Vukovar - Ratni Zlocini_xx (1)

8/13/2019 Vukovar - Ratni Zlocini_xx (1)

1/24

POSTUPCI VOENI ZBOG KAZNENIH DJELA RATNIH ZLOINAPOINJENIH U VUKOVARU I NJEGOVOM IREM PODRUJU

Zbog kaznenih djela ratnih zloina poinjenih na irem podruju Vukovara postupci su voeni

ili su u tijeku pred upanijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku, pred Specijalnim sudom zaratne zloine u Beogradu te pred Meunarodnim kaznenim tribunalom za bivu Jugoslaviju uDen Haag-u.

Zbog tekih povreda meunarodnog ratnog i humanitarnog prava na podruju irem podrujuVukovara kao i samog grada Vukovara, upanijska dravna odvjetnitva u Vukovaru iOsijeku su od 1991. godine pokretala kaznene postupke protiv veeg broja osoba. Veinom su postupci pokrenuti protiv pripadnika bive Jugoslavenske narodne armije, pripadnikaTeritorijalne obrane kao i pripadnika vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine.Postupcima su obuhvaeni zloini na podruju Republike Hrvatske kao i zloini na tetuhrvatskih graana izvan njezina podruja.

U odnosu na dio osoba protiv kojih je postupak bio pokrenut, nakon provedene istrage dravniodvjetnici su odustali od progona, bilo zbog toga to je utvreno da djelo nije ratni zloin ilizato to tijekom istrage nisu prikupljeni dokazi o kaznenim djelima i krivnji poinitelja. Ustudenom 2011. godine izmijenjen je i dopunjen Zakon o primjeni Statuta meunarodnogkaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv meunarodnog ratnog i humanitarnog prava,kojim je upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku odreeno kao nadleno za postupanje u predmetima ratnih zloina i za podruje Vukovara zbog ega se navode podaci obaju dravnihodvjetnitava.

U cilju utvrenja osoba odgovornih za poinjenje ovih zloina, upanijsko dravnoodvjetnitvo u Osijeku, kao jedno od etiri specijalizirana dravna odvjetnitva za postupanjeu predmetima ratnih zloina i dalje zahtijeva od nadlenih policijskih uprava, kao nadlenihtijela otkrivanja, poduzimanje potrebnih radnji u cilju pronalaska poinitelja, bilo pozapovjednoj odgovornosti, bilo neposrednih poinitelja te pribavljanje podataka o poiniteljima i rtvama. U istom cilju, podaci i dokazi pribavljaju se i na temelju regionalnesuradnje uz koritenje mehanizama odredbi posebnih sporazuma za ratne zloine koji suzakljueni s tuiteljskim uredima u regiji1, pretraivanjem Baze podataka MKSJ u Den Haag-u preko asnice za vezu Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske i Ureda tuiteljstvaMKSJ te pretragama svih dostupnih arhiva kao i suradnjom s brojnim nevladinim udrugamaiz Domovinskog rata.

BROJANI PODACI

upanijsko dravno odvjetnitvo u Vukovaru je, poevi od 1991. godine pa do 30. rujna2013., pokrenulo kaznene postupke protiv 291 osobe, od ega je u tijeku prekid istrage uodnosu na 20 osumnjienika, protiv 232 osobe je podignuta optunica, 85 osoba je osueno, a protiv 53 postupak je nakon podignute optunice jo u tijeku.

1 13. listopada 2006. Sporazum o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djela ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti igenocida Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske i Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije,- 28. srpnja 2006. Sporazum o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djela ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti igenocida Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske i Vrhovnog dravnog tuilatva Crne Gore,- 3. srpnja 2013. Protokol izmeu Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske i Tuiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djela ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida.


2/24

2

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je pokrenulo kaznene postupke protiv 912 osoba,od ega je u odnosu na 33 osumnjienika istraga u tijeku, protiv 16 osoba istraga je u prekidu,optueno je 492 osobe, od ega je 96 osoba osueno, a u tijeku je kazneni postupak po podignutoj optunici protiv 218 osoba.

S obzirom na brojnost voenih postupaka dajemo krai prikaz nekih od najteih i najznaajnihzloina zbog kojih su postupci pokrenuti, kako onih pred upanijskim sudovima u Vukovaru iOsijeku tako i onih pokrenutih od Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije i voenih predViim sudom u Beogradu, Vijeem za ratne zloine te postupaka pred Meunarodnimkaznenim tribunalom za bivu Jugoslaviju u Den Haag-u, s time da su podaci o pojedinim predmetima ve ranije objavljivani na internet stranicama dravnog odvjetnitva.

A) Postupci u odnosu na ratne zloine poinjene na podruju Vukovara pokrenuti odupanijskih dravnih odvjetnitava u Vukovaru i Osijeku

1. ISTRAGE

a) Istraga zbog silovanja dvije osobe u Vukovaru

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je 26. oujka 2013. naloilo provoenje istrage protiv I.C. (1969) zbog osnova sumnje da je tono neutvrenog dana u veljai 1992. godine, uVukovaru, kao pripadnik srpske paravojne postrojbe Teritorijalne obrane grada Vukovara,zajedno s jo jednim za sad nepoznatim pripadnikom srpske paravojne postrojbe, nakon to sugrad Vukovar okupirale srpske paravojne postrojbe, dobrovoljci s podruja Republike Srbije iJNA, naoruani automatskim pukama i bombama, u nakani poniavanja i iivljavanja nad preostalim civilnim stanovnitvom nesrpske narodnosti. silovali dvije civilne enske osobe,ime su poinili kazneno djelo ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120.Osnovnog krivinog zakona Republike Hrvatske. (Dalje u tekstu: OKZRH)

b) Ratni zloin u Opatovcu

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je 27. lipnja 2013. naloilo provoenje istrage protiv dravljanina Republike Srbije Z.K. (1950) zbog osnova sumnje da je u razdoblju od 15.listopada do kraja 1991. godine, uOpatovcu, tijekom oruane pobune lokalnog srpskogstanovnitva protiv ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, kao pripadnik Teritorijalneobrane Opatovac, nakon to su to mjesto okupirale srpske paravojne postrojbe, dobrovoljci s podruja Republike Srbije i JNA, u nakani da poniavanjem i zastraivanjem zlostavlja

preostalo civilno stanovnitvo nesrpske narodnosti, u vie se navrata iivljavao nad .J. takoda ju je spolno zlostavljao, ime je poinio kazneno djelo ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH.

c) Ratni zloin u Erdutu

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je 16. srpnja 2013. naloilo provoenje istrage protiv Z.V. (1970) zbog osnova sumnje da je dana 22. studenoga 1991. uErdutu , tijekomoruane pobune lokalnog srpskog stanovnitva protiv ustavnopravnog poretka RepublikeHrvatske, kao pripadnik pararedarstvenog Odjeljenja milicije Erdut, nakon to su po naredbizapovjednika Odjeljenja milicije u Erdutu Boe Bolia, milicionari Rajko Ivoevi i Sinia

Teodorovi u zgradu milicije nezakonito priveli civile V.M. i Z.M- radi njihovog ispitivanja o pomaganju pripadnicima MUP-a i HV-a nakon borbi u mjestu Dalj od 1. kolovoza 1991.,


3/24

3

zajedno s Boom Boliem provodio njihovo ispitivanje, pa svaki put kad bi Boo Boli bionezadovoljan odgovorima na postavljena pitanja udarao ih bejzbol palicom, ime je poiniokazneno djelo ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH.

d) Ratni zloin u Trpinji

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je 16. srpnja 2013. naloilo provoenje istrage protiv 15 dravljana Republike Hrvatske: S.P. (1956), M.A. (1953), M.P. (1960), D.S. (1963),Z.R. (1962), Z.G. (1966), S.S. (1957), .V. (1963), M.K. (1971) - svi trenutno u istranomzatvoru, te protiv B.D. (1961), Z.V. (1967), J.M. (1959), L.K. (1950), N.R. (1969), N.R.(1969) i V.V. (1961) - trenutno u bijegu, zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH i ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 122.OKZRH. Postoje osnove sumnje da su u razdoblju od 14. rujna pa do kraja studenoga 1991.godine, u Trpinji, tijekom oruane pobune lokalnog srpskog stanovnitva protivustavnopravnog poretka RH te napada pobunjenika, snaga JNA i pridruenih dobrovoljaca izSrbije na grad Vukovar, kao pripadnici paravojne Teritorijalne obrane Trpinja, odnosno para-redarstvenog Odjeljenja milicije Trpinja, protivno pravilima meunarodnog ratnog ihumanitarnog prava, nareivali i sudjelovali u protuzakonitom liavanju slobode civilahrvatske narodnosti, njihovom zlostavljanju, muenju i usmrivanju te zlostavljanju, muenjui usmrivanju zarobljenih hrvatskih branitelja. Tako je usmreno najmanje 13 civila i 6hrvatskih branitelja.

2. OPTUNICE

a) Ratni zloin usmrenjem u podrumu u Vukovaru

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 6. oujka 2008. optueni suD.L. (1956), .L. (1958.) i V.V. (1961) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH. Okrivljenima se stavlja na teret da su nakon oruaneagresije i okupacije gradaVukovara odveli 11 civila u jedan podrum gdje su ih tukli.

b) Ratni zloin silovanjem u okupiranom Vukovaru

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 11. studenoga 2001. optuenisu R.I. (1953) u prisutnosti i D.I. (1961) u odsutnosti, zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH zbog silovanja jedne osobe u okupiranomdijeluVukovara.

c) Ratni zloini poinjeni na Veleprometu

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 5. svibnja 2003. optueni suP.R. (1941) M.B. (1955) i M.V. (1939) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH. Protiv okrivljenika (1955 i 1939) postupak jeobustavljen zbog njihove smrti, dok se okrivljenom P.R. stavlja na teret da je kao pripadnik paravojnih postrojbi izdvajao zarobljenike naVeleprometu i odvodio ih u takozvanu"stolariju" od kojih je vei broj nestao, dok je izdvojio jednog zarobljenika i odveo ga u tzv.stolariju gdje je tuen i maltretiran, dok je naOvari svim zarobljenicima prijetio ubojstvom.

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 29. rujna 2006. u odsutnosti je optuen S.D. (1954) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz


4/24

4

lanka 120. OKZRH, kojom ga se tereti da je nakon oruane agresije i okupacije grada izskladita poduzeaVelepromet izveo jednu osobu i usmrtio rafalom iz automatske puke.

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 12. veljae 2007. u odsutnosti je optuen J.R. (1955) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz

lanka 120. OKZRH, odnosno da je nakon okupacije grada Vukovara u krugu poduzeaVelepromet usmrtio jednog civila.

) Ratni zloin poinjen na Sajmitu

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 8. svibnja 2003. optuen jeS.V. (1959) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120.OKZRH poinjenog naSajmitu. Okrivljenom se stavlja na teret da je iz podruma kue izveodvije osobe nakon ega su ubijene, a zatim je bacio bombu u podrum kue pri emu suubijene dvije osobe, a jedna je zadobila brojne eksplozivne ozljede po cijelom tijelu; te da je sdvojicom nepoznatih pripadnika JNA izveo iz stana dvije osobe nakon ega su dvojicavojnika odmah ubila mukarca, a sa sobom je odveo ensku osobu kojoj se gubi svaki trag; teda je tono neutvrenog dana doao u kuu gdje je privremeno stanovala jedna ena te jusilovao, a s dvojicom nepoznatih pripadnika JNA ispitivao tri osobe od kojih je ensku osobusilovao.

