Vrste Ugovora o Radu u Zakonima o Radu u BiH

8/16/2019 Vrste Ugovora o Radu u Zakonima o Radu u BiH

1/7

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet političkih nauka

Odsjek socijalni rad

VRSTE UGOVORA O RADU U A!O"#$A O RADU %#&

ESE'

#(e i prezi(e ) Al(a Delend*i+ $entor ) pro,-dr-'as(inkaGrada.čevi+ Sijerči+

%roj inde/a )

Sarajevo 0 (aj 1234


2/7

Uvod

Promjena strukture vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i sve manja uloga države u

procesu proizvodnje dovela je do bitne promjene same strukture radno pravnih odnosa uBosni i Hercegovini. Jedinstvena želja svih subjekata u Bosni i Hercegovini i njeno

opredeljenje za uključivanje u Evropsku uniju nužno je dovelo do odreenih promjena u

zakonskom regulisanju pojedinih segmenata radnih odnosa u našem društvu.

Pomenute promjene nisu bile !ormalne" nego suštinske. #ao takve dovele su do bitno

drugačijeg tumačenja pojedinih zakonskih odredbi vezanih za oblast radnog prava. $ skladu

sa $stavom BiH" oblast radnog i socijalnog prava u Bosni i Hercegovini je u isključivoj

nadležnosti entiteta" tako da ne postoji jedinstven zakon o radu na nivou države koji bi

regulisao osnovne principe iz oblasti radnih odnosa.

Promjene u zakonskom regulisanju radno pravnih odnosa u Bosni i Hercegovini odnose se na

mjesto i ulogu sindikata u zaštiti radničkih prava" zatim u oblasti slobode ugovaranja izmeu

poslodavaca i radnika kao i neke promjene u oblastima radnih odnosa u državnim organima.

%akon o radu predstavlja temeljni propis radnog zakonodavstva. Pravna priroda radnih odnosa

u potputnosti je izmijenjena. %akonodavac se opravdano opredjelio" da temelj radnog odnosa

čini ugovor o radu.

&a taj način radni odnos se trans!ormisao u obavezni ugovorni odnos izmeu zaposlenika i

poslodavca. $govor o radu na temelju kojeg se zasniva radni odnos zaključuju ugovorne

strane ' poslodavac i zaposlenik. %akon obezjeuje visok stepen njihove autonomnosti pri

ureenju odnosa. &aime" zakonodavac je prepustio poslodavcima i zaposlenicima da u ve(em

broju slučajeva bliže ureuju svoje odnose propisima radnog zakonodavstva" kao što su

kolektivni ugovori" pravilnici o radu i ugovori o radu. Pri tome" neophodno je ista(i da ovi

propisi kojima se bliže ureuju odnosi izmeu zaposlenika i poslodavaca moraju biti u skladu

sa %akonom %akoni o radu u oba entiteta u svom tekstu sadrže niz odredbi koje bi trebale

pružiti djelotvornu zaštitu ljudskih prava i sloboda.

)eutim" problem u praksi predstavlja primjena pomenutih odredaba" a prisutna su i

svakodnevna kršenja osnovnih prava radnika. &užno je ukazati i na potrebu drugačijeg

shvatanja novog načina privreivanja u uslovima tržišne ekonomije" prije svega zapošljavanja

i ostvarivanje prava iz radnog odnosa od strane radnika i poslodavaca. *injenica je da relikt

+prvog i jedinog zapošljavanja kod jednog poslodavca bez otkaza ,iz prošlog sistema


3/7

predstavlja kočnicu za shvatanje prava i obaveza u ovom segmentu društvenog života kod

radnika. - druge strane" u sadašnjim uslovima" nužna je drugačija politika i pristup

poslodavaca u omogu(avanju radnicima da ostvare minimum zagarantovanih prava iz radnih

odnosa.

Razrada

Def.: Rad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da

zadovolji ljudske potrebe.

