Vuk T Prirucnik PREPIS

FABRIKA AVIONA I JEDRILICA "JASTREB"VRAC

JEDRILICA

VUK-TPRIRUNIK ZA LETAE I

NAPUTAK ZA ODRAVANJE

Tip jedrilice: VUK TTvorniki broj: 300Oznaka: YU 4371

OVAJ PRIRUNIK SE MORA STALNONALAZITI U KABINI JEDRILICE!

Homologacija SKSV broj 33/16 od 26.03.1982.

Projektant:MAINSKI FAKULTET U BEOGRADUZavod za aerotehnikuProf. dr. Tomislav Dragovi

VUK T - ser. broj: 300, registracija: YU 4371

27. marta 80.

Stranica 2 od 30


Tonost prijepisa izvornog dokumenta pod nazivom "Prirunik

za letae i uputstvo za odravanje jedrilice Vuk-T" ovjerava:

Stranica 3 od 30


SADRAJ stranica

OSNOVNI PODACI I OGRANIENJA 5

OZNAKE I PLAN OPTEREENJA U KABINI 6

NAPUTAK ZA LETENJE 8

Poklopac kabine 8Prostor za padobran 8Podeavanje pedala komande pravca 8Polijetanje pomou vitla 8Aerozaprega 9Uvlaei stajni trap 9Performanse 9Trimanje 9Kruenje 10Prevlaenje 10Ponaanje pri velikim brzinama 10Prilaz i slijetanje 10Opasnosti 11Let u oblacima 11Akrobacije 11

NAPUTAK ZA ODRAVANJE JEDRILICE 13

Minimalna oprema 13Mase i poloaj centra mase 13Odreivanje teita prazne jedrilice 13Sastavljanje jedrilice 14Provjera poslije sastavljanja jedrilice 15Provjera prije letenja jedrilicom 15Provjera poslije polijetanja jedrilice 15Odravanje jedrilice 16Transport jedrilice na zemlji 16Zazor u spojevima krila i kormila 16Podeavanje zranih konica 17Zamjena zglobnih leajeva prikljuaka krila 17

Stranica 4 od 30


PROPISANA ODRAVANJA 18elina uad kormila pravca 18Kuglini zglobovi 18Brava kuke 18

NAPUTAK ZA IZVOENJE POPRAVAKA 19Nain izrade 19Popravci 20Oteenja na krilima ili horizontalnom stabilizatoru 20Oteenja na kormilima 22Oteenja na trupu 23Bojanje 23Popravci na okovima 25Vei popravci 25

PRILOZI: Opis jedrilice 26Osnovni podaci 27Reglana lista 28Grafikon polara i finesa 29

Stranica 5 od 30


OSNOVNI PODACI I OGRANIENJAMaksimalne dozvoljene brzine

U mirnoj atmosferi - 240 km/h

U turbulentnoj atmosferi - 150 km/h

U aerozapregi - 125 km/h

U polijetanju na vitlu 110 km/h

Sa izvuenim zranim konicama 240 km/h

Mase

Prazna jedrilica od 260 do 275 kg

Maksimalna dozvoljena masa u letu 385 kg

Kategorija

Opa kategorija poluakrobatska

Utility - za obuku i sport

Dozvoljeno izvoenje kovita - do 2 okreta

Dozvoljeni dijapazon centra mase u letu

Dozvoljeni prednji poloaj 2174 mm iza reperne ravnine

Dozvoljeni zadnji poloaj 2273 mm iza reperne ravnine

Stranica 6 od 30


OZNAKE I PLAN OPTEREENJA U KABINI(moraju se nalaziti u vidnom polju pilota)

Maksimalne dozvoljene brzine

U mirnoj atmosferi 240 km/h

U turbulentnoj atmosferi 150 km/h

U aero zaprezi 125 km/h

U vui automobilom ili vitlom 110 km/h

S izvuenim zranim konicama 240 km/h

Optereenje na sjedalu (pilot + padobran)

Maksimalna dozvoljena masa u letu ne smije biti prekoraena.

Minimalno optereenje - 70 kg

Nedostajuu masu nadoknaditi dodatnim teretom na sjedalu pilota.

Oznaka na lijevoj polovini poklopca stajnog trapa

Tlak u gumi stajnog trapa

Oznake bojama na skali brzinomjera

60 do 150 km/h ZELENA luna linija150 do 240 km/h UTA luna linijakod 240 km/h CRVENA radijalna linija

Stranica 7 od 30


STAJNI TRAP

Uvuen Izvuen

S desne strane kod ruice stajnog trapa

KUKA ZA VUU

Lijevo od palice; potezno ue sa utim rukohvatom

PODEAVANJE PEDALA

Desno od palice; potezno ue s plastinim rukohvatom

ZRANE KONICE

Plava ruica na lijevoj strani kabine

TRIMER

Zelena kugla na lijevom zidu kabine

POKLOPAC KABINE

Crvene kugleLijevi okvir - otvaranjeDesni okvir - odbacivanje

PROVJETRAVANJE

Leptir iznad instrument table

Stranica 8 od 30


NAPUTAK ZA LETENJE

Poklopac kabineJednodijelni pokretni poklopac kabine od pleksi stakla uvren je uputenim arkama. Kliza za otvaranje poklopca kabine nalazi se na lijevoj strani kabine, ispod okvira.Za otvaranje poklopca kabine potrebno je povui kliza (crvena kugla) u nazad, a poklopac kabine podii drugom rukom.Potrebno je obratiti panju da elino ue za zadravanje poklopca kabine u otvorenom poloaju bude uvijek zakvaen.Odbaciva poklopca kabine se nalazi na desnoj strani kabine, ispod okvira.Odbacivanje poklopca kabine u letu vri se istovremenim povlaenjem klizaa za otvaranje poklopca kabine i odbacivaa poklopca kabine (objee crvene kugle ispod ruba poklopca kabine).