) Ratni zloin poinjen u prigradskom naselju Luac

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 15. srpnja 2010. u odsutnosti je optuen V.P. (1960) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva izlanka 120. OKZRH u vukovarskom naselju Luac, kojom ga se tereti da je nakon okupacijeprigradskog naselja Luac kao pripadnik tzv. TO Luac usmrtio jednu ensku osobu.

e) Ratni zloin poinjen u Lovasu

Zbog ratnih zloina poinjenihu Lovasu optueno 16 osoba: Lj.D. (1947), M.D. (1962),M.R. (1956), .K. (1969), .B. (1960), I.K. (1948), O.T. (1970), R.T. (1969), Z.T. (1969),M.T. (1933), M.R. (1959), M.V. (1956), D.G. (1956), .P. (1953), I.V. (1947), S.Z. (1965),M.R. (1943), M.V. (1956)

U ovom predmetu dravno je odvjetnitvo suraivalo s Tuilatvom za ratne zloineRepublike Srbije i to dostavom potrebnih podataka i dokaza kao i drugim provedenim

radnjama, sve na temelju Sporazuma o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djela ratnihzloina, zloina protiv ovjenosti i genocida zakljuenog izmeu Dravnog odvjetnitvaRepublike Hrvatske i Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije. Tuilatvo u Beogradu jetakoer podiglo optunicu protiv 14 okrivljenika koji su Presudom Vieg suda u Beogradu od26. lipnja 2012. osueni na zatvorske kazne u trajanju od 4 do 20 godina. Navedena presudanije pravomona.

f) Ratni zloin ponjen u Berku

Zbog ratnih zloina poinjenihu Berku optueno je 35 osoba: M.E. (1932), .V. (1946),M.G. (1963), G.E. (1964), D.E. (1953), M.K. (1973), M.J. (1955), S.V. (1962), R.M. (1957),

.K. (1949), M.V. (1924), G.T. (1950), N.E. (1935), M.V. (1952), M.V. (1954), .K. (1953),M.R. (1959), S.P. (1975), S.. (1936), S.G. (1947), M.K. (1971), P.R. (1972), M.P. (1941),


5/24

5

D.T. (1971), M.V. (1960), P.G. (1960), S.V. (1961), .E. (1959), M.K. (1957), M.M. (1964),I.. (1960), .G. (1958), .K. (1958), V.R. (1959), M.. (1961) i D.K. (1938). Jedan odokrivljenika, S.P. (1975), osuen je pravomonom presudom na kaznu zatvora u trajanju odtri godine i est mjeseci, dok je postupak prema 16 osoba obustavljen.

g) Ratni zloin poinjen u BradinuZbog ratnog zloina u seluBradin optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva uVukovaru od 28. travnja 2005. optueni su R.K. (1969) i M.. (1960) te zbog napadanaelije optuen je D.R. (1969) optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od5. oujka 2003.

h) Ratni zloin poinjen u Mikleuevci

Zbog ratnog zloina u seluMikluevci upanijsko dravno odvjetnitvo u Vukovaru podiglo je 29. travnja 1996. optunicu protiv 35 osoba, od kojih je njih 12 pravomono osueno:Lj.M. (1968), M.S. (1963), D.S. (1969), P.L. (1957), Z.S. (1956.), J.B. (1940), M.. (1964),D.. (1969), Z.M. (1964.), J.C. (1962), J.Lj. (1965), .K. (1958); dok su dvije osobeosloboene, a postupak je prema 21 osobi obustavljen.

i) Ratni zloin u Bapskoj

Zbog ratnog zloina u seluBapska optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva uVukovaru optueno je 12 osoba, od kojih je devet osoba osueno: Z.K. (1960), N.T. (1952),M.S. (1960), R.M. (1959), R.. (1947.), D.V. (1967), M.M. (1951), G.M. (1968), R.R.(1974), a prema dvije osobe donesene su odbijajue presude te je postupak prema jednoj osobiobustavljen.

j) Ratni zloin u Tompojevcima

Zbog ratnog zloina poinjenog u seluTompojevci optunicom upanijskog dravnogodvjetnitva u Vukovaru od 23. prosinca 1996. optueno je 16 osoba, od kojih je 9 pravomono osueno: .K. (1949), D.. (1946), .P. (1940), E.R. (1946.), J.R. (1944), R.M.(1957), .G. (1958), S.K. (1933) i .K. (1958). Jedna je osoba, P.. (1934), nepravomonoosuena, a tri su osobe osloboene dok je prema tri osobe postupak obustavljen.

k) Ratni zloin u Sotinu

Zbog ratnog zloina poinjenog u seluSotin optunicom upanijskog dravnog odvjetnitvau Vukovaru od 5. svibnja 2006. je 17 osoba optueno, od kojih su dvije osobe pravomonoosloboene, a prema dvije osobe postupak je obustavljen, dok je prema 13 osoba optunica nasnazi: M.O. (1950), M.D. (1967), .M. (1964), B.K. (1930), P.B. (1968), S.K. (1955), M.K.(1953), B.L. (1968), V.V. (1958), J.M. (1958), Z.M. (1953), G.P. (1965), B.A. (1959), .J.(1966), .M. (1950)

U ovom zloinu Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske i nadleno upanijsko dravnoodvjetnitvo u Osijeku su s Tuilatvom za ratne zloine Republike Srbije ostvarili intenzivnusuradnju. Naime, u predmetu ovog ratnog zloina poetkom srpnja 2011. godine podaci i

dokazi predani su Tuilatvu za ratne zloine Republike Srbije na razmatranje radi poduzimanja kaznenog progona u Srbiji, budui je utvreno kako veina optuenika ima


6/24

6

dravljanstvo i prebivalite u Srbiji i nedostupni su pravosudnim tijelima Republike Hrvatske,sve sukladno Sporazumu o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djela ratnih zloina,zloina protiv ovjenosti i genocida od 13. listopada 2006.

Slijedom te suradnje, a radi provjere informacije o moguoj lokaciji s posmrtnim ostacima

stradalih civila iz mjesta Sotin, upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je u drugoj polovici travnja 2013. godine ishodilo od suca istrage upanijskog suda u Osijeku nalog za provoenje ekshumacija, na temelju kojeg je Ured za zatoene i nestale provodio navedeneradnje kojima su pronaeni posmrtni ostaci rtava ovog ratnog zloina.

l) Ratni zloin poinjen u Petrovcima i Svinjarevcima

Zbog ratnog zloina u seluPetrovci optueno je optunicom upanijskog dravnogodvjetnitva u Vukovaru od 4. rujna 2007. Ukupno 9 osoba: N.R. (1961), M.I. (1957), V.B.(1966), M.. (1970), P.S. (1972), D.. (1959), .V. (1964), D.S. (1959) i .. (1964), a zbogratnog zloina uSvinjarevcima optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaruod 18. travnja 2002. optueni su R.B. (1965) i D.. (1967)

lj) Ratni zloini poinjeni u Lipovai i akovcima

Zbog ratnog zloina uMjesnoj zajednici u Lipovai optueno je optunicom upanijskogdravnog odvjetnitva u Vukovaru od 9. prosinca 1998. Ukupno 7 osoba i svi su pravomonoosueni i to: M.V. (1963), N.M. (1970), D.B. (1972), M.M. (1970), B.S. (1965), M.B. (1970)i P.P.; dok je zbog ratnog zloinau selu akovci optueni M.M. (1961) i osuen na kaznuzatvora u trajanju od tri godine, dok je protiv optuenog R.I. (1967) kazneni postupak u tijeku.

m) Ratni zloin u logoru Sremska Mitrovica

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 29. svibnja 2007. predupanijskim sudom u Osijeku pokrenut je postupak protiv M.C., LJ.M. i M.K. zbog kaznenogdjela ratnih zarobljenika iz lanka 122. OKZRH. Optuenicima se stavlja na teret da suneutvrenog dana krajem veljae 1992. godine u zarobljenikom logoru uSremskojMitrovici, Republika Srbija, kao pripadnici redarstvenih i oruanih snaga Republike Srbije,zarobljene pripadnike Hrvatske vojske u posebnoj prostoriji u logoru jednog po jednogispitivali te tukli i na druge naine zlostavljali M.K., I.F., I.M. i D.G.

n) Ratni zloini u Dalju, Erdutu i Aljmau

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 11. svibnja 2010. predupanijskim sudom u Osijeku je pokrenut postupak protiv E.T. zbog kaznenih djela ratnogzloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 122. OKZRH i ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH. Optuenom se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. uDalju, kao zapovjednik 51. Motorizirane brigade JNA, tijekom oruane pobune lokalnogsrpskog stanovnitva te oruanog napada Republike Srbije i JNA na Republiku Hrvatskuizdao zapovijed podreenim zapovjednicima svojih postrojbi, podreenim pripadnicimaTeritorijalne obrane Dalja i Borova sela i pridruenim dobrovoljcima za napad na mjesto Dalj,te izriito naredio da u predstojeem napadu ne smije biti zarobljenih pripadnika policije iZNG-a, te da je u razdoblju od 1. kolovoza pa do prosinca 1991. godine uDalju, Erdutu i

Aljmau, kao zapovjednik 51. Motorizirane brigade JNA, iako je znao da pripadnici njemu podreenih postrojbi, pripadnici teritorijalne obrane i pridrueni im dobrovoljci u njegovoj


7/24

7

zoni odgovornosti nezakonito zatvaraju i zlostavljaju, siluju i ubijaju civilne stanovnike tezarobljenike pripadnike Hrvatske vojske i policije, propustio poduzeti mjere da se takva protupravna postupanja suzbiju i poinitelji kazne te je svjesno pristao da njemu podreene postrojbe nastave initi takve protupravne radnje, pa je tako ubijeno 136 osoba.

U toj optunici veliki dio smrtno stradalih su osobe koje su kao civili ili pripadnici hrvatskihoruanih snaga, zarobljeni u Vukovaru nakon 18. studenog 1991. te su tijekom transportaulogore na podruju Republike Srbije u prolaznim logorimau Dalju zlostavljani i ubijeni.

nj) Ratni zloini u logorima u Srbiji

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku 11. travnja 2011. podiglo je optunicu protivA.V., general-majora bive JNA, naelnika Uprave bezbednosti SSNO i M.., njegovogzamjenika, zbog kaznenih djela ratnih zloina protiv civilnog stanovnitva i ratnih zloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 120. i lanka 122. OKZRH, u vezi s lankom 28. stavak 2.OKZRH.

