Voza motornog vozila Prijevoz tereta 1 eljeznika tehnika kola Moravice SADRAJ Stranica 1. Pojam, sadraj i uloga cestovnog teretnog prijevoza .1 2. Vrste cestovnog teretnog prijevoza 1 3. Integralni prijevoz tereta 2 4. Pojam i podjela tereta 2 5. Prijevozna i manipulacijska sposobnost 3 6. Ambalaa 3 7. Obujam prijevoza tereta .3 8. Radna snaga 4 9. Uvjeti za primjenu mehanizacije 4 10. Razvrstavanje prijevozno pretovarnih sredstava 4 11. Vrste utovarno pretovarne istovarne mehanizacije .4 12. Podjela cesta ..5 13. Konstruktivni elementi ceste .5 14. Obiljeja cestovnih motornih vozila .6 15. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta ..6 16. Motorna vozila ..6 17. Prikljuna cestovna vozila 7 18. Nain ustrojavanja prijevoznih djelatnosti 7 19. Ustroj prijevoznog procesa 7 20. Prijevozna dokumentacija .8 21. Rad na utovaru i istovaru ..8

22. Slaganje, zatita i uvanje tereta 9 23. Istovar tereta i predaja primatelju ..9 24. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji 10 25. Linijski prijevoz 10 26. Slobodni ili prigodni prijevoz ..10 27. Prijevoz opasnih tereta .10 28. Prijevoz specijalnih tereta 11 29. Prijevoz lakopokvarljive robe ..11 30. Menunarodni prijevoz tereta 12 31. Objekti u slubi prijevoza 13 32. Tahograf 13 33. Posada vozila 13 34. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza .14 35. Stupanj iskoritenja voznog parka 15 36. Koeficijent iskoritenja prijenenog puta 15 37. Pokazatelji gospodarstvenog uinka .16 38. Rad i proizvodnost voznog parka .16 39. Pitanja za ponavljanje 16 Voza motornog vozila Prijevoz tereta 2 eljeznika tehnika kola Moravice POJAM, SADRAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenoenja tereta na lenima robova, na lenima stoke, tegljenja, voenja splavima, amcima, kolima - prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno poinje pronalaskom Otto motora, to je preduvijet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom modernih prometnica

- teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti moe biti na male i velike udaljenosti - na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa - na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza - pojam prijevoza tereta obuhvaa dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju prijevoza i tehniku prijevoza - ulogu prijevoza tereta moemo promatrati s raznih gledita kao: - utjecaj na razvoj privrede - razmjetaj proizvonakih i potroakih centara - prometne potrebe i mogunosti zadovoljavanja - odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa - menusobni promet roba - poveanje obrambene sposobnosti zemlje - potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji moe biti: a) statiki ukupna koliina tereta koju treba prevesti izraena u tonama b) dinamiki to je statiki opseg pomnoen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - podjela prema kriterijima: 1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje: a1) prijevoz tereta na krae udaljenosti a2) prijevoz tereta na due udaljenosti b) menunarodni prijevoz tereta: b1) pogranini b2) na due udaljenosti b3) tranzitni 2. Prema nainu organiziranja: a) linijski odvija se na odrenenoj relaciji, po odrenenom voznom redu i utvrnenoj tarifi - moe biti: a1) stalni a2) sezonski a3) privremeni - moe se odvijati na sljedei nain: a11) direktni linijski prijevoz a12) dioniki ili relacijski prijevoz b) slobodni obavlja se na osnovu sluajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijed utvrneni - s obzirom na izvritelja moe biti: a) slobodni javni obavlja ga organizacija ija je djelatnost prijevoz tereta obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebe 3. Prema namjeni moe biti: a) cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije, naziva se javni prijevoz

b) cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva se prijevoz za vlastite potrebe Voza motornog vozila Prijevoz tereta 3 eljeznika tehnika kola Moravice 4. Prema vrsti poiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih poiljaka b) prijevoz kolskih poiljaka c) marrutni prijevoz obavlja se veim brojem vozila za jednog primatelja 5. Prema sloenosti prijevoza dijelimo na: a) normalne teretne prijevoze ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvrenje prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao to su: - hladnjae - prijevoz ivih ivotinja - autocisterne - remorkeri teki tereti - dugaki tereti 6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja: a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vuom INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA - integralni prijevoz to je tehnologija prijevoza tereta pri emu se teret ne ukrcava neposredno na prijevozno sredstvo nego se slae na palete ili u kontejnere, koji na taj nain sa teretom ini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni nain mogu preuzeti sredstva svih vidova prijevoza - ovim sistemom racionalizacije obuhvaene su sljedee tehnoloke operacije: - pakiranje robe - skladitenje - utovar - prijevoz jednom ili vie grana prometa - pretovar izmenu grana prometa - usputna menuskladitenja - istovar - skladitenje - raspakiranje - vraanje prazne ambalae - pretpostavke integralnog prijevoza da bi se izvrila izmjena u organizaciji prijevoza potrebna su tri preduvjeta: a) kooperacija u teretnom prijevozu koja moe biti: - tehnoloka - tehnika - kadrovska - komercijalna

