količinu i deklariranu namjenu.

Pri tome, carinski ured nadležan za provedbu redovitog postupka provesti će eventualno i dokazni postupak utvrđivanja radi li se o robi nekomercijalnoga karaktera (primjerice pribavljanjem isprava o osnovanosti uvoza veće količine građevinskog materijala - šljunka, pijeska, kamena, cigle, razne građe, stolarije, obloga, keramičkih pločica, ogrjevnog drva i sl. kada primatelj navodi kako uvozi robu za izgradnju ili uređenje kuće ili stambenog prostora za potrebe njegove obitelji).

Ako se nedvojbeno utvrdi kako se radi o robi nekomercijalne naravi, skraćeni postupak se može provesti neovisno je li vozar ujedno i vlasnik robe, odnosno bitno je da je vlasnik robe na graničnom prijelazu ulazni suputnik, suvozač ili osoba u pratnji vozila za prijevoz robe.

3.6. Usmeno deklariranje robe komercijalne naravi i obračun davanja u skraćenom postupku

Sukladno članku 225. UPCZZ usmena carinska deklaracija za puštanje robe u slobodni promet može se podnijeti pri uvozu robe komercijalne naravi te se uvozna davanja mogu obračunati u skraćenom postupku pod uvjetom da:

ukupna vrijednost po pošiljci i po deklarantu ne prelazi 1.000 €, pošiljka nije dio redovitog niza sličnih pošiljki, i robu ne prevoze neovisni prijevoznici kao dio većeg komercijalnog prijevoznog postupka.

Carinski ured može obračunati uvozna davanja u skraćenom postupku na obrascu za obračun uvoznih davanja u putničkom prometu primjenom carinske stope utvrđene razvrstavanjem robe u Zajedničku carinsku tarifu ili povlaštene stope ako su ispunjeni uvjeti za njenu primjenu.

Prilikom obračuna davanja deklarantu se izdaje Obrazac za obračun uvoznih davanja iz dijela 3.4. ove Upute.

4. PRIMJENA MJERA TRGOVINSKE POLITIKE I ISPUNJAVANJE OSTALIH FORMALNOSTI U VEZI S UVOZOM ROBE U PUTNIČKOM PROMETU

Pri unosu ili iznosu određenih vrsta robe u putničkom prometu, neovisno od uvjeta iz članka 19. stavak 1. Zakona o trgovini ("Narodne novine", br. 87/08 – 30/14), temeljem članka 79. stavak 2. CZZ primjenjuju se ograničenja, zabrane ili druge posebne formalnosti glede obveze posjedovanja odgovarajućih isprava nadležnih tijela, količinskog ograničenja kod unosa te provedbe posebnih procedura nadzora pri unosu ili iznosu određenih vrsta robe.

4.1. Unos proizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika

8


Uredba komisije (EZ) br. 206/2009 od 5. ožujka 2009. o uvozu u Zajednicu osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 136/2004 (SL L 77, od 24.3.2009., str. 1–19; dalje u tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 206/2009) utvrđuje pravila o uvozu u Zajednicu osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla nekomercijalnog karaktera koji su dio putničke prtljage. Predmetna Uredba propisuje:

– postupke i uvjete pri unošenju gore navedenih pošiljaka iz trećih zemalja,– određene najveće dopuštene količine (količinska ograničenja) određenih vrsta proizvoda

životinjskog podrijetla koje se smije unositi u EU,– navedene treće zemlje iz kojih je takav uvoz dopušten odnosno zabranjen.

Sukladno odredbama članka 69. Zakona o veterinarstvu carinski službenici na graničnim prijelazima vrše nadzor nad unošenjem osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla nekomercijalnog karaktera koji su dio putničke prtljage, u skladu s propisima kojima su uređeni djelokrug rada i ovlasti carinskih službenika.

4.1.1. Količinska ograničenja kod unosa

Prilikom provođenja mjera nadzora potrebno je obratiti pozornost na treću zemlju iz koje putnik dolazi, a ne gdje je proizvod upakiran ili proizveden, budući da se proizvodi životinjskog podrijetla, koji se unose iz trećih zemalja, a za koje je na deklaraciji navedeno da su proizvedeni ili upakirani u EU državama članicama smatraju proizvodima trećih zemalja te njihov unos nije dopušten, osim ukoliko niže nije drugačije navedeno.

U skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 206/2009:A) Dopušteno je bez ograničenja1 u EU u osobnoj prtljazi unijeti:

a) pošiljke mesa, mlijeka i njihovih proizvoda i drugih proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za dojenčad, hrane za kućne ljubimce, ribe i proizvoda ribarstva, ako dolaze iz Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina i Švicarske,

b) pošiljke proizvoda ribarstva s Farskih otoka i Islanda.

B) Ako dolaze iz Farskih otoka, Grenlanda ili Islanda i njihova količina ne prelazi ograničenje mase do 10 kilograma po osobi, dopušteno je u EU unijeti

a) osobne pošiljke mesa, mlijeka i njihovih proizvoda, b) osobne pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja,

živi školjkaši (dagnje i kamenice), meso puževa, žablji kraci,c) osobne pošiljke mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i hrane za posebne hrane

ukoliko se ti proizvodi isključivo koriste u medicinske svrhe, d) hrane za kućne ljubimce koja se koristi isključivo u medicinske svrhe (ako su proizvodi

pakirani sa zaštitnim znakom proizvođača i namijenjeni prodaji krajnjem potrošaču).

C) Nije dopušteno u EU unijeti:a) pošiljke mesa, mlijeka i njihovih proizvoda iz ostalih trećih zemalja,b) pošiljke sirovih jaja namijenjenih prehrani ljudi iz Južne Koreje, Kine i Malezije,c) pošiljke meda u saću.

D) Dopušteno je u EU iz trećih zemalja unijeti:a) ako njihova ukupna količina ne prelazi ograničenje mase od 2 kilograma po osobi:

- osobnih pošiljaka mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane iz trećih zemalja ako se ti proizvodi isključivo koriste u medicinske, te

- pošiljaka hrane za kućne ljubimce koja se koristi isključivo u medicinske svrhe iz trećih zemalja pod uvjetom da ukupna količina te hrane ne prelazi ograničenje mase od 2 kilograma po osobi, uz uvjete (odnosi se na obje podtočke) da:

1 Sva niže navedena ograničenja izražena u kilogramima pri unosu proizvoda životinjskog podrijetla odnose se na ograničenja po osobi.