Prostor za padobranU zadnjem dijelu sjedala pilota je s etiri vijka privren oslonac padobrana. Prema potrebi on se moe ukloniti.

Podeavanje pedala komande pravcaPrivlaenje pedala postie se povlaenjem plastine ruice desno pored palice (na kraju elinog ueta) dok ne dou u eljeni poloaj.Naknadnim kratkim pritiskom pedale petom (ne prstima) uskae osigura uz jasan zvuk.Kod podeavanja prema naprijed, brava pedala se mora prvo otvoriti lakim povlaenjem ruice za podeavanje, poslije ega se pedale mogu gurnuti u eljeni poloaj pritiskom peta.

Polijetanje pomou vitlaDozvoljena brzina: maksimalno 110 km/hKuka za polijetanje pomou vitla nalazi se u podu trupa, neposredno ispred kotaa stajnog trapa.Startanje pomou vitla se obavlja bez potekoa. Potrebno je obratiti panju da se jedrilica odlijepi od tla s palicom lagano potisnutom prema naprijed, a ne sa palicom povuenom na sebe.Kod jakog vitla, rukovatelj vitla treba obratiti panju da start ne bude nagao, jer pritom pilot zbog velikog ubrzanja biva gurnut nazad u sjedalo, pri emu nenamjerno povlai palicu na sebe, to moe dovesti do skretanja jedrilice po pravcu.U sluaju pucanja ueta ili skretanja jedrilice, treba odmah otkvaiti ue.

Stranica 9 od 30


AerozapregaDozvoljena brzina: maksimalno 125 km/hKuka za vuu avionom nalazi se ispod nosnog dijela trupa.U zatravanju, potiskivanjem palice prema naprijed, rasteretiti horizontalni stabilizator do odvajanja drljae od piste.Pri zatravanju potrebno je pridravati kraj krila dok krilca ne postanu uinkovita (s poveanjem brzine krilca brzo postaju uinkovita).Brzina odljepljivanja jedrilice je oko 60 km/h.Pri otkvaivanju jedrilice od aviona, ruicu otkvaivaa energino povui do kraja dva puta. Ruica otkvaivaa se nalazi lijevo pored palice (uta plastina ruica).Osigura u uetu: 500 dN

Uvlaei stajni trapRuica za rukovanje stajnim trapom (crna ruica) nalazi se na desnoj strani kabine. U uvuenom i izvuenom poloaju stajnog trapa ruica je zabravljena u prednjem odnosno u zadnjem poloaju, u vodilici na oblozi sjedala. U prednjem poloaju ruica je osigurana oprugom ispod sjedala.

Poloaj ruice:NAPRED - stajni trap IZVUEN NATRAG = stajni trap UVUEN

Uvlaenje kotaaRuicu koja se nalazi u prednjem poloaju, u zubu vodilice, zakrenuti prema unutra, povui prema natrag i zabraviti u zadnjem zubu vodilice.Izvlaenje kotaaRuicu koja se nalazi u zadnjem poloaju, u zubu vodilice, zakrenuti prema unutra, gurnuti prema naprijed i zabraviti u prednjem zubu vodilice.

UPOZORENJE: Ruica za rukovanje stajnim trapom se ne smije koristiti kada je kota optereen.

Performanse - pri masi jedrilice od 340 kgBrzina prevlaenja - 55 km/hBrzina najmanjeg propadanja - 90 km/h - 0,70 m/sBrzina najbolje finese - 105 km/h

Trimanje (po visini)Trimer s oprugom omoguava kontinuiranu promjenu trima jedrilice. Kugla trimera se nalazi u kabini sa lijeve strane (zelena kugla).Pri srednjem optereenju jedrilica se moe trimati u rasponu brzina od 60 km/h do 170 km/h.

Stranica 10 od 30


KruenjeUinkovitost krilaca u kruenju je izraena. Pri brzini od 100 km/h, jedrilica iz nagiba od 45 O prelazi u suprotni nagib od 45 O za oko 3 sekunde.Pri brzini pojave prvog znaka prevuenog leta krilca su dovoljno uinkovita za normalno i sigurno upravljanje jedrilicom. Isto tako, pri prvim znacima prevuenog leta, kormilo pravca je dovoljne uinkovito.Kut klizanja pravilno raste sa porastom kuta otklona kormila pravca. Sile na pedalama su pravilnog smjera, a po intenzitetu u potrebnim granicama.

PrevlaenjePrvi znak prevuenog leta se javlja pri brzini od 60 km/h u obliku blagih vibracija. Pri tome su sve komande uinkovite. S daljnjim laganim povlaenjem palice jedrilica se moe odrati u prevuenom letu. Potiskivanjem palice jedrilica smanjuje napadni kut, poveava brzinu i prelazi u normalan let.Pri brzini od oko 55 km/h jedrilica se svaljuje na stranu sa nagibom od oko 30 O ispod horizonta.Prilikom prevlaenja u sletnoj konfiguraciji nema znaajnih razlika u odnosu na istu konfiguraciju ("sve uvueno"), a brzina svaljivanja je priblino jednaka. Kod prevlaenja u kruenju jedrilica klone na unutarnje krilo sa tendencijom poveanja brzine.