Optuenicima se stavlja na teret odnosno da je A.V. od poetka listopada 1991. godine pa dosvibnja 1992. godine,u Republici Srbiji, na naputenom poljoprivrednom imanju u blizinimjesta Begejci, u naputenoj stonoj farmi u blizini mjestaStajievo, u dijelu Kazneno- popravnog domaSremska Mitrovica te u zatvorima uNiu, Staroj Gradiki, kao naelnikUprave bezbednosti tadanjeg Saveznog sekretarijata za narodnu obranu iako je znao da se ulogoru ne potuju odredbe meunarodnog prava o postupanju sa ratnim zarobljenicima icivilima, nije poduzeo nita da se takva protuzakonita ponaanja suzbiju i poinitelji kazne,nego je unato tome pristajao da njemu podreene osobe nastave s takvim protupravnimradnjama, kao i da njemu podreeni stvarni zapovjednici logora sebi podreenim pripadnicima vojne policije, odnosno uvarima u logorima doputaju i toleriraju dasvakodnevno fiziki i psihiki zlostavljaju gotove sve zarobljenike i civile. Uslijed ega jevie stotina zarobljenih civila i pripadnika vojnih postrojbi fiziki i psihiki zlostavljano, a 7od njih je smrtno stradalo. Okrivljenom M.. se stavlja na teret da je od poetka listopada1991. godine do kraja prosinca 1992. godine, na naputenom poljoprivrednom imanju u blizini mjesta Begejci, na naputenoj stonoj farmi u blizini mjesta Stajievo, u RepubliciSrbiji, kao nadreeni i stvarni zapovjednik oba logora ije su osiguranje obavljali njemu podreeni pripadnici JNA, nije osigurao red i zakonitost u logorima, iako je znao da se ulogorima dogaaju protupravne radnje i da su svi zatoenici izloeni fizikom i psihikomzlostavljanju, neki i do smrti, nije poduzeo nita da se takve protupravne radnje sprijee inedostaci otklone, kao i da se poinitelji kazne, te je svjesno pristao da njemu podreene

osobe nastave sa takvim protupravnim radnjama, preutno dopustivi uvarima logora dasvakodnevno sustavno fiziki i psihiki zlostavljaju zarobljenike, pa je tako vie stotinazarobljenih civila i pripadnika vojnih postrojbi svakodnevno fiziki i psihiki zlostavljano dok je 7 zarobljenika smrtno stradalo.

o) Ratni zloini poinjeni u Borovu Selu

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku podiglo je 31. prosinca 2012. pred upanijskimsudu u Osijeku optunicu protiv R.A. zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH u vezi s lankom 28. stavak 2. OKZRH.

Optueniku se stavlja na teret da je od 18. do 22. studenog 1991. uBorovu selu, u osnovnojkoli Boidar Maslari, nakon dovoenja vie stotina zarobljenih civila po okupaciji


8/24

8

Vukovara iz Borovo commerca i Borova naselja u kolu, kao komandant tabateritorijalne obrane Borova sela, postavio strau i omoguio da se popiu civili, a potom da seizvri razdvajanje po nacionalnoj osnovi tako da su osobe srpske nacionalnosti putene naslobodu, dok su ostali nezakonito zatvoreni, ispitivani i zlostavljani, te iako je bio prisutan iznao da se ne potuju odredbe meunarodnog prava o postupanju sa zarobljenim civilima,

unato tome nije nita poduzeo pa je zbog takvog njegovog proputanja dio zarobljenikaubijen, a dio svakodnevno fiziki i psihiki zlostavljan i maltretiran. Tako je ubijeno 38 civila.

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 10. svibnja 2011. predupanijskim sudom u Osijeku optueni su M.M., J.J., D.R., M.M. i J.V. zbog kaznenog djelaratnih zloina protiv ranjenika i bolesnika iz l. 121. OKZRH i ratnog zloina protiv ratnihzarobljenika iz l. 122. OKZRH. Optuenicima M.M. i J.J. se stavlja na teret da su 2. svibnja1991. uBorovom selu kao pripadnici paravojnih srpskih postrojbi, ranili policajce Policijskeuprave Osijek Z.M. i D.K., a potom ih zarobili te psihiki i fiziki zlostavljali, dok se D.R.,M.M. i J.V. stavlja na teret da su istoga dana i na istom mjestu nakon neuspjelih pregovoraPolicijske uprave Vinkovci s predstavnicima paravojnih postrojbi o oslobaanju spomenutih policajaca, neovjeno postupali prema ranjeniku B.C.-K. i ratnom zarobljeniku I.K. i nanosiliim velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta.

p) Ratni zloini visokog vojnog zapovjednitva JNA napadom na Vukovar iistonu Slavoniju

Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 24. svibnja 2002., predupanijskim sudom u Osijeku je pokrenut postupak protiv V.K. i Z.J. zbog kaznenog djelaratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH. Optuenicima se stavljana teret da su od 1. rujna 1991. do 31. prosinca 1991. V. K. kao savezni sekretar za narodnuodbranu SFRJ, a Z.J. kao komandant ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane SFRJ zavrijeme oruanog napada Savezne Republike Jugoslavije na Republiku Hrvatsku optueniV.K. kontrolirajui JNA djelovao zajedniki sa optuenim Z.J., te su izdavali zapovijedi pilotima JNA da zrakoplovimabombardiraju, raketiraju i mitraljiraju unaprijedutvrene ciljeve na podruju istone Slavonije za koje su znali ili morali znati da predstavljaju iskljuivo civilne, gospodarske, stambene, kulturne i druge objekte koji nisusluili u vojne svrhe i civilno stanovnitvo koje nije sudjelovalo u neprijateljstvima ioruanom sukobu, te su svojim borbenim djelovanjima usmrtili ukupno 37 civila.

Navedenoj optunici pripojene su optunice upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaruod 24. prosinca 2002. protiv V.K., B.A., Z.J., B.S., .P., M.M., V.., M.R., V.. i G.H., zbog

kaznenih djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH, ratnogzloina protiv ranjenika i bolesnika iz lanka 121. OKZRH, ratnog zloina protiv ratnihzarobljenika iz lanka 122. OKZRH i kaznenog djela unitavanja kulturnih i povijesnihspomenika iz lanka 130. OKZRH, uz primjenu lanka 43. OKZRH.

Optuenicima se stavlja na teret da su od kolovoza do 18. studenog 1991. na podruju OpineVukovar kao visoki asnici JNA, zapovijedali sebi podreenim niim postrojbama dasustavno unitavaju i razaraju grad Vukovar, pa je tako grad Vukovar s cjelokupnimkulturnim i povijesnim obiljejima u potpunosti razoren, a to je za posljedicu imalo smrtnostradavanje 1292 civilne osobe.

Navedenom predmetu je takoer pripojena optunica upanijskog dravnog odvjetnitva uBjelovaru od 16. studenog 1992. protiv V.K., Z.J. zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv


9/24

9

civilnog stanovnitva iz lanka 142. preuzetog Krivinog zakona (NN 53/91). Optuenicimase stavlja na teret da su V.K. kao sekretar Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu SFRJ, aZ.J. kao komandant RV i PVO JNA od 22. rujna 1991. do 3. sijenja 1992. nareivaliborbena djelovanja prema civilnim osobama i civilnim objektima, temeljem kojih naredbi su pilotu Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva bombardirali, mitraljirali i raketirali privredne i

stambene objekte na teritoriju Republike Hrvatske, kojom prilikom je smrtno stradalo 7 civila.Optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 26. studenog 2007. predupanijskim sudom u Osijeku pokrenut je postupak protiv okrivljenika M.R. zbog kaznenihdjela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH te ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 122. OKZRH. Optuenom se stavlja na teret da je odkolovoza do 18. studenog 1991.,na podruju Vukovara, sudjelujui u oruanoj agresiji tzv.JNA i njoj pridruenih srpskih teritorijalnih i drugih paravojnih postrojbi na RepublikuHrvatsku, kao zapovjednik 3. Motorizirane satnije 1. Motoriziranog bataljuna gardijskemotorizirane brigade tzv. JNA, provodei zapovijedi generala armije Veljka Kadijevia, koje je on kao savezni sekretar za narodnu odbranu bive SFRJ izdavao obnaajui dunostnaelnika Stoera vrhovnog zapovjednitva bive SFRJ, potom zapovijedi generala- pukovnika Blagoje Adia kao naelnika Glavnog stoera oruanih snaga SFRJ, koji suisplanirali i zapovjedili cjelokupnu operaciju napada na grad Vukovar te neposrednoizvravajui zapovijedi pukovnike Mile Mrkia kao zapovjednika Gardijske motorizirane brigade koja je provodila operaciju napada na grad Vukovar, tijekom napada izdavaozapovijedi sebi poinjenim pripadnicima svoje satnije te poinjenim pripadnicima TO danasumce pucaju po gradu u kojem je u to vrijeme boravilo vie tisua ljudi, mahom civila, tenakon to je Vukovar 18. studenog 1991. osvojen, poticao pripadnike svoje postrojbe daubijaju i zlostavljaju zatoene civile i branitelje koji su se predali te i sam sudjelovao uzlostavljanju i ubijanju pa je tako ubio odnosno hicem iz pitolja usmrtio . B.

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je 18. veljae 2013. pred upanijskim sudom uOsijeku podiglo optunicu protiv M.. (1960) jer je 19. studenog 1991. u Vukovaru, iz grupezarobljenih civila u dijelu zvanomOlajnica izdvojio civila A.L. i usmrtio ga automatskom pukom, ime je poinio kazneno djelo protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH.

r) Ratni zloini u Tordincima, elijama, Orlovnjaku, Ernestinovu, Laslovu,Antunovcu, Polai

upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je nakon provedene istrage pred upanijskimsudom u Osijeku podiglo optunicu protiv dravljanina Republike Srbije B.I. (1944) zbog

ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH i ratnog zloina protivratnih zarobljenika iz lanka 122. OKZRH, a sve u vezi s lankom 28. stavkom 2. OKZRH.

Tereti ga se da je u razdoblju od 7. srpnja do prosinca 1991., na podrujuTordinaca, elija,Orlovnjaka, Ernestinova, Laslova, Antunovca i Palae, tijekom oruane pobune dijelasrpskog stanovnitva istone Hrvatske protiv legalnih tijela Republike Hrvatske te oruanognapada Republike Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku, kao zapovjednik 12. proleterskemehanizirane brigade JNA te zapovjednik podreenim pripadnicima TO navedenih mjesta idobrovoljcima s podruja Republike Srbije, u nakani osvajanja i okupacije mjesta nastanjenih preteito stanovnitvom ne-srpske nacionalnosti te progona hrvatskog stanovnitva i stvaranjaetniki istog prostora u sklopu plana o stvaranju tzv. Srpske autonomne oblasti Slavonija,

Baranja i zapadni Srijem, naredio sebi podreenim postrojbama JNA, postrojbamaTeritorijalne obrane iz mjesta istone Hrvatske nastanjenih preteito stanovnicima srpske


10/24

10

nacionalnosti te pripadnicima srpskih dobrovoljakih postrojbi s podruja Republike Srbije da protivno odredbama meunarodnog ratnog i humanitarnog prava izvre napade i okupacijumjesta koja nisu bila pod vojnom vlasti agresorske vojske, uz prethodne neselektivne topnikei minobacake napade na ta mjesta. Takoer, iako je bio svjestan opasnosti da osobe koje sumu podreene mogu poiniti zloine s obzirom na okolnosti pod kojima se ratni sukob

odvijao, nije poduzeo potrebne radnje da njemu podreeni tijekom napada i nakon okupacije postupaju prema civilnom stanovnitvu u skladu odredbama meunarodnog prava, odnosnonije poduzeo nita da sprijei postupanja suprotna ovim odredbama. Nadalje, iako je znao danjemu podreeni u njegovoj zoni odgovornosti neovlateno zatvaraju, zlostavljaju i ubijajucivilno stanovnitvo i zarobljene pripadnike hrvatske vojske te da pljakaju i unitavajuimovinu mjetana, te iako je kao zapovjednik raspolagao odgovarajuim sredstvima iljudstvom, nije poduzeo potrebne radnje da se takva protupravna postupanja suzbiju i poinitelji kazne te svjesno pristajao da njemu podreene postrojbe nastave initi takve protupravne radnje.