c) informacijski prijevozni sustav d) pediterska djelatnost POJAM I PODJELA TERETA - pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazine ili preranivake industrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom 1. Tereti s obzirom na stupanj iskoritenja korisne nosivosti a) tereti normalne teine b) laki ( kabasti ) tereti Voza motornog vozila Prijevoz tereta 4 eljeznika tehnika kola Moravice c) teki tereti 2. Tereti prema vrijednosti a) manje vrijedni b) srednje vrijedni c) skupi ili visokovrijedni d) specijalni 3. Tereti s obzirom na pakiranje a) s ambalaom b) bez ambalae 4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza a) svakodnevni b) specifini c) opasni 5. Tereti s obzirom na dimenzije a) gabaritni b) negabaritni c) dugi 6. Tereti prema koliini i jednovrsnosti a) u rasutom ( rinfuza ) stanju b) nepakirani tereti koji se slobodno bacaju c) u tekuem stanju 7. Tereti prema teini i veliini poiljke a) paketi ( do 20 kg ) b) komadne poiljke c) kolske poiljke PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST - svi tereti nisu jednako podobni za prevoenje to ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta - prirodna svojstva ( fizika, kemijska, bioloka ) utjeu na ponaanje tereta za vrijeme prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na vee udaljenosti potrebno je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja ) - ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti vea od vrijednosti robe )

- manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se oituje kod utovara, pretovara, istovara, skladitenja to se zajedniki naziva manipulacijski radovi - manipulacijska podobnost oituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija - osjetljivosti tereta - nunosti primjene ambalae - primjene pretovarne mehanizacije - na manipulacijsku podobnost utjee i veliina, oblik, dimenzija i teina tereta AMBALAA - materijal koji slui za omatanje i pakiranje robe s ciljem: - da se zatiti teret - da se olakaju prijevozno manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta ) Voza motornog vozila Prijevoz tereta 5 eljeznika tehnika kola Moravice - da se snize trokovi prijevoza - da se smanje nesretni sluajevi pri utovaru i istovaru - vrste ambalae: - odvojiva i neodvojiva ambalaa - komercijalna i prijevozna - klasina i suvremena - limena, staklena, drvena, papirnata, plastina - standardna, rasklopiva, nerasklopiva - prizmatinog oblika, cilindrinog, nepravilnog i teki tereti OBUJAM PRIJEVOZA TERETA - pod prijevozom podrazumijevamo koliinu tereta koja prevozi u toku odrenenog vremenskog perioda - mjesta otpreme zbirna mjesta, mjesta dostave prijemna mjesta - koliina otpremljenog, primljenog ili tereta koji eka na prijevoz zove se obujam tereta - obujam moemo promatrati sa statikog ili dinamikog stanovita - statiki obujam prijevoza je koliina tereta koja eka na prijevoz, a iskazana je u tonama - dinamiki obujam prijevoza je ona koliina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima - na obujam prijevoza utjee: - koliina tereta - potreba tereta za prijevozom - zahtjev centara za otpremom tereta - zahtjev potroakih centara za dopremom - udaljenost poiljatelja i primatelja - udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste koliine tereta koji se do krajnjeg potroaa prevozi u fazama - razvrstavanje tereta po vrsti odrenuju strukturu prijevoza

- strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne koliine tereta u odrenenom pravcu - strujanje moe biti u jednom ili u oba pravca - pravac kojim se prevozi vea koliina tereta naziva se glavni pravac prijevoza - prijevozni tokovi se dijele na: - jednosmjerne vozilo odlazi puno, vraa se prazno - dvosmjerne vozilo odlazi puno, vraa se puno - krune vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar prazno, vri utovar i u polazite dolazi puno RADNA SNAGA - radna snaga predstavlja u strukturi trokova manipulacije tereta visoku stavku - u skladitima ta stavka jo je vea - odnos radne snage i mehanizacije: - 1870. god. 65% - 25% u korist fizikog rada - 1970. god. 3% - 97% u korist mehaniziranog rada UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE - uvjeti za primjenu mehanizacije: - prisutnost strune radne snage - kritina teina tereta - mogunost zahvaanja tereta Voza motornog vozila Prijevoz tereta 6 eljeznika tehnika kola Moravice - brzina manipulacije - daljina prijevoza - kritina teina tereta je ona teina kod koje su trokovi runog rada jednaki trokovima mehaniziranog rada - do te teine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te teine utovaruje se mehanizirano RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO PRETOVARNIH SREDSTAVA - prema vremenu rada mehanizacija koja radi bez prekida - mehanizacija koja radi sa prekidima - prema smjetaju mehanizacija u pogonima - mehanizacija izvan pogona - prema pravcu premjetanja horizontalno - vertikalno - kombinirano - prema vrsti tereta za krute terete - komadne - rasute - tekue - plinovite - kombinirani rad - prema pokretakoj snazi vlastiti pogon - mehanizacija koja koristi radnu snagu - prema sadraju mehaniziranog rada radni strojevi koji prenose teret - pomona postrojenja VRSTE UTOVARNO PRETOVARNE ISTOVARNE MEHANIZACIJE