Ponaanje pri velikim brzinamaPri velikim brzinama sve komande su lako pokretljive i vrlo uinkovite. Velike otklone treba izbjegavati.Pri dozvoljenim brzinama nema pojave flatera ni na jednom kormilu.Za izvlaenje i uvlaenje zranih konica potrebna je mala sila i pri najveim brzinama.Zrane konice su ispitane na svim brzinama od minimalne do maksimalne brzine (240 km/h).Pri izvlaenju zranih konica javlja se blagi moment poniranja, a pri uvlaenju blagi moment propinjanja.Najvea brzina u letu pri poniranju pod kutom od 45 O, sa izvuenim stajnim trapom i zranim konicama je 200 Km/h.

Prilaz i slijetanjeBrzina u kolskom krugu i prilazu za slijetanje je 80 km/h.Zrane konice djeluju meko i uinkovite su. Klizanje na krilo je mogue i sa izvuenim konicama. Prizemljenje se vri na dvije toke, istovremeno na kota i drljau.Konica kotaa (s bubnjem) je dovoljno uinkovita. Poluga konice nalazi se na palici.

Stranica 11 od 30


OpasnostiJedrilica se u prevuenom letu, s palicom potpuno navuenom na sebe, moe odravati u pravcu pravilnom uporabom kormila pravca (pedala). Jedrilica prilikom prevlaenja nema tendenciju samovoljnog ulaska u kovit.Pun otklon kormila pravca u prevuenom letu s palicom sasvim navuenom na sebe uvodi jedrilicu u kovit. Ulazak jedrilice u kovit je umjeren, ali kutne brzine brzo rastu.Vaenje jedrilice se vri poputanjem palice i davanjem krmila pravca u suprotnu stranu. Brzina vaenja ne smije biti vea od 150 km/h. Pri tome je uloga komandi sljedea:

zaustavljanje rotacije se vri davanjem punog otklona kormila pravca (pedale) u stranu suprotnu rotaciji jedrilice;

smanjenje napadnog kuta se vri vraanjem palice (kormila visine) u neutralni poloaj;

dovoenjem palice u neutralni poloaj jedrilica izlazi iz kovita. Napadni kut u kovitu je oko 42O.

Prilikom vaenja iz kovita jedrilica naglo poveava brzinu i zbog toga je treba vaditi njeno, ali brzo.

Let u oblacimaJedrilica ima zadovoljavajuu vrstou za letenje u oblacima. Pri tome se treba pridravati osnovnih pravila:

prekoraenje brzine treba izbjei u svakom sluaju (zrane konice se u pravilu izvlae ve pri 150 km/h).

minimalna oprema za let u oblacima :- brzinomjer- visinomjer, kompas, kontrolnik leta- variometar, sat, umjetni horizont i akcelerometar se preporuuju

Vaee propise treba potovati.

AkrobacijeJedrilicom "VUK-T" dozvoljeno je izvoditi sljedee figure:

- petlju- ranversman- otri zaokret- kovit.

Zbog velikog optereenja krila, treba se izriito pridravati sljedeih brzina kod uvoenja u:

- petlju - 180 km/h- otri zaokret - 120 km/h- ranversman - 200 km/h

Jedrilica se uvodi u kovit se jakim prevlaenjem i punim otklonom kormila pravca u jednu stranu.U kovitu je palica (komanda visine) navuena na sebe.

Stranica 12 od 30


Vaenje jedrilice se vri putanjem palice i davanjem pedale (kormila pravca) u stranu suprotnu rotaciji jedrilice. Brzina vaenja ne smije biti vea od 150 km/h.Gubitak visine po jednom okretu je oko 70 metara.Navedene figure smiju raditi iskusni piloti ovlateni za akrobatsko letenje.Izvoenje figura i letova koji ovdje nisu navedeni i kod kojih nastupaju negativna optereenja, nije dozvoljeno.

Stranica 13 od 30


NAPUTAK ZA ODRAVANJE JEDRILICE

Minimalna oprema Brzinomjer do 250 km/h, visinomjer, kompas, pokaziva skretanja,

variometar i radiostanica. etverodijelni pojasevi Padobran Komplet prve pomoi Prirunik za letae i uputstvo za odravanje jedrilice.

Mase i poloaj teitaPoslije veih popravaka, ugradnje dodatne opreme, ponovnog lakiranja i slino, treba obratiti panju da se teite prazne jedrilice nalazi u dozvoljenim granicama. Ukoliko je teite van dozvoljenih granica potrebno je ugraditi dodatni teret. Doputena masa u sjedalu pilota (pilot sa padobranom):

maksimalna -110 kg minimalna - 70 kg

Maksimalno optereenje ne smije biti prekoraeno. Pri manjem optereenju od minimalnog, nedostajuu masu potrebno je nadoknaditi dodatnim optereenjem na sjedalu. Dodatno optereenje (olovo ili pijesak) mora biti privreno i osigurano od pomicanja. Dozvoljeni raspon poloaja teita u letu:

Dozvoljeni prednji poloaj 2174 mm iza reperne ravnine. Dozvoljeni zadnji poloaj 2273 mm iza reperne ravnine

Odreivanje teita (centra mase) prazne jedrilicePoloaj jedrilice pri mjerenju:

Jedrilica se postavlja tako da gornja izvodnica zadnjeg dijela trupa s horizontalom zatvara kut od 3O. Potreban kut osigurava se klinom 5.24 :100.

Stranica 14 od 30


Reperna ravninaZa repernu ravninu (ravnina u odnosu na koju se definira poloaj pojedinih toaka na jedrilici) uzeta je ravnina koja prolazi kroz vrh nosa jedrilice.

G1 - masa na kotau stajnog trapaG2 - masa na drljaiG=G1+G2 - masa prazne jedrilice a = 1973 mm udaljenost kotaa stajnog trapa od reperne ravnine b = 6070 mm rastojanje drljae od reperne ravnine

Poloaj teita jedrilice izraunava se po slijedeoj jednadbi:

XCG = a G1 + b G2 mm iza RRG

Teite prazne jedrilice mora se nalaziti na udaljenosti od 252830 mm od reperne ravnine.