Tako su prilikom osvajanja i okupacije mjestaTordinci usmrtili civile I.S. (1911), C.S.(1908), M.S. (1932), M.T. (1928), S.H. (1902), I.A. (1913), LJ.A. (1918), J.B. (1923), D.B.(1934), A.I. (1936), M.J. (1930), I.M. (1944), I.T. (1945), I.T. (1921), E.T. (1926), A.B.(1933), I.L. (1949), I.V. (1943), J. M. (1939), M.M. (1936), A.M. (1924) i A.K. (1940).Takoer su iz njihovih obiteljskih kua odveli stanovnike nesrpske nacionalnosti .I., I.V.,S.D., A.I., A.K., A.L., I.L., J.M., A.M., M.J. i T.R., te ih zatvorili u obiteljsku kuu M.A. gdjesu ih fiziki i psihiki zlostavljali na nain da su ih udarali nogama, rukama, kundacima puaka i gumenim palicama po svim dijelovima tijela, te im prijetili smru i odsijecanjimadijelova tijela, a zatim ih transportirali ulogor Begejci na podruje Republike Srbije.

Nadalje, u jutarnjim satima 7. srpnja 1991. naredio je da iz pravca Silaa i Bobote postrojbeJNA i Teritorijalne obrane izvre opi neselektivni topniki i minobacaki napad na seloelije, a nakon to su svi mjetani uslijed napada bili prisiljeni napustiti selo i ostaviti svusvoju imovinu, pripadnici Teritorijalne obrane susjednih srpskih sela opljakali su imovinumjetana te palili i ruili njihove kue, a nakon toga su postrojbe JNA i Teritorijalne obranekoristile kue i gospodarske zgrade u selu kao ciljeve za uvjebavanje svojih artiljerijsko-raketnih postrojbi, uslijed ega su svi stambeni i gospodarski objekti u selu sravnjeni sazemljom.

Takoer, u vremenskom razdoblju od 4. rujna pa do prosinca 1991. uLaslovu, Orlovnjaku,Ernestinovu i Antunovcu, nakon to su njemu podreene postrojbe JNA zajedniki s pripadnicima TO i dobrovoljakim postrojbama okupirale navedena mjesta i uspostavile

vojnu vlast, znajui da pripadnici njemu podreenih postrojbi u njegovoj zoni odgovornostineovlateno zatvaraju, zlostavljaju i ubijaju civilno stanovnitvo te zarobljene pripadnikehrvatskih oruanih snaga, iako je raspolagao sredstvima i ljudstvom, propustio poduzeti mjerei radnje da se takva protupravna postupanja suzbiju i poinitelji kazne. Tako su od stranenjemu podreenih postrojbi ubijeni civili E.D. (1929), M.. (1943), S.B. (1939), I.P. (1927),P.K. (1932), J.K 1964), S.P. (1969), A.. (1934), J.V. (1948), P.D. (1946), B.T. (1957), L.B.(1923), E.B. (1922), J.B. (1930), L.N. (1935), J.E. (1944), I.B. (1925), LJ.I. (1925), J.K.(1935), P.M. (1925) i L.K. (1926), dok su civile R.V. (1941), D.B. (1943), K.B. (1913), I.K.(1953) i M.K. (1949) zlostavljali i muili.

Zarobljene pripadnike Hrvatske vojske J.A. (1948), S.E. (1960), V.K. (1957), S.K. (1958)

predali su dobrovoljakoj postrojbi eljka Ranjatovia zv. Arkan, iako su znali da e ih oviusmrtiti, to se i dogodilo, a zatim njihova tijela bacili umasovnu grobnicu u elijama, da


11/24

11

bi neposredno prije mirne reintegracije osobno doao u Ernestinovo te naredio da se tijelaubijenih iskopaju i prevezu na drugu, za sad nepoznatu lokaciju te su zarobili i potom izvatrenog oruja usmrtili trojicu pripadnika hrvatske vojske, i to M.G. (1963) te jo dvojicu zasad nepoznatog identiteta.

s) Ratni zloini u Antinu upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku je podiglo optunicu pred upanijskim sudom uOsijeku protiv hrvatskog dravljanina (1971) zbog poinjenja kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH. Okrivljenika se tereti da je od listopada1991. do 1995. godineu Antinu kao pripadnik srpske paravojne postrojbe tzv. Arkanovci;nakon oruane agresije i okupacije mjesta od strane tzv. JNA i srpskih paravojnih postrojbi; protivno odredbama meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, zajedno s drugimnepoznatim pripadnicima navedenih postrojbi, u vie navrata psihiki i fiziki zlostavljao tenezakonito odvodio u nepoznatom pravcu civilno stanovnitvo, nakon ega su neki od njih,meu kojima i S.L. te J.P. (1945) nasilno usmreni.

3. PRESUDE

a) Ratni zloini u Tovarniku

Zbog ratnog zloinau Tovarniku optunicom upanijskog dravnog odvjetnitva uVukovaru od 1. veljae 2001. optuene su 24 osobe od kojih je pravomono osuen .M. nakaznu zatvora od 3 godine, etiri su osobe pravomono osloboene, odbijajua presuda jedonesena za jednu osobu, a prema J.M., B.R. i K.M. je postupak obustavljen zbog smrti. Nepravomono su osueni su M. S. (1967) na kaznu zatvora od 10 godina, S. S. (1967) nakaznu zatvora od 8 godina, D.S. (1961) na kaznu zatvora od 6 godina, B.M. (1952) na kaznuzatvora od 8 godina, D.S. (1964) na kaznu zatvora od 6 godina, R.S. (1962) na kaznu zatvoraod 6 godina, .K. (1960) na kaznu zatvora od 6 godina, a oslobaajua i odbijajua presuda jedonijeta prema J.M. (1946), B.J. (1962), B.R. (1933), J.J. (1955), A.T. (1946), M.S. (1957),D.D. (1961), .D. (1968).

b) Ratni zloini na Veleprometu

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 16. srpnja 1996.optuene su 23 osobe, i to R.J. (1956), D.S. (1963), N.. (1941), D.F. (1959), M.C. (1964),S.S. (1952), M.K. (1947), S.C. (1964), B.L. (1957), S.K. (1973), M.I. (1953), M.K. (1946),

S.V. (1959), Z.S. (1960), G.M. (1967), S.Z. (1951), S.A. (1948), M.B. (1938), M. S. (1946),P.R. (1950), M.V. (1961), S.V. (1946) i G.L. (1971), zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH, jer su na podruju Vukovara, u krugu poduzeaVelepromet, nakon oruane agresije i okupacije grada Vukovara izvrili odvajanjene-srpskog stanovnitva, oduzeli im sav novac i vrijedne stvari, psihiki i fiziki ih zlostavljalite nakon toga vei broj usmrtili, a ostale zarobljenike odvezli u logore u Srbiji. Presudomupanijskog suda u Vukovaru od 16. svibnja 2000. osueni su R.J. (1956) na 20 godina, D.S.(1963) na 12 godina, N.. (1941) na 20 godina, D.F. (1959) na 5 godina, S.S. (1952) na 20godina, M.K. (1947) na 10 godina, S.C. (1964) na 15 godina, B.L. (1957) na 20 godina, S.K.(1973) na 8 godina, M.I. (1953) na 13 godina, M.K. (1946) na 8 godina, Z.S. (1960) na 8godina i G.M. (1967) na 7 godina zatvora.


12/24

12

c) Ratni zloini u stanici milicije Borovo

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 9. rujna 2003.zbog ratnog zloina poinjenog zlostavljanjem 34 civilau stanici milicije Borovo optuenisu J.. (1956), M.D. (1969), M.M. (1968), D.S. (1970), D.M. (1964), .S. (1973), D.S.

(1970) i J.V. (1959) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka120. OKZRH. Trojica okrivljenika optuena su u prisutnosti, a petorica u odsutnosti. Od toga je est osoba pravomono osueno, i to: J.., M.D., M.M., D.S., D.M. i J.V., dok su donesenedvije odbijajue presude, i to prema .S. i D.S.

d) Ratni zloin u Borovu Naselju

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 29. prosinca2006. na kaznu zatvora u trajanju od etiri godine osuen je u prisutnosti D.Z. (1946) zbogkaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH i to zbogzloina poinjenogu Borovu Naselju. Okrivljenik je nakon okupacije Borova naselja priao jednom civilu i s lea iz puke ispalio hitac prema njegovoj glavi, a zrno ga je okrznulo potjemenu glave budui da ga je spasio nepoznati vojnik tzv. JNA. Optueni D.Z. je osuen nakaznu zatvora u trajanju od etiri godine.

) Ratni zloin granatiranjem Vukovara i Mitnice

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 21. svibnja 1996.osuen je pravomono u prisutnosti .T. (1966) na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbogkaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH, jer jezapovijedao svakodnevnogranatiranje Vukovara i Mitnice pri emu je od ispaljenihgranata poginulo i ranjeno vie civila, a razruene i unitene brojne kue i stanovi.

) Ratni zloini u gradu Vukovaru

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 19. travnja 1999. pred upanijskim sudom u Vukovaru osuen je u prisutnosti B.V. (1932) na kaznu zatvora oddvanaest godina zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka120. OKZRH. Okrivljenom se stavlja na teret da je uVukovaru 1991. godine nepoznatom pripadniku paravojske pokazao jednog oteenog koji se kretaou koloni zarobljenih civilanakon ega ga je ovaj izveo iz kolone i ubio.

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 19. oujka 2001.B.K. (1961) pravomono je osuen na kaznu zatvora od pet godina i est mjeseci zbogkaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH.Okrivljenom se stavlja na teret da je uOpoj bolnici u Vukovaru meu civilima izdvojionjih petero i odveo ih u nepoznatom pravcu nakon ega su ubijeni.

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 22. oujka 1996.optueni su u odsutnosti M.H. (1959), K.H. (1951) i .C. (1953) zbog kaznenog djela ratnogzloina protiv civilnog stanovnitva iz l. 120. OKZRH te su optuenici M.H. i K.H. suosueni na kazne zatvora od po deset godina, dok je u odnosu na treeoptuenika donesenaodbijajua presuda. Okrivljenicima se stavlja na teret da su za vrijeme privremene okupacije

Vukovara silovali i seksualno zlostavljali dvije osobe.


13/24

13

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 20. travnja 1993.optuena je I.S. (1926), zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva izlanka 120. OKZRH te osuena na kaznu zatvora od etiri godine i est mjeseci, a teretilo juse da je odreivala u Vukovaru koje pripadnike hrvatskog i drugog nesrpskog naroda e protjerati, odreivati im prisilan rad, sudjelovala u zatvaranju oteenika, odreivala i

odvoenje u koncentracijske logore, a na tetu pet osoba.Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 2. oujka 2007.optuen je u prisutnosti S.R. (1966) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH te osuen na kaznu zatvora od dvije godine i estmjeseci, a teretilo ga se da jeu Vukovaru, u jednoj razruenoj kui na trgu Drvena pijacanaoruan poluautomatskom pukom zajedno s jo tri nepoznate osobe pronaao i zarobiocivila S.B. (1943) te ga odveo u nepoznatom pravcu od kad mu se gubi trag.

upanijsko dravno odvjetnitvo je 10. studenog 1992. podiglo optunicu protiv J.S., koji je uodsutnosti pred upanijskim sudom u Osijeku osuen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanjuod 20 godina zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 142.OKZRH. Okrivljenom se stavlja na teret da je u studenom 1991. godine, uVukovaru, kaodoasnik tzv. JNA, zapovijedajui grupom vojnika za posebne namjene, nakon zarobljavanjaosam civila i dvojice vojnika Hrvatske vojske, naoruan automatskom pukom i bombama, izautomatske puke usmrtio jednog graanina, a zatim ostale graane i dva vojnika Hrvatskevojske uz prijetnju orujem natjerao u podrum kue, stavljajui im u ruke rune bombe sizvuenim osiguraem, da bi nakon eksplozija bombi, uao u podrum i iz reene pukeusmrtio preivjele osobe.