1.) Kolica i prevozila - rudla runa kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg odjednom ) - prijevozna kolica ( prijevoz lakih tereta, nosivost 600 kg ) - dvodjelna kolica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg ) - jednodjelna kolica na balans ( prijevoz tekih tereta, nosivost 1400 kg ) - jednodjelna kolica sa 3 ili 4 kotaa ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg ) - kolica specijalne namjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi ) - jednodjelna dvoosovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost 600 do 800 kg ) - podizna platforma ( dizanje i sputanje tereta na odrenenu visinu, do 5 tona na sat ) - viliari viliar runi ( kornjaa, nosivost 1 do 2 tone ) - runi viliar ( nosivost 1000 kg ) - na elektrini pogon ( nosivost do 1200 kg ) - na motorni pogon ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specijalni podiu teret i do 15 tona ) - ukrciva portalni u obliku vozila ( slui za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona ) 2.) Dizala i dizalice - po namjeni u halama - u skladitima - na obalama - na vozilu - po pokretljivosti stabilne Voza motornog vozila Prijevoz tereta 7 eljeznika tehnika kola Moravice - lako pokretne - linijski pokretne - zrana - lanana - koturaa ( obina i sloena ) - runo vitlo - dizalo lift - kranske dizalice - dizalo kosina 3.) Prijenosnici su strojevi i postrojenja pomou kojih se prenose tereti na krae udaljenosti u neprekidnom nizu - vrste: trakasti, ploasti, valjkasti, elevatori, ovjesni, strugai ili grabljari, puni i zavojni, pneumatski i hidraulini, gravitacijski PODJELA CESTA - mreu javnih cesta ine: - magistralne i menunarodne - regionalne - lokalne

- prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozila autoceste i ostale ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila - ceste namijenjene za mjeoviti promet - magistralna cesta menunarodna i javna cesta koja povezuje glavne gradove i vanija privredna podruja - regionalna cesta javna cesta koja povezuje sela i naselja na podruju opine - ceste namijenjene iskljuivo za motorni promet ine: autoputevi i ostale ceste za motorni promet sa suvremenim kolnikim zastorom ( brzine vee od 40 km/h ) - ceste namijenjene za mjeoviti promet slue za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao to su motorna vozila, zaprena vozila, biciklisti, pjeaci KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE - tehniki elementi ceste: - brzina - minimalni radijusi zavoja - uzduni nagib - popreni nagib - preglednost - irina prometnih traka - broj prometnih traka - irina rubnih traka - irina dodatnih traka za spora vozila - irina i urenenost bankina - biciklistike i pjeake staze - proirenje kolnika u zavoju zbog dugakih vozila - pravilno zaobljenje kolnika - pravilno postavljanje signalizacije - konstruktivni elementi ceste: 1.) Uzduni profil ceste je uzduna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren Voza motornog vozila Prijevoz tereta 8 eljeznika tehnika kola Moravice - niveleta ceste presjena linija povrine ceste s vertikalnom podunom ravninom, pokazuje nadmorsku visinu osi ceste u svakoj toki duine - iz uzdunog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaa ceste i putni objekti - virtualni koeficijent je odnos zrane duine i stvarne duine ceste i kada je blii jedinici onda je cesta povoljnija za promet zrana duina ceste Vk = ---------------------------------stvarna duina ceste 2.) Popreni profil ceste je vertikalni presjek postavljen na uzdunu os ceste, pokazuje

konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste - oblici poprenog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela 3.) Situacijski plan ceste je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste - posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odrenivanje itinerera 4.) Podloga ceste cesta se kao granevinski objekat dijeli na gornji i donji stroj - sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivine trake, bankine, pjeake i biciklistike staze, rigoli, jarkovi OBILJEJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA - motorna vozila moraju imati sljedea svojstva: - tehnika - tehniko-eksploatacijske - prijevozna - svojstvo ekonominosti - svojstva koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada - tehnika svojstva sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastinost - ekonomski vijek trajanja kree se od 6 do 10 godina to ovisi o veliini godinjeg rada odnosno oko 350 000 km kod vozila vee nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti - fiziki vijek trajanja je uvijek vei od ekonomskog - ekonomski i fiziki vijek ovise o nainu rukovanja i odravanja - tehniko-eksploatacijska svojstva vuna sposobnost, elastinost, stabilnost, trajnost, lakoa pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja - prijevozna svojstva nosivost, tovarni volumen, mogunost uvanja robe pri prijevozu, prilagodljivost tovarnog sanduka specifinostima robe, mogunost brzog utovara i istovara i mogunost breg poduzimanja sanitarno-tehnikih mjera - svojstvo ekonominosti minimalna potronja goriva i maziva u odnosu na odrenenu veliinu pogonskog rada - potronja na praznom hodu - standardna potronja - specifina potronja 100 x k - eksploatacijska potronja Kep= --------------l k stvarna koliina utroenog goriva u litrama l duina prevaljenog puta u kilometrima - svojstva koja vozau omoguuju lako i udobno upravljanja - lakoa upravljanja vozilom i elastinost kretanja - lakoa upravljanja konstrukcijski dobro izveden upravljaki mehanizam - otpori pri kretanju izazivaju poprene i uzdune vibracije koje oteavaju rad vozaa Voza motornog vozila Prijevoz tereta 9 eljeznika tehnika kola Moravice VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA MOTORNA VOZILA