Sastavljane jedriliceJedrilicu mogu sastaviti dvije osobe uz koritenje podmetaa (potpornja) za krila, ali se preporuuje da sastavljanje vre tri osobe.Sastavljanje se vri na sljedei nain:

Sastavljanje krilaOistiti i podmazati prikljuni zatik krila i odgovarajua leita na trupu .Lijevo krilo (dvokraki viliasti korijen ramenjae) utaknuti na trup tako da prikljuni zatici krila potpuno uu u leita na trupu.Desno krilo (jednokraki korijen ramenjae) utaknuti na trup. Prikljune zatike krila lagano utaknuti u leita na trupu.Po potrebi pomicati trup lijevo - desno sve dok zatici vilice ne budu nasuprot leita na torzijskom rebru drugog krila i dok krila sasvim ne sjednu u svoja leita.Montirati glavni zatik krila i osigurati ga s "fokker" iglom na odgovarajuem okovu trupa. Pri utiskivanju glavnog zatika, gornji rub jednokrakog korijena ramenjae mora biti oko 6-8 mm ispod gornjeg ruba viliastog korijena rame-njae.Prikljuci komande nagiba (krilaca) i zranih konice su iza ramenjae. S nainom prikljuivanja poluga komandi potrebno se upoznati prije sastavljanja jedrilice.Prvo privrstiti obje poluge krilca sa desnom rukom (pri emu se lijevom rukom pridrava palica). Prikljuivanje je najlake kada su krilca u nultoj poziciji. Na isti nain se vri prikljuivanje poluga zranih konica.

Stranica 15 od 30


Montaa horizontalnog stabilizatoraHorizontalni stabilizator se montira na jedrilicu tako to se prvo prednji okov horizontalnog stabilizatora utakne u podesivi leaj na vertikalnom stabilizatoru, pri emu glavni oslonci horizontalnog stabilizatora upadnu na svoja leita na vertikalnom stabilizatoru. Vijak horizontalnog stabilizatora se pritee sve dok ne nestane zazor izmeu vertikalnog i horizontalnog stabilizatora. Poslije montiranja horizontalnog stabilizatora spaja se poluga kormila visine.

Provjera poslije sastavljanja jedrilice Provjeriti funkcioniranje svih komandi i komandnih povrina Provjeriti da li je glavni prikljuni zatik krila osiguran Provjeriti da li su ispravno prikljuene poluge krilaca i zranih konica Provjeriti da li se brava kuke sigurno otvara Provjeriti da li funkcionira konica kotaa Provjeriti da li je u gumi toka propisani tlak (2,5 bar) Prijelaz krilo - trup oblijepiti trakom radi brtvljenja spojeva.

Zatvaranje procjepa (obljepljivanjem trakom) krilo - trup, horizontalni stabilizator kormilo visine i krilca - krila je vano zbog performansi jedrilice.

Provjera prije letenja jedrilicom Provjeriti da li se sve komandne povrine slobodno pomiu u propisanim

granicama Provjeriti funkcioniranje zranih konica i njihovo osiguranje posle

uvlaenja Provjeriti osiguranje stajnog trapa u prednjem poloaju Provjeriti zatvaranje i osiguranje poklopca kabine (crvena kugla mora biti u

prednjem poloaju) Provjeriti padobran (ruicu padobrana i piljke za zatvaranje ranca) Provjeriti pojaseve pilota Provjeriti da li je visinomjer podeen na visinu aerodroma (QNH) ili na nulu

(QFE) Provjeriti da li je radio podeen na odgovarajuu frekvenciju

Provjera nakon polijetanja jedrilice Provjeriti da li je stajni trap uvuen i osiguran u zadnjem poloaju (moe se

uvui i tijekom leta u aerozapregi) Provjeriti i po potrebi podesiti trim jedrilice

Stranica 16 od 30


Odravanje jedrilicePosebnu panju treba obratiti na odravanje svih povrina jedrilice. Svu prljavtinu (prainu, travu, kukce i sl.) treba oprati spuvom i toplom vodom. Kod jako zaprljanih povrina moe se upotrijebiti blago sredstvo za ienje. Za ienje laka moraju se upotrebljavati sredstva bez silikona. Ogrebotine treba paljivo ukloniti.Iako nije osjetljiva, jedrilicu treba po mogunosti uvati od kie i vlage. Ukoliko je u jedrilicu ula voda, treba ju ukloniti rastavljanjem jedrilice i naginjanjem ili okretanjem dijelova, koje treba uvati na suhom mjestu.ienje kabine najbolje se vri "Plexiklar"-om ili slinim sredstvom za pleksi staklo, a u nudi eventualno s toplom vodom. Za suenje upotrijebiti istu i meku jelensku kou. Pleksi staklo se ne smije trljati kada je suho.Pilotske pojaseve treba stalno provjeravati zbog eventualnih oteenja. Metalne dijelove treba ee provjeravati zbog korozije.Brava kuke je zbog mjesta ugradnje (na donjem dijelu trupa) stalno izloena zemlji i blatu. Mora se stalno provjeravati zbog eventualnih oteenja, istiti i podmazivati. Ako izvadimo sjedalo pilota teina brava kuke se moe lako izvaditi.Tlak u gumi kotaa mora biti 2,5 bar.Glavni kota stajnog trapa opremljen je bubanj konicom. "Bovden" sajlu konice treba povremeno pritegnuti na drau sajle na bubnju.Skidanje kotaa stajnog trapa zbog ienja i podmazivanja zapoeti skidanjem "bovden" sajle sa bubnja i draa. Potom s jedne strane skinuti rascjepku i krunastu maticu te izvui osovinu. Kota izvaditi ukoso prema natrag, kako bi se skinuo osigura bubnja konice s osovine na prednjoj vilici. Paziti da se ne izgube demontirani dijelovi. Sve dijelove oistiti, a leajeve, ahure i osovinu podmazati.Podmazivanje svih leita se vri na reviziji. Jedino se osovine i leita za spajanje krila podmazuju pri svakom sastavljanju jedrilice.Pri ponovnom bojanju jedrilice obavezno voditi rauna da se svi dijelovi koji su izloeni utjecaju sunca obojaju bijelom bojom.Popravci se vre kod proizvoaa (FAJ "Jastreb", Vrac) ili u ovlatenim radionicama.