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 24. kolovoza 1993. pred upanijskim sudom u Osijeku osuen je .N. na kaznu zatvora u trajanju od 12 godinazbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH.Okrivljenom se stavlja na teret da je od poetka rujna 1991. do 3. sijenja 1992. u vrijemeoruanog napada na Republiku Hrvatsku, kao zapovjednik baterije minobacaa 2.Mehaniziranog bataljuna 31. Mehanizirane brigade tzv. JNA svojim podinjenim asnicimaizdavao operativne naredbe da s vatrenih poloaja pucaju naVukovar i Borovo naselje bezizbora vojnih ciljeva uslijed ega je poginulo i ozlijeeno vie osoba meu kojima je M.B. iZ.T.

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 19. travnja 2012. pred upanijskim sudom u Osijeku u odsutnosti su osueni R.I. (1953) i D.I. (1961) na kazne

zatvora u trajanju od 8 godina i 5 godina i 6 mjeseci zbog kaznenog djela protiv civilnogstanovnitva iz lanka 120. OKZRH poinjenog 14. listopada 1991.u Vukovaru silovanjemcivilne osobe.

e) Ratni zloin u Bapskoj

Po optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 20. srpnja 1993. predupanijskim sudom u Osijeku u odsutnosti su osueni D.S., V.G., S.B., M.M. na kaznuzatvora u trajanju od po 15 godina, M.A., M.M., N.K. na kazne zatvora u trajanju od po 14godina, na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, S.., P.B., B.., LJ.J. na kazne zatvora utrajanju od po 8 godina, zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz

lanka 120. OKZRH. Okrivljenicima se stavlja na teret da su od listopada 1991. do travnja1992. godine i nadalje, uBapskoj, kao pripadnici i asnici na zapovjednikom poloaju u


14/24

14

postrojbi tadanje JNA, kao pripadnici paravojnih etnikih formacija, zapovjednici i pripadnici TO tzv. SAO Krajine i milicije SAO Krajine, neselektivnim topnikimnapadima na civilno puanstvo, stambene i gospodarske objekte, crkve, spomen obiljeja,ubijanjem, fizikim zlostavljanjem, tjeranjem u logore, paljenjem i ruenjem kua graanahrvatske nacionalnosti i ostalom nesrpskom stanovnitvu, prisiljavanjem na dobrovoljnu

predaju imovine i protjerivanje, a umjesto stanovnika hrvatske nacionalnosti i ostalihstanovnika nesrpske nacionalnosti u mjesto Bapska naseljavali Srbima s drugih podruja, asve u cilju da taj prostor se uini etniki istim i da se onemogui daljnji ivot na tim prostorima hrvatskom i drugom nesrpskom stanovnitvu, a u cilju stvaranja tzv. SAOKrajine i velike Srbije, pa je tako ubijeno 13 civila.

f) Ratni zloin na podruju Vukovara, Bijelog Brda, Stajievu i Begejcima

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 31. prosinca 1993. pred upanijskim sudom u Osijeku osuen je I.V. na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od20 godina zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120.OKZRH. Okrivljenom se stavlja na teret da je od rujna ili listopada do 22. prosinca 1991. na podruju Vukovara, Bijelog Brda i u logorima ratnih zarobljenika Stajievo iBegejci, u Srbiji, prilikom oruane pobune dijela srpskog puanstva i agresije tzv. JNA naRepubliku Hrvatsku, kao pripadnik tzv. JNA, najprije u sastavu postrojbe Crvene beretke, a potom kao uvar u logorima ratnih zarobljenika Stajievo i Begejci usmrtio viezarobljenih civila i pripadnika hrvatskih postrojbi. Kao osuenik I.V. je zatraio da izdravakaznu zatvora u Republici Srbiji to je presudom Republike Srbije prihvaeno te je I.V. kaznuzatvora nastavio izdravati u Republici Srbiji. Ovim inom Republika Srbija je priznala poinjenje ratnih zloina poinjenih na podruju Republike Hrvatske i to na podrujuVukovara, Aljmaa, Bijelog Brda i Sarvaa kao i u logorima u Republici Srbiji Stajievo iBegejci za koje je I.V. proglaen krivim.

g) Ratni zloini u Iloku, arengradu i Bapskoj

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 23. veljae 1994. pred upanijskim sudom u Osijeku u odsutnosti osuen je D.A. na kaznu zatvora u trajanju od15 godina zbog kaznenog djela genocida iz lanka 119. OKZRH i kaznenog djela ratnogzloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH. Okrivljeniku se stavlja na teret da je tijekom listopada 1991. godine, uIloku, kao zapovjednik oruanih postrojbi bive JNA ietnikih paravojnih skupina, u svojstvu general majora i komandanta Novosadskog korpusa,nakon to je s navedenim postrojbama opkolio sa svih strana mjesto Ilok s ciljem stvaranja

tzv. velike Srbije i protjerivanja svog ne-srpskog, a napose hrvatskog puanstva, zahtijevaood legitimnih organa vlasti Iloka da mu predaju svo naoruanje te pripadnike policije i ZNG-ai na taj nain prisilio pripadnike vlasti Iloka da potpiu Sporazum o iseljenju, uslijed ega jeIlok napustilo najmanje 4679 osoba, od ega 4450 Hrvata, te da je tijekom listopada 1991.godine kao general major bive JNA i zapovjednik Novosadskog korpusa naredio svojim podreenim postrojbama da iz raspoloivog artiljerijskog oruja napadnu naseljaLovas,arengrad i Bapsku u kojima je ivjelo preteno hrvatsko puanstvo pa je tako ubijen vei broj civilnih osoba, a od toga samo u Lovasu 69 osoba.

h) Ratni zloini na podruju ida, Orolika i Srijemskih Laza, Tovarnika,Komletinaca, Slakovaca, Starih Jankovaca, Novih Jankovaca, Otoka, Privlake,

Nutra, Ceria, eletovaca i Vinkovaca


15/24

15

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 29. sijenja 1996. pred upanijskim sudom u Osijeku osuen je F.B. na kaznu zatvora u trajanju od 5 godinazbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH.Okrivljenom se stavlja na teret da je od 10. rujna do 15. prosinca 1991. na podrujuida,Orolika i Srijemskih Laza, u vrijeme napada tzv. JNA i etnikih paravojnih formacija na

Republiku Hrvatsku, kao potporunik tzv. JNA i zapovjednik voda haubica od 122 mm usastavu tzv. 3. gardijske brigade topnikog diviziona, zapovijedao vojnicima da sa vatrenih poloaja iz opisanih haubica pucaju na mjestaTovarnik, Komletince, Slakovce, StareJankovce, Nove Jankovce, Otok, Privlaku, Nutar, Ceri, eletovce i Vinkovce, bezizbora vojnih ciljeva, pri emu je poginulo i ozlijeeno vie osoba.

i) Ratni zloin u logoru Stajievo

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 28. studenog 1996. pred upanijskim sudom u Osijeku u odsutnosti je osuen S.B. na kaznu zatvora u trajanju od10 godina zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 122.OKZRH. Okrivljeniku se stavlja na teret da je od 20. studenog 1991. i tijekom prosinca 1991.godine u zarobljenikom logoruStajievo u Republici Srbiji, kao uvar u navedenom logoru,svakodnevno fiziki zlostavljao zarobljene pripadnike Zbora narodne garde i Ministarstvaunutarnjih poslova Republike Hrvatske, meu njima i pripadnika MUP-a RH, I.K.

j) Ratni zloin u Mjesnoj zajednici Borovo

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovaru od 12. listopada1999. pravomono je u prisutnosti osuen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina D..(1961) zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. i ratnogzloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 122. OKZRH, jer je ustrojio zarobljeniki centar u prostorijamaMjesne zajednice Borovo, a da u centru nije osigurao osnovne uvjete za ivot, pa je tako prilikom ispitivanja civila kao ispitiva zapovijedao i dozvoljavao da nepoznateosobe prilikom ispitivanja tuku 19 osoba, dok je osobno tukao jednog nogom po trbuhu.

lj) Ratni zloini u Dalju

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 31. oujka 2009. pred upanijskim sudom u Osijeku je osuen .J. (1963) na kaznu zatvora u trajanju od 5godina zbog kaznenog djela protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH poinjenog urazdoblju od 1993. do 1995. godineu Dalju u svojstvu zapovjednika vojne policije bive

JNA, ne sprjeavanjem podreenih vojnika u zlostavljanju civila nesrpske narodnosti uslijedega je dolo do smrti i tekog tjelesnog ozljeivanja.

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 23. listopada 2012. pred upanijskim sudom u Osijeku je na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine osuen R.R.(1974) zbog kaznenog djela protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH poinjenog urazdoblju od 1992. do 1995. godineu Bapskoj zastraivanjem i pljakanjem nesrpskogcivilnog stanovnitva te njihovim raseljavanjem.

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 18. sijenja 2013. pred upanijskim sudom u Osijeku osueni su na kazne zatvora od po 12 godina svaki LJ.R.

(1954) i V.G. (1962) zbog kaznenog djela protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH


16/24

16

poinjenog u kolovozu 1991. godineu Dalju zlostavljanjem cijele hrvatske obitelji tesilovanjem njihove keri.

m) Ratni zloin na tetu katolikog sveenika u Batini i Kneevim Vinogradima

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 3. travnja 2001. pred upanijskim sudom u Osijeku je na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseciosuen P.M. (1944) zbog kaznenog djela protiv civilnog stanovnitva iz lanka 120. OKZRH poinjenog 9. rujna 1991. uBatini i Kneevim Vinogradima zlostavljanjem nezakonitouhienog katolikog sveenika.

n) Ratni zloin u Borovu Selu

Po podignutoj optunici upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 17. sijenja 2012. pred upanijskim sudom u Osijeku osuen je M.M. (1947) na kaznu zatvora od 3 godine i 6mjeseci zbog kaznenog djela ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz lanka 122. OKZRH. poinjenogu Borovu Seluzlostavljanjem zarobljenih hrvatskih policajaca, dok je protiv J.J,D.R., M.M. i J.V. na snazi optunica upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku od 10.svibnja 2011.

B) Postupci Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije

Ovo je Tuilatvo u vie predmeta pokrenulo kaznene postupke zbog vie kaznenih djelaratnih zloina poinjenih na podruju Republike Hrvatske i na tetu njezinih graana.

a) Ratni zloin na Ovari

U postupku koji je pokrenut po optunici Tuilatva za ratne zloine od 16. rujna 2005.optueno je ukupno 16 neposrednih poinitelja ovih kaznenih djela.