- motorni tricikli pogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora - ako je tovarni sanduk ispred onda se smije tovariti najvie do visine glave vozaa - namijenjeni za gradski prijevoz - kamioni male nosivosti do 1,5 tona - srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona - velike nosivosti preko 5 tona - sanduci s niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomini i nepomini sanduci, sanduci u obliku reetki, zatvoreni ili furgon - teglja razdvojenog tipa, sastavljeno od vunog dijela i poluprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vuni dio a na zadnjem ima jednu ili vie osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vuno vozilo posluuje i tri poluprikolice - transportni traktor tovarni sanduk vue za sobom - kratka asija, velika manevarska sposobnost, vue dvije ili vie prikolica - koristi se u lukama, zrakoplovnim pristanitima, skladitima a sa dodatnim urenajima moe posluiti i u umarstvu, poljoprivredi - motorni prednjaci auto-traktori kamioni s jako skraenim tovarnim sandukom, a slue za vuu specijalnih prikolica PRIKLJUNA CESTOVNA VOZILA - nemaju vlastiti pogon - svrha poveanje prijevozne moi, smanjenje trokova, vee iskoritenje vunog vozila - moraju se lagano kretati, biti to laka, to jednostavnija i da imaju konice te urenaje za signalizaciju - vrste prikljunih vozila prikolice - poluprikolice - specijalne prikolice - prikolice tovarni sanduk smjeten na dvije ili vie osovina - poluprikolice mogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama razliitih veliina, u obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vunim dijelom spojena tanjurastom spojkom - specijalne prikolice namijenjene za naroite vrste prijevoza, za teke terete - specijalna teretna vozila za prijevoz granevinskih materijala ( grederi, mjealice, damperi, kiperi ) - cisterne ( tekuine i plinovi ) - komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za odravanje istoe, policijska vozila, za odravanje komunalnih instalacija - hladnjae ( provjetravajue, hladnjae ili vozila s rashladnim urenajem )

- pokretne radionice - pokretne pekare, kuhinje NAIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI - s gledita ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je: - da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen Voza motornog vozila Prijevoz tereta 10 eljeznika tehnika kola Moravice - da se preveze uz to manje prijevozne trokove - da se preveze u to kraem vremenu - da se prijevozna sredstva to bolje koriste - prijevozna usluga moe se realizirati putem: a) javnog prijevoza b) prijevoza za vlastite potrebe - organizacija javnog prijevoza moe imati sljedeu strukturu: - radna jedinica gradski promet - radna jedinica menumjesni promet - radna jedinica menunarodni promet - radna jedinica putniki promet - zajednike slube USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA - u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to: a) pripremna faza b) faza izvrenja c) faza okonanja - u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi: - davanje ili primanje upita mogunosti prijevoza - stupanje u kontakt s poslovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehanizacije - izdavanje dokumentacije - u fazi izvrenja dolaze ovi poslovi: - javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar - preuzimanje dokumentacije o teretu - utovar i slaganje tereta - uvrivanje tereta - pokusna vonja - prijevoz - prijeva o prispijeu tereta primatelju - istovar ili pretovar - preuzimanje tereta potvrnivanjem prijevozne dokumentacije - ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to: - utovar - prijevoz - istovar - utovar i istovar moemo opet smatrati neproduktivnim fazama - prijevoz se moe smatrati produktivnom fazom

- na vrijeme utroeno na utovar, pretovar i istovar moe se utjecati: - organizacijom rada - primjenom mehanizacije - primjenom sredstava racionalizacije - utovarno istovarnim objektima - u fazi okonanja dolaze ovi poslovi: - predaja prijevozne dokumentacije - analiza i obraun prijevoznih trokova - pisanje rauna za izvreni prijevoz - izvrenje naplate za prijevoznu usulgu Voza motornog vozila Prijevoz tereta 11 eljeznika tehnika kola Moravice PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA a) DOKUMENTI VOZAA - vozaka dozvola - putna isprava - razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta - ostali dokumenti b) DOKUMENTI VOZILA - prometna dozvola - dozvola za prijevoz po stranim zemljama - potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza - ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza c) DOKUMENTI TERETA - otpremnica - dostavnica - spisak poiljaka - naznaka o porijeklu robe - izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret - ostala dokumentacija ab) - tahograf - knjiica za provjeravanje rada voznog osoblja ac) - zapisnik o lomu ili manjku tereta bc) - karnet TIR abc) - nalog za utovar tereta - putni nalog - menunarodni putni nalog - tovarni list - tovarni list i raun - raun za izvreni prijevoz RAD NA UTOVARU I ISTOVARU - utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u ije podruje rada spada: - prijem i otprema tereta - skladitenje tereta - pripremanje tereta za prijevoz