Transport jedrilice na zemljiPri transportu jedrilice na zemlji potrebno je uvijek koristiti pomoni kota na repu, ime se olakava transport.Krajevi krila se ne smiju vui, naroito kad nema pomonog kotaa, jer se u tom sluaju jako optereuju okovi prikljuaka krila, to uzrokuje brzo troenje ploica na okovima.

Zazor u spojevima krila i kormilaSvi spojevi u zrakoplovima podloni su, manjem ili veem, stvaranju zazora. Ovdje su navedene doputene tolerancije i nain otklanjanje zazora.

krilaTangencijalni zazor (kretanje naprijed i natrag) se javlja zbog istroenosti

Stranica 17 od 30


ploica utisnutih na osovine krila.Kada se na kraju krila pojavi mogunost horizontalnog pomaka veeg od 30 mm, na osovine se moraju nataknuti nove ploice debljine 0.3 - 3 mm i unutarnjeg promjera 13,95 mm. Debljinu ploice odabrati tako da tako da se u potpunosti ukloniti zazor, a da se krila jo uvijek mogu montirati.krilcaDozvoljeni zazor kod maksimalnog otklona krilca je 3 mm (pri provjeri zazora potrebno je vrsto drati palicu). Ukoliko je zazor vei od dozvoljenog treba stupiti u kontakt sa proizvoaem ili ovlatenom radionicom.horizontalni stabilizatorPritezanjem sredinjeg vijka eliminira se zazor i ostvaruje vrsti spoj horizontalnog i vertikalnog stabilizatora. Obavezno provjeriti osiguranje centralnog vijka. Kormilo visine nema zazor.krmilo pravcaProvjeriti vezu eline uadi s kormilom pravca i vezu olovnog balasta na nosu kormila. Ukoliko doe do oputanja eline uadi komande pravca potrebno je izvriti njihovo zatezanje na zatezaima u kabini i ukloniti zazor.

Podeavanje zranih konicaAko se zrane konice same izvlae pri velikim brzinama, prvo treba otkloniti eventualno postojei tangencijalni zazor. Tek posle toga se moe podeavati zazor zranih konica.Zrane konice, malo prije uvlaenja, moraju imati isti razmak od povrine krila, kako bi poslije uvlaenja i bravljenja naprezanje opruga bilo jednako. Zbog toga se na jednom krilu okrene prikljuni okov za jedan okret (okretanje uzrokuje vaenje konice). Ako je poslije jednog okreta produenje suvie veliko, onda se poluga konice mora malo odvrnuti (ili zavrnuti).Nakon toga se na isti nain podeava samokonost, skraivanjem (smanjenje sile koenja) ili produavanjem (poveanje sile koenja) poluga konice u oba krila. Pravilna samokonost je postignuta ako je za kontinuirano uvlaenje zranih konica potrebna sila od 15 do 20 daN. Pri tome rukohvat mora prei oko 10 mm preko mrtve toke. Skraenje ove poluge daje vei hod ruice zranih konica nakon to su potpuno uvuene.Bravljenje zranih konica ne smiju biti suvie tvrdo jer se u tom sluaju vremenom mogu pojaviti oteenja prikljuaka i kuglastih glava.

Zamjena zglobnih leajeva prikljuaka krilaNa krilu su ugraena etiri zglobna leaja za spajanje krila, u kojima se poslije tvrdih slijetanja mogu pojaviti pukotine.Zglobni leajevi se mijenjaju na sljedei nain:

Unutarnju kuglu okrenuti poprijeko za 90 i sa suprotne strane izbiti leaj okruglom ipkom promjera 12-14 mm.

Nov leaj (GL 14) ubaciti i pri tome obratiti panju da uvodnice za

Stranica 18 od 30


unutarnju kuglu budu sa unutarnje strane i da budu u pravcu tetive rebara. Leaj sa vanjske strane osigurati tri puta utiskivanjem ili tokanjem.

Montirati krila i provjeriti zazor. U sluaju prevelikog zazora (horizontalno pomicanje krajeva krila za vie od 30 mm) postupiti prema naputku za otklanjanje zazora na krilu.

PROPISANA ODRAVANJA

elina uad kormila pravcaNa oko 200 asova letenja i pri svakom godinjem pregledu, treba pregledati elinu uad (sajle) kormila pravca na mjestima prednjeg i zadnjeg poloaj pedala u predjelu S vodilice pedala.U sluaju oteenja, dotrajalosti ili korozije, elinu uad kormila pravca je potrebno zamijeniti. Splet pojedinih vanjskih ica je do 25% nezatien.Pri ugradnji nove eline uadi treba upotrijebiti uad debljine 3,2 mm LN 9374 od pocinane C-eline ice. Spojeve uadi treba napraviti koritenjem "Nicopress" klema br. 18-3-M ili br. 28-3-M. Pri tome treba koristiti alat br. 51-850.