U tom kaznenom postupku voenim pred Viim sudom u Beogradu, Vijeem za ratne zloine pravomono je osueno 13 osoba, na kazne zatvora u trajanju od po 20 godina: MiroljubVujovi, Stanko Vujanovi, Predrag Milojevi, ore oi i Miroslav ankovi. Na kaznezatvora u trajanju od 15 godina osueni su Ivan Atanasijevi i Milan Vojnovi. Nada Kalabaosuena je na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina, Jovica Peri na kaznu zatvora u trajanjuod 13 godina, Milan Lanuanin osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina, a GoranMugoa i Predrag Dragovi na kazne zatvora u trajanju od po 5 godina. Dodajemo, kako je u

tom postupku, a voenom po optunici od 13. travnja 2005. tog Tuilatva, osuen i SaaRadak, takoer zbog poinjenog zloina na Ovari, i to na kaznu zatvora u trajanju od 20godina.

Zbog istog tog zloina, po optunici Tuilatva za ratne zloine od 17. listopada 2008. osuen je Damir Sireta, izruen iz Kraljevine Norveke, na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina,a presuda je postala pravomona 23. srpnja 2009., kao i Milan Buli, osuen na kaznu zatvorau trajanju od 2 godine, te je presuda postala pravomona 1. oujka 2007.

Okrivljenik Stanko Vujanovi u drugom je kaznenom postupku osuen na kaznu zatvora utrajanju od 9 godina zbog ratnog zloina poinjenog zbog usmrenja etiri i ranjavanja jedne

civilne osobe u podrumu obiteljske kueu vukovarskom naselju Sajmite 14. rujna 1991.


17/24

17

U ovom su predmetu, podaci i dokazi koje je prikupilo upanijsko dravno odvjetnitvo uVukovaru sukladno odredbama Sporazuma o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djelaratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida zakljuen s Tuilatvom za ratne zloineRepublike Srbije, dostavljeni Tuilatvu za ratne zloine u Beogradu te je to Tuilatvotemeljem dostavljenih podataka, poduzelo kazneni progon protiv njega i zbog ovog zloina

poinjenog u Vukovaru. Presuda je pravomona.Protiv dravljanina Republike Srbije P.. (1968) podignuta optunica kojom ga se tereti da je20. i 21. studenog 1991. na poljoprivrednom dobru Ovara u Vukovaru, kao pripadnik TOVukovara u sastavu bive JNA, zajedno s pripadnicima iste postrojbe Vujovi Miroljubom,Vujanovi Stankom, ankovi Miroslavom, Buli Milanom, Peri Jovicom, VojnoviMilanom, Mugoa Goranom i Sireta Damirom, te pripadnicima dobrovoljake jedinice Levasupoderica, i to: Lanuanin Milanom, Milojevi Predragom, Dragovi Predragom,Atanasijevi Ivanom (tada Husnik Ivica), oi orem, kao i sa Kalaba Nadom idobrovoljcem Radak Saom, ratne zarobljenike iz vukovarske bolnice, koji su prethodno poloili oruje pripadnicima JNA, u formiranom paliru, rukama i nogama, udarao po raznimdijelovima tijela prilikom ulaska u hangar, nanosei im tjelesne povrede, a kada su ratnizarobljenici popisani i u vie navrata traktorom odveeni na Grabovo, na oko jedan kilometarod Ovare, u formiranom streljakom vodu, iz vatrenog oruja pucao u njih i tako ihstreljanjem liio ivota, a po povratku sa Grabova, ispred hangara na Ovari sudjelovao i ustreljanju posljednje grupe od desetak ratnih zarobljenika, te je na ovaj nain lieno ivota 200osoba, od kojih su identificirane 193 osobe. Time je poinio kazneno djelo ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz l. 144. KZ SRJ.

b) Ratni zloin u Lovasu

Tuilatvo za ratne zloine Republike Srbije podiglo je optunicu protiv 14 okrivljenika i toneposrednih poinitelja zloinau Lovasu.

Okrivljenici su kao pripadnici lokalne civilno-vojne vlasti, pripadnici Teritorijalne obrane ije jedinice su bile podinjene 2. proleterskoj gardijskoj motorizovanoj brigadi (2. PGMBR) izsastava tadanje JNA i kao pripadnici dobrovoljake oruane grupe samozvane "Duan Silni",tijekom listopada i studenog 1991. godine, sudjelovali u napadima bez izbora cilja na naselje icivilno stanovnitvo koje nije sudjelovalo u oruanom sukobu, te su 10. listopada 1991.izvrili napad na selo te po ulasku u selo, u narednih nekoliko sati i u nastaloj kaotinojsituaciji; bez izbora cilja i vojnog opravdanja, nekontrolirano i nasumino otvarali vatru iz puaka, bacali bombe u dvorita, na kue, u podrume i druge prostorije, pojedine od zateenih

civila ubijali u kuama, podrumima i drugim objektima, neke od njih izvodili iz kua i ubijalina ulicama i drugim mjestima. Posljedica ovakvog postupanja bila je smrt 21 civila teunitenje i oteenje civilnih objekata. Ujedno, po zauzimanju Lovasa su uspostavili novuvlast civilno-vojnog karaktera, nakon ega do polovice studenog 1991. godine pretenostanovnitvo hrvatske nacionalnosti biva izloeno poniavajuim, diskriminacijskim mjeramau vidu obaveza da sebe i kue posebno obiljeavaju bijelim tkaninama, odazivanje radnojobavezi i ogranieno kretanje. Pojedincima iz tri oruane grupe - TO, milicije idobrovoljakog sastava "Duan Silni" po vlastitom su nahoenju nareivali protuzakonita privoenja, zatvaranja i ispitivanja civilna i pri tom njihovo muenje i tjelesno ozljeivanje,liivi ivota najmanje 27 civila.

Dana 17. listopada 1991. doneseno je i javno objavljeno o obvezi okupljanja svih mukaracastarosti od 18-65 godina ispred zgrade Zemljoradnike zadruge, a po odazivanju 70 mjetana,


18/24

18

zatoili ih u prostor zadruge, naredivi im da cijelu no sjede nepomino na drvenim klupama,a u jutarnjim satima 18. listopada pojedini su pripadnici oruane grupe "Duan Silni" surovoih fiziki muili i zlostavljali, udarajui ih kundacima, metalnim ipkama i elektrinimkablovima. Konano, 18. listopada 1991. okrivljenici su formirali kolonu od oko 50 zatoenihcivila, i uz oruanu pratnju poveli ka izlazu iz sela u pravcu proizvodnog pogona Borovo, na

izlazu iz sela na teritorij za koji su sumnjali da je minirano. Voene civile su postrojili u red,naredili im da se uhvate za ruke i frontalno kreu, razgrui djetelinu pa kad je jedan od civila pao preko potezne mine, dolo je do istovremenog aktiviranja veeg broja mina, nakon ega je u kaotinoj situaciji jedan broj pripadnika iz oruane pratnje na bespomone civile otvorio puanu paljbu, uslijed ega je smrtno stradalo 20 voenih civila.

U ovom postupku i tadanje Okruno dravno odvjetnitvo u Osijeku je 19. prosinca 1994. podiglo optunicu protiv 18 okrivljenika zbog kaznenih djela ratnih zloina poinjenih uLovasu.

Takoer, upanijsko dravno odvjetnitvo uz Vukovaru je 1. listopada 2004. podiglooptunicu protiv O.T. (1970) i Z.T (1969) zbog kaznenog djela ratnog zloina poinjenogsilovanjem na tetu V.F. (1953)u Lovasu koncem studenog 1991. godine Optunice suspojene u jedinstven postupak te se u tim predmetima upanijska dravna odvjetnitva uVukovaru i Osijeku surauju s Tuilatvom za ratne zloine Republike Srbije, takoer natemelju Sporazuma s tim Tuilatvom.

Na temelju podataka i dokaza koje je prikupilo dravno odvjetnitvo, a koji su na temeljuSporazuma o suradnji u progonu poinitelja kaznenih djela ratnih zloina, zloina protivovjenosti i genocida, zakljuenog izmeu Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije iDravnog odvjetnitva Republike Hrvatske od 13. listopada 2006., dostavljeni Tuilatvu zaratne zloine Republike Srbije, podignuto su u Srbiji nekoliko optunica protiv dravljanaRepublike Srbije.

c) Ratni zloin u Sremskoj Mitrovici

Tuilatvo za ratne zloine Republike Srbije podiglo je optunicu protiv dravljaninaRepublike Hrvatske M.C. (1964) kojom ga se tereti da je 27. veljae 1992.,u Prihvatnomcentru u KPZ Sremska Mitrovica, gdje su bili smjeteni pripadnici rezervnog sastava Zboranarodne garde RH (ZNG) koji su za vrijeme oruanog sukoba na teritoriji RepublikeHrvatske, zarobljeni 18. studenog 1991. u Vukovaru, tijekom ispitivanja muio ratnezarobljenike traei da priznaju optube koje su im stavljene na teret i prue podatke od

vojnog znaenja (tortura) i istovremeno im nanosio povrede tjelesnog integriteta, ime je poinio kazneno djelo ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz l. 144. KZSRJ.

d) Ratni zloin u Tenji i elijama

Tuilatvo za ratne zloine Republike Srbije podiglo je optunicu protiv dravljaninaRepublike Srbije B.V. (1948) i .. (1950) kojom ih se tereti da su tijekom 1991. godine uTenji protuzakonito zatvorili 7 civila hrvatske nacionalnosti, a zatim zajedno sa NN pripadnicima svoje ete te civile predao NN osobama, koji su ih ubili u blizini Tenje, teizvrili ubojstvo 11 civila hrvatske nacionalnosti, ime su poinili kazneno djelo ratni zloin protiv civilnog stanovnitva iz l.142. KZSRJ.


19/24

19

Na temelju podataka i dokaza iz predmeta upanijskog dravnog odvjetnitva u Vukovarukoji su dostavljeni Tuilatvu za ratne zloine Republike Srbije 2008. godine po odredbamaSporazuma, to je Tuilatvo podiglo optunicu protiv dravljanina Srbije D.R. zbog kaznenogdjela ratnog zloina poinjenogu Tenji i to da je 20. studenog 1991. u Tenji odveozarobljenog pripadnika Hrvatske vojske te ga zajedno s jo jednim pripadnikom milicije u

sastavu TO Tenje odveo uelije gdje ga je usmrtio rafalima iz automatske puke. Vii sud uBeogradu 17. listopada 2010. izrekao mu je kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.

) Ratni zloin u Belom Manastiru

Na temelju podataka koje je upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku dostavilo 2008.godine Tuilatvu za ratne zloine Republike Srbije, po ranije spomenutom Sporazumu, to jeTuilatvo podiglo optunicu protiv etvorice srpskih dravljana Z.V, S.S., B.H. i V.B. zbogkaznenog djela ratnog zloina poinjenogu Belom Manastiru.Vii sud u Beogradu donio je19. lipnja 2013. prvostupanjsku presudu kojom je prvooptueniku izrekao kaznu zatvora utrajanju od 20 godina, drugoooptueniku u trajanju od 10 godina, treeoptueniku u trajanjuod 5 godina te etvrtooptueniku u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci zatvora. Optunicom ih seteretilo da su u listopadu 1991. godine u Belom Manastiru, kao pripadnici Jedinica za posebnenamene iz sastava policijskih snaga SAO Istona Slavonija, usmrtili est civilnih osoba, odega etvero pripadnika jedne obitelji, a zarobljenike teko zlostavljali nanosei im teketjelesne ozljede.