- utovar i istovar tereta - izdavanje prijevozne dokumentacije - za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati: - utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom - prostor za smjetaj tereta - postrojenja za mjerenje tereta - prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila - slubene i pomone prostorije - kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o koliini tereta koja se izmanipulira u jedinici vremena, a to opet ovisi o: - prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje vozila: a) uzduno b) okomito Voza motornog vozila Prijevoz tereta 12 eljeznika tehnika kola Moravice c) koso - manipulativnim sposobnostima tereta s ambalaom - nainu utovara i istovara: a) runi b) mehanizirani - vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i teine - klimatskim i vremenskim uvjetima SLAGANJE, ZATITA I UVANJE TERETA - prilikom utovara voza mora voditi brigu o ravnomjerno rasporenenom teretu na vozilu te da se ne prekorai doputeni osovinski pritisak i nosivost vozila - teret mora biti tako sloen i po potrebi privren da se sprijei njegovo pomicanje - slaganje tereta ima mnogostruko znaenje: - da se to bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila - da teret ne prelazi gabarit vozila - da se osigura stabilnost vozila - da se povea produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije - prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta CARGO PLAN - teret se slae od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno optereuju - tei se teret uvijek slae dolje prema prednjem dijelu vozila - rasuti tereti tovare se samo do visine stranice - nakon zavrenog utovara posada motornog vozila duna je teret na vozilu dobro povezati, uvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati - po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploe za obiljeavanje tereta - odgovornost za uvanje tereta u toku prijevoza pada na lanove posade motornog vozila

- pod uvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno ouvanje tereta i predaju primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz - u prijevoznom procesu teret se titi na vie naina: obiljeavanjem raznim oznakama, privrivanjem i vezivanjem tereta, koritenjem cerada i mrea ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU - obavijest o prispijeu tereta voza je duan dostaviti na adresu koju oznai poiljatelj - pravovremenim obavijetavanjem primatelj je u mogunosti da organizira nain istovara kako bi se obavio u to kraem roku - vozai su duni nadgledati istovar - ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret voza je duan o tome obavijestiti odgovornu osobu u svojoj organizaciji - ako se utvrdi oteenje ili gubitak tereta voza je duan zatraiti da se to utvrdi zapisniki, jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom - nakon izvrenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi voza je duan zatraiti primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI LINIJSKI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrnenoj liniji po utvrnenom redu vonje i tarifi Voza motornog vozila Prijevoz tereta 13 eljeznika tehnika kola Moravice - moe biti: - stalan ( preko cijele godine ) - sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda ) - povremeni ( prema sluajnim i pojedinanim zahtjevima ) - svaki od ovih naina organizacije linijskog prijevoza moe biti: direktan i relacijski - osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su: - postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao to su skladita, autoteretni kolodvori i javna skladita - postojanje minimalne koliine tereta - stalna potranja za prijevozom SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplauje se prema menusobnoj pogodbi - uvjeti prijevoza odrenuju se sporazumno izmenu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini sluaj - moe se podijeliti na: - lokalni ( gradski i prigradski ) - menumjesni - menunarodni prijevoz tereta

- slobodni prijevoz mogu obavljati prijevoznike organizacije kao i individualni prijevoznici - cijena prijevoza odrenuje se prema trenutnoj trinoj vrijednosti prijevoza PRIJEVOZ OPASNIH TERETA - opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, poar, trovanje, zarazu i slino pa su opasni za: - osobe koje njime rukuju - prijevozna sredstva - osobe i objekte koji se nalaze u blizini - opasni tereti podijeljeni su po klasama: - KLASA 1 eksplozivne tvari i predmeti - KLASA 2 plinovi - KLASA 3 zapaljive tekuine - KLASA 4 zapaljive vrste tvari - KLASA 5 oksidirajue tvari i organski peroksidi - KLASA 6 otrovne tvari i zarazne tvari - KLASA 7 radioaktivne tvari - KLASA 8 korozivne tvari - KLASA 9 razliite opasne tvari i predmeti - ADR podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta - isprave dozvola vozaa da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta - potvrda poiljatelja o vrsti tereta - popratna dokumentacija o teretu - toan naziv tereta - kemijska kartica za vozaa u kabini - voza da li je upoznat s teretom koji prevozi - da li je proitao kemijsku karticu - da li je upoznat s podsjetnikom u sluaju nesree - da li je upoznat s opremom za sluaj potrebe Voza motornog vozila Prijevoz tereta 14 eljeznika tehnika kola Moravice - poznaje li mjere koje se poduzimaju u sluaju opsnosti - oprema da li su svi protupoarni aparati na vozilu ispravni - da li je vozilo ispravno obiljeeno - da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u sluaju nezgode - da li je u vozilu osigurana sva oprema za vozaa - postoji li oprema za prvu pomo - ispravnost vozila prije svake vonje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj tehnike ispravnosti - vonja da li je posada sposobna za vonju - da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz - da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran - ponaanje u sluaju nezgode postupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice - ugasiti motor - iskljuiti sve izvore elektrine energije