Kuglini zgloboviNa oko 500 sati letenja potrebno je zamijeniti kugline zglobove na poluzi zrane konice u trupu novim kuglastim zglobovima MS 961-150-150.

Brava kukeKontrola i pregled se vre sukladno naputku proizvoaa.Za kleme, sajle, glavni kota, "Nicopress" kleme, alate i bravu kuke potrebno je obratiti se proizvoau "Fabrika aviona i jedrilica JASTREB" ili ovlatenoj radionici.

Stranica 19 od 30


NAPUTAK ZA IZVOENJE POPRAVAKA JEDRILICE "VUK-T"

Nain izrade

Prilikom proizvodnje jedrilice "VUK-T" koritena su 3 razliita naina izrade. Zbog toga se popravci na razliitim dijelovima jedrilice vre na razliiti nain. Razlikujemo:

1. Krila i horizontalni stabilizator2. Kormilo visine, kormilo pravca i krilca3. Trup

Krila i horizontalni stabilizator su izraeni od plastike laminirane staklenim vlaknima (LSP) u sendvi izvedbi, bez rebara, to znai da emo pri oteenju nai vrsti pjenasti sloj, obostrano obloen s PVC-om debljine 8 mm, gustoe 60 kg/m3.Kormila se takoer sastoje od sendvia. Ovdje nema PVC vrste pjene kao zatite ve je ugraen sloj Stiropora debljine 4 mm, gustoe 15 kg/m3.Trup, suprotno od ranije navedenih dijelova, nije izraen u sendvi izvedbi, ve u istoj izvedbi od slojeva staklenog platna debljine od 2 do 2,5 mm, koje je samo na 2 mjesta zatieno preko jednog pjenuavog panta obloenog platnom.

Za sve dijelove upotrebljavaju se sljedei materijali :Smola : Shell EPIKOTE 162 Utvriva: BASF LAROMIN C 260Odnos smjese: 100 teinskih dijelova smole na 38 teinskih dijelova utvrivaa.Volumenski odnos: dva djela smole na jedan dio utvrivaa.

Nakon doziranja mijeati dok smjesa ne postane potpuno kompaktna. Masu za punjenje dodati tek nakon mijeanja.

Staklena vlakna

Koriste se samo E - staklena vlakna bez alkalija s Volan A Finish ili Finish I-550 (INTERGLAS).

INTERGLAS br. US - br. Vrsta tkanja Teina g/m2 Uporaba91110 120 norm. keper #110 kormilo visine i pravca92110 - norm. keper #163 kormilo, trup,

horizontalni stabilizator92125 - norm. keper #285 krila i trup92140 152 150 norm. keper #400 trup92145 181 - 150 Lan lanasto

ojaan#216 krila

Stranica 20 od 30


RovingGEVATEX tip ES 10 - 40x60 K 43 Textilglas GmbH GEVATEX

Pjenasta masaPVC - vrsta pjena CONTICEL 608 mm debljine Continental A specifine teine 0,06 g/cm3

Styropor THERMOPETE Super PORON4 mm debljine Kunststoff Werke specifine teine 0,015 g/cm3

SMOLA - MASA ZA PUNJENJEMikro prah - bijeli Union Carbide (Brenntag GmbH)Mikro prah - smeiAerosil Degussa-V/olfgangStyropor-kuglice 2-3 mm BASF Pamune pahuljice

BojaPE- Lak forelat -bijeli Br. 3-6910PE- Utvriva Br. 7-2050 ili 72051 (100 : 1,5)Odnos smjese :loo teinskih dijelova forelata, 10 teinskih dijelova utvrivaa.PE - Razrjeiva Br. 6-3026

PopravciAko je nastao neki lom ili oteenja na jedrilici, oteena mjesta treba prvo dobro pregledati i utvrditi to je sve oteeno ili uniteno i koje koji nain izrade je primijenjen na oteenom mjestu. Broj i vrsta vlakana mogu se utvrditi bruenjem. Ako to nije mogue, potrebno je odlomiti jedan komad laminata i zapaliti ga. Nakon to je smole izgorjela moe se vidjeti vrsta, broj i smjer poloaja tkanja platna.

1. Oteenja na krilima ili horizontalnom stabilizatoruOteenja koja mogu biti popravljena s unutarnje strane, mogu se podijeliti u dvije grupe :

a) jednostavna povrinska oteenja (oteeno samo vanjsko platno).b) unitenje cijele oplate (uniteno i unutarnje platno).

Ukoliko je vanjska oplata probijena ili ogrebena, uklonite sve oteene dijelove oplate na kojima je tkanina od Conticella delaminirana. Zatim ploastom korundelom ili brusnim papirom odstranite lak i odstranite platno odvojeno od Conticella. Nakon

Stranica 21 od 30


toga se platno, koje se jo dri vrsto povezano sa Conticellom, istanjuje u krug oko oteenog mjesta u radijusu od minimalno 4 cm pomou brusnog papira (ili slinog alata). Po jednom sloju platna potrebno je istanjiti oplatu na oko 2 cm duine. Nakon istanjivanja platna ispuite kompletnu povrinu na kojoj se vri popravak (ukljuivo i pjenaste pore) te temeljito trikloretilenom ili acetonom oistite istanjene povrine.Nakon toga ispunite rupu u Conticellu s Mikro prahom i lopaticom (pahtlom) zatvorite pore na Conticelu. Na kraju postavite 3 platnene zakrpe #92110 s dijagonalno usmjerenim vlaknima (po veliini manju ) preko oteenog mjesta (prvo veu zakrpu). Postavljeno platno mora biti suho i bez praine.