C) Postupci Meunarodnog kaznenog tribunala za bivu Jugoslaviju u Den Haag-u

1. Optunica Ureda tuiteljstva MKSJ-a od 9. oujka 2005. protiv Mile Mrkia,Veselina ljivananina i Miroslava Radia - predmet Vukovarska trojka

Postupak je voen zbog dogaaja od 20./21. studenog 1991. odnosno zbog zlostavljanja i pogubljenja Hrvata i pripadnika drugih naroda ne-srpske nacionalnosti koji su 20. studenog1991. odvedeni iz vukovarske bolnice. U zadnjim danima opsade, nekoliko stotina ljudi sesklonilo u vukovarsku bolnicu u nadi njene evakuacije u prisutnosti meunarodnih promatraa. Zagrebaki sporazum sklopljen 18. studenog 1991. predviao je takvuevakuaciju, meutim, ujutro 20. studenog 1991. vojnici JNA izvrili su trijau i izabraneosobe ukrcali u autobuse, zarobljenike prvo prebacili do kasarne JNA u Vukovaru, a zatim nafarmu svinja na Ovari u hangar. Skoro svi zarobljenici su pri izlasku iz autobusa prisiljeni proi kroz palir srpskih vojnika koji su ih tukli raznim predmetima, ukljuujui drvenetapove, kundake, motke, lance i take i pri tom ih vrijeali. Premlaivanja su se nastavila u

hangaru i trajala su satima. Te veeri su povueni pripadnici JNA koji su uvali zarobljenike,a zarobljenici su ostavljeni pripadnicima Teritorijalne obrane. Iz vukovarske bolnice 194osobe su odvedene na Ovaru, gdje su zlostavljane i kasnije pogubljene.

Mile Mrki je pred MKSJ pravomono osuen 5. svibnja 2009. zbog ubojstava, muenja iokrutnog postupanja odnosno jer je pomagao i podravao muenje, ubojstvo 194 osobe u blizini hangara na Ovari 20. i 21. studenog 1991. te jer je pomagao i podravao odravanjenehumanih uvjeta zatoenja u tom hangaru. Izreena mu je jedinstvena kazna zatvora utrajanju od 20 godina.

Veselin ljivananin osuen je zbog toga to je propustio ispuniti svoju zakonsku obavezu i

ratne zarobljenike koji su drani na Ovari zatiti od zlostavljanja te zbog pomaganja i


20/24

20

podravanja muenja ratnih zarobljenika u hangaru na Ovari 20. studenog 1991. Izreena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 10 godina.

Miroslav Radi je pred MKSJ u Den Haag-u osloboen od optubi.

2. Optunica Ureda tuiteljstva MKSJ-a od 26. oujka 1996.izmijenjena od 2. prosinca1997. protiv Slavka Dokmanovia - predmet Vukovarska bolnica

Optunica je podignuta protiv Mile Mrkia, Miroslava Radia i Veselina ljivananina.Poslijepodne 19. studenog 1991. vojnici su ukrcali oko 300 mukaraca u autobuse i tu ihdrali pod straom JNA. Kasnije tog jutra autobusi su napustili krug bolnice i krenuli krozcentar Vukovara prema kasarni JNA. U kasarni su zadrani oko dva sata u autobusima te potom odvedeni u zgradu na Ovari, tamo su izvedeni iz autobusa i prisiljeni trati izmeudva reda vojnika koji su ih tukli, a maltretiranje se nastavilo unutar zgrade na poljoprivrednom imanju. Za to vrijeme Slavko Dokmanovi, pomagao je ili na drugi nainsudjelovao u ovim dogaajima. U blizini puta Ovara-Grabovo, vojnici su izveli ljude izkamiona gdje su bile snage JNA i srpske paravojske, pod zapovijedanjem i nadzorom pukovnika Mrkia, kapetana Radia i majora ljivananina i Slavka Dokmanovia. Uveernjim satima 20. studenog 1991., ti vojnici ubili su oko 260 ljudi.

Optueni Slavko Dokmanovi umro je 29. lipnja 1998. u zatvorenikoj eliji u Scheveningen-u poinivi samoubojstvo prije nego li je Raspravno vijee tribunala donijelo presudu pa je postupak protiv njega zakljuen 15. srpnja 1998.

3. Optunica Ureda tuiteljstva MKSJ-a protiv Gorana Hadia od 4. srpnja 2004.(izmijenjena 22. srpnja 2011.)

Goranu Hadiu se stavlja na teret da je kao Predsjednik Vlade samoproglaene Srpskeautonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, i nakon toga kao predsjednikRepublike Srpske Krajine, kao supoinitelj sudjelovao u udruenom zloinakom poduhvatusa svrhom da se silom trajno ukloni veina hrvatskog i drugog ne-srpskog stanovnitva izvelikog dijela Republike Hrvatske, s ciljem da to postane dio nove drave pod srpskomdominacijom. Meu pojedincima koji su sudjelovali u ovom zloinakom poduhvatu bili suSlobodan Miloevi, Milan Marti, Milan Babi, Jovica Stanii, Franko Simatovi, Vojislaveelj, Radovan Stoji, Veljko Kadijevi, Blagoje Adi, Radmilo Bogdanovi, MihaljKertes i eljko Ranatovi Arkan. Optunicom ga se tereti da je od 25. lipnja 1991. do kraja prosinca 1993. godine u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nareivao i/ili pomagao i

podravao proganjanje hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovnitva iz SAOSBZS/RSK. Osim toga, tereti ga se da je znao, ili je bilo razloga da zna, da se njegovi podreeni spremaju poiniti progone ili da su ih ve poinili i nije poduzeo nune i razumnemjere kako bi to sprijeio ili kaznio njihove poinitelje. Nakon preuzimanja vlasti, srpskesnage i organi lokalne vlasti SAO SBZS su proganjali stanovnitvo i to na politikoj, rasnoj ilivjerskoj osnovi te su obuhvaali:- istrebljenje ili ubojstvo hrvatskih i drugih nesrpskih civila, ukljuujui ene i starije osobe, uDalju, Dalj Planini, Erdutu, Erdut Planini, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru,- protupravno zatvaranje i zatoenje hrvatskih i drugih nesrpskih civila u zatoenikimobjektima u Hrvatskoj i izvan, nametanje i odravanje nehumanih ivotnih uvjeta zazatoenike, njihovo fiziko i psihiko zlostavljanje

- batinanje, seksualni delikti, drugi vidovi muenja, dranje u pretrpanim prostorijama,izgladnjivanje, neadekvatna medicinska njega i lana pogubljenja i to na poljoprivrednom


21/24

21

dobru Stajievo, poljoprivrednom kompleksu Begejci, kasarni u Zrenjaninu, vojni zatvor uSremskoj Mitrovici, vojni zatvor u idu, zgrade policije i hangar u blizini eljeznike staniceu Dalju, centar za obuku TO u Erdutu, zvan i Arkanova vojna baza, vukovarska bolnica ikasarna, poljoprivredno dobro Ovara, skladite Velepromet, policijska stanica u Opatovcu,tala ili radionica u Borovom Selu, zgrada zadruge u Lovasu, - prisilni rad hrvatskih i drugih

nesrpskih civila zatoenih u zatoenikim objektima ili dranih u kunom pritvoru u svojimdomovima u Vukovaru, Dalju, Lovasu, Erdutu i Tovarniku,- uvoenje restriktivnih i diskriminacijskih mjera protiv hrvatskog i drugog nesrpskogcivilnog stanovnitva, ukljuujui, i ograniavanje slobode kretanja, smjenjivanje srukovodeih poloaja u lokalnim institucijama vlasti i u policiji, otputanje s posla isamovoljne pretrage njihovih kua kao i pljakanje hrvatskih i drugih nesrpskih civila injihove imovine,- deportaciju ili prisilno premjetanje desetine tisua hrvatskih i drugih nesrpskih civila,ukljuujui deportaciju najmanje 5 000 stanovnika Iloka i 20 000 stanovnika Vukovara uSrbiju i prisilno premjetanje najmanje 2 500 stanovnika Erduta u druga mjesta u Hrvatskoj,- razaranje i pljakanje stambenih objekata i druge javne i privatne imovine, kulturnihustanova, povijesnih spomenika i vjerskih objekata hrvatskog i drugog nesrpskog stanovnitvau Dalju, Dalj Planini, Vukovaru, Sarvau, Ernestinovu, Laslovu, Erdutu, Aljmau, Lovasu,arengradu, Bapskoj i Tovarniku, Erdut Planini i elijama.

Okrivljenik je uhien 20. srpnja 2011. i protiv njega se pred MKSJ u Den Haag-u vodi postupak.

4. Optunica Ureda tuiteljstva MKSJ-a od 8. listopada 2001. (izmijenjena 23. listopada2002.) protiv Slobodana Miloevia

U odnosu na Republiku Hrvatsku optunicom mu se stavljalo na teret da je od 1. kolovoza1991. do srpnja 1992., djelujui sam ili u dogovoru s drugim poznatim i nepoznatimsudionicima udruenog zloinakog poduhvata, planirao, poticao, naredio, poinio ili na nekidrugi nain pomagao i podravao planiranje, pripremu ili izvrenje progona hrvatskog idrugog nesrpskog civilnog stanovnitva na podrujima SAO SBZS, SAO Zapadna Slavonija,SAO Krajina i Dubrovnika i okolice. U tom razdoblju srpske snage; koje su obuhvaale jedinice JNA, lokalnog TO-a i jedinice TO-a iz Srbije i Crne Gore, lokalne policijske jedinicei policijske jedinice MUP-a Srbije i paravojne jedinice; su napadale i preuzimale vlast ugradovima, selima i naseljima, a po preuzimanju vlasti, u suradnji s lokalnim srpskimvlastima, uspostavile reim progona smiljen da bi se hrvatsko i drugo nesrpsko civilnostanovnitvo protjeralo s tih podruja na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi i to:

- istrebljenje ili ubojstvo vie stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, ukljuujui ene istarije osobe, u Dalju, Erdutu, Klisi, Lovasu, Vukovaru, Voinu, Bainu, Saborskom iokolnim selima, kabrnji, Nadinu, Brukoj, te u Dubrovniku i okolici,- dugotrajno zatoenje vie tisua hrvatskih i drugih nesrpskih civila u zatoenikimobjektima u Hrvatskoj i izvan nje, ukljuujui zatvorenike logore koji su se nalazili u CrnojGori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, uspostavljanje i odravanje nehumanih ivotnih uvjeta utim objektima te viekratno muenje, premlaivanje i ubijanje hrvatskih i drugih nesrpskihcivila u njima,- protupravni napadi na Dubrovnik i nebranjena hrvatska sela irom gore navedenih podruja,- muenje i premlaivanje hrvatskih i drugih nesrpskih civila za vrijeme i nakon njihovoguhienja,


22/24

22

- deportacija ili prisilno premjetanje najmanje 170000 hrvatskih i drugih nesrpskih civila sgore navedenih podruja, ukljuujui i deportaciju najmanje 5 000 stanovnika Iloka i 20 000stanovnika Vukovara, te prisilno premjetanje najmanje 2 500 stanovnika Erduta.- namjerno unitavanje stambenih objekata i druge javne i privatne imovine, kulturnihustanova, povijesnih spomenika i vjerskih objekata u Dubrovniku i njegovoj okolici,

Vukovaru, Erdutu, Lovasu, arengradu, Bapskoj, Tovarniku, Voinu, Saborskom, kabrnji, Nadinu i Brukoj.