- osigurati vozilo - propisno oznaiti mjesto nezgode - obavijestiti vatrogasce i policiju - upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovnitvo PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA - specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban reim prijevoza - prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje: - pribaviti sve podatke o teretu - osigurati posebna vozila za prijevoz - izraditi elaborat - itinerer prijevoza - utovar tereta i istovar - izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza - izraditi dokumentaciju - izabrati vozno osoblje - pribaviti sve potrebne dokumente - organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predvina tri osnovne faze: 1.) PRIPREMNA FAZA a) ugovaranje prijevoza b) odrenivanje itinerera pregled dokumentacije trase - minimalni radiusi cesta - lokacija mjesta za rekonstrukciju - predvinanje zaobilazne ceste - odrenivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaenje - odrenivanje meteorolokih uvjeta c) prikupljanje raznih dozvola d) projektiranje prijevoza napraviti skicu tereta na vozilu - ustanoviti osovinske pritiske, duinu irinu, visinu e) slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza f) pisanje prijevozne dokumentacije 2.) IZVRENJE PRIJEVOZA koji poinje utovarom, centriranjem i uvrenjem tereta, te postavljanjem signalizacije koja oznaava gabarite, u toku prijevoza vie puta kontrolirati teret 3.) FAZA OKONANJA predaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje rauna za izvreni prijevoz Voza motornog vozila Prijevoz tereta 15 eljeznika tehnika kola Moravice PRIJEVOZ LAKOPOKVARLJIVE ROBE - lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti - svrstava se u sljedee grupe: a) lakopokvarljive namirnice pokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje

b) svjee namirnice c) smrznute namirnice podvrgnute hlanenju ispod 7 do - 18 stupnjeva d) duboko smrznute namirnice podvrgnute hlanenju ispod 18 stupnjeva - lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na: - mesne namirnice - mlijene namirnice - voe i povre - pia i sokovi - vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica: - termika hladnjae - izotermika - zagrijavajua - provjetravajua - vozila moraju biti sa hermetiki zatvorenim vratima na zadnjem eonom zidu, rashladna komora mora imati odrenene urenaje za privrivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze se u komori a kontrolni instrumenti u kabini vozaa - izvrenje prijevoza dolazak na utovar ienje rashladne komore, doi u tono vrijeme na utovar to se upisuje u putni nalog i tovarni list - za vrijeme utovara provjeriti temperaturu, zabiljeiti nedostatke, provjeriti koliinu robe - pred polazak - na putu - pri dolasku MEdUNARODNI PRIJEVOZ TERETA - cestovni promet u menunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza od vrata do vrata, elastinosti prilagonavanja nastalima situacijama, smanjenja trokova ambalairanja - svaki prijelaz granice zahtijeva odreneno vrijeme zadravanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utjee na brzinu prijevoza - da bi se olakao prijelaz dravne granice potpisana je menunarodna konvencija TIR ( 1959. god. ) - konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. oujka 1978. godine - TIR transport internacional par la route ( menunarodni cestovni prijelaz ) - reim TIR sadri etiri osnovna zahtijeva: - teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u pogledu sigurnosti - teret mora pratiti menunarodni karnet koji slui kao kontrolni dokument otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji - rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje

- sve novane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom - kada treba obaviti menunarodni prijevoz tereta moe se postupiti na sljedei nain: a) da se teret prevozi prema sporazumu TIR b) sa spiskom robe Voza motornog vozila Prijevoz tereta 16 eljeznika tehnika kola Moravice c) pod pratnjom d) sa carinskom popratnicom - u tom sluaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najblioj mjestu utovara i carini opredjeljenja - isprave za menunarodni prijevoz a) za osoblje b) za vozilo c) za teret ili robu - da bi se mogao izvriti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu dokumentaciju: - karnet TIR - menunarodni tovarni list - ostala dokumentacija - carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unijetih u karnet, provjeravaju vozilo i kontejner i stvaljaju carinske plombe iji se brojevi upisuju u karnet TIR - karnet TIR sadri niz listia u duplikatu koji slue carinskim organima za kontrolu kretanja vozila - konvencijom TIR predvineni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a to je utvrneno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog - svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graninom prijelazu - pojedine drave bilateralnim ugovorima svake godine odrenuju broj dozvola na bazi reciprociteta - TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namjeten ili ivi - TIR karnet tampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati listovi s prijevodima - TIR karnet vrijedi do zakljuenja prijevoznog TIR procesa - za skup vozila ili vie kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet - polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredita moe se nalaziti u najvie dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredinih carinarnica ne smije biti vie od etiri - ako transport obuhvaa samo jednu polaznu i jednu odredinu carinarnicu TIR karnet mora

sadravati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredinu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju OBJEKTI U SLUBI PRIJEVOZA - da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji omoguuju bri, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz - menu te objekte ubrajaju se: - zbirna skladita - auto teretni kolodvori ZBIRNA SKLADITA prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih poiljaka generalnog tereta - osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta - vrste zbirnih skladita su: - u sklopu organizacije - samostalna - skladita udruenih prijevoznih organizacija - zbirna skladita za tree osobe nazivaju se javnim skladitima AUTO TERETNI KOLODVORI prostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano: skupljanje komadnih poiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladitenje, razvrstavanje po primateljima Voza motornog vozila Prijevoz tereta 17 eljeznika tehnika kola Moravice - zadatak: omoguuju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno koritenje velikih prijevoznih jedinica, ekonomino manipuliranje teretom pomou paleta i kontejnera - dodatne usluge: - servisno remontne usluge - sigurnosno zatitne mjere - lijenike usluge - kontrola prijevoza - lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim povrinama, u blizini potroakih centara, izvan naselja radi ekoloke istoe TAHOGRAF - urenaj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora - mehanizam tahografa na ploici ili uloku od papira presvuenog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomou safirske igle fine linije ime podloni papir postaje vidljiv - evidentiraju se sljedei podaci: - poetak rada vozaa - kraj rada i vonje - vrijeme vonje i stajanja