Nakon ovrivanja (otprilike 8 sati pri sobnoj temperaturi od 20O C) oteeno mjesto se oisti, zakita, izbrusi i lakira . Kod ienja treba paziti da se bruse samo platnene fleke.Ako je oplata krila u potpunosti probijena (postoji rupa) onda se mora obnoviti i unutarnje platno.Prvo se na oteenom mjestu odvoji vanjsko platno, koje vie nije spojeno sa Conticellom, te se proiri rupa u Conticellu i unutarnjem sloju platna toliko dok se ne pokae platno koje je vrsto spojeno sa Conticelom. Zatim se odstrani Conticell okruglo oko rupe u unutarnjem platnu za daljih 20 mm, a vanjsko platno se istanji kako je opisano pod a). Istureni dio unutarnjeg platna treba oistiti od ostataka pjene i nakon toga istanjiti.

Ako rupa u Conticellu nije vea od stisnute ake, onda se s unutarnje strane oplate lijepi tanki per ili poliesterska ploa, na kraju se polae unutarnje platno (jedan sloj #92125 ili dva sloja #92110 ) te rupu u Conticellu ispunjavamo s Mikro prahom, pomijeanim sa stiropornim kuglicama ili izdrobljenim stiroporom. Ako niste u urbi ostavite da Mikro prah prvo ovrsne (8 sati na temperaturi od 20 C), izbrusite ga i poloite na kraju vanjsko platno.Postoji jo jedan nain lijepljenja dodatka od pera: rupu na unutarnjem platnu obraditi tako da poprimi duguljasti oblik kako bi se mogao uvui per. Kroz sredinu pera se prije toga zakuca jedan avao ili pribadaa kako bi se mogao privui na oplatu. S vie avala ili pribadaa moete na ovaj nain pokriti vrlo velike rupe tono

Stranica 22 od 30


po konturama, kako bi se moglo poloiti platno.

Na gore opisani nain je u osnovi mogue popraviti i vee dijelove oplate. Zbog teine se kod veih popravka, umjesto Mikro praha sa stiropornim kuglicama, koristi komad Conticele.U tom sluaju se radi na sljedei nain izree se i izbrusi komad Conticella 60, odgovarajue veliine za rupu na oplati, zakita s unutarnje strane s Mikro prahom (da se zatvore pore) i tada se postavlja unutarnji sloj platna. Unutarnji sloj platna mora ovrsnuti pre nego to se nastavi s radom. Kada je ovrivanje zavreno ili dovoljno napredovalo da se platno ne moe skinuti sa Conticella, tada udubljenje u Conticell moete zapuniti sa smolom smjesom za punjenje (pamune pahuljice, Mikro prah). Conticell obloen platnom je jo uvijek dovoljno savitljiv da se moe pripasati u konture krila (za nudu se moe Conticell zagrijati toplim zrakom iz fena i savijati). Kada je Conticell zalijepljen, moe se oistiti i zakitati s Mikro prahom te odmah zavrno obloiti vanjskim platnom.

Panja : Ne smije se previe grijati jer se mogu stvoriti mjehuri zraka.

2. Oteenja na kormilimaOteenja na kormilima se mogu u osnovi popravljati na isti nain kao i krila. Jedina razlika je to se vrsta PVC pjena "Conticella 60" zamjenjuje sa slojem stiropora "Thermopete Cuper" debljine 4 m. Komade stiropora ne treba kitati s Mikro prahom poto se na stiropor platno dobro lijepi istom smolom ili s blagim sredstvom za punjenje - mokro na mokro. Kod zamjene veih dijelova platno se mora pustiti da ovrsne na jednoj strani i tek tada se lijepe komadi stiropora kako bi povrina ostala ravna (bez valovitih povrina).

Stranica 23 od 30


Panja: Platno svjee postavljeno na stiropor ne smije biti jako zagrijano, poto e se pojaviti veliki mjehuri zraka te e se postupak morati ponoviti.

Panja : Na kormilima treba posebno paziti na to manju teinu popravka (zakrpe). Za povrine se ne smije koristiti lopatica (pahtla).

3. Oteenja na trupuKod popravka trupa nema potrebe za mijenjanjem Conticella. Kao to je ve navedeno trup je raen iskljuivo od slojeva staklenog platna (najveim dijelom 5 slojeva). Zbog toga su na trupu potrebna dua stanjivanja, koja pri veim rupama ili ogrebotinama ne smiju biti kraa od 60 mm. Pri svim popravcima na oplati trupa lijepi se prvo jedan sloj platna # 92110, a zatim naizmjence, uzdu i dijagonalno, 4 sloja platna # 92140. Svaki slijedei sloj mora biti 10 20 mm manji (krai) od donjeg.

Kod malih rupa ili ogrebotina popravak nije problem, oteeno mjesto se bruenjem propisno istanji, dobro oisti trikloretilenom ili acetonom, poloe se slojevi platna te se sve moe za 2 do 3 sata zakitati Mikro prahom ako se upila smola.

Panja: Ako je prostorija suvie hladna ili ako ste u urbi ne smije se popravljeno mjesto grijati su vie otrim, vrelim zvonom. Bolje je napraviti ator od folije i u njega postaviti grija zraka, dovoljno odaljen od mjesta koje popravljamo. Mjehuri zraka se javljaju zaista rijetko, ali postoji opasnost pregrijavanja i smola postaje smea. Ako nemate grija zraka, preko popravljenog oteenja moe se postaviti folija i preko nje termofor ili elektrini prekriva (ili jastuk).