U studenom 1991. godine, srpske snage koje su se sastojale od JNA, TO-a i Martieve policije napale su selo kabrnja u blizini Zadra, a 18. studenog 1991. srpske snage su ule ukabrnju. Idui od kue do kue, ubile su najmanje 38 nesrpskih civila. Sljedeeg su dananapale susjedno selo Nadin i ubile 17 civila. Izmeu 18. studenog 1991. i veljae 1992.godine ivote su izgubili svi preostali hrvatski civili u kabrnji. Srpske snage ubile su 29 preostalih starih i nemonih hrvatskih civila, a 21. prosinca 1991. srpske snage, posebno pripadnici Martieve policije su ule u selo Bruka, zaseok Marinovii i ubili 10 civila,meu kojima 9 Hrvata.

Optunicom se Slobodanu Miloeviu stavljalo na teret da je 20. studenog 1991. kao diokampanje progona, srpske vojne snage, pod zapovijedanjem, kontrolom ili utjecajem JNA,TO-a SBZS i drugih sudionika udruenog zloinakog poduhvata, odvedeno oko 264 Hrvata idrugog nesrpskog stanovnitva iz Vukovarske bolnice, rtve prebacili u kasarnu JNA, a zatimna poljoprivredno dobro Ovara. Tu su pripadnici srpskih snaga satima tukli i muili rtve.Tijekom veeri 20. studenog 1991., vojnici su rtve u grupama od 10-20 prevozili na udaljenostratite izmeu poljoprivrednog dobra Ovara i Grabova, gdje su ih ubili vatrenim orujem.

Osim toga, teretilo ga se da u rujnu i listopadu 1991. godine, srpske snage, pripadnici TO-a iMilicije SAO SBZS, su uhiivale hrvatske civile i zatvarale ih u zgradi policije u Dalju.Pripadnici TO-a SAO SBZS, predvoeni eljkom Ranatoviem te ubijali iz vatrenog orujazatoenike, a tijela pokapali u masovnu grobnicu u elijama ili bacali u Dunav.

Optunicom ga se teretilo i da su 18. listopada 1991. pripadnici JNA, TO-a SAO SBZS idobrovoljake jedinice "Duan Silni" prisilili 50 hrvatskih civila zatoenih radi prisilnog radau zgradi zadruge u Lovasu, da odu do minskog polja na izlazu iz sela te su na putu pripadnicisrpskih snaga ubili jednog zatoenika. Kad su doli do minskog polja, zatoenici su prisiljeniui u nj i nogama istiti tlo ispred sebe. Najmanje je jedna mina eksplodirala a srpske snage suotvorile vatru na zatoenike ubivi 21 zatoenika.

Pored navedenog, stavljalo mu se na teret da je od kolovoza 1991. do oujka 1992. godine;sam ili u dogovoru sa drugim poznatim i nepoznatim sudionicima udruenog zloinakog poduhvata planirao, poticao, naredio, poinio ili na drugi nain pomagao i podravao planiranje, pripremu ili izvrenje protupravnog zatoenja ili zatvaranja pod nehumanimuvjetima hrvatskog i drugog ne-srpskog stanovnitva s podruja SAO SBZS-a, SAO ZapadneSlavonije, SAO Krajine i Dubrovnika: u vojno skladite JNA u Morinju (Crna Gora), kasarniu Kumboru (Crna Gora), kasarni JNA u Bilei (BiH), poljoprivrednom dobru Stajievo,kasarni JNA u Begejcima, kasarni JNA u Zrenjaninu, vojni zatvor JNA u Sremskoj Mitrovici,zatvor JNA u Kninu, stara bolnica u Kninu, zgrade policije i hangar JNA i TO u Dalju, zgradazadruge u Lovasu, centar za obuku TO-a u Erdutu, poljoprivredno dobro Ovara, skladiteVelepromet, vojni zatvor JNA u idu, policijska stanica u Opatovcu, tala ili radionica u

Borovom Selu.


23/24

23

Ujedno, da je od 1. listopada 1991. do 7. prosinca 1991., sam ili u dogovoru s drugim poznatim i nepoznatim sudionicima udruenog zloinakog poduhvata, planirao, poticao,naredio, poinio ili na drugi nain pomagao i podravao planiranje, pripremu ili izvrenjevojne kampanje usmjerene na grad Dubrovnik i njegovu okolicu radi prisilnog uklanjanjanesrpskog stanovnitva.

Umro je u pritvoru u Scheveningen-u 11. oujka 2006.

5. Optunica Ureda tuiteljstva MKSJ-a od 1. svibnja 2003. (izmijenjena 10. srpnja2008.) protiv Jovice Staniia i Franka Simatovia

Optunicom im se stavlja na teret da su od 1. travnja 1991. do 31. prosinca 1995., djelujui udogovoru s drugim sudionicima udruenog zloinakog poduhvata, vrili progone Hrvata, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovnitva u SAO Krajini iSAO SBZS te u BiH. Do kraja ovog razdoblja specijalne jedinice Dravne bezbednostiRepublike Srbije su, djelujui same i/ili u sprezi s drugim srpskim snagama, preuzele kontrolunad gradovima i selima u Hrvatskoj, a potom uspostavile reim progona odreen da se Hrvati, bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugi nesrpski stanovnici otjeraju s tih podruja.Izmeu ostalog, u studenom 1991. godine srpske snage su, konkretno pripadnici "Martieve policije", JNA i lokalnog srpskog TO, napale selo kabrnja te su 18. studenog 1991. idui odkue do kue ubili najmanje 38 civila nesrpske nacionalnosti u njihovim domovima ili naulicama. Kao to smo ve ranije naveli, 21. prosinca 1991. srpske snage su, konkretno pripadnici "Martieve policije", ule u selo Bruka, zaseok Marinovii i ubili 10 civila, odkojih su 9-ero bili Hrvati.

Takoer, u rujnu i listopadu 1991. godine srpske snage, konkretno snage TO SAO SBZS iMUP SAO SBZS, su uhiivale civile i drale ih zatoene u pritvorskom objektu policijskezgrade u Dalju i u centru za obuku TO u Erdutu te ih ubijali iz vatrenog oruja.

Nepravomonom presudom imenovani su osloboeni od optube u postupku pred MKSJ i postupak jo nije pravomono okonan. Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske je 31.svibnja 2013. zatrailo od MKSJ i Ureda tuiteljstva MKSJ, dostavu dijela dokumentacije idokaza iz navedenog predmeta koji se odnose na ratne zloine poinjene na podrujuRepublike Hrvatske, radi daljnjeg dravnoodvjetnikog postupanja odnosno koritenja ukaznenim postupcima zbog ratnih zloina u kojima nadlena upanijska dravna odvjetnitvave postupaju ili pak mogueg formiranja novih predmeta vezano za podatke kojima se dosada nije raspolagalo.

6. Optunica Ureda tuiteljstva MKSJ-a od 14. veljae 2003. (izmijenjena 9. sijenja2008.) protiv Vojislava eelja

Ured tuiteljstva MKSJ stavlja mu na teret da je od 1. kolovoza 1991. do rujna 1993. sam ilikao sudionik u udruenom zloinakom poduhvatu, planirao, naredio, poticao, poinio ili nadrugi nain pomagao i podravao planiranje, pripremu ili izvrenje, ili je fiziki poinio progone hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog civilnog stanovnitva na teritoriju

Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema; ubojstva mnogih hrvatskih, muslimanskih i drugihnesrpskih civila, ukljuujui ene, djecu i starije osobe, u opini Vukovar; dugotrajno


24/24

zatvaranje i zatoenje hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila u zatoenikimobjektima u Hrvatskoj i BiH, ukljuujui zarobljenike logore u Vukovaru; uspostavljanje iodravanje nehumanih ivotnih uvjeta za hrvatske, muslimanske i druge nesrpske civile uzatoenikim objektima; ubijanje i stalno muenje i premlaivanje zatoenih civila; prisilnirad hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila zatoenih u tim ili dranih u kunom

pritvoru u svojim domovima u Vukovaru, Zvorniku, na "irem podruju Sarajeva", i uMostaru; seksualno zlostavljanje hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila od stranesrpskih vojnika prilikom zarobljavanja i tijekom zatoenja u zatoenikim objektima;namjerno unitavanje domova i druge javne i privatne imovine, kulturnih ustanova, povijesnihspomenika i vjerskih objekata hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog civilnogstanovnitva u opini Vukovar te izravno i javno omalovaavanje hrvatskog, muslimanskog idrugog nesrpskog stanovnitva u Vukovaru, Zvorniku i Hrtkovcima putem govora mrnje.

U optunici se navodi da je u studenom 1991. godine, u tijeku borbi koje su srpske snagevodile radi zauzimanja Vukovara, Vojislav eelj obiao grad te je oko 8. studenog 1991. javno izjavio: "itav taj prostor e uskoro biti oien od ustaa". Oko 13. studenog 1991. je javno i privatno izjavio da "nijedan ustaa ne sme iv da izae iz Vukovara". Tim govorima jevren progon Hrvata i poticao je ubijanje. Kao dio ope kampanje progona, srpske snage,ukljuujui dobrovoljce koje je regrutirao i/ili poticao, su 20. studenog 1991. odvele oko 400Hrvata i drugih nesrpskih stanovnika iz vukovarske bolnice nakon to su Srbi preuzeli vlast ugradu. Oko 300 stotine prebaeno je u kasarnu JNA, a zatim na poljoprivredno dobro Ovara,gdje su pripadnici srpskih snaga satima tukli i muili rtve. Tijekom veeri 20. studenog1991., vojnici su rtve u grupama od 10-20 ljudi prevezli na udaljeno stratite izmeu poljoprivrednog dobra Ovara i Grabova, gdje su iz vatrenog oruja ubili oko 264 nesrpskeosobe iz vukovarske bolnice. Nakon to su srpske snage preuzele kontrolu nad Vukovarom18. studenog 1991. u Veleprometu se okupilo vie od 1 000 civila. Neke su srpske snage primorale da odu tamo, a drugi su otili dobrovoljno, traei zatitu. Do 19. studenog 1991. uVeleprometu se okupilo oko 2 000 ljudi. JNA je otprilike 800 od njih smatrala ratnimzarobljenicima. Uveer 19. studenog 1991., ubrzo nakon to je JNA poela prebacivatinavodne ratne zarobljenike u zatvorski objekt u Sremskoj Mitrovici, srpske snage, meukojima su bili dobrovoljci koje je regrutirao i/ili poticao Vojislav eelj, izdvojile su odreeni broj pojedinaca iz te grupe i ubili ih. Tijela nekih od tih rtava prebaena su na poljoprivrednodobro Ovara i zakopana u masovnu grobnicu, a tijela est rtava ostavljena su na zemlji izaVeleprometa. Osim toga, tereti ga se da je od kolovoza 1991. do rujna 1993. godine, planirao,naredio, poticao, poinio ili na drugi nain pomagao i podravao planiranje, pripremu iliizvrenje zatvaranja u nehumanim uvjetima muslimanskih, hrvatskih i drugih nesrpskih civila;srpske snage, ukljuujui dobrovoljake jedinice koje je regrutirao i/ili poticao zarobile su i

zatoile stotine hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila koji su drani u kraem iliduem zatoenitvu u zatoenikim objektima: skladite Veleprometa te na poljoprivrednomdobru Ovara.

Documents

Vukovar - Ratni Zlocini_xx (1)