Elementi:

/ -vrsishodnost rada0

1/ 2ruštvena dopuštenost0

3/ -redstva rada

4ad je svjesna ljudska aktivnost" karakteristična samo za čovjeka" koja ga odvaja od ostalih

bi(a na zemlji" omogu(ivši mu da svoj život učini drugačijim i nezavisnim od prirodnih

zakona. 4ad" aktivnost vezana isključivo za čovjeka" izdvaja se od drugih sličnih aktivnosti po

dvije osnovne karakteristike5 svijest o svrsishodnosti i vezanost za sredstva rada.

4ad je proizvod ljudske svijesti o svrsi delovanja na okolinu u namjeri da se ona promjeni

radi zadovoljenja odreenih potreba pojedinca ili društva u cjelini. Bez komponente svijesti

rad bi se mogao svesti na !izičku aktivnost koja se ni po čemu ne bi razlikovala od sličnih

radnji ostalih živih bi(a koji nastanjuju zemlju. 6no što razlikuje lošu graevinu nekog

čovjeka od savršeno izgraenog pčelinjaka je upravo svijest o svrsi gradnje njihovih

stvaralaca.

4ad je neposredno vezan za sredstva rada i njihov razvitak. 4azlika izmeu sredstava rada i

ostalih sredstava koja to nisu" jeste u tome što su i sama sredstva rada čovjekov proizvod..

4adom se stvaraju sredstva rada a sredstva rada direktno utiču na obim i kvalitet rada. Postoji

interakcija izmeu rada i razvoja sredstava rada. 6dlučuju(i !aktor razvoja rada je svakakouslovljen napretkom tehnike" a naročito u savremenim uslovima. Bez obzira na različitosti u

de!inisanju teze koja govori o tome" da (e se razvojem tehnike do(i do potpunog oslobaanja

čovjeka od rada" moramo se ipak složiti da je rad uvjek bio uslov i osnova opstanka čovjeka

kao živog bi(a. $ostalom" sredstva rada su i nastala kao proizvod rada kao svjesne ljudske

aktivnosti.

$ savremenim uslovima" rad pored nesumljivo egzistencijalne osobine" u svojoj stvarnosti irealizaciji" poseduje i stranu koje se može de!inisati kao negativne. 4azvoj tehnike nosi sa


4/7

sobom razvoj opasnih i po zdravlje štetnih materija koje mogu u procesu rada oštetiti !izičko i

mentalno zdravlje čovjeka. Pored navedenog" problem leži i u činjenici da čovjek sve manje

utiče na uslove i rezultate rada i kao takav postaje ograničeno bi(e" otueno od svog rada.

6vaj problem istakli su teoretičari marksizma. Bez obzira na kritike navedene teorije i

različitog shvatanja iste" pomenuti problem se pokazao kao realan.

$ širem smislu radni odnosi se mogu de!inisati kao društveni odnosi izmeu radnika i

poslodavca u toku procesa rada čije su granice odreene ugovorom o radu.

7e(ina zakona de!iniše radne odnose na način" da metodom nabrajanja" navode odreene

uslove koji se moraju ispuniti da bi se radni odnos mogao zasnovati. $ suštini" to je odnos

između radnika i poslodavaca koji nastaje u radnom procesu a zasniva se ugovorom o

radu. 4adni odnosi obauhvataju kako radne odnose u preduze(ima" tako i radne odnose u

državnim organima" jedinicama lokalne samouprave" kod !izičkih i ostalih pravnih lica" koji

se zasnivaju na osnovu akta nadležnog organa.

%akonom se posredno odreuje suština radnog odnosa. 4adni odnos je u suštini ugovorni

odnos koji se zasniva izmeu radnika i poslodavca ugovorom o radu. &a osnovu naprijed

iznijete de!inicije mogu se odrediti osnovni elementi radnog odnosa. 8o su5

postojanje radnika

postojanje poslodavca i

zaključen ugovor o radu između njih.