Kod veih rupa na trupu koje nisu dostupne iznutra (zadnji dio trupa) moramo prvo napraviti podlogu na koju emo polagati platno, a koja odgovara konturama trupa na mjestu oteenja.Ovu podlogu moemo napraviti pomou jednog tankog komada pera kroz koji je probijen avao i malo Patexa. Podloga od pera ne moe kasnije otpasti jer je platno postavljeno izravno na per i samim time zalijepljeno. Kad se ova podloga privrsti dalje nastavljamo s polaganjem slojeva platna kao to je ranije opisano.

BojanjeKada na mjestima popravljenih oteenja, nakon bruenja i kitanja Mikro prahom, vie nema udubljenja i neravnina, moemo preskoiti kitanje s PE-Spachtel te se moe izravno kistom (ne prskanjem ) nanijeti (PE-Vorgelat ili PE-Vorgelat i PE-punilo u odnosu 1:1). Nakon stvrdnjavanja oistiti brusnim papirom na grubo, a potom

Stranica 24 od 30


vodobrusnim papirom broj 360 izbrusiti na mokro. Ako se nakon zavretka bruenja nigdje ne pojavi platno, tada se moe vodobrusnim papirom broj 600 zavrno izbrusiti te na kraju ispolirati polir pastom. Ako se jo uvijek vidi platno, potrebno je po drugi put obojiti kistom .

Popravci na okovimaUkoliko se pojave oteenja na okovima, a uzrok je nepoznat, moramo stupiti u kontakt s proizvoaem ili ovlatenom radionicom.Varenje je dozvoljeno samo kvalificiranom avio-variocu s atestom.Svi varovi prilikom proizvodnje jedrilice su izvedeni po Argon Arc postupku sa tapiima za varenje od materijala 1.7324.0.

Vei popravciPopravci se ne smiju samostalno raditi u sluaju sljedeih oteenja:

lom krila, trupa ili kormila, oteenja ramenjae, iupanih glavnih okova u korijenu rebara u trupu ili na kormilima, kod pojave bijelih mrlja ili napuklina u blizini GFK - laminata, ako se ne moe jamiti za kvalitetni i potpuni popravak.

U pogonima proizvoaa popravci se vre sukladno uputstvima konstruktora.

Stranica 25 od 30


PRILOZI

Stranica 26 od 30


OPIS JEDRILICEJedrilica "VUK-T" je kolski trenani jednosjed standardne klase namijenjen za prelaznu obuku. U cijelosti je izraena od stakloplastike.Krilo je oblika dvostrukog trapeza sa aeroprofilom NASA GA(W)-1, relativne debljine 17%. Aeroprofil je iz serije superkritinih aeroprofila. Oplata krila je izraena kao sendvi od staklenih vlakana sa ispunom od CONTICELL-a. Stjenka ramenjae je izraena slino kao oplata. Pojasevi ramenjae su od istog staklenog vlakna (roving) i integralni su dio oplate.Krilca su vezana za pomonu ramenjau pomou arnirne osovine u ravnini gornjake krila.Na gornjaci krila nalaze se zrane konice tipa SCHEMPP-HIRTH.Krilo je spojeno na trup s etiri cilindrina zatika, koji su vezani za torzijska rebra i odgovarajua etiri leita u reetki trupa. Polukrila su povezana sa jednim cilindrinim zatikom, koji je postavljen popreno kroz odgovarajue otvore na ramenjaama polukrila. Ovaj spoj se nalazi u trupu, u prostoru iza kabine, te omoguuje lako rasklapanje jedrilice.Oplata trupa je izvedena od stakloplastike (staklena vlakna povezana epoksi smolom).U centralnom dijelu trupa je ugraena metalna reetka preko koje se ostvaruje spoj krilo - trup i za koju su vezane poluge komandi.Glavni kota je uvlaeeg tipa sa konicom koja se aktivira pomou ruice na palici. Na repu je postavljena drljaa.Kabina je standardno opremljena. Poklopac kabine se otvara na stranu. Okov kabine omoguava brzo i lako odbacivanje poklopca u sluaju opasnosti. Na poklopcu kabine je montiran otvor (prozori) za ventilaciju, koji se moe otvoriti po elji.Na instrument tabli su postavljeni standardni instrumenti. Poloaj pilota u letu je poluleei.Repne povrine imaju T oblik. Izraene su slino kao krilo. Vertikalni stabilizator ima prednju ramenjau za koju je vezan okov za spajanje horizontalnog stabilizatora. Veza horizontalnog sa vertikalnim stabilizatorom se ostvaruje pomou jednog vijka, s osloncem u tri toke.Komande krilaca i kormila visine su krute. Komanda krmila pravca je ostvarena koritenjem elinog ueta.

Stranica 27 od 30


OSNOVNI PODACIKRILA

Raspon 15 mPovrina 11.955 m2

Tetiva SGT 0.797 mTetiva u korijenu 1.050 mTetiva na kraju 0.450 mVitkost 18.82Diedar +3O

Duina krilaca 2 x 3,1 mPovrina krilaca 2 x 0,4885 m2

Aeroprofil NASA GA(W)-1

HORIZONTALNI STABILIZATOR

Raspon 2,6 mPovrina 1,3 mTetiva u korijenu 0,6 mTetiva na kraju 0,4 mVitkost 5,2Povrina stabilizatora 0,975 m2

Povrina kormila 0,325 m2

Aeroprofil FX 71-L-150/25

VERTIKALNI STABILIZATOR

Ukupna visina 1,3 mPovrina 1,03 m2

Povrina stabilizatora 0,73 m2

Povrina kormila 0,3 m2

Aeroprofil FX 71-L-150/30

TRUP

Duina 6,5 mMaksimalna irina 0,62 mMaksimalna visina 0,85 m

Stranica 28 od 30


Stranica 30 od 30

Documents

Vuk T Prirucnik PREPIS