- broj zaustavljanja - prijenena udaljenost - utroena koliina goriva - brzina vonje - broj okretaja motora - pojedinanost i ukupnost prijenenog puta - izmjena vozaa - uloak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose runo i vanjskog polja gdje se obavlja registracija podataka - pojedini tipovi tahografa s odgovarajuim ulocima mogu se koristiti za jedan dan ili sedam odnosno osam dana - analiza dijagrama tahografa pokazuje: - igliasti oblik pokazuje velike promjene u brzini - tupi oblik umjerenija vonja POSADA VOZILA - posadu vozila predstavljaju neposredni izvritelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz vozilo kao vozai, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji - broj lanova ovisi o vrsti vozila, duini puta i svojstvima tereta koji se vozi - broj lanova odrenuje se najee na sljedei nain: a) na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila rasporenuje se jedan voza b) na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najvea doputena teina prelazi 20 tona moe se rasporediti jedan voza pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odrenuju dva vozaa c) u menunarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u toki b) d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari teine do 20 kg i vozila najvee doputene teine do 3500 kg rasporenuje se jedan voza ako su komadne poiljke tee od 20 kg rasporenuju se i prijevozni radnici e) kad se prevoze opasne stvari rasporenuju se dva vozaa Voza motornog vozila Prijevoz tereta 18 eljeznika tehnika kola Moravice f) kod prijevoza specijalnih tereta rasporenuje se potreban broj vozaa i ostalih radnika - vozai svih vrsta prijevoza stvari moraju imati strunu spremu kvalificiranog vozaa - upravljati vozilom smije samo voza koji ima odgovarajuu vozaku dozvolu - radno vrijeme lanova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i vremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla - upravljanje vozilom iznad 3500 kg teine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati - prije poetka vonje voza mora imati najmanje 10 sati odmora - prijevozni radnici radnici koji se rasporenuju na motorna vozila u svojstvu lanova posade

radi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara - operativno osoblje kao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici i kontrolori - vrste disponenata: - lokalnog prijevoza - menugradskog prijevoza - menunarodnog prijevoza - linijskog prijevoza - slobodnog prijevoza - za specijalne prijevoze - tehniki referent ( referent voznog parka ) - kontrolno osoblje kontrolori prometa TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA - pripremanje komadnog tereta u vee jedinice tereta pri emu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza - kombinirani prijevoz teret se prevozi sredstvima dviju ili vie grana prometa - uvonenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladinih manipulacija ime je uklonjena tehnoloka pa i ekonomska barijera prijevoza izmenu raznih grana prometa - tri oblika kombiniranog prijevoza: a) prijevoz paketirane i paletizirane robe b) prijevoz u kontejnerima c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane - cilj kombiniranog prijevoza je omoguiti najbri i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata - metode kombiniranog prijevoza su sljedee: 1. prijevoz cestovnih vozila eljeznicom 2. prijevoz velikih kontejnera eljeznicom 3. prijevoz eljeznikih vagona cestovnim vozilima 4. prijevoz putnikih vozila eljeznicom 5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa 6. prijevoz eljeznikih vagona i cestovnih vozila feribotima 7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima - neki sustavi kombiniranog prijevoza: a) sustav Piggy back prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na eljeznikim plato vagonima b) sustav klokan vagoni prilagoneni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanja kotaa ( dijelovi poda za kotae su uputeni ) c) sustav niskih vagona vagoni su lankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja navoenjem preko prijelaznog mostia d) sustav feri - bot - prijevoz eljezniki vagona i cestovnih vozila brodovima na vee udaljenosti Voza motornog vozila Prijevoz tereta 19 eljeznika tehnika kola Moravice

PALETIZACIJA okrupnjavanje robe u vee jedinice radi primjene sredstava pretovarne mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili trokovi prijevoza - paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketa sloenog iz raznih vrsta komadne robe - vrste paleta: - prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne - prema materijalu: drvene, metalne, plastine, kombinirane - prema pokretljivosti: obine, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele jo se dijele na: sklopive, rasklopive i vrste ) - palete se jo razvrstavaju i prema nainu postavljanja nogara, broju ulaza za viljukare i nosivosti - ravna paleta ravna vrsta podloga bez nadgradnje - dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200 - teina ne smije prijei 5% nosive teine ili oko 25 kg - prednosti paletizacije: bri utovar i istovar za 5 10 puta, smanjuje se zadravanje vozila na utovaru, manjim brojem vozila prevozi se vie tereta, smanjuje se radna snaga KONTEJNERIZACIJA je druga mjera racionalizacije prijevoza tereta ime se racionalizirala ambalaa u integralnom prijevozu - kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka, cisterne, sanduk hladnjaka, vree specijalne namjene - vrste kontejnera: a) kontejneri europskih eljeznica ( UIC ) b) kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO ) - prema nosivosti mogu biti: laki, srednji, teki - prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni - prema namjeni: univerzalni i specijalni - prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tekui - prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kotaiima - prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila - prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi - ciljevi primjene kontejnerizacije su: - smanjenje trokova ambalairanja - bolja zatita tereta - formiranje podesnih prijevoznih jedinica ime se postie brzina manipuliranja - puna iskoritenost prostora vozila - optimalno iskoritenje skladinog prostora - smanjenje ukupnih trokova prijevoza - uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: vrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i isti itd.

- mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viliara, dizalice, podizne platforme i dizala STUPANJ ISKORITENJA VOZNOG PARKA - stupanj iskoritenja prikazuje se koeficijentima - moe se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehniki ispravnog voznog parka - koeficijent iskoritenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu i ukupnog broja autodana - koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog parka jednak je odnosu izmenu broja autodana na radu i autodana tehniki ispravnih vozila Voza motornog vozila Prijevoz tereta 20 eljeznika tehnika kola Moravice - koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehniki ispravnih vozila i broja ukupnih autodana - koeficijent tehnike neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izmenu broja autodana tehniki neispravnih vozila i broja ukupnih autodana KOEFICIJENT ISKORITENJA PRIJEdENOG PUTA - jednak je odnosu prijenenih kilometara s teretom i ukupnog prijenenog puta u kilometrima - moe se odrediti za jednu obinu vonju, sloenu vonju, jedinicu voznog parka ili cijeli vozni park - veliina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, menusobnom odnosu otpreme i dopreme, o mogunosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima - srednja duina vonje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijenenog puta s teretom prema broju izvrenih vonji - srednji dnevni prijeneni put jednak je odnosu ukupnog prijenenog puta voznog parka prema broju autodana na radu za promatrani period vremena - srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada prema koliini prevezenog tereta POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG UINKA - su: - mogui tonski kilometri - stvarni tonski kilometri - prosjeni put jedne tone tereta - mogui tonski km izraunavaju se mnoenjem registrirane korisne nosivosti vozila s udaljenou puta - stvarne tonske km dobijemo mnoenjem teine prevezenog tereta u tonama s duinom prijenenog puta u kilometrima

- odnos izmenu izvrenog i mogueg prijevoznog uinka nazivamo koeficijentom iskoritenja nosivosti ( dinamiki ), a statiki koeficijent iskoritenja jednak je omjeru stvarnog optereenja i mogueg optereenja vozila - prosjeni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenih tona tereta - tehnika brzina je omjer prijenenih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prijene vozilo u jedinici vremena ) - putna brzina je prosjena brzina vozila za vrijeme koritenja vozila od polaznog do ciljnog mjesta - komercijalna brzina je odnos puta koji prijene vozilo u jedinici vremena s tim to se uzima cijelo vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku K KM K M km t u = Voza motornog vozila Prijevoz tereta 21 eljeznika tehnika kola Moravice RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA - prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogueg broja prevezenih tona u jednom autosatu rada - prijevozni uinak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu - na prijevoznu sposobnost i prijevozni uinak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehnika brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskoritenja prijenenog puta, stupanj iskoritenja nosivosti Voza motornog vozila Prijevoz tereta 22 eljeznika tehnika kola Moravice Pitanja za ponavljanje 1. Kako je podijeljen cestovni teretni prijevoz? 2. to se podrazumijeva pod pojmom tereta, a to pod pojmom robe u prijevoznom procesu? 3. Na koji nain i kako je izvrena podjela tereta? 4. to se podrazumijeva pod prijevoznom i manipulativnom sposobnou tereta? 5. Ambalaa: pojam i vrste? 6. Objasniti prijevozne tokove? 7. Koja svojstva moraju imati motorna vozila? 8. Koje su vrste vozila?

9. to su to specijalna teretna vozila? 10. Kako je klasificirana prijevozno-manipulativna mehanizacija? 11. Koje su vrste viliara i koji im je nain primjene? 12. Prijenosnici: vrste i primjena? 13. Kako je izvrena podjela cesta? 14. Konstruktivni elementi ceste? 15. Koje su vrste prikljunih vozila? 16. Koje su osnovne faze rada u prijevoznom procesu? 17. Koje su faze izvrenja u prijevoznom procesu? 18. Koju prijevoznu dokumentaciju poznajete? 19. to su to utovarno-istovarne stanice ? 20. Na koji se sve nain moe izvriti utovar i istovar tereta ? 21. Kako se teret uvruje na vozilu? 22. Kako se dijeli prijevoz tereta prema organizaciji? 23. Nabrojiti opasne terete? 24. Koje se predranje moraju obaviti prije prijevoza specijalnog tereta? 25. Koje su vrste vozila za prijevoz lakopokvarljive robe? 26. Pojam i znaenje konvencije TIR? 27. Karnet TIR? 28. to su zbirna skladita, a to auto-teretni kolodvori? 29. Koje podatke evidentira tahograf? 30. O emu ovisi broj lanova posade vozila i kako se to odrenuje? 31. Objasniti kombinirani prijevoz? 32. Objasniti pojam paletizacije? 33. Objasniti pojam kontejnerizacije? 34. Koji su pokazatelji gospodarstvenog uinka? 35. Objasniti tehniku, putnu i komercijalnu brzinu?