Web Design VPSSS Blace

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Predavanje Visoka poslovna skola strukovnih studija BlaceZoran Jovanovic

Citation preview

  • *

  • *

  • PredavanjaVebeDomai zadaciKolokvijumi*

  • Broj ESPB: 6Fond asova 2+2 rasporeenih u 15 nedelja2 kolokvijalne nedelje:Peta nedelja marta (28.03.)Poslednja nedelja maja*

  • *

    Aktivnosti studenataPoeniRedovan dolazak na predavanja10Veb sajt20Kolokvijum2x20Ispit30

  • Domai zadaci i vebehtmlGrafiki programiWeb prezentacijaKolokvijumZavrni ispit (?!)

    *

  • Web dizajn HTML (CSS), Dreamweaver i JavaScript

    *

  • *

    1. 2. web 3. . 4. . 5. HTML-a. 6.. .7.HTML . 8. I9.WYSIWYG E Dreamweaver. 10.WYSIWYG E Dreamweaver. 11.CSS . .12.CSS . css 13. . JavaScript14. II15.

  • Adobe Dreamweaver CS4 Uionica u knjizi, CET, 2009.Steven M. Schafer: HTML, XHTML, and CSS BIBLE, Wiley Publishing, Inc., 2010.N.Tom, S.Dori: JavaScript z World Wide Web, CET 2005.Predavanja nastavnika*

  • Izuavanje teorijskih osnova i pravila dizajna, HTML kodiranja, alata za vizuelno kreiranje Internet prezentacija po principu WYSIWYG (What You See Is What You Get), kao i programiranje u jeziku JavaScript.

    Osposobljavanje za samostalnu izradu web sajta, njegovom postavljanju i odravanju*

  • Teorija web dizajnaPravila i koncepti web dizajnaPlaniranje web sajtaNavigacija web sajtaStruktura web sajtaHTML TagoviHand codingCSSJavaScriptDreamweaver

    *

  • *

  • *Internet i World Wide Web

  • *Pamenje zapisa IP adresa je nepraktino - kao pomo je uveden servis za dodelu domena DNS (Domain Name Service)Omoguava konverziju korisnicima razumljivog oblika zapisa u numeriki - potreban raunaru za komunikacijuDomen predstavlja skup hijerarhijskih naziva podruja od kojih je sastavljna adresa web lokacije tj. URL (Uniforme Resource Locator).

    http://www.vpskp.edu.rs

  • ini ga hijerarhijska struktura imena koja se zasniva na domenimaDistribuiranim BP se realizuje hijerarhija domenaInternet ima preko 200 osnovnih domena (top-level domains)Svaki domen moe da ima poddomene itd...Svaki domen sadri jedan ili vie raunaraOsnovni domeni nose opta imena ili geografska (dravna) imenaKoren stabla je neimenovan*

  • *

    To je naziv kompanije koja se bavi odreenim poslomOvaj domen se registruje i jedino je korisnik koji ga je registrovao u mogunosti da ga koristiIme domena je unikatno ne moe se pojaviti na Internetu dva putaNaziv domena ne sme da pone ili da se zavri crticom (-). Mala i velika slova su ravnopravna. Domen se zakupljuje na period od 1 do 10 godina.

  • Pri izboru naziva domena potrebno je najpre proveriti njegovu raspoloivost. Dobar izbor naziva domena u sebi sadri ime firme, (krae rei bez upotrebe crtica).Npr. dobar izbor je www.mojafirma.com, a lo www.123moja12-firma456.com. Sve bolje adrese su ve rezervisane. Provera da li je neka adresa slobodana ili ne, ko je dri ako je zauzeta i koji domeni su slobodni, moe se izvriti na sajtu www.register.comNa primer, ako je www.vasaadresa.com zauzeto moda je www.vasaadresa.net slobodno i sl. *

  • *

    Ono se dodeljuje na osnovu profila organizacije koja zakupljuje godinje pravo na ime domena. Svi kodovi drava u geografskoj emi se sastoje od dva znaka, a imena domena u negeografskoj emi su duine tri (a i vie) znaka. Duina posledenjeg dela imena odreuje da li ime potpada pod geografski ili negeografski sistem imena.Organizacija dalje sama dodeljuje imena server raunarima. Sama organizacija odluuje da li eli geografsko ili negeografsko ime domena .

  • *

    .edu edukacioni sajtovi.com komercijalni sajtovi.gov vladini sajtovi.mil vojni sajtovi.net sajtovi administratora mrea.org neprofitne organizacije

  • *U novembru 2000. godine Internet korporacija za dodeljena imena i brojeve (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers, ICANN), koja upravlja sistemom imenovanja domena na Internetu, odobrila je nove top-level domene: .aeroVazdune transportne organizacije.bizBiznisi.coopKooperativna preduzea, kao to su kreditni savezi.infoInformativni servisi.museummuzeji.nameLine registracije prema imenu.proLicencirani profesionalci, kao to su advokati, lekari, raunovodje i sl.

  • *Svaka zemlja ima svoju dvoslovnu oznaku. Sa njom se zavravaju adrese web prezentacija koje potiu iz te zemlje.Te oznake odgovaraju standardu ISO 3166 i nazivaju se nacionalni domeni najvieg nivoa:.yu Srbija i Crna Gora (ukinut).rs Srbija.ba Bosna i Hercegovina.de Nemaka.uk Engleska.sl Slovenija.mk Makedonija

  • Cena domena ne bi smela da pree cenu .com i .org domena koja se kree oko deset dolara godinje. Novina je i mogunost registrovanja top level domena, odnosno sajtova koji e kao sufiks imati samo .rs bez prefiksa co ili org... Domen mogu da zakupe fizika lica i stranci koji imaju sedite u Srbiji (.rs i .in.rs). Hostovanje domena je oko 20 godinje. Provera zauzetosti teritorijalnog domena moe se uraditi na adresi www.nic.rs. *

  • Domen .org.rs mogu registrovati samo organizacije i udruenja graana, kulturne ustanove (muzeji, pozorita i sl.). Domen .ac.rs. predvien je za akademske ustanove (univerzitete, institute i sl.). Domen .edu.rs mogu registrovati institucije koje se bave obrazovanjem, privatne kole, kao i preduzea ija je primarna delatnost edukacija ili obuka bilo koje vrste. Proces registracije .rs domena traje izmeu 3 i 30 dana.

    *

  • mora da se registruje kod administratora prvog nivoaPlaa se godinja naknadaNpr: ime_kompanije.comDomeni se oznaavaju uzlaznom putanjomNpr: ime_odeljenja.ime_kompanije.comPravilo: Ne razlikuju se mala i velika slova (.com, .Com, .COM)Imenovanje domena se ne vezuje za fizike mree ve za organizacionu strukturu*

  • *

    Najpopularniji servis InternetaWWW predstavlja vii protokol, odnosno program koji upravlja Web stranicama WWW je distribuirani sistem za itanje i pretraivanje prema kome se svakom Internet dokumentu dodeljuje jedinstvena adresaWWW sistem je organizovan po principu klijent-server

  • *

    Npr. Interent Explorer, Goole chrom, Mozila FireFox, Opera nalaze se na raunarima korisnikaOvi programi se nazivaju browsers ili brauzeri Prosleuju zahteve serverimaPrihvataju odgovor servera, interpretiraju HTML kod i prikazuju Web stranu na raunaru klijenta

  • *Web serveri ili HTTP serveri uvaju WWW stranice i na zahtev brauzera ih prosleujuProtokol koji omoguava komunikaciju brauzera i web servera naziva se HTTP (Hipertext Transfer Protokol)

    ***************