9


ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača

(proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi,

- osobne pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, živi školjkaši (dagnje i kamenice), meso puževa, žablji kraci.

b) ako njihova ukupna količina ne prelazi ograničenje mase od 20 kilograma po osobi:- osobnih pošiljaka proizvoda ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu,

mariniranu ili dimljenu ribu te određene školjkaše i rakove, kao što su škampi, jastozi, dagnje i kamenice) pod uvjetom da: je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), da ukupna masa proizvoda ribarstva ili masa jedne ribe po osobi ne prelazi 20

kilograma, ovisno koja je masa veća.

E) Dopušteno je bez ograničenja u EU iz trećih zemalja unijeti sljedeće vrste proizvoda kao osobne pošiljke:

a) kruh, kolači (osim onih koji sadrže vidljive komadiće mesa ili kojima su sastojci poput mesa ili mlijeka dodani nakon kuhanja/termičke obrade), keksi, čokolada i konditorski/slastičarski proizvodi (osim nekih slatkih jela, a koja u sebi sadrže visok postotak neprerađenih mliječnih proizvoda i čija je priprema uobičajena u azijskim državama),

b) dodaci hrani upakirani za krajnjeg korisnika i koji sadrže male količine proizvoda životinjskog podrijetla,

c) mesni ekstrakti i mesni koncentrati, d) masline punjene ribom, e) tjestenina koja nije pomiješana ili punjena s mesom ili proizvodima od mesa, f) temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika, g) drugi prehrambeni proizvodi koji ne sadrže meso ili proizvode od mesa ili neprerađene

proizvode od mlijeka i sadrže manje od 50 % prerađenih proizvoda od jaja ili ribe, uz uvjet da se mogu čuvati na sobnoj temperaturi, da su jasno deklarirani kao proizvodi za prehranu ljudi te su sigurno upakirani u čistoj ambalaži.

Dopušten je unos određenih proizvoda podrijetlom od zaštićenih životinjskih vrsta uz posebna ograničenja. Tako je npr. dopušten unos u osobnoj prtljazi do 125 grama kavijara podrijetlom od jesetre po osobi dok je za veće količine potrebno priložiti uvoznu CITES dozvolu.

Ako fizičke osobe žele uvoziti veće količine proizvoda životinjskog podrijetla potrebno ih je uputiti na provedbu obveznog veterinarskog pregleda navedenih proizvoda graničnom veterinarskom inspektoru na najbližoj graničnoj veterinarskoj postaji (GVP) a samo izuzetno se u zračnom i pomorskom prometu može prihvatiti i institut ustupanja robe u korist države na temelju pisane izjave putnika sukladno odredbi članka 60. ZPCPEU. Takve pošiljke moraju ispuniti uvjete za komercijalne pošiljke, što znači da takve pošiljke mora pratiti propisani veterinarski certifikat, a uvoznik je dužan prijaviti prispijeće pošiljke nadležnoj GVP radi obavljanja veterinarskog pregleda.

4.1.2. Evidentiranje sukladnih i nesukladnih osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla

Granični carinski uredi dužni su evidentirati sve sukladne i nesukladne osobne pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla sa sljedećim podacima:

1. ime i prezime putnika,2. vrsta proizvoda životinjskog podrijetla,3. količina,4. država podrijetla,5. država odredišta,

10


6. vrsta nesukladnosti (prevelika količina ili zabranjen proizvod),7. kazna (ako je naplaćena).

Ogledni primjerak evidencije sukladnih i nesukladnih pošiljki nalazi se u Prilogu 3 ove Upute. Evidentiranje vrši carinski službenik koji je izvršio pregled osobne prtljage. Evidencije moraju biti dostupne tijelima nadležnim za kontrolu i nadzor rada carinskog ureda.

4.2. Unos kućnih ljubimaca u nekomercijalne svrhe – nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca

Najvažniji propisi kojima se uređuje nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca su:

Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003, (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 576/2013),

Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 577/2013 od 28. lipnja 2013. o obrascu identifikacijskih dokumenata za nekomercijalno premještanje pasa, mačaka i pitomih vretica, o sastavljanju popisa državnih područja i trećih zemalja i o zahtjevima koji se odnose na format, izgled i jezik izjava kojima se potvrđuje sukladnost s određenim uvjetima predviđenim u Uredbi (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se ukidaju Odluke 2003/803/EZ, 2004/839/EZ i 2005/91/EZ, (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 577/2013),

Zakon o veterinarstvu, Pravilnik o graničnim prijelazima određenim za nekomercijalno premještanje kućnih

ljubimaca („Narodne novine“ br. 91/13, 132/13 i 44/14), Pravilnik o opasnim psima („Narodne novine“ br. 117/08).

Sukladno članku 69. Zakona o veterinarstvu, nadzor nad nekomercijalnim premještanjem kućnih ljubimaca koji se unose iz trećih zemalja na područje RH/EU obavljaju carinski službenici.

U smislu odredbi Uredba (EU) br. 576/2013 kućnim ljubimcima navedenim u Dijelu A Uredbe smatraju se psi, mačke, pitome vretice (kune), dok se kućnim ljubimcima navedenim u Dijelu B Uredbe smatraju beskralježnjaci (osim pčela, bumbara, mekušaca i rakova), ukrasne akvatične životinje (ukrasne ribice), vodozemci, reptili, ptice (osim peradi i ptica koje se premještaju u komercijalne svrhe) te glodavci i kunići. Pri tome, nekomercijalnim kretanjem kućnih ljubimaca smatra se premještanje kućnog ljubimca bez neposrednoga komercijalnog učinka ili prijenosa vlasništva2 nad kućnim ljubimcem na drugu pravnu ili fizičku osobu.

Unošenje kućnih ljubimaca, u pratnji vlasnika ili osobe ovlaštene od vlasnika, iz trećih zemalja moguće je samo na graničnim prijelazima određenim Pravilnikom o graničnim prijelazima određenim za nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca.

Međutim, kućni ljubimci, u pratnji vlasnika ili osobe ovlaštene od vlasnika, mogu se u EU unositi iz Andore, Farskih otoka, Gibraltara, Grenlanda, Islanda, Lihtenštajna, Monaka, Norveške, San Marina, Švicarske i države Vatikan preko svih graničnih prijelaza uključujući luke i zračne luke prema EU na kojima se provodi carinski nadzor.

Glede nekomercijalnog unosa kućnih ljubimaca u carinsko područje EU, općenito vrijede sljedeća pravila:

– kod unosa pet ili manje kućnih ljubimaca isti na ulaznom graničnom prijelazu podliježu dokumentacijskom i identifikacijskom pregledu te evidentiranju od strane carinskih službenika,

2 Vlasništvo nad kućnim ljubimcem se dokazuje ispravno upisanim imenom i prezimenom vlasnika kućnog ljubimca u identifikacijski dokument (putovnica ili veterinarski certifikat) koji prati kućnog ljubimca.

11


– kod unosa više od pet kućnih ljubimaca isti podliježu veterinarskom pregledu koji obavlja granični veterinarski inspektor i mogu biti uneseni u EU na za to odobrenim GVP.

4.2.1. Nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica

Posjednik ili ovlaštena osoba u trenutku ulaska u EU iz treće zemlje je obvezan carinskim službenicima:

– predočiti identifikacijski dokument (veterinarski certifikat ili putovnicu) za kućnog ljubimca koji se zahtijeva u skladu s Uredbom (EU) br. 576/2013;

– predočiti pisanu izjavu da kućni ljubimci nisu predmet premještanja koje ima za cilj njihovu prodaju ili prijenos vlasništva; te

– omogućiti da je kućni ljubimac dostupan za obavljanje pregleda.

4.2.1.1. Zahtjevi u pogledu identifikacijskog dokumenta

Prilikom nekomercijalnog premještanja iz trećih zemalja u EU kućnog ljubimca mora pratiti slijedeći identifikacijski dokument:

– veterinarski certifikat propisan u dijelu 1 Priloga III Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 577/2013, ili

– veterinarski certifikat propisan u Prilogu II Provedbene Odluke Komisije br. 2011/874/EU - nakon 29. travnja 2015. godine ovaj stari model veterinarskog certifikata nije prihvatljiv.

Kućni ljubimci koji se nekomercijalno premještaju iz sljedećih trećih zemalja: Andora, Švicarska, Farski otoci, Gibraltar, Grenland, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Država Vatikanskoga Grada, prilikom nekomercijalnog premještanja ne treba pratiti veterinarski certifikat već

– identifikacijski dokument za kućne ljubimce (putovnica), propisan u dijelu 3. Priloga III Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 577/2013 ili

– identifikacijski dokument za kućne ljubimce (putovnica), propisan u Odluci Komisije br. 2003/803/EZ, ukoliko je izdan prije 29. prosinca 20143.

Ako se radi o nekomercijalnom premještanju iz trećih zemalja (osim iz slijedećih trećih zemalja: Andora, Švicarska, Farski otoci, Gibraltar, Grenland, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Država Vatikanskoga Grada) u državu članicu EU koja nije RH carinski službenik je obvezan svojim potpisom i faksimilom te pečatom carinskog ureda u odgovarajućoj rubrici veterinarskog certifikata potvrditi da je obavio nadzor nad nekomercijalnim kretanjem kućnog ljubimca.

Odredbama Pravilnika o opasnim psima, zabranjen je uvoz i privremeni boravak na području RH moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) (pit bull terijera) i njihovih križanaca.

4.2.1.2. Zahtjevi u pogledu označavanja i cijepljenja protiv bjesnoće

Kućni ljubimci moraju biti odgovarajuće označene mikročipom (transponderom) ili jasno čitljivom tetovažom. Tetovaža se prihvaća samo ako je životinja tetovirana prije 03. srpnja 2011. godine te je jasno čitljiva. Podaci o tetovaži moraju biti upisani u odgovarajući dio identifikacijskog dokumenta (veterinarskog certifikata ili putovnice) životinje.

U odnosu na cijepljenje protiv bjesnoće moraju biti zadovoljeni zahtjevi da cijepljenje obavlja ovlašteni veterinar, da kućni ljubimac mora biti star najmanje 12 tjedana na datum cijepljenja, da ne smije biti cijepljen prije označavanja mikročipom ili tetovažom datum cijepljenja nije raniji od datuma ugradnje mikročipa ili tetovaže te da se može nekomercijalno premještati (unositi u EU) samo u razdoblju valjanosti cijepljenja protiv bjesnoće. 3 Identifikacijski dokument (putovnica) propisan u Odluci Komisije br. 2003/803/EZ izdana prije 29. prosinca 2014. godine vrijedi do kraja životnog vijeka kućnog ljubimca

12

http://eur-lex.europa.eu/search.html?DTN=0576&DTA=2013&qid=1427056225301&DB_TYPE_OF_ACT=regulation&CASE_LAW_SUMMARY=false&DTS_DOM=ALL&typeOfActStatus=REGULATION&type=advanced&SUBDOM_INIT=ALL_ALL&DTS_SUBDOM=ALL_ALL


U odgovarajućem dijelu identifikacijskog dokumenta ovlašteni veterinar obvezno navodi naziv cjepiva, datum cijepljenja i razdoblje valjanosti cijepljenja protiv bjesnoće i te podatke potvrđuje svojim potpisom i službenim pečatom.

Ako je kućni ljubimac prvi puta u životu primio cjepivo razdoblje valjanosti se računa tek nakon 21 dan od cijepljenja. Ako se radi o kućnom ljubimcu koji je redovito cijepljen svake godine u vremenu valjanosti cijepljenja nije potrebno čekati 21 dan nakon cijepljenja da bi se mogao nekomercijalno premještati osim ako se radi o kućnom ljubimcu koji je cijepljen nakon što je prošlo razdoblje valjanosti prethodnog cijepljenja te je tada potrebno čekati 21 dan nakon cijepljenja da bi se životinja mogla nekomercijalno premještati.

4.2.1.3. Zahtjevi u odnosu na test titracije protutijela na bjesnoću

Pri nekomercijalnom premještanju u EU pasa, mačaka i pitomih vretica iz trećih zemalja koje nisu navedene na popisima tzv. „niskorizičnih trećih zemalja “ iz Priloga II Uredbe Komisije (EU) br. 577/2013 (Prilog 4 ove Upute) životinje treba pratiti test titracije protutijela na bjesnoću.

Potvrda dobivena od EU odobrenog laboratorija s rezultatima testa titra protutijela mora biti priložena veterinarskom certifikatu i njegov je sastavni dio.

Ako se radi o EU kućnim ljubimcima, postoji mogućnost da se test titracije obavi u odobrenom laboratoriju u nekoj od država članice EU prije nego kućni ljubimac napusti EU zbog premještanja u treću zemlju ili provoza preko visokorizične države. Tada za ponovni ulazak kućnog ljubimca u EU ne treba čekati 3 mjeseca ali u identifikacijskom dokumentu (putovnici) se mora potvrditi da je test titracije protutijela protiv bjesnoće proveden s povoljnim rezultatom prije datuma premještanja.

4.2.2. Unos ostalih kućnih ljubimaca

Zahtjevi za nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca navedenih u Dijelu B. Uredbe (EU) br. 576/20134 iz trećih zemalja u države članice EU nisu usklađeni europskim zakonodavstvom već se pri nekomercijalnom premještanju ovih kućnih ljubimaca trebaju poštivati zahtjevi propisani u nacionalnom zakonodavstvu odredišne države članice EU u koju se kućni ljubimac nekomercijalno premješta. Ovi zahtjevi koji su propisani od drugih država članica dostupni su na sljedećoj web stranici EU:http://ec.europa.eu/food/animal/liveanimals/pets/nat_rules_dogscatferret_en.htm

Dopušteno je nekomercijalno premještanje u EU iz trećih zemalja kućnih ljubimaca pod uvjetom da:– životinje ne pokazuju znakove bolesti; – posjednik životinje ili ovlaštena osoba posjeduje odgovarajući dokument na temelju kojeg

se može povezati vlasnika ili ovlaštenu osobu s predmetnom životinjom (npr. potvrda od veterinara, račun iz trgovine, i sl.;

– su ovisno o životinjskoj vrsti, životinje označene ili ispravno opisane u pratećem dokumentu,

– zaštićene i ugrožene životinjske vrste prilikom kretanja (premještanja) prati CITES potvrda/dozvola.

4.2.2.1. Posebnosti unosa ptica kao kućnih ljubimaca

Pticama kao kućnim ljubimcima ne smatraju se:– perad (pod pojmom peradi obuhvaćane su kokoši, purani, biserke, patke, guske,

prepelice, golubovi, fazani, jarebice i nojevi (ratitae), koji se uzgajaju ili drže u zatočeništvu za rasplod, proizvodnju mesa ili jaja za prehranu ili obnovu populacije divljih ptica);

4 Beskralježnjaci (osim pčela, bumbara, mekušaca i rakova), ukrasne akvatične životinje (ukrasne ribice), vodozemci, reptili, ptice (osim peradi) te glodavci i kunići

13

http://ec.europa.eu/food/animal/liveanimals/pets/nat_rules_dogscatferret_en.htm


– ptice koje se premještaju u komercijalne svrhe.

Prilikom nekomercijalnog premještanja do najviše 5 ptica kao kućnih ljubimaca u EU iz trećih zemalja moraju biti ispunjeni slijedeći zahtjevi:

– ptice kao kućni ljubimci moraju dolaziti iz države članice Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

– ptice kao kućni ljubimce mora pratiti izvorni veterinarski certifikat sukladan Dodatku II. Odluke Komisije br. 2010/734/EU, izdan od službenog veterinara treće zemlje podrijetla;

– ptica kao kućni ljubimac mora biti popraćena izjavom posjednika ili ovlaštene osobe, propisanom u Prilog III Odluke Komisije (EZ) br. 2007/25;

– nekomercijalno premještanje ptica kao kućnih ljubimaca u EU iz trećih država je dopušteno samo preko graničnih prijelaza Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići i Zračna luka Zagreb.

4.2.3. Kretanje više od 5 kućnih ljubimaca i životinja koje se ne smatraju kućnim ljubimcima u skladu s Uredbom (EU) br. 576/2013

Nekomercijalno kretanje više od 5 kućnih ljubimaca i životinja koje se ne smatraju kućnim ljubimcima u smislu Uredbe (EU) br. 576/2013 dopušteno je samo preko graničnih prijelaza na kojima se nalaze odobrene GVP. Veterinarski pregled takvih kućnih ljubimaca obavlja granični veterinarski inspektor koji je dužan nakon obavljenog veterinarskog pregleda izdati Zajednički veterinarski dokument o ulasku (ZVDU).

4.2.4. Evidentiranje sukladnih i nesukladnih pošiljki kućnih ljubimaca

Granični carinski uredi moraju evidentirati sve sukladne i nesukladne pošiljke kućnih ljubimaca koje se unose iz trećih zemalja sa sljedećim podacima:

1. ime i prezime vlasnika ili druge odgovorne osobe,2. vrsta kućnog ljubimca,3. broj mikročipa ili identifikacijske oznake, 4. država podrijetla, 5. država odredišta,6. vrsta nesukladnosti (samo kod nesukladnih pošiljaka).

Ogledni primjerak evidencije sukladnih i nesukladnih pošiljki nalazi se u Prilogu 5 ove Upute. Evidentiranje vrši carinski službenik koji je izvršio pregled kućnog ljubimca. Evidencije moraju biti dostupne tijelima nadležnim za kontrolu i nadzor rada carinskog ureda.

4.2.5. Iznošenje kućnih ljubimaca (napuštanje carinskog područja EU)

U skladu s propisima EU i nacionalnim propisima ne postoje ograničenja vezana za izlazak kućnih ljubimaca pa kućni ljubimci u pratnji vlasnika ili osobe ovlaštene od vlasnika mogu napustiti carinsko područje EU, u svrhu nekomercijalnog kretanja u treće zemlje, preko svih graničnih prijelaza određenim za međunarodni promet putnika.

Ako kućni ljubimac napušta carinsko područje EU preko graničnog prijelaza koji nije naveden u Pravilniku o graničnim prijelazima određenim za nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca carinski službenik treba upozoriti vlasnika životinje ili osobu ovlaštenu od vlasnika da u slučaju odbijanja ulaza kućnih ljubimaca u treću zemlju od strane nadležnih tijela treće zemlje, kućni ljubimac neće moći ponovno ući u EU preko graničnog prijelaza preko kojeg je i napustio područje EU.

4.3. Unos vina

Prema članku 53. Zakona o vinu ("Narodne novine", br. 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13 i 14/14), fizičke osobe mogu za svoje osobne potrebe uvesti najviše pet litara vina pri jednom prijelazu granice.

14

http://www.iusinfo.hr/Publication/Content.aspx?Sopi=NN2014B14A278&Ver=6




http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:03:64:32010D0734:HR:PDF


To znači da putnik, pored 4 litre vina, koje može unijeti kao dio svoje osobne prtljage (i koje su oslobođene od plaćanja uvoznih davanja), može unijeti još najviše 1 litru vina, koja se smatra robom nekomercijalnoga karaktera, pri čemu će ova količina biti, ovisno o ukupnoj vrijednosti robe takvoga karaktera, oslobođena od plaćanja uvoznih davanja ili će na nju biti primijenjen obračun davanja sukladno točki 5. ove Upute.

4.4. Unos bilja, sjemena i sadnoga materijala

Unos bilja, sjemena i sadnoga materijala, obvezatno podliježe nadzoru fitosanitarne inspekcije, te mora ispunjavati uvjete prema Zakonu o biljnom zdravstvu („Narodne novine“, br. 75/05, 25/09 i 55/11), Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja ("Narodne novine", br. 140/05, 35/08, 124/10, 55/11 i 14/14), te Pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama („Narodne novine“, br. 74/06, 84/10, 120/11, 46/14 i 119/14).

Unos bilja i biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji podliježu fitosanitarnom pregledu pri unošenju iz trećih zemalja moguć je isključivo preko graničnih prijelaza određenih Pravilnikom o mjestima ulaska za pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji podliježu fitosanitarnom pregledu pri unošenju iz trećih zemalja („Narodne novine“, br. 90/13 i 140/13), izuzev ako se u putničkom prometu unose male količine proizvoda (koje se navode u nastavku), i kada pregled može obaviti i uredujući carinski službenik, pa se te količine mogu prenositi preko svih graničnih prijelaza.

Temeljem odredbi članka 7. navedenoga Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama, fitosanitarnom pregledu ne podliježu male količine bilja i biljnih proizvoda, koje su podrijetlom iz europskih država (države iz priloga 13 Pravilnika) a unose ih putnici u putničkom prometu za osobne potrebe, i to:

– svježe voće i povrće (isključujući krumpir) ukupne težine do 5 kg,– rezano cvijeće i dijelovi bilja povezani u buket ili vijenac: jedan buket ili vijenac,– sjeme cvijeća i povrća u izvornom pakiranju, ukupne težine do 100 g, koje nije

namijenjeno prodaji: do pet pakiranja,– lukovice i gomolji ukrasnog bilja: ukupne težine do 3 kg,– božićna drvca bez korijena: jedan komad,– sobno bilje i lončanice (isključujući bonsai): najviše 3 biljke, te– balkonsko bilje i neodrvenjelo ukrasno grmlje: najviše 10 biljaka.

Pri unosu većih količina bilja i sadnog materijala, obvezatna je provedba pregleda po graničnom fitosanitarnom inspektoru, koji određuje daljnje mjere postupanja s navedenim proizvodima.

4.5. Unos i iznos oružja

Unos i iznos oružja i streljiva preko državne granice reguliran je člancima 53. do 65. Zakona o oružju („Narodne novine“, br. 63/07, 146/08 i 59/12).

Granični carinski ured će dopustiti unos oružja i streljiva samo ako je putnik unos prethodno prijavio graničnoj policiji i za isti dobio odgovarajuće odobrenje (za vrste oružja i streljiva za koje nije potrebno odobrenje, granična policija mora ovjeriti ispravu o nabavci - račun). Iznošenje oružja i streljiva može se izvršiti samo uz posjedovanje oružnog lista.

Putnici koji imaju boravište u inozemstvu mogu radi lova privremeno unositi lovačko oružje i streljivo ako im je isto upisano u putnu ispravu, a u protivnom moraju ishoditi odgovarajuće zasebno odobrenje postaje granične policije na posebnom obrascu.

4.6. Izvoz i uvoz kulturnih dobara

15


Uvoz ili izvoz kulturnih dobara podliježe nadzoru sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99 - 157/13) i odredbama Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole radi izvoza i iznošenja kulturnih dobara iz RH („Narodne novine“, br. 75/13). Privremeni izvoz kulturnih dobara izvan područja RH u treće zemlje obavlja se uz predočenje dozvole za izvoz kulturnoga dobra, a privremeno iznošenje kulturnih dobara u države članice EU obavlja se uz predočenje dozvole za iznošenje kulturnog dobra. Neovisno o tome, radi li se o stranom ili hrvatskom državljaninu, za uvoz/unošenje odnosnih dobara u RH putnik mora posjedovati odgovarajuću dozvolu nadležnog državnog tijela države iz koje se dobro iznosi i isto predočiti carinskom službeniku.

Osoba koja kulturno dobro želi iznijeti iz RH, mora ishoditi odobrenje za njeno iznošenje, za koje je u RH nadležno Ministarstvo kulture, te isto također predočiti carinskom službeniku. Kulturna dobra mogu se iznositi samo privremeno.

Pod pokretnim kulturnim dobrima u smislu navedenog Zakona smatraju se:– zbirke predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama kao i drugim

pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,– crkveni inventar i predmeti,– arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,– filmovi,– arheološki nalazi,– antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,– etnografski predmeti,– stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri; poštanske marke i druge tiskovine,– dokumentacija o kulturnim dobrima,– kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl., – uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.) prometna i prijevozna sredstva i

uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije, te– druge pokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga,

antropološkoga i znanstvenog značaja.

Ako se radi o robi koja nije kulturno dobro ali bi zbog svojih svojstava mogla biti neopravdano smatrana kulturnim dobrom, nadležno tijelo može izdati potvrdu kojom utvrđuje da se ne radi o kulturnom dobru te da nema zapreke za izvoz/iznošenje predmeta iz RH. Potvrda se izdaje na obrascu sadržanom u Dodatku IV Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole radi izvoza i iznošenja kulturnih dobara iz RH. Izvornik predmetne dozvole putnik će predočiti carinskom službeniku na mjestu gdje roba napušta carinsko područje EU.

Tijelo nadležno za izdavanje dozvola za izvoz/iznošenje i potvrde da se ne radi o kulturnom dobru je konzervatorski odjel Ministarstva kulture na području kojega se kulturno dobro nalazi, a za područje grada Zagreba, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.

4.7. Unos i iznos divljih vrsti

Prekogranični promet i trgovina divljim vrstama, sukladno Zakonu o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama („Narodne novine", br. 94/13), Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka - CITES („Narodne novine-Međunarodni ugovori", br. 12/99 i 5/00), Uredbi Vijeća (EZ) broj 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine tim vrstama (SL L 61, 3.3.1997., str. 1–69) te pripadajućih uredbi Komisije i provedbenih uredbi Komisije (paket tzv. EU wildlife trade uredbi) moguć je samo uz podnošenje odgovarajućeg odobrenja ili potvrde nadležnog tijela carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu. Nadležno tijelo za izdavanje potrebnih dopuštenja ili potvrda u RH je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Uredbe EU kojima se na razini EU implementira Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) izravno su primjenjive i obvezujuće za sve države članice.

16


Postupanje carinske službe prilikom prekograničnog prometa divljim vrstama provodi se prema Uputi broj: 51/13 o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama, Ravnatelja Carinske uprave.

4.8. Unos lijekova i opojnih tvari

Unošenje gotovih lijekova i lijekova koji sadrže drogu, granični carinski uredi nadziru temeljem odredbi Zakona o lijekovima („Narodne novine“, br. 76/13) te Zakona o suzbijanju zloporabe droge („Narodne novine”, broj 107/01 – 80/13).

Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela države proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).

Unošenje lijekova koji sadrže drogu za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde). Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti odnosno terapiji malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne uporabe.

Iznimno, osobe s prebivalištem, odnosno boravištem u RH koje putuju u države Šengenskoga prostora smiju posjedovati lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana na temelju potvrde koju je na propisanom obrascu izdao ovlašteni liječnik (izabrani doktor medicine ili doktor medicine specijalist).

Posjedovanje lijeka koji sadrži drogu, u količini većoj od dopuštene, ili bez odgovarajuće medicinske dokumentacije, te neprijavljivanje lijeka predstavlja prekršaj, a odnosni lijek se privremeno zadržava pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka pri Prekršajnom sudu, zbog prekršaja iz članka 59. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga

4.9. Unos i iznos novca

Temeljem Uredbu Europske komisije 1889/2005 o kontroli gotovine prilikom ulaska i izlaska s područja EU putnici, prilikom svog ulaska ili izlaska s područja EU, obvezni su prijaviti carinskoj službi gotovinu koju nose sa sobom, i to u iznosu od 10.000,00 EUR-a ili više, odnosno u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama ili drugim sredstvima plaćanja, kao što su primjerice čekovi.

Postupanje prilikom unosa gotovine u carinsko područje provodi se prema Uputi br. 56/13 o kontroli unošenja gotovine u EU i iznošenja gotovine iz EU.

5. PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ

Strani državljani, kao i hrvatski državljani s uobičajenim boravištem u trećim zemljama, mogu sukladno odredbama Konvencije o privremenom uvozu (“Narodne novine-Međunarodni ugovori”, br. 16/98, 1/03 i 8/03) i članka 554. st 1. UPCZZ, uz potpuno oslobođenje od uvoznih davanja privremeno unositi (dakle uz obvezu ponovnoga iznošenja) razne predmete radi njihova korištenja za svoje osobne potrebe, kao i potrebe članova obitelji. Na identičan način i osobe sa prebivalištem u EU, mogu privremeno iznositi predmete koji su im potrebni za vrijeme boravka u trećim zemljama.

Sukladno Aneksu B.6 Konvencije, osobni predmeti putnika obuhvaćaju sve predmete, nove ili rabljene, što ih putnik s razlogom može trebati radi osobne uporabe za vrijeme putovanja, uzimajući u obzir sve okolnosti putovanja, ali isključujući svu robu koja se uvozi u komercijalne svrhe. Pod osobnim predmetima smatraju se primjerice video kamere, prijenosni TV aparati i audio uređaji, foto aparati, prijenosna džepna računala, prijenosna osobna računala, oprema za kampiranje, jedrenje,

17


ronjenje, skijanje, klizanje, planinarenje, kamp kućice, plovila za razonodu, prijenosni medicinski uređaji s priborom (ukoliko su putniku neophodni), kućni ljubimci i slično.

Unos ove robe obavlja se bez posebnih carinskih formalnosti usmenim deklariranjem ili deklariranjem drugim radnjama na graničnom prijelazu. Ponovno iznošenje navedenih predmeta obavlja se na isti način.

Ako je potrebno utvrditi carinski status robe Zajednice u putničkoj prtljazi (čl. 323. UPCZZ), pod uvjetom da nije namijenjena komercijalnoj uporabi, smatra se da ta roba ima status robe Zajednice ako je deklarirana kao roba Zajednice i nema nikakve sumnje u vjerodostojnost deklaracije. U ostalim slučajevima postupa se u skladu s člancima 315. do 322. UPCZZ tj. podnošenjem odgovarajuće isprave za dokazivanje carinskog statusa robe Zajednice u skladu s navedenim člancima.

Sukladno članku 579. UPCZZ ako se, u okviru postupka privremenog uvoza, radi o većem iznosu uvoznih carina i drugih davanja ili o ozbiljnoj opasnosti od neispunjavanja obveza postupka carinska tijela mogu zahtijevati podnošenje pisane deklaracije.

Privremeni uvoz prijevoznog sredstva (osobni automobil, motocikl, plovilo, letjelica ) s redovnom stranom registracijom za privatnu uporabu odobrava se sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu te u skladu s člancima 555. – 562. UPCZZ. Pravo na uvoz imaju osobe s uobičajenim prebivalištem na teritoriju treće zemlje, dakle, i domaće osobe koje uobičajeno prebivaju u trećoj zemlji zbog osobnih ili profesionalnih razloga, odnosno imaju uobičajeno mjesto stanovanja u inozemstvu, što dokazuju radnom dozvolom, dozvolom boravka u trećoj zemlji ili drugom vjerodostojnom ispravom kojom se može dokazati uobičajeni boravak u trećoj zemlji.

Putnik koji privremeno napušta carinsko područje EU u kojem ima uobičajeno boravište i pri tome iznosi vrjednije osobne predmete i predmete namijenjene u sportske svrhe, ima pravo podnijeti i zatražiti ovjeru isprave kojom se dokazuje carinski status robe Zajednice (T2L) u skladu s člancima 315. do 322. UPCZZ.

6. POSTUPANJE PRILIKOM UTVRĐIVANJA KAŽNJIVE RADNJE

6.1. Prekršajni postupak

Ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere da se utvrdi je li počinjen prekršaj ili/i kazneno djelo.

6.1.1. Carinska uprava kao ovlašteni tužitelj

Člankom 109. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br 107/07, 39/13, 157/13) propisano je da su ovlašteni tužitelji državni odvjetnik, tijelo državne uprave, pravna osoba s javnim ovlastima i oštećenik.

Ovlašteni tužitelj je tijelo državne uprave koje je ovlašteno neposredno provoditi ili nadzirati provođenje propisa kojim je predviđen prekršaj te je time ovlašteno za prekršaj iz tog propisa podnijeti optužni prijedlog.

U vezi s navedenim bitno je istaknuti da je Carinska uprava kao ovlašteni tužitelj, ovlaštena izdati i prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka sukladno odredbi članka 233. Prekršajnog zakona ako su utvrdili prekršaj:

– neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlaštenih službenih soba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadležnosti, koje su o tome sačinile službenu bilješku ili zapisnik, ili

18


– na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog tijela, ili

– upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provođenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.

Tijelo državne uprave kao podnositelj optužnog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlašteno, putem ovlaštene osobe.

6.1.2. Izdavanje prekršajnog naloga prije pokretanja prekršajnog postupka ili podnošenje optužnog prijedloga

Na sva pitanja koja nisu uređena ovom Uputom na odgovarajući način i smisleno se primjenjuju odredbe Upute 85/13 o izdavanju prekršajnog naloga prije pokretanja prekršajnog postupka prilikom prekograničnog prometa fizičkih osoba (npr. utvrđivanje djela prekršaja i osiguranje dokaza; zapisnik o obavljenom očevidu; određivanje visine novčane kazne; postupanje nakon dostave prekršajnog naloga; odricanje od prava na podnošenje prigovora i drugo).

Posebno se ističe da izdavatelj prekršajnog naloga ne može biti pojedinac već može biti carinsko tijelo koje je ovlašteni tužitelj i u čije ime ovlašteni carinski službenik utvrđuje prekršaj i izdaje prekršajni nalog.

Pri tome se osobito napominje da kažnjavanje prekršajnim nalogom predstavlja brzo, učinkovito i ekonomično postupanje u rješavanju prekršajnih predmeta, pa su, s obzirom na to, voditelji nadležnih ustrojstvenih jedinica Carinske uprave dužni osigurati što širu primjenu prekršajnih naloga pri sankcioniranju prekršajnih djela iz nadležnosti carinske službe.

6.1.3. Neprijava robe (članak 75. stavak 1. točka 4. ZPCPEU)

Kad ovlašteni carinski službenik pregledom putnika, njegove prtljage koju nosi, te prijevoznog sredstva, utvrdi prekršaj neprijavljivanja robe nekomercijalne naravi ili robe koja nije predmet zabrana ili ograničenja izdaje prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog zbog carinskog prekršaja neprijavljivanja robe, a za odnosnu robu obvezatno se provodi obračun i naplata duga (svih javnih davanja koja je Carinska uprava prema carinskim i drugim propisima obavezna naplaćivati na robu koja se uvozi ili izvozi) zbog nezakonitog unosa robe u carinsko područje (članak 202. CZZ).

U takvom slučaju ne može se primijeniti povlaštena stopa, već samo osnovna stopa carine iz carinske tarife, jer se smatra da putnik u trenutku podnošenja usmene deklaracije, samim navodom kako nema robu podložnu carinjenju, nije ni zatražio primjenu povlaštene stope carine. Također se ne može na dio neprijavljene robe primijeniti oslobođenje iz odredbe članka 230. točke (a) UPCZZ.

Ako se putnik ne slaže sa obračunom carinskog duga, isti će se uputiti na redoviti postupak carinjenja uz podnošenje jedinstvene carinske deklaracije.

U vezi s provedbom postupka naplate uvoznih davanja bitno je naglasiti da ovlašteni carinski službenici sukladno članku 21. ZPCPEU mogu poduzeti sve mjere radi osiguranja naplate duga razmjerno svrsi koja se želi postići, uključujući i privremeno oduzimanje robe. U navedenom slučaju se o privremenom oduzimanju robe izdaje se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta iz Priloga 6 ove Upute te se u primjerenom roku donosi rješenje s rokom zadržavanja robe do okončanja postupka obračuna i naplate duga. Daljnje postupanje je uređeno navedenim člankom zakona i odgovarajućim odredbama CZZ i UPCZZ.

6.1.4. Posebnosti prekršajnog postupanja s robom koja je predmet posebnih zabrana i ograničenja i robom komercijalne naravi

Ako se neprijavljivanje odnosi na robu koja je predmet posebnih zabrana i ograničenja ili robu komercijalne naravi, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja i provedenom postupku konzultacija

19


sa nadležnim državnim odvjetnikom, izdaje se prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog (zbog prekršaja iz članka 74. stavka 1. točke 4. ZPCPEU ili trošarinskog prekršaja) ili kaznena prijava (sukladno Privremenoj uputi za postupanje državnih odvjetnika i ovlaštenih carinskih službenika u kaznenim i prekršajnim predmetima u kojima je izgledna povreda načela „ne bis in idem“), a roba koja je predmet počinjenja prekršaja ili kaznenog djela obvezno se privremeno oduzima uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta.

6.1.5. Posebnosti upravnog postupanja s trošarinskom robom i kavom

Osim provedbe prekršajnog ili kaznenog postupaka u slučaju kada se radi o trošarinskoj robi (proizvodi koji su predmet oporezivanja u smislu odredbi Zakona o trošarinama) ili kavi te bezalkoholnim pićima, pokreće se i postupak obračuna i naplate trošarine ili posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića sukladno odredbama članka 21. stavka 2. točke 3. i članka 25. Zakona o trošarinama i odredbama članka 5. stavka 1. točke 4., članka 5. stavka 2. i članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, neovisno o primjeni zaštitne mjere oduzimanja trošarinske robe ili kave kao predmeta počinjenja kažnjivog djela u kaznenom odnosno prekršajnom postupku.

Pri tome se u okolnostima oduzimanja robe (uključujući i trošarinsku robu te kavu i bezalkoholna pića) svota carinskog duga (svota uvozne ili izvozne carine) i svota uvoznog PDV-a gasi sukladno odredbi članka 233. stavka 1. točke (d) CZZ, dok svota trošarine ili posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, međutim, podliježe obračunu i naplati.

Obračun i naplata trošarine ili posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića provodi se u skraćenom postupku, odnosno na obrascu za obračun uvoznih davanja u putničkom i poštanskom prometu pod uvjetom da se radi o robi nekomercijalne naravi.

U ostalim slučajevima, te ukoliko dužnik - trošarinski, odnosno porezni obveznik odbije platiti obračunatu svotu na izdanom obrascu za obračun uvoznih davanja u putničkom i poštanskom prometu, obračun i naplata trošarine ili posebnog poreza na kavu provodi se u redovitom upravnom postupku.

Pri tome su uređujući carinski službenici dužni beziznimno voditi osobitog računa u svakom pojedinom slučaju o zaštiti fiskalnih interesa RH i EU te osigurati učinkovitu naplatu trošarine, odnosno posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića. S time u vezi je obveza svakog uređujućeg carinskog službenika da beziznimno primjenjuje odredbe trošarinskih i poreznih propisa kojima se uređuje područje osiguranja naplate trošarinskog i poreznog duga i sprječavanja neovlaštenog raspolaganja ili obavljanja djelatnosti s trošarinskim proizvodima i predmetima oporezivanja posebnim porezima. Tako je obveza, između ostaloga, uređujućeg carinskog službenika da dosljedno primjenjuje Uputu br. 2/15 o nekim posebnostima postupanja radi osiguranja naplate trošarinskog duga i sprječavanja neovlaštenog raspolaganja ili obavljanja djelatnosti s trošarinskim proizvodima, odnosno druge upute koje uređuju odnosno područje službenog postupanja.

6.1.6. Posebnosti prekršajnog i upravnog postupanja s robom životinjskog podrijetla

Ako se radi o počinjenju kažnjive radnje neprijavljivanja robe životinjskog podrijetla nekomercijalne naravi (osobnih pošiljaka) čiji unos nije dopušten i koja je oduzeta sukladno odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 206/2009 izdaje se prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog. Za neprijavljene proizvode životinjskog podrijetla, koje su sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 206/2009, oduzeli carinski službenici, ne provodi se postupak obračuna i naplate duga s obzirom da se isti gasi sukladno odredbi članka 233. stavka 1. točke (d) CZZ.

Međutim, ako se radi o počinjenju kažnjive radnje neprijavljivanja robe životinjskog podrijetla nekomercijalne naravi (osobnih pošiljaka) čiji je unos dopušten sukladno odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 206/2009, izdaje se prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog te se provodi postupak obračuna i naplate duga.

20


Ako se radi o prijavljenim količinama robe životinjskog podrijetla čiji je unos dopušten Uredbom Komisije (EZ) br. 206/2009, ne provodi se postupak obračuna i naplate duga ako se može primijeniti oslobođenje na unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi.

6.2. Kaznena prijava

Kao poslovi carinske službe osobito su između ostaloga propisani i otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje prekršaja i kaznenih djela, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te provedba dokaznih radnji u prekršajnom i kaznenom postupku.

Privremenom uputom za postupanje državnih odvjetnika i ovlaštenih carinskih službenika u kaznenim i prekršajnim predmetima u kojima je izgledna povreda načela ne bis in idem, a koja je donesena 2. srpnja 2010. godine, pojašnjeno je postupanje u vezi istovremenog vođenja prekršajnog i kaznenog postupaka u postupanju carinske službe protiv počinitelja djela za činjenično istu radnju (isto djelo) kojem se povrjeđuje zaštićeno dobro u kaznenom odnosno prekršajnom postupku, a s ciljem izbjegavanja povrede načela ne bis in idem riješen je naprijed navedenom privremenom uputom.

S obzirom da je zabranjeno dvostruko pokretanje i suđenje za isto djelo, Prekršajnim zakonom je propisano da optužni prijedlog mora obavezno sadržavati i podatak ovlaštenog tužitelja je li protiv počinitelja podnesena i kaznena prijava u vezi s istim djelom. Time je Prekršajnim zakonom, kao temeljnim zakonom koji uređuje prekršajno-pravni sustav Republike Hrvatske, onemogućeno vođenje dvostrukog postupka, kaznenog i prekršajnog, protiv istog počinitelja za isto djelo.

S time u vezi napominjemo da se za učinkovito postupanje u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju svih oblika nezakoniti radnji nužnom ukazuje potreba ostvarivanja uske i kontinuiranje suradnje te koordiniranog djelovanja državnog odvjetništva i ustrojstvenih jedinica Carinske uprave.

Sastavni dio ove Upute čine obrasci kaznenih prijava, pri čemu je njihov sadržaj ogledni:

– Prilog 7 – ogledni primjerak obrasca kaznene prijave – pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj;

– Prilog 8 – ogledni primjerak obrasca kaznene prijave – fizička osoba.

Odredbom članka 204. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 152/08 – 152/14) je propisano je da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao. Podnoseći prijavu, tijela državne vlasti i pravne osobe navest će dokaze koji su im poznati i poduzeti sve da bi se sačuvali tragovi kaznenog dijela, predmeti na kojima je ili kojima je počinjeno djelo te drugi dokazi.

Pri nadzoru robe u putničkom prometu najčešće očekivano kazneno djelo je izbjegavanje carinskog nadzora propisano člankom 257. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11 – 144/12) kojim je propisano kazneno sankcioniranje počinitelja koji izbjegavajući mjere carinskog nadzora prenese preko granice robu čija su proizvodnja ili promet ograničeni ili zabranjeni ako time nije počinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna, a roba koja je predmet počinjenja ovog kaznenog djela se oduzima.

7. ZAVRŠNE ODREDBE

Ova uputa primjenjuje se od 23. srpnja 2015.

Danom početka primjene ove Upute prestaje se primjenjivati Uputa Središnjeg ureda - Carinske uprave broj 74/13 za provedbu carinskih postupaka pri nadzoru robe u putničkom prometu, KLASA: 011-02/13-03/74, URBROJ: 513-02-1210/1-13-1 od 28. lipnja 2013.

21


POMOĆNIK MINISTRA FINANCIJAI RAVNATELJ CARINSKE UPRAVE

mr. sc. Zlatko Grabar

Privitak:- Prilog 1: Ogledni primjer obračuna trošarina,- Prilog 2: Izjava o robi koju unosi putnik,- Prilog 3: Evidencija sukladnih i nesukladnih osobnih pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla, - Prilog 4: Popis niskorizičnih država slobodnih od bjesnoće - za unos kućnih ljubimaca, - Prilog 5: Evidencija sukladnih i nesukladnih pošiljki kućnih ljubimaca, - Prilog 6: Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta,- Prilog 7: Obrazac kaznene prijave – pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi,- Prilog 8: Obrazac kaznene prijave – fizička osoba.

Dostaviti:- Uredu ravnatelja Carinske uprave,- pomoćnicima ravnatelja, - Područnim carinskim uredima, svima,- Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak,- pismohrani.

Način otpreme:- elektroničkom poštom.

22

Documents

carina.gov.hr · Web viewKaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11 – 144/12) kojim je propisano kazneno sankcioniranje počinitelja koji izbjegavajući mjere carinskog nadzora