-am radni odnos jeste jedan poseban ugovorni odnos" tj. poseban obligacioni odnos izmedu

poslodavca i radnika. $govor predstavlja saglasnost izjavljenih volja dvije strane odnosno

radnika i poslodavca" kojim one stvaraju" mijenjaju ili ukidaju pravni odnos. $govor je osnov

9izvor/ nastanka obligacije" a samo zakljucivanje ugovora o radu jeste pravni osnov

zasnivanje radnog odnosa. 6tkaz ugovora o radu jeste osnov prestanka radnog odnosa. 4adni

odnos se zasniva zakljucivanjem ugovora o radu izmedu poslodavca i radnika u pismenom

obliku. 2an koji je oznacen u ugovoru" jeste dan kada bi radnik trebao da otpocne sa

obavljanjem rada kod poslodavca" a istovremeno i trenutak od kojeg za obje strane teku prave

i obaveze iz tog ugovora" izuzev u slucajevima postojanja objektivne okolnosti na jednoj ili na

drugoj strani. $ smislu samog %akona o radu" radnik je lice koje je zaposleno na osnovu

ugovora o radu" a poslodavac je pravno 9preduzece" banka" udruženje" agencija" zadruga/ i

!izicko lice koje na osnovu ugovora o radu radniku daje zaposlenje.


5/7

$govorom o radu se smatra ugovor izmeu radnika i poslodavca kojim se zasniva radni odnos

i naročito regulišu slijede(a pitanja5

. naziv i sjedište poslodavca

1. ime" prezime i adresa radnika

3. trajanja ugovora o radu

:. datum otpočinjanja rada"

;. mjesto rada

. uslovi rasporeda radnika iz jednog mjesta rada u drugo"

?. osnovna plata" kriteriji složenosti poslova" dadaci na platu" kao i vrijeme isplate primanja

na koja radnik ima pravo"

@. trajanje pla(enog godišnjeg odmora" odnosno način odreivanja trajanja istog"

. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati"

1. druga prava i obaveze poslodavca i radnika.

6snovne osobine radnih odnosa su5

dobrovoljnost i

postojanje rada.

Pod osobinom dobrovoljnosti rada može se govoriti tek pojavom buržoazije i tržišne

ekonomije. $ robovlasničkom društvu gdje je postojala podjela na robove i robovlasnike nije

bilo govora o dobrovoljnosti pa samim tim ni o radnim odnosima u današnjem smislu.8akoe"

u !eudalnom društvu radni odnos ima osobine esna!skog odnosa" što je u suštini statusno

pitanje 9status A' položaj u društvu/. Pojavom buržoazije 9kapitalizam/ radni odnos dobija

osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu.$ socijalizmu samo !ormalno radnik

dobija centralno mjesto" ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti.$ trenutku kada država

počinje da se mješa u radni odnos" radni odnos gubi karakteristiku dobrovoljnosti" te je

trenutak kada se radni odnos potpuno izdvaja i postaje samostalan.

2obrovoljnost rada je u savremenom društvu u velikoj ve(ini država regulisana kroz najviše

pravne akte kao sloboda rada tako da se niko ne može primorati i da se nikome ne može

uskratiti pravo na rad i izbor zanimanja.


6/7

Zaključak

Pozitivni doma(i propisi i meunarodne konvencije i standardi se u velikoj mjeri ne

primjenjuju. $ entitetima egzistiraju različita zakonska rješenja" koja prate različita

postupanja sudova i organa uprave. #onkretni postupci u vezi sa pravima iz radnog odnosa

koje vode sudovi i organi uprave su nee!ikasni" skupi i nesvrsishodni. iroko su

rasprostranjene zloupotrebe u oblasti radnog prava od strane poslodavaca. Cdekvatna ie!ikasna zaštita prava zaposlenika u BiH" zasnovana na meunarodnim konvencijama i

doma(im propisima još uvijek nije obezbjeena.


7/7

Literatura

• 4adno pravo ' pro!. dr )laen )andi(

• %akon o radu Dederacije BiH 9-lužbene novine Dederacije BiH broj5 :3??"

31@@ F 1?@3/

• #omentar %akona o radu DBiH ' autor )ehmed 2ekovi(

•

%akon o radu 4- 9-lužbeni glasnik 4- broj5 3>@@" :@@@" :=@1" 3>@3 i

Documents

Vrste Ugovora o Radu u Zakonima o Radu